VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Tri grickalice koje ne goje ni gram: Možete ih jesti bez griže savjesti

    Tri grickalice koje ne goje ni gram: Možete ih jesti bez griže savjesti

    Umjesto čipsa i industrijski obrađenih grickalica koje obično nude samo prazne kalorije i osjećaj nadimanja, predstavljamo alternativu, grickalice koje će zadovoljiti vašu žudnju za grickanjem bez krivice.

    Svi znamo kako to ide. Sjednete uveče da odgledate dobar film, a ruka sama krene ka kesici čipsa ili masnim kokicama.

    Dok se film završi, kesa je već prazna, a vas peče savjest jer znate šta ste uradili svom tijelu.

    Srećom, nutricionisti kažu da uopšte ne morate da se odričete te navike. Tajna je samo u tome šta stavljate u posudu.

    Ove tri namirnice su pravo suvo zlato za vaše tijelo, a pružiće vam onaj neophodan, hrskavi užitak bez ijednog grama kajanja.

    Štapići pečene šargarepe umjesto pomfrita

    Štapići pečene šargarepe su sjajna zamjena za obični pomfrit, pružajući vam isti hrskavi užitak, ali sa zdravijim sastojcima. Sve što treba da uradite jeste da ih isječete na tanke trake, poprskate sa malo maslinovog ulja i začinite po želji – origano, kurkuma ili malo ljute papričice daće im nevjerovatan šmek.

    Kada se ispeku u rerni, postaju spolja hrskavi, a unutra predivno slatki i mekani. Dobijate savršenu zanimaciju za zube koja je krcata vitaminima i vlaknima, a tijelo vam neće patiti od teškog i preprženog ulja iz friteze.

    Bademi, kralj među orašastim plodovima

    Bademi, kraljevi među orašastim plodovima, nude ne samo ukusan zalogaj već i puno zdravstvenih koristi. Uz samo šačicu badema, možete uživati u bogatom izvoru proteina koji će vas zasititi do kraja vaše filmske noći.

    Pored toga što ekspresno gase glad, oni s punim pravom spadaju u najzdravije grickalice jer su prava riznica zdravih masti i vitamina E, koji čuvaju vaše srce i kožu. Najbolje od svega je što ih žvaćete polako, pa mozak brže dobije signal da ste siti, što ih čini savršenom preprekom za ono besciljno prejedanje pred ekranom.

    Samo pazite da izaberete sirove ili pečene bez dodate soli, kako biste izvukli ono najbolje iz njih.

    Pečeni slanutak za hrskavu energiju

    Ako tražite idealnu grickalicu koja će vam pružiti energiju i zdravstvene beneficije, pečeni slanutak je odličan izbor. Jednostavno pripremljen, hrskav i ukusan, ova grickalica će vas oduševiti svojim ukusom i hranljivim vrijednostima.

    Kada ga ispečete u rerni sa malo maslinovog ulja, soli i začina poput dimljene paprike ili bijelog luka u prahu, leblebija se pretvara u prave domaće “bombice” koje uspješno mijenjaju kupovni čips. Krcat je biljnim vlaknima i proteinima, što znači da vas stabilno drži sitim satima, bez naglih skokova šećera u krvi.

    Zdrave grickalice ne moraju biti dosadne niti bezukusne, naprotiv, mogu biti savršena kombinacija ukusa i hranljivih sastojaka. Štapići pečene šargarepe, bademi i pečeni slanutak ne samo da zadovoljavaju potrebu za hrskavim zalogajem, već doprinose i boljem zdravlju, prenosi Krstarica.

  • Pas se uvrijedio jer nije dobio duplu večeru: Postao hit na mrežama (VIDEO)

    Pas se uvrijedio jer nije dobio duplu večeru: Postao hit na mrežama (VIDEO)

    Jedan pas rase čau-čau glavna je zvijezda videa u kome je snimljen kako uvrijeđeno odlazi u svoj boks jer nije dobio drugu večeru.

    Snimak psa Buja postao je hit na društvenim mrežama: na Instagram profilu @buyobear, ovaj pas pokazao je da njegovo strpljenje nije “za bacanje” i da umije da se naljuti kad nešto ne dobije.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Buyo & Osso (@buyobear)

    Kako je Bujo reagovao kada nije dobio dodatni obrok?

    Bujo je rođen 2018. godine i živi u Indoneziji sa svojim vlasnicima i najboljim četvoronožnim prijateljem, bernskim planinskim psom. Ali, kako snimak pokazuje, idila nestaje čim se Buju ne svidi kako vlasnik raspoređuje obroke. I umjesto da, kao svaki pas, zamoli za repete, Bujo je odlučio da se duri.

    Vlasnica je snimila njegovu reakciju koju bi vjerovatno imao svaki odrastao čovjek kad mu nešto nije po volji. Bujo stoji ispred svog boksa i njuškom otvara vrata, a onda ulazi unutra i uradi nešto čime pokazuje da mu nije pravo što nije dobio još jedan obrok.

    Dramatičan potez psa nasmijao je internet

    Bujo se okrenuo i peškirom okačenim na vratima povukao ih je ka sebi, stvarajući utisak da ih je zalupio. Time je sasvim jasan pokazao da se mnogo uvrijedio.

    Vlasnicu je ova pseća gluma slatko nasmijala, ali Buju ništa nije bilo smješno.

    Gledaoci ovog videa komentarisali su da su na Bujovoj strani, uz duhovite natpise da je “dramatičan odlazak ponekad koristan”, dok je neko “pokrenuo peticiju da pas odmah dobije dodatni obrok”.

    Mnogima se dopalo što je pas ovo shvatio dramatično i postao prava “legenda” koja je zatvorila vrata za sobom, prenosi Telegraf.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, sa temperaturom vazduha do 33 stepena Celzijusova.

    U drugom dijelu dana na istoku i jugoistoku lokalno je moguća kratkotrajna slaba kiša ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Vjetar će biti slab, sjevernog smjera.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 20 stepeni, a najviša dnevna od 26 do 31, na jugu do 33 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • U Republici Srpskoj ove godine prijavljena tri nestanka djece

    U Republici Srpskoj ove godine prijavljena tri nestanka djece

    U tekućoj godini evidentirane su tri prijave nestanka maloljetnika u Republici Srpskoj, a svi slučajevi su uspješno riješeni i djeca su bezbjedno pronađena.

    Saopšteno je ovo iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, povodom 25. maja – Međunarodnog dana nestale djece, te ističu svoju posvećenost zaštiti djece i brzom, koordinisanom reagovanju u slučajevima njihovog nestanka.

    Ranije pronađeno 26 nestale djece

    “Poređenja radi, tokom prethodne godine zabilježeno je 26 prijava nestanka maloljetnih lica, a i u tim slučajevima sva djeca su uspješno pronađena”, naveli su iz MUP-a Srpske.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i dalje intenzivno radi na prevenciji i brzom reagovanju kroz:

    – brzo aktiviranje potraga i koordinaciju sa lokalnim policijskim jedinicama,

    – saradnju sa centrima za socijalni rad, školama i nevladinim organizacijama,

    – primjenu savremenih tehnologija i sistema za razmjenu informacija,

    – edukaciju roditelja, djece i šire javnosti o mjerama bezbjednosti i prevenciji.

    Odmah prijaviti nestanak

    “Apelujemo na građane da svaki slučaj nestanka djeteta prijave odmah, bez odlaganja, te da nadležnim službama dostave tačne i pravovremene informacije i sarađuju tokom potrage. Za prijave i informacije građani mogu kontaktirati najbližu policijsku stanicu ili pozvati dežurni broj MUP-a 122”, navodi se u saopštenju.

    Organizacija AMBER Alert Europe

    Inače, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je od 2018. godine član međunarodne organizacije AMBER Alert Europe, čiji je cilj spasavanje života nestale djece.

    Pored toga, Uprava kriminalističke policije Republike Srpske dio je Mreže policijskih eksperata za oblast nestale djece, koja djeluje u okviru ove organizacije.

    https://www.facebook.com/share/p/1FhZ9jMcvs/

  • Sve više stranaca želi da uči srpski jezik

    Sve više stranaca želi da uči srpski jezik

    Filološki fakultet banjalučkog Univerziteta od jeseni će imati studijski program srpskog kao stranog jezika, budući da sve više stranaca želi da uči srpski jezik, najavila je dekan Biljana Babić povodom 17 godina rada ove visokoobrazovne ustanove.

    Babićeva je istakla da je Filološki fakultet jedna od najznačajnijih visokoškolskih ustanova u oblasti jezika, književnosti i kulture, prepoznatljiva po nastavno-naučnom i naučnoistraživačkom radu na sva tri ciklusa studija.

    – Srbistika je osnova Filološkog fakulteta i u narednoj akademskoj godini očekuje se blagi uspon na ovom programu – izjavila je Babićeva novinarima ističući da su u toj visokoobrazovnoj ustanovi ponosni što nastavljaju misiju svetitelja Ćirila i Metodija – prosvetiteljsku, obrazovnu i prevodilačku.

    Ona je napomenula da Filološki fakultet prati trendove i osavremenjuje programe, kao i da je njihove studije završilo nekoliko hiljada studenata koji širom svijeta rade u bankama, naučnim organizacijama, međunarodnim udruženjima.

    Babićeva je navela da će upisna kvota za predstojeću akademsku godinu biti nešto više od stotinu mjesta jer se to pokazalo kao dobra procjena.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin istakao je da je Filološki fakultet dio Univerziteta koji ima najintenzivniju međunarodnu saradnju i najčešći je domaćin gostujućim studentima, nastavnicima i saradnicima sa drugih Univerziteta.

    Gajanin je najavio da će naredne godine biti izgrađen aneks zgrade Filološkog fakulteta u kojem će biti smješteni novoosnovani studijski programi, kao i da će podrška Univerziteta ovom fakultetu biti nastavljena.

    – To je jedna od kapitalnih investicija. Do kraja 2026. ćemo završiti izvedbeni projekat, a gradnju očekujemo u narednoj godini – izjavio je Gajanin.

    Student treće godine Sinologije na Filološkom fakultetu u Banjaluci Marina istakla je da je jako perspektivno danas učiti jezike jer su oni nešto što povezuje ljude i svemu daju širu perspektivu.

    Filološki fakultet osnovan je 2009. godine izdvajanjem filoloških studijskih programa iz okrilja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

    Na ovom fakultetu izučavaju se srpski, engleski, njemački, italijanski, francuski, ruski i kineski jezik, uz prateće književnosti i kulture, dok su studentima dostupni i lektorati za više stranih jezika.

    Filološki fakultet raspolaže razvijenim naučnoistraživačkim kapacitetima, bibliotekom sa više od 20.000 bibliotečkih jedinica, bogatom izdavačkom djelatnošću i brojnim naučnim publikacijama.

    Posebnu vrijednost, kako su naveli na ovom fakultetu, predstavljaju generacije diplomiranih studenata koji danas obavljaju značajne prosvjetne, kulturne, naučne i društvene funkcije širom Republike Srpske i BiH.

  • Novinari sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj: Borba protiv dezinformacija i izazovi slobode medija

    Novinari sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj: Borba protiv dezinformacija i izazovi slobode medija

    Novinari i urednici iz zemalja Zapadnog Balkana, zajedno sa kolegama iz Grčke i Bugarske, boravili su početkom maja u Berlinu i Lajpcigu, gdje su sa predstavnicima njemačkih medija, fondacija i organizacija razgovarali o slobodi medija, dezinformacijama i izazovima savremenog novinarstva.

    Studijski program koji je organizovao Goethe-Institut u ime Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, bio je prilika da se uporede iskustva medijskih radnika iz različitih evropskih zemalja, ali i da se otvore pitanja koja sve više određuju budućnost novinarstva, od političkih pritisaka i ekonomskog slabljenja redakcija, do uticaja društvenih mreža i razvoja vještačke inteligencije.

    Jedna od centralnih tema razgovora bila je borba protiv dezinformacija i način na koji veliki evropski mediji pokušavaju odgovoriti na izazove digitalnog doba. Mnoge njemačke redakcije, među kojima je i Deutsche Welle, danas imaju posebne fact-checking odjele čiji je zadatak provjera informacija, analiza manipulativnog sadržaja i otkrivanje koordinisanih kampanja dezinformisanja.

    Posebna pažnja posvećena je sadržaju generisanom uz pomoć vještačke inteligencije. Deepfake video snimci, AI generisane fotografije i automatizovano kreiranje lažnih vijesti predstavljaju sve ozbiljniji izazov za medije širom svijeta. Učesnici programa razgovarali su o alatima za prepoznavanje takvog sadržaja, ali i o činjenici da tehnologija napreduje mnogo brže od mogućnosti društva i medija da razviju efikasne mehanizme zaštite.

    Tokom boravka u Berlinu učesnici su posjetili Deutscher Journalisten-Verband e. V. (DJV), ali i da razgovaraju i sa predstavnicima Konrad-Adenauer-Stiftung fondacije o politici proširenja Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana. Tokom sastanka sa Alexanderom Beribesom, savjetnikom za Zapadni Balkan i jugoistočnu Evropu, razgovaralo se o evropskim integracijama regiona, političkim izazovima i ulozi slobodnih medija u demokratskim procesima.

    Ipak, iako se problemi razlikuju od zemlje do zemlje, pokazalo se da novinari sa Zapadnog Balkana dijele brojne izazove sa kolegama iz Njemačke. Jedan od najvećih jeste gotovo potpuna zavisnost medija od digitalnih platformi poput Facebooka, Instagrama i YouTubea.

    Jedan od zaključaka između ostalog jeste i činjenica da kada dođe do problema sa distribucijom sadržaja, gašenja naloga ili pada dosega, praktično ne postoji način da se kontaktira neko iz tih kompanija.

    Bez obzira na veličinu redakcije ili državu iz koje dolaze, mediji su danas u velikoj mjeri taoci algoritama društvenih mreža koje određuju vidljivost sadržaja, pristup publici i prihod od oglašavanja. Upravo zbog toga sve češće se govori o potrebi snažnije regulacije velikih tehnoloških kompanija i većoj odgovornosti platformi prema medijima i javnosti.

    Ipak, problemi sa kojima se suočavaju mediji na Zapadnom Balkanu imaju dodatnu dimenziju.

    Učesnici iz regiona ukazali su na snažne političke pritiske kojima su mediji izloženi, kao i na sve težu ekonomsku situaciju u redakcijama. Nedostatak stabilnih izvora finansiranja, mali marketinški prihodi i zavisnost od političkih centara moći ozbiljno utiču na nezavisnost medija.

    Kada je riječ o Bosni i Hercegovini ono o čemu se govorilo jeste i dalje nedostatak transparentnost vlasništva nad medijima, što dodatno otežava razumijevanje političkih i ekonomskih uticaja u javnom prostoru. Sagovornici su ocijenili da bez jasnih informacija o tome ko kontroliše medije nije moguće graditi povjerenje javnosti niti osigurati istinsku uređivačku nezavisnost.

    Tokom programa u Berlinu i Leipzigu razgovaralo se i o važnosti medijske pismenosti, zaštiti novinara, digitalnoj sigurnosti i potrebi regionalne saradnje u borbi protiv dezinformacija.

    Tokom boravka u Leipzigu učesnici su posjetili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), organizaciju koja se bavi zaštitom medijskih sloboda i monitoringom stanja medija širom Evrope.

    Predstavnici ECPMF-a govorili su o pritiscima na novinare, napadima na medijske radnike i stanju slobode medija u evropskim državama, sa posebnim fokusom na mehanizme zaštite novinara i praćenje ugrožavanja medijskih sloboda na evropskom nivou.

    Ipak, problemi sa kojima se suočavaju mediji na Zapadnom Balkanu imaju dodatnu dimenziju. Zaključak većine učesnika bio je da se sloboda medija danas više ne brani samo od političkih pritisaka, već i od tehnoloških i ekonomskih modela koji mijenjaju način na koji građani dolaze do informacija.

    U vremenu kada algoritmi odlučuju šta će publika vidjeti, a vještačka inteligencija može proizvesti gotovo neprepoznatljiv manipulativni sadržaj, profesionalno i odgovorno novinarstvo postaje važnije nego ikada.

    Foto: Nezavisne

  • Vukanović nakon udaljavanja sa sjednice NSRS, pokušao prekinuti konferenciju Stevandića (VIDEO)

    Vukanović nakon udaljavanja sa sjednice NSRS, pokušao prekinuti konferenciju Stevandića (VIDEO)

    Nakon što ga je ranije danas predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić udaljio iz skupštinske sale zbog neprimjerenog ponašanja i odstupanja od rasprave, poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović pokušao je prekinuti konferenciju za novinare Stevandića.

    Vukanović je nastavio verbalno da se sukobljava sa Stevandićem, te je moralo reagovati obezbjeđenje.

    Podsjećamo, Stevandić je održao konferenciju za novinare nakon što su poslanici vlasti i opozicije postigli kompromis o Deklaraciji o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH, o kojoj se danas raspravljalo.

    Foto: RTRS

  • Stevandić: Prihvaćeni prijedlozi SDS-a i PDP-a, Deklaracija odražava nacionalno jedinstvo

    Stevandić: Prihvaćeni prijedlozi SDS-a i PDP-a, Deklaracija odražava nacionalno jedinstvo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da su prihvaćeni prijedlozi SDS-a i PDP-a u vezi sa Deklaracijom o zatvaranju OHR-a koju su poslanici danas razmotrili.

    On je rekao da je održan sastanak kojem su, u ime SDS-a i PDP-a prisustvovali poslanici Dragomir Vasić i Slaviša Marković.

    – Ponosan sam na način na koji smo došli do konačnog teksta koji odražava nacionalno jedinstvo. Ovaj dokument ne bi bio moguć da nismo stvorili okolnosti koje su omogućile da Kristijan Šmit ide iz BiH – istakao je Stevandić.

  • Si Đinping odlikovao Vučića Ordenom prijateljstva

    Si Đinping odlikovao Vučića Ordenom prijateljstva

    Predsjednik Kine Si Đinping odlikovao je danas u Pekingu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Ordenom prijateljstva, koji predstavlja najviše državno odlikovanje Narodne Republike Kine za strane državljane.

    Ovaj orden ustanovljen je u skladu sa Zakonom Narodne Republike Kine o nacionalnim medaljama i nacionalnim počasnim titulama, koji je stupio na snagu 1. januara 2016. godine, a dodjeljuje se strancima koji su dali izuzetan doprinos socijalističkoj modernizaciji Kine, promovisali međunarodnu razmenu i saradnju sa Kinom i čuvale svjetski mir.

    Prva ceremonija dodjele održana je 2018. godine, a ruski predsjednik Vladimir Putin postao je prvi dobitnik.

    Među kasnijim dobitnicima bile su ugledne ličnosti iz Kine i inostranstva, poput prvog predsjednika Kazahstana Nursultana Abiševiča Nazarbajeva, kubanskog lidera Raula Kastra Rusa.

  • “Eritropoetin” dostupan za sve pacijente u Srpskoj

    “Eritropoetin” dostupan za sve pacijente u Srpskoj

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske obavještava javnost da je hitno reagovalo na nedavne navode hemodijaliznih pacijenata o privremenoj nestašici lijeka “eritropoetin”, te da je, prema informacijama Zavoda za hemodijalizu i transplantaciju Republike Srpske, lijek sada dostupan za sve pacijente.

    Kada je u pitanju saradnja sa Udruženjem dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata Republike Srpske, ističemo da ovo Ministarstvo već godinama održava redovne kontakte sa Udruženjem i njihovim predsjednikom, gospodinom Aleksandrom Radunom, koji je i povodom pomenutog dopisa Udruženja u prethodim danima više puta telefonski razgovarao sa ministrom Šeranićem, te su 21. maja 2026. godine obavili i sastanak u Ministarstvu.

    I tom prilikom istaknuto je da Ministarstvo ulaže pune napore i očekuje od svih uključenih strana da se trenutno nezadovoljstvo i problem u komunikaciji predstavnika Udruženja i rukovodstva Zavoda za dijalizu i transplantaciju što prije prevaziđe, u korist pacijenata.

    – Posebno ističemo da ni u jednom trenutku nije obustavljeno pružanje usluga hemodijalize, te da su zdravstveni radnici u svim dijaliznim centrima u Republici Srpskoj od početka ulagali maksimalne profesionalne napore kako bi pacijenti dobili ovu zdravstvenu uslugu. I ovom prilikom ukazujemo na značaj kontinuiteta pružanja i korišćenja ove vitalne zdravstvene usluge. Napominjemo i da je, povodom dopisa od 11. maja 2026. godine Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite 14. maja 2026. godine obavljen i sastanak na kojem su učestvovali ministar zdravlja i socijalne zaštite i rukovodstva Zavoda za hemodijalizu i trensplantaciju, te Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji takođe brine o potrebama pacijenata na hemodijalizi – ističe se u saopštenju Ministarstva.

    S ciljem da se obezbijedi kontinuirano snabdjevanje “eritropoetina” i drugih lijekova, dogovoreno je da se Zavod sa svojim potrebama uskladi sa centralizovanom nabavkom lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja, a kako bi se obezbijedio kontinuitet liječenja pacijenata.

    – Vrata Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske uvijek su otvorena za sve hemodijalizne pacijente i njihove predstavnike, o čemu svjedoči i dugogodišnja saradnja koju ostvarujemo sa Udruženjem dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata Republike Srpske, a na osnovu koje su napravljeni i značajni pomaci u zdravstvenom sistemu, kada je u pitanju ova kategorija pacijenata – dodaje se u saopštenju.

    Potpuno uvažavajući specifičnost potreba hemodijaliznih pacijenata, Vlada Republike Srpske, podsjećaju, obezbjeđuje i kontinuiranu finansijsku podršku radu udruženja koje ih okuplja, za poboljšanje kvaliteta života, kao i podizanje svijesti u društvu o problemima sa kojima živi ova populacija.

    Podsjećaju i da je Zavod za hemodijalizu i transplantaciju Republike Srpske počeo sa radom od 1. januara ove godine, nakon što je, upravo po zahtjevima Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata Republike Srpske, završen proces preuzimanja svih dijaliznih centara u Republici Srpskoj od dotadašnjeg privatnog partnera Frezenius.