Autor: m88bogdanovic

  • Hapšenja u akciji “Brazil” u Gradišci: Oduzeto 50 kilograma skanka

    Hapšenja u akciji “Brazil” u Gradišci: Oduzeto 50 kilograma skanka

    U akciji “Brazil” na području Policijske uprave Gradiška oduzeto je 50 kilograma skanka, te je uhapšeno više osoba.

    Naime, “Brazil” je akcija koja je usmjerena na otkrivanje i suzbijanje krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga, u okviru koje je lišeno slobode više lica i pronađeno oko 50 kilograma zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu skank.

    Policijska uprava Gradiška danas, 2. aprila u 12 časova, u svojim prostorijama organizuje vanrednu pres-konferenciju za novinare.

  • Nova pravila na granicama EU: EES počinje 10. aprila

    Nova pravila na granicama EU: EES počinje 10. aprila

    Evropska unija je spremna za početak primjene EES-a, novog sistema biometrijske provjere putnika koji ulaze na šengenski prostor, a koji počinje s primjenom 10. aprila.

    U sistemu registrovano 45 miliona putnika

    Prema informacijama koje smo dobili iz Generalne direkcije za unutrašnje poslove Evropske komisije, do sada je u sistemu registrovano 45 miliona putnika širom svijeta.

    Podsjećanja radi, sistem uključuje uzimanje otiska prsta i fotografisanje lica, a nakon što su podaci uzeti, svaki naredni put biće dovoljno samo fotografisanje.

    Juče smo se obratili Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske u vezi s tim kako će teći primjena sistema na hrvatskoj granici, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor.

    Službenici će tražiti da putnici izađu iz svojih vozila

    Prema pisanju hrvatskih medija, policijski službenici će tražiti da putnici izađu iz svojih vozila tokom provjere, što će produžiti vrijeme čekanja na granici na period od dva do pet minuta po putniku.

    Međutim, kako su rekli u Generalnoj direkciji, granične službe imaće diskreciono pravo da privremeno suspenduju provjere ako se pojave velike gužve, posebno u toku turističke sezone, što je bio zahtjev turističkih agencija.

    Policijski službenici će moći obustaviti biometrijske provjere

    Kako je naglašeno, ako redovi na granici budu zahtijevali čekanja duža od tri sata, policijski službenici će moći obustaviti biometrijske provjere i obavljati samo tradicionalne pasoške provjere, kao što je bilo prije uvođenja novog sistema.

    Privremene suspenzije će biti moguće još 90 dana

    U saopštenju za medije Generalne direkcije, kao i na brifingu portparola Komisije Markusa Lamerta, potvrđeno je da će privremene suspenzije biti moguće još 90 dana nakon 10. aprila, odnosno od početka pune primjene, a da se onda ekstenzija može dodijeliti za dodatnih 60 dana.

    To, praktično, znači da će suspenzije biti moguće i tokom naredne ljetne turističke sezone, međutim ako kriterijum bude čekanje na granici duže od tri sata postavlja se pitanje koliko će to zaista skratiti čekanja u špicu sezone ili tokom praznika, kada se mnogo građana BiH koji rade u EU kreće preko granice.

    U saopštenju Generalne direkcije tvrde da je prva faza primjene sistema pokazala sve njegove dobre strane, za koje tvrde da su ispunile sva očekivanja.

    “Više od 24.000 osoba je odbijeno na granici iz različitih razloga, kao što su neadekvatno obrazloženje posjete te istekli ili falsifikovani dokumenti. Sistem je takođe pomogao u identifikaciji više od 600 osoba koje su predstavljale bezbjednosni rizik za Evropu. Njima je odbijen ulazak i evidentirani su u sistemu. Kao rezultat toga, ukoliko pokušaju da uđu u drugu evropsku zemlju koja koristi ovaj sistem, granične vlasti će moći da vide da im je ranije već odbijen ulazak”, navode oni.

    Sistem odličan u detekciji prevara

    Tvrde i da se pokazalo da je sistem odličan u detekciji prevara, posebno kad je u pitanju lažni identitet.

    “Na svakom graničnom prelazu otisci prstiju i fotografije lica putnika upoređuju se sa biometrijskim podacima pohranjenim u sistemu. Šengenske zemlje prijavile su više slučajeva u kojima su otkriveni putnici koji su pokušali preći granicu koristeći različite identitete. Najnoviji slučaj zabilježen je u Rumuniji, gdje su graničari prikupljanjem biometrijskih podataka utvrdili da ista osoba koristi dva različita identiteta sa dva odvojena dokumenta izdata na drugo ime. Daljom istragom utvrđeno je da je toj osobi već tri puta odbijen ulazak u šengenski prostor od strane različitih država članica. Bez biometrijske identifikacije putem EES-a, ovaj slučaj prevare s identitetom vjerovatno ne bi bio otkriven”, kažu oni.

    Primjenu EES-a osjetili su i profesionalni vozači kamiona

    Osim što građani BiH treba da se pripreme na moguća duža čekanja, primjenu EES-a osjetili su i profesionalni vozači kamiona, koji se žale da ih službenici vraćaju s evropskih granica zbog prekoračenja pravila da se u šengenskom prostoru može boraviti 90 dana u svakih šest mjeseci.

    Međutim, kako nam je nedavno nezvanično rekao službenik evropskih institucija, vozačima je postavljeno pitanje da opišu svoju radnu rutinu, jer, kako ističe, postavlja se pitanje da li vozači samo voze robu u BiH i iz nje, ili obavljaju i transportne usluge unutar EU. Kako nam je objašnjeno, to bi zahtijevalo posebnu dokumentaciju s obzirom na to da se u tom slučaju radi o obavljanju djelatnosti unutar EU.

  • Karan: Srpska se pozicionirala i politički i ekonomski

    Karan: Srpska se pozicionirala i politički i ekonomski

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je za Srnu da Srpsku vidi kao snažnu i samostalnu koja obavezuje sve da rade na njenom jačanju i razvoju.

    Karan je istakao da su, uprkos svim napadima, pritiscima i sankcijama, institucije Republike Srpske ostale snažne i stabilne što se pozitivno odražava na njenu ekonomsku situaciju i geopolitički položaj.

    “Republika Srpska ima stabilan ustavni poredak, teritorijalnu cjelovitost i sve ono što je u okviru obavljanja državnih funkcija i obaveza prema našim građanima. To je zavjet prema onima koji su ugradili svoje živote u temelje Republike Srpske”, poručio je predsjednik Karan u intervjuu Srni, naglasivši da je Republika Srpska nastala kao težnja za slobodom na bazi teškog istorijskog pamćenja iz Drugog svjetskog rata.

    On je konstatovao da se Republika Srpska pozicionirala politički i ekonomski, te da ima svoje mjesto i na geopolitičkoj mapi.

    “U političkom smislu Republiku Srpsku karakteriše stabilnost institucija. To nije samo fraza, već činjenica jer su posljednjih godina naše institucije bile intenzivno izložene raznim napadima. Danas su one odbranjene legitimitetom narodne volje. Imamo stabilnu skupštinsku većinu, Vladu i predsjednika Republike Srpske kao dijela izvršne vlasti”, rekao je Karan.

    On je istakao da su ti napadi na institucije uticale i na destabilizaciju ekonomije, ali da je Republika Srpska uspjela da ostane samoodrživa.

    “Nemamo dana kašnjenja u budžetskim davanjima. Pomenuću da smo u tom smislu blagovremeno reagovali i imali odgovor na sve izazove od poplava, pandemije virusa korona do raznih pokušaja ekonomske destabilizacije.

    Samo ove godine imamo tri milijarde KM investicija. Imamo prosječnu neto platu oko 1.600 KM i broj zaposlenih blizu 300.000. Mi smo najmanje zaduženi od svih u regionu”, naveo je Karan.

    OTVORILI SMO BROJNA VRATA U SVIJETU, GEOPOLITIČKA SITUACIJA MNOGO POVOLjNIJA PO SRPSKU

    On je ukazao da je geopolitički položaj Republike Srpske poboljšan, zahvaljujući aktivnostima predsjednika Milorada Dodika, srpskog člana Predsjendištva Željke Cvijanović i Ane Trišić Babić.

    Karan je istakao da je Republika Srpska, zahvaljujući ovoj diplomatskoj aktivnosti, konačno prepoznata kao strana sa kojom se razgovara, a ne o kojoj se razgovara, kao i da su otvorena mnoga pitanja, pa sada većina razumije naš položaj, a samim tim je i opao pritisak prema Srpskoj.

    Predsjednik Republike Srpske rekao je da je u protekle tri decenije srpski narod pratio negativan narativ, te da je samo odlučnost naroda i političkog rukovodstva sačuvala njene institucije, naglasivši da geopolitičke okolnosti sada idu u prilog tome da je lakše objasniti poziciju Republike Srpske u BiH.

    “Smanjili smo pritisak zbog aktivnosti predsjednika Dodika, Željke Cvijanović i Ane Trišić Babić. Otvorili smo vrata tamo gdje je to bilo nezamislivo. Prije dvije godine cijelo političko rukovodstvo bilo je pod sankcijama i naš predsjednik bio je izložen progonu od lutajućeg stranca”, podsjetio je predsjednik Karan.

    On je ukazao da Republika Srpska danas ima brojne prijatelje, koji su ključni u donošenju odluka na globalnom nivou, istakavši da je Republika Srpska aktivan sagovornik, a ne posmatrač.

    “Republika Srpska je za stolom, a ne na stolu. Razgovaramo sa Istokom i Zapadom i relaksirani smo od pritisaka”, naglasio je Karan.

    On je naveo da nisu svi u BiH shvatili novo stanje kao period stabilizacije, već kao prolaznu fazu nakon koje će opet djelovati protiv Republike Srpske i srpskog naroda, ukazavši da je to pogrešno gledanje, te da onaj ko želi budućnost BiH, mora sjesti za sto i razgovarati.

    Karan je rekao da je republička vlast, predvođena SNSD-om i predsjednikom Miloradom Dodikom, sve vrijeme vodila odgovornu i državotvornu politiku, te da je to mnogima smetalo i da su zbog toga nametnutni prijevremeni predsjednički izbori, da bi se prekinuo taj kontinuitet.

    “Svi oni koji su učinili nepravdu nametanjem izbora, htjeli su da naprave konačan udarac Republici Srpskoj. Međutim, nisu uspjeli upravo zahvaljujući predsjedniku Dodiku i politici kontinuiteta, koju ćemo nastaviti i dalje da vodimo i damo svoj doprinos njenom jačanju”, istakao je predsjednik Karan.

    VLADA SRPSKE RADI DOBAR POSAO, SRPSKA ĆE OVE GODINE BITI VELIKO GRADILIŠTE

    Na pitanje da li je zadovoljan radom Vlade Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Savom Minićem, Karan je istakao da Vlada radi veoma dobar posao i adekvatno odgovara na sve izazove, napominjući da je institucionalna snaga veoma važna, zahvaljujući kojoj je u veoma kratkom roku bilo moguće izvršiti promjene i izabrati Vladu u Narodnoj skupštini.

    “Tako smo preduhitrili poteze koji bi doveli do destabilizacije. Znali smo zašto i zbog čega to radimo. Izborom Vlade eliminisali smo te namjere i danas imamo Vladu koja radi veoma dobro svoj posao, reaguje na dnevne izazove i aktivna je na terenu. Premijer Minić pokazao je jednu vrstu aktivizma koja je dala novu snagu i energiju”, istakao je Karan.

    On je ocijenio da je Vlada adekvatno reagovala i na energetsku krizu koja je izazvana globalnim dešavanjima.

    “Republika Srpska je našla dobra rješenja kada je riječ o akcizama. Imamo sada i nepogode koje rješavamo, kao i probleme u pojedinim preduzećima. U isto vrijeme imamo snagu i stabilnost da možemo ući u velike investicione projekte”, naglasio je Karan.

    On je rekao da će ove godine Republika Srpska biti veliko gradilište, ističući da je prioritet nastavak izgradnje auto-puta Banjaluka-Bijeljina-Beograd.

    “Nema lokalne zajednice u kojoj neće biti velikih investicija, a vjerujem da ćemo pored ove tri milijarde KM investicija, do kraja godine pronaći još jednu”, rekao je Karan.

    Kada je riječ o stalnim kritikama da se ne ulaže ravnomjerno u cijelu Republiku Srpsku, predsjednik Republike smatra zlonamjernim tvrdnje da se ne ulaže istim intenzitetom u sve dijelove Srpske, prvenstvno istok, istakavši da se značajna sredstva trenutno izdvajaju za putnu infrastrukturu i energetske objekte.

    “Oni koji tvrde suprotno istupaju politički što nije dobro. Za Republiku Srpsku svako mjesto, selo, ulica imaju isti značaj”, poručio je Karan u intervjuu Srni i naglasio da ne voli pominjanje bilo kakvih podjela Republike Srpske i srpskog naroda, pa ni te na istok i zapad, jer je Republika Srpska sveta i svaki njen dio natopljen je krvlju srpskih boraca.

    BOŠNjAČKA ELITA ŽELI OD BiH DA NAPRAVI BOŠNjAČKU DRŽAVU

    Na pitanje ima li BiH budućnost, Karan je rekao da već tri decenije u BiH traju dva potpuno suprotna procesa – jedan se ogleda u afirmaciji i očuvanju Dejtonskog sporazuma koji zastupa Republika Srpska i drugi koji podrazumijeva unitarizaciju BiH, a koji zastupa Sarajevo.

    “Izvorni Dejton je Republika Srpska sa svojim snažnim institucijama, koja čuva nacionalno i egzistencijalno biće srpskog naroda na ovim prostorima”, rekao je Karan i podsjetio da je srpski narod nestao gdje god je ostao bez svog ustavnog i konstituvnog bića.

    “U BiH to pokušavaju uraditi majorizacijom. Bošnjačka politička elita želi od BiH da napravi bošnjačku državu, a to je priča o jednom čovjeku i jednom glasu, odnosno priča o građanskoj državi koja je nemoguća država u ovakvoj državnoj zajednici sastavljenoj od dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda”, istakao je Karan.

    Prema njegovim riječima, BiH ima šansu da opstane samo kao rezultat dogovora tri naroda. On je naglasio da Republika Srpska nikada neće dati legitimitet odlukama koje su u suprotnosti sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom.

    “Bez obzira što neke institucije na nivou BiH insistiraju na nekim neustavnim nadležnostima, nametnutim od visokih predstavnika i potvrđenim od nesrećnog Ustavnog suda koji je imao šansu da sačuva BiH, mi nikada nećemo dati legitimitet i to su za nas privremene institucije. Zato ponavljam da je dijalog jedini okvir u kojem je moguće napraviti suživot tri naroda u ovako složenoj državnoj zajednici”, naglasio je Karan.

    Zbog svega navedenog, kaže Karan, to su crvene linije zbog kojih mora biti manifestovano svesrpsko jedinstvo.

    “Na nivou BiH mora postojati samo jedna politička partija, a to je Republika Srpska. Narod nas je birao da štitimo institucije i Republiku Srpsku, a ne da ih rušimo i destabilizujemo”, istakao je Karan.

    Predsjednik Srpske rekao je da BiH živi neustavnim i antidejtonskim životom već tri decenije čime šalje lažni narativ nekog vještačkog “jedinstva”.

    USTAVNI SUD – GROBAR BiH

    Govoreći o Ustavu BiH, Karan je naveo da je on bio proizvod društvenih okolnosti, koji se može mijenjati samo konsenzusom tri konstitutivna naroda, a ne onako kao su zamislili oni koji bi da u podređen položaj stave srpski narod i legalizuju ono što je neustavno.

    “Ni sadašnji dejtonski Ustav nije bio proizvod želja, već je dio međunarodnog ugovora, ali je odražavao društvene okolnosti. Muslimanski narod pokušava da stvori nešto protiv čega su dva naroda protiv i u kojem bi srpski i hrvatski narodi postali nacionalne manjine”, rekao je Karan.

    On je upozorio da bi u tom slučaju odlučivao samo bošnjački narod, a zbog toga je i stvorena Republika Srpska, 9. januara 1992. godine, jer je srpski narod bio preglasan.

    “BiH nije bošnjačka, u njoj svi narodi imaju isti status i da bi opstala postoje tri rješenja – jedno je da se poštuje postojeći Dejtonski sporazum, druga varijanta je povratak Republike Srpske po principu samoopredjeljenja, kao što su nastale i sve druge republike bivše SFRJ. Naredna varijanta je, ako je to moguće, da se naprave izmjene Ustava, dogovorom tri naroda, kroz prepoznavanje zajedničkih potreba”, naglasio je Karan.

    Što se tiče osnivanja novih institucija na nivou BiH, predsjednik Karan je naglasio da se one mogu osnivati samo uz saglasnost Republike Srpske i FBiH, ali da se i taj princip narušio kroz djelovanje neustavnog Ustavnog suda BiH koji za cilj ima jačanje institucija i agencija na nivou BiH.

    On je ocijenio da je najveći grijeh Ustavnog suda BiH to što nije donio odluku, prema kojoj visoki predstavnik nije zakonodavac u BiH.

    “Ustavni sud je tada, a posebno sada preko Kristijana Šmita i necivilizacijskog čina protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, akte i takozvane zakone predstavio kao akte domaćeg prava. To malo ko može razumjeti”, rekao je Karan.

    On je istakao da je Ustavni sud BiH prerastao u najvećeg rušioca i grobara BiH.

    “Danas nemate srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH, ali ih to ne interesuje. To pokazuje koliko žele da vladaju i to njih ne zanima. Ustavni sud BiH danas ruši BiH. Oni misle da ruše Republiku Srpsku, ali zapravo ruše BiH”, zaključio je Karan.

  • Znamo li šta jedemo: Domaće ili uvozno meso na našem tržištu?

    Znamo li šta jedemo: Domaće ili uvozno meso na našem tržištu?

    Kupujemo li domaće, uvozno, svježe ili samo dobro upakovano — i znamo li zaista kakvo meso jedemo?

    – Јako bitan element je sama deklaracija, odnosno da potrošači znaju šta je ispred njih i da oni odluče da li žele da kupe domaće ili nešto što je iz uvoza – rekao je u Јutarnjem programu RTRS-a  Đorđe Savić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

    Kada je riječ o govedarskoj proizvodnji ona je više okrenuta proizvodnji mlijeka,i samim tim imamo potrebu za uvozom i žive teladi a kasnije i tovne junadi.

    – Sa našom proizvodnjom zadovoljavamo 18 odsto potreba, a imamo i situaciju da proizvođaci imaju problem sa plasmanom. Postoji potreba za intenzivnijom zaštitom domaće proizvodnje,a tu će svakako pomoći sama deklaracija – rekao je Savić.

    Goran Mitrović, predsjednik Udruženja uzgajivača goveda Republike Srpske naveo je da se kvalitetnim mjerama može doći do velikih rezultata.

    – Mislim da je problem kako da animiramo proizvođače da žele da proizvode, ali oni moraju da imaju profitabinost. Kod junadi je to širom pojam jer za proizvodnju junećeg mesa treba angažovati ogroman kapital da bi se tovilo june. Drugi problem je kako da proizvedemo dovoljno tovnog materijala – rekao je Mitrović.

    Poručio je da se treba ulagati kapitalno da bi se došlo do veće proizvodnje junećeg mesa.

    – BiH je uvozno orijentisana zamlja kada je u pitanju proizovdnja goveđeg mesa. Mi ne zadovoljano ni do 25 odsto svojih realnih potreba – rekao je Saša Bošković, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.

    Istakao je da pri samom uvozu mesa postoje propisi.

    – Tu su međunarodni sertifikati gdje su jasno definisana sva pravila – mikrobiološkki kvalitet mesa i postojanje  zaraznih bolesti, iz zamalja iz kojih dolaze, gdje veterinari provjeravaju pošiljku. Drugi zadatak je da oni i fizičkim pregledom ustanove da li je to roba koja je navedena u dokumentaciji, a poslije i da urade uzimanje određenog broja uzorka i pošalje u laboratoriju – rekao je Bošković.

  • Voz naletio na odron, nema povrijeđenih

    Voz naletio na odron, nema povrijeđenih

    Putnički voz “Željeznica Republike Srpske”, koji je saobraćao na relaciji Doboj-Banjaluka, naletio je jutros na odron na dijelu pruge između Prisoja i Ukrine, ali je uspio da se zaustavi na vrijeme i nema povrijeđenih, saopšteno je iz ove kompanije.

    Voz je naletio na odron u 5.15 časova, a za putnike je organizovan autobuski prevoz.

    Sve nadležne službe za održavanje pruga “Željeznica Republike Srpske” nalaze se na terenu i intenzivno rade na uklanjanju odrona, navodi se u saopštenju.

  • Zemljotres 7.4 uzdrmao Indoneziju, jedna osoba poginula

    Zemljotres 7.4 uzdrmao Indoneziju, jedna osoba poginula

    Vlasti su ukinule upozorenje na cunami koje je izdano nakon snažnog zemljotresa magnitude 7.4 koji je pogodio Indoneziju rano u četvrtak.

    Zemljotres u 06.48 sati po lokalnom vremenu izazvao je male valove cunamija, usmrtio najmanje jednu osobu i oštetio kuće i zgrade, rekli su zvaničnici. Upozorenje je ukinuto nakon što su vlasti ranije saopštile da su valovi mogući duž obala Indonezije, Filipina i Malezije.

    Potres, prvobitno izmjeren magnitude 7.8, pogodio je Molučko more blizu centra arhipelaga, prema Američkom geološkom zavodu.

    Valovi cunamija zabilježeni su na nekoliko mjernih stanica manje od pola sata kasnije, uključujući Bitung s visinom od 20 cm i Zapadnu Halmaheru s visinom od 30 cm, prema indonezijskoj Agenciji za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku, navodi “Independent“.

  • Zlato pada 1.3 odsto, prekinut dnevni rast

    Zlato pada 1.3 odsto, prekinut dnevni rast

    ​Cijene zlata su u četvrtak promijenile smjer i pale za više od 1 odsto, prekinuvši četvorodnevni niz pobjeda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će Sjedinjene Države nastaviti rat u Iranu u nadolazećim sedmicama.

    Spot cijena zlata pala je za 1.3 odsto na 4.694,48 dolara po unci, dok su američki terminski ugovori za zlato pali za 1.9 procenata na 4.723,70 dolara.

    Cijene su porasle za više od 1 odsto na najvišim nivoima od 19. marta prije Trampovih izjava.

    Sjedinjene Države će “izuzetno snažno” udariti Iran u sljedeće dvije do tri sedmice i gurnuti ga nazad u “kameno doba”, rekao je Tramp naciji u televizijskom govoru.

    Tramp je dodao da su američki strateški ciljevi u sukobu blizu ispunjenja, navodi “TheHinduBusinessLine“.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti oblačno sa slabom do umjerenom kišom u nižim i susnježicom i snijegom u višim područjima.

    Više padavina se očekuje u brdsko-planinskim područjima uveče, dok će na sjeveru i krajnjem jugu biti i suvih perioda bez padavina tokom dana, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće umjeren, povremeno i jak sjeverni vjetar, dok se za Hercegovinu prognozira umjerena i jaka bura sa olujnim udarima.

    Najviša dnevna temperatura biće od četiri do 10, na jugu do 16 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Dodik: Kada ne razumijete Republiku Srpsku

    Dodik: Kada ne razumijete Republiku Srpsku

    Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik naveo je u autorskom tekstu za Tanjug da mnogi i dalje ne razumiju da Republika Srpska nikada nije bila samo politički projekat, već je nastala iz istorijske odluke naroda da opstane i istakao da u Republici Srpskoj političke funkcije nisu samo tehničke pozicije vlasti, već nose simboliku opstanka.

    Dodik je ukazao da funkcija predsednika Republike Srpske nikada nije bila samo administrativna norma, već je ona izraz političke volje naroda koji je Republiku Srpsku stvorio u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

    Istakao je da oni koji su vjerovali da će ga političkim procesima slomiti danas otkrivaju da su postigli suprotno i da ne samo da ga nisu slomili nego su ga učinili politički jačim nego ikada, a zajedno sa tim ojačala je i svijest o Republici Srpskoj.

    U autorskom tekstu za Tanjug Dodik piše:

    Postoji trenutak u svakoj politici kada prestaje priča o čovjeku, a počinje priča o narodu. U Republici Srpskoj taj trenutak je odavno prošao.

    Ko jednom stane pred narod, mora znati da se više nikada ne smije kriti iza njega. To nije politička figura. To je pravilo politike u zemlji koja je nastala u ratu i opstala u miru koji nikada nije bio sasvim miran.

    Upravo zato je današnji politički trenutak mnogo širi od jednog sudskog procesa ili jedne funkcije.

    Godinama se u Sarajevu i dijelu međunarodne zajednice ponavlja ista politička pretpostavka: da će udarom na predsjednike Republike Srpske polomiti i samu Republiku. Ta pretpostavka počiva na jednoj temeljnoj grešci – na nerazumijevanju šta ta funkcija uopšte predstavlja.

    Predsjednik Republike Srpske nikada nije bio samo administrativna norma. Ta funkcija je izraz političke volje naroda koji je Republiku Srpsku stvorio u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ona je politički simbol jednog istorijskog izbora.

    Zato svaki pokušaj da se kroz pritisak na tu funkciju oslabi Republika Srpska polazi od pogrešne procjene.

    Јer Republika Srpska nije nastala iz kancelarijskih odluka. Nastala je iz istorijske odluke naroda da opstane.

    I upravo zato se ponavlja paradoks koji mnogi ne žele da vide.

    Oni koji su vjerovali da će političkim procesima slomiti jednog čovjeka danas otkrivaju da su postigli suprotno. Ne samo da ga nisu slomili – nego su ga učinili politički jačim nego ikada. A zajedno sa tim ojačala je i svijest o Republici Srpskoj.

    To je posljedica još jednog pogrešnog razumijevanja.

    U Republici Srpskoj političke funkcije nisu samo tehničke pozicije vlasti. One nose simboliku opstanka.

    Zemlju ne čine samo institucije. Zemlju čine narod i simboli. Kada pokušate da uklonite simbol, često se desi da probudite narod koji taj simbol predstavlja.

    Zato je cijela ova priča mnogo više od jednog političkog sukoba.

    Ona otvara pitanje kakva je zapravo zajednica Bosna i Hercegovina.

    Zamislite nekoga ko sebe naziva suverenom, a pristaje da joj jedan stranac nameće zakone po kojima se onda sudi njenim političkim predstavnicima. Zamislite nekoga ko sebe naziva demokratskom, a sudi zbog političkog stava.

    Pedi Ešdaun je svojevremeno otvoreno rekao da mu je funkcija visokog predstavnika dala “ovlašćenja koja bi trebalo da natjeraju svakog liberala da pocrveni”. Malo gdje je politički sistem tako otvoreno priznao vlastitu nedemokratičnost.

    Danas u Evropi ne postoji druga funkcija sa takvim ovlašćenjima. Nema političara koji može da se probudi, sjedne za računar i objavi zakon koji će promijeniti pravni poredak jedne zemlje.

    A ipak, od Republike Srpske se očekuje da takav sistem prihvati kao normalan.

    U Sarajevu često govore da je sve nelegalno – i visoki predstavnik, i izborna komisija, i sud, i presuda. Ali onda dodaju da se sve to ipak mora poštovati.

    Logika je jednostavna: ono što je protiv Republike Srpske proglašava se legalnim.

    Zato je važno vratiti raspravu na jedini dokument koji ima stvarni legitimitet – Dejtonski mirovni sporazum.

    Republika Srpska nije protiv Bosne i Hercegovine definisane Dejtonom. Ali jeste protiv Bosne i Hercegovine u kojoj se pravila mijenjaju dekretima stranih administracija.

    U toj razlici između Dejtona i političkih eksperimenata međunarodne zajednice nalazi se suština današnjeg sukoba.

    Јer ono što se danas dešava nije pravni spor. To je politički pokušaj redefinisanja odnosa snaga u Bosni i Hercegovini.

    A tu dolazimo do još jedne važne stvari.

    Žuri im se.

    Žuri im se jer svijet ulazi u novu fazu međunarodnih odnosa u kojoj više neće biti moguće donositi političke odluke na način na koji su se donosile prethodnih dvadeset godina. Velike sile ulaze u novu raspodjelu moći i mnogi u regionu žele završiti stare projekte prije nego što se ta vrata zatvore.

    Republika Srpska je zato danas na udaru.

    Ali paradoks je u tome što je upravo taj pritisak dodatno učvrstio političku svijest u Srpskoj.

    Ako sada popustimo, za nekoliko godina Republika Srpska više neće odlučivati o ključnim pitanjima svog ekonomskog i političkog života. Odluke o budžetu, porezima ili institucijama donosile bi se izvan nje.

    Zato ovo nije pitanje jednog čovjeka.

    Ovo je pitanje opstanka političke volje naroda.

    U takvim trenucima razlike između političkih partija morale bi postati manje važne od zajedničkog interesa.

    Potreba nacionalnog jedinstva nikada nije bila očiglednija nego danas.

    Zamislimo samo kako bi izgledala politička scena da su sve stranke u Republici Srpskoj pristale na ideju zajedničkog nastupa u odbrani njenih ustavnih prava.

    Zamislimo da su pristali da u takvom trenutku stave po strani političke razlike.

    U takvim okolnostima Sarajevo ne bi imalo gotovo nikakav prostor za politički pritisak.

    Јer kada Republika Srpska stoji jedinstveno, tada nema sile koja je može slomiti.

    Istorija je puna takvih primjera. Narodi opstaju ne zato što nemaju protivnike, nego zato što u presudnim trenucima znaju stati zajedno.

    Republika Srpska je kroz svoju istoriju već pokazala da to zna.

    Prošla je rat, sankcije, političku izolaciju i brojne pokušaje da joj se oduzme politička snaga. I svaki put se pokazalo isto pravilo: kada je Srpska jedinstvena, pritisci se pretvaraju u njen politički kapital.

    Zato će se vjerovatno i ovaj put pokazati ono što mnogi danas ne vide.

    Istorija često ima drugačiji raspored poglavlja.

    Ono što im se u danima političko sudskog progona protiv mene činilo kao pobjeda, pokazalo se kao trenutak kada je Republika Srpska postala jača nego prije.

    Јer ono što mnogi i dalje ne razumiju jeste jednostavna činjenica: Republika Srpska nikada nije bila samo politički projekat.

    Ona je istorijska odluka jednog naroda da ostane svoj.

  • Dramatično obraćanje Trampa: “Udarićemo ekstremno“, tržišta u panici (VIDEO)

    Dramatično obraćanje Trampa: “Udarićemo ekstremno“, tržišta u panici (VIDEO)

    Vanredno obraćanje Donalda Trumpa (Tramp) potpuno je uzdrmalo svijet: američki predsjednik tvrdi da je Iran „uništen“, ali istovremeno najavljuje nove brutalne napade. Tržišta su odmah reagovala – cijene nafte su eksplodirale, berze pale, a saveznici ostali bez odgovora šta zapravo slijedi.

    Trump: kraj blizu, ali tek slijede najteži udari

    Donald Trump u obraćanju naciji poručio je da su ključni ciljevi rata gotovo ostvareni i da su iranske vojne sposobnosti razbijene.

    Ipak, u istoj rečenici najavio je nastavak žestokih napada: „U sljedeće dvije do tri sedmice ekstremno jako ćemo ih napasti. Vratićemo ih u kameno doba, gdje i pripadaju“, rekao je.

    Ova kontradikcija – kraj rata s jedne strane i nova eskalacija s druge – dodatno je uznemirila i saveznike i tržišta.

    Nafta eksplodirala, ključna ruta praktično blokirana

    Odmah nakon govora cijena nafte skočila je i do 106 dolara po barelu, dok su azijske berze krenule nizbrdo.

    Razlog je strah za Ormuski moreuz – jednu od najvažnijih tačaka na svijetu kroz koju prolazi oko 20 odsto globalne energije. Ovaj plovni put praktično je blokiran od početka sukoba, što dodatno pojačava nervozu na tržištu.

    Čak i ako rat uskoro stane, stručnjaci upozoravaju da bi normalizacija snabdijevanja mogla potrajati.

    Trump pere ruke: „Nama to ne treba“

    U možda najkontroverznijem dijelu govora, Trump je poručio da SAD-u Ormuski moreuz „nije potreban“ i pozvao druge zemlje da same zaštite protok energenata.

    Time je praktično prebacio odgovornost na saveznike, što otvara ozbiljna pitanja o ulozi Amerike u globalnoj bezbjednosti.

    Iran negira primirje, projektili i dalje lete

    Dok Trump tvrdi da je Teheran tražio prekid vatre, iranske vlasti to odlučno negiraju i nazivaju „lažnim i neutemeljenim“.

    Istovremeno, napadi se nastavljaju – Izrael je ponovo bio meta iranskih projektila, što direktno dovodi u pitanje tvrdnje da je Iran vojno slomljen.

    NATO u sjeni, ali tenzije rastu

    Iako je ranije prijetio izlaskom SAD iz NATO-a i savez nazvao „papirnim tigrom“, Trump u govoru nije spomenuo alijansu.

    Upravo taj izostanak dodatno pojačava neizvjesnost oko odnosa sa saveznicima i daljeg toka krize.

    Hiljade mrtvih i bez jasnog plana

    Rat koji traje više od mjesec dana već je odnio više od 5.000 života širom regiona.

    Uprkos tome, analitičari upozoravaju da Trump nije ponudio jasan plan završetka sukoba, već uglavnom ponavlja ranije poruke.