Zemljotres jačine 6,3 stepena po Rihterovoj skali pogodio je danas Filipine, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, na dubini od 10 kilometara, u regionu Mindanao, na 104 kilometra od grada General Santos.
Nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.
Prema izjavama očevidaca objavljenim na veb sajtu EMSC, potres se osjetio intenzivno i trajao je dugo.
Predsjednik Milorad Dodik rekao je da su Prebilovci hercegovačko selo koje obavezuje, opominje i poziva da nikad ne zaboravimo, iako su mu ustaški krvnici i dželati namijenili potpuno uništenje i zatiranje života, da se na tom mjestu nikada više ne čuje zvuk poljoprivrednog alata, srpska pjesma hercegovačkog seljaka, dječiji smijeh, svadbeno veselje i crkveno zvono.
Povodom obilježavanja 85 godina od ustaškog zločina nad Srbima u Prebilovcima kod Čapljine, koje će biti održano danas i sutra, Dodik je izjavio za Srnu da su ustaše, pod komandom Ivana Jovanovića zvanog Crni, počinile neviđeni masakr u Prebilovcima između 6. i 11. avgusta 1941. godine nad 826 ljudi srpske nacionalnosti, uglavnom žena, djece i staraca, od ukupno njih 994 koliko je tada živjelo u tom hercegovačkom selu.
On je ukazao da su u ovom strašnom pokolju razularenih ustaša ugašena 54 srpska ognjišta, 54 domaćinstva koja su vijekovima tu bila.
“Ustaše su po ulasku u selo otpočele sa pretresanjem kuća, odvođenjem stanovništva, silovanjem žena, djevojaka, djevojčica i pljačkom. Ustaške orgije sadizma i bestijalnosti nad nezaštićenim ženama, a naročito nad djevojčicama od 12 do 15 godina trajala su nekoliko časova”, naglasio je Dodik.
On je podsjetio da je jedina osoba koja se spasila i preživjela pokolj bila Mara Bulut, koja je svojevremeno svjedočila da su ustaše vadile bebe iz kolijevki i razbijale dječije glave o zid pred očima majki.
O kakvoj bestijalnosti i pokolju je riječ, kaže Dodik, govori i činjenica da je prvo dijete u Prebilovcima stasalo za školu tek 1956. godine, a prvi mladić, regrut otišao je na odsluženje vojnog roka 1967. godine.
“Teško je pronaći riječi koje mogu opisati razmjere ovog srpskog stradanja nad kojima su se zgražavali čak i generali Benita Musolinija, kojem je jedan od njegovih generala Alesandro Luzana poslao izvještaj u kojem je naveo da je učiteljica Stana Arnautović silovana pred njenim đacima, da su bile silovane čak i djevojčice od osam, 12, 15 godina, te da su Hercegovina, Bosna, Lika, Dalmacija pune takvih srpskih sela kao što su Prebilovci”, podsjetio je Dodik.
On je rekao da Prebilovci nisu samo mjesto srpskog stradanja, već primjer bezdna do kojeg čovjek može da padne kada mržnja nadvlada ljudskost i empatiju.
”Kada danas izgovorimo riječ Prebilovci sve nas asocira na hercegovačke jame pune tijela nedužnih Srba čiju krv nije više mogla ni zemlja da primi pa je danima voda na izvorima bila crvena. Ali, ono što mračni umovi ustaša Ivana Jovanovića Crnog nikada nisu mogli i neće razumjeti jeste priroda hercegovačkog Srbina, njegov inat, ponos i dostojanstvo i zato onaj koji ne razumije šta su Prebilovci, šta je Hercegovina i šta su Hercegovci, on ne razumije ni šta je i kakav je srpski narod – pun ponosa, inata i dostojanstva da je spreman iz pepela da vaskrsne”, istakao je Dodik.
On je naveo da su 4. avgusta 1991. godine u Spomen-kosturnicu sahranjeni posmrtni ostaci 4.000 Srba iz Hercegovine, žrtava ustaškog genocida u Drugom svjetskom ratu, među kojima su i stradalnici iz Prebilovaca, ali, dodao je, i mrtvi su im smetali pa su potomci ubica u junu 1992. minirali Spomen-kosturnicu.
“Po povratku Srba u Prebilovce, nakon 2000. godine, ostaci kostiju prebilovačkih novomučenika su sakupljeni i sahranjeni u kripti Hrama Vaskrsenja Hristovog koji je urađen po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu, koja je simbol Vaskrsenja i simbol života”, istakao je Dodik, zahvaljujući čijoj pomoći i podršci, između ostalih, je i izgrađen ovaj hram.
On je naglasio da je iz raznijetih i polomljenih kostiju i srušenih zidova Spomen-kosturnice iznikao Hram Vaskrsenja Hristovog, koji stoji kao spomenik pobjedi života nad smrću i pobjedi Prebilovčana nad ustaškim zlom.
”Posjetiti Prebilovce danas znači otići na mjesto gdje je smrt izgubila, a život vaskrsao. Svaki kamen u tom selu opominje nas da moramo biti čvrsti i jaki kao hercegovački krš i da nikada ne smijemo zaboraviti ovo svetilište, jer zaborav ubija po drugi put.
Naša je patriotska dužnost da nam Prebilovci budu i zavjet, i opomena, i ponos i da djecu učimo o svetim mučenicima prebilovačkim, jer dok god u nama živi sjećanje na njih, niko nas ne može izbrisati. Primjer je ovo malo, ali veliko selo koje su htjeli da izbrišu sa lica zemlje, a ono je postalo naša svijetla i sveta tačka”, rekao je Dodik za Srnu.
On je naglasio da sjećanje nije osveta, već dug prema precima koji nisu imali priliku da ostare, da odgajaju djecu, da sanjaju budućnost, ali i dug prema istoriji, koja nas uči da zaborav otvara vrata ponavljanju zločina.
“Danas imamo svoju republiku – Republiku Srpsku, jake i stabilne institucije koje su garant našeg postojanja i našeg opstanka, gdje smo svoji na svome i tako će ostati. Samo jedinstveno, hrabro i sa jasnim politikama možemo sačuvati Srpsku, a time i svoju sadašnjost i budućnost”, poručio je Dodik.
Broj poginulih u masovnom ruskom raketnom i dronskom napadu na Kijev i Kijevsku oblast porastao je na najmanje 15, dok je više od 50 ljudi povrijeđeno, prenose svjetski mediji.
Spasilačke ekipe i dalje tragaju za mogućim preživjelima ispod ruševina, dok vlasti upozoravaju na opasnost od novih udara.
Prema podacima ukrajinske Državne službe za vanredne situacije, u Kijevskoj oblasti poginulo je 14 osoba, a 27 je povrijeđeno. Šteta je prijavljena u okruzima Brovari, Buča i Fastiv, gdje su nakon udara izgorjela skladišta i vozila. Spasioci nastavljaju akcije u otežanim uslovima zbog mogućnosti novih napada, prenio je Ukrinform.
U samom Kijevu poginula je jedna osoba, dok su povrijeđene najmanje 24. Gradonačelnik Vitalij Kličko saopštio je da je 15 ranjenih prevezeno u bolnicu, od kojih je četvoro u teškom stanju, prenio je Tanjug.
Napad je izazvao požare i velika razaranja u više dijelova ukrajinske prijestonice, uključujući Obolonski, Golosejevski, Desnjanski i Svjatošinski okrug.
U Golosejevskom okrugu spasioci su iz ruševina uništenog skladišta izvukli dvije osobe, dok se potraga za eventualno zatrpanima nastavlja.
U Obolonskom okrugu projektil je pogodio višespratnicu, nakon čega je izbio požar. Vatra je zahvatila i dodatne stambene objekte te skladišta na više lokacija. U Desnjanskom okrugu gorjelo je skladište, a ostaci projektila pali su u blizini stambene zgrade.
Kijevska gradska vojna uprava saopštila je da su oštećenja evidentirana na više od sedam lokacija širom grada.
‼️Fourteen people were killed and 27 others were injured as a result of a massive russian attack on Kyiv Oblast during the night of August 5, 2026. The strikes targeted civilian and warehouse infrastructure across several districts of the region.
Source: The State Emergency… pic.twitter.com/MleGt1vGBM
— Kateryna Lisunova (@KaterynaLis) August 5, 2026
Prve snažne eksplozije čule su se u srijedu, 5. avgusta, nešto poslije ponoći po lokalnom vremenu, a vazdušna uzbuna trajala je više od sat vremena. Tokom noći ukrajinske vlasti više puta su upozoravale na nove balističke rakete i dronove koji su se kretali prema Kijevu.
“Kijev i oblast su pod balističkim napadom. Još raketa leti prema gradu”, objavio je gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu, pozivajući građane da ostanu u skloništima.
Nekoliko sati nakon prvog talasa napada ruske snage pokrenule su i nove vazdušne udare na Kijev. Prema prvim informacijama, pogođena je jedna nestambena zgrada, dok podaci o eventualnim novim žrtvama još nisu objavljeni.
Ovo je jedan od najsmrtonosnijih ruskih napada na Kijev od početka godine. Reuters kako prenose mediji, navodi da je riječ o jednom od najtežih udara na ukrajinsku prijestonicu u 2026. godini, dok BBC podsjeća da je Rusija posljednjih sedmica intenzivirala napade na Kijev.
Ruske vlasti zasad se nisu oglašavale povodom najnovijih napada. Ukrajina, s druge strane, ponovo je pozvala saveznike da ubrzaju isporuke sistema protivvazdušne odbrane kako bi se bolje zaštitili od balističkih projektila.
U Republici Srspkoj i Federaciji BiH i danas će biti pretežno sunčano i vruće.
Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, u višim predjelima od 11, a maksimalna od 35 do 41 stepen Celzijusov.
Duvaće slab vjetar južnih, u Hercegovini slab vjetar sjevernih smjerova.
Na visini i dalje dominira uticaj grebena sa sjevera Afrike uz advekciju toplog vazduha. U prizemlju vazdušni pritisak oko normale. Tokom dana i uveče u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu razvoj oblačnosti, koji samo ponegdje može usloviti prolaznu kišu ili slab pljusak.
Temperatura izmjerena po gradovima do sedam časova jutros: Rudo 13, Čemerno 17, Trebinje 23, Foča 13, Banjaluka 18, Ribnik 14, Bileća 18, Višegrad 15, Mrkonjić Grad 18, Novi Grad 17, Bijeljina 19, Han Pijesak 17 i Prijedor 19 stepeni Celzijusovih.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će Ormuski moreuz, koji prema njegovim riječima blokiraju iranske snage, biti otvoren “vrlo brzo”, upozorivši da će u suprotnom Iran biti izložen snažnom odgovoru Sjedinjenih Američkih Država.
“Moreuz će biti otvoren vrlo brzo ili će oni (Iran) biti veoma snažno pogođeni, a onda će moreuz biti otvoren”, rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz tokom boravka u južnoj Kaliforniji, prenosi Si-Bi-Es.
Tramp je tom prilikom prisustvovao večeri za prikupljanje sredstava Republikanskog nacionalnog komiteta, održanoj na njegovom golf terenu Rančo Palos Verdes u području Los Anđelesa.
Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanih napetosti oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca kroz koji prolazi značajan dio globalnog izvoza nafte.
Ranije je američki državni sekretar Marko Rubio izjavio da je ostvaren određeni napredak u razgovorima s Iranom i Omanom o situaciji u Ormuskom moreuzu, ali da konačan sporazum još nije postignut.
Ormuski moreuz predstavlja ključnu tačku za svjetsku energetsku trgovinu, a svaka prijetnja njegovom zatvaranju izaziva zabrinutost na međunarodnim tržištima i među državama koje zavise od isporuka nafte iz Perzijskog zaljeva.
Oluja” je simbol progona, stradanja i jedne od najvećih nepravdi koja je zadesila naš narod u novijoj istoriji. U kolonama, u suzama, u spaljenim kućama i zauvijek napuštenim ognjištima ostala je urezana bol stotina hiljada srpskih porodica, rekao je predsjednik Milorad Dodik.
– Za nas je “Oluja” nastavak dugog istorijskog stradanja Srba na zapadnim prostorima, od zločina NDH do progona u savremenom dobu. Zato je naša dužnost da pamtimo – ne iz mržnje, nego iz poštovanja prema žrtvama i odgovornosti prema budućim generacijama – napisao je Dodik na Iksu.
“Олуја” је симбол прогона, страдања и једне од највећих неправди која је задесила наш народ у новијој историји. У колонама, у сузама, у спаљеним кућама и заувијек напуштеним огњиштима остала је урезана бол стотина хиљада српских породица.
За нас је “Олуја” наставак дугог…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) August 4, 2026
Naveo je da zajedničko obilježavanje Srbije i Republike Srpske pokazuje da je kultura sjećanja dio naše nacionalne svijesti i naše obaveze da srpske žrtve nikada ne budu zaboravljene.
– Veze Srbije i Republike Srpske danas su snažnije nego ikada i upravo u tom jedinstvu leži sigurnost našeg naroda, a u vremenu Aleksandra Vučića dostigle su najviši nivo razumijevanja, jedinstva i međusobne podrške – naglasio je Dodik.
Poručio je da prisustvo Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija daje ovom danu dodatnu duhovnu snagu i potvrđuje da su vjera, Crkva i sabornost vijekovima bili oslonac srpskom narodu u najtežim vremenima.
– Danas s tugom pamtimo stradale, ali i s ponosom gledamo u budućnost. Srbija i Republika Srpska snažne su kao nikada do sada, sposobne da, uprkos svim pritiscima, demonstriraju snagu i istorijsku nužnost. Zajedno su garant opstanka, odbrane, razvoja i budućnosti srpskog naroda – dodao je Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da ministar odbrane u Savjetu ministar Zukan Helez isijava mržnju prema Srbima, a posebno predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Stevandić je naveo da je Helez “pravosnažno presuđeni lažov i nasilnik bez imalo kulture i empatije”.
– Bitange i ološi sanjaju da Vučić bude napadnut jače nego u Srebrenici ili možda ubijen. Takvima je mjesto u ludnici ili zatvoru – objavio je Stevandić na Iksu.
З.Хелез је правоснажно пресуђени лажов и насилник без имало културе и емпатије, који мржњу према Србима а посебно предсједнику Вучићу болесно исијава.
Битанге и олоши сањају да Вучић буде нападнут јаче него у Сребреници или можда убијен.
Таквима је мјесто у лудници или затвору. pic.twitter.com/fOqPuyy0ue— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) August 4, 2026
Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez rekao je danas da je policija Srednjobosanskog kanotona reagovala na navodno kršenje pravila prilikom obezbjeđenja predsjednika Srbije tokom njegovog jučerašnjeg boravka u Bugojnu, te naveo da je, kako kaže, “Vučić naučio da je Drina ipak granica”.
Dokumentarni film “Poslije zabave” nastavlja uspješan festivalski put osvajanjem dvije nove nagrade na međunarodnim filmskim festivalima.
U proteklim danima film je nagrađen priznanjem za najbolji kratki dokumentarni film na 2. Međunarodnom festivalu nezavisnog filma u Kalgariju (Calgary Independent Film Festival), dok je na 14. Festivalu evropskog i mediteranskog filma u Trebinju osvojio Veliku povelju Leotara za najbolji kratki film.
Ova priznanja predstavljaju značajnu potvrdu umjetničkog kvaliteta filma i njegovog uspjeha kod međunarodne i regionalne publike, kao i dodatni podsticaj za njegovo dalje festivalsko predstavljanje.
Film “Poslije zabave”, o piscu Stevi Grabovcu, produkcijski je poduhvat Didaskalije, čiji je producent Nikola Đaković, dok je ЈU Službeni glasnik Republike Srpske koproducent ovog projekta koji spaja književnost i filmsku umjetnost.
Nakon dosadašnjih uspjeha, film na jesen nastavlja učešće na međunarodnim festivalima, gdje se očekuju nove projekcije.
Foto: RTRS/Ustupljena fotografija
Na području iznad Bukovice, kao i na potezu od Šimića prema Bakincima i Riječanima, kod Laktaša aktivni su požari.
Prema riječima gradonačelnika Laktaša Miroslava Bojića, dim se širi kroz naseljena mjesta, dok su vatrogasne ekipe neprekidno angažovane na gašenju požara.
– Iznad Bukovice i iz pravca Šimića prema Bakincima i Riječanima imamo velike požare i dim se širi kroz naselja. Vatrogasci su 24 časa na terenu – naveo je Bojić.
View this post on Instagram
On je uputio apel građanima da budu oprezni i da svaku sumnju na namjerno paljenje rastinja odmah prijave Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.
– Apelujemo na sve građane koji posumnjaju da neko pali rastinje da ga istog momenta prijave Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske – poručio je Bojić.
Foto: RTRS
Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je akcija “Oluja” jedan od najtragičnijih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda i istakao da su mir i stabilnost politika Srbije, ali da je pravo na sjećanje i istinu naša nepokolebljiva dužnost.
– Danas obilježavamo Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj agresiji na teritoriju pod zaštitom Ujedinjenih nacija, na Republiku Srpsku Krajinu, u akciji ‘Oluja’, koja predstavlja jedan od najtragičnijih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda – naveo je Dačić u objavi na Instagramu povodom 31. godišnjice hrvatske operacije “Oluja” u kojoj je proterano 220.000 Srba, a oko 2.000 ubijeno.
Istakao je da postoje dani koji ne pripadaju samo kalendaru, već savjesti i pamćenju jednog naroda i da je “Oluja” jedan od njih, dan kada su hiljade porodica izgubile svoje najmilije, svoje domove i zavičaj, a stotine hiljada naših sunarodnika krenule putem neizvjesnosti, noseći sa sobom samo uspomene i nadu da će pravda jednog dana biti dostižna.
– Naša je dužnost da čuvamo sjećanje na nevine žrtve i da istinu o njihovom stradanju prenosimo generacijama koje dolaze. Ne da bismo živjeli u prošlosti, već da bismo znali koliko su mir, sloboda i pravo na život u svom domu vrijednosti koje moramo čuvati – naglasio je Dačić.
Ukazao je da sjećanje nije poziv na mržnju, već izraz poštovanja prema žrtvama, opomena da se takvo stradanje nikada više ne ponovi i zavjet da oni koji su izgubili svoje živote i svoje ognjište nikada neće biti zaboravljeni. Dačić je naglasio da Srbija danas stoji uspravno, ponosna i snažna, spremna da zaštiti svakog svog građanina i sunarodnika gdje god on živio.
– Pogrom koji je naš narod preživio obavezuje nas da nikada ne dopustimo da budemo slabi. Mir i stabilnost su naša politika, ali je pravo na sjećanje i istinu naša nepokolebljiva dužnost. Srbija pamti, Srbija čuva svoje i Srbija ide naprijed – naveo je Dačić.
Danas se navršava 31. godišnjica od hrvatske vojno-policijske operacije “Oluja”, u kojoj je protjerano 220.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, a oko 2.000 ubijeno.