U kružnom toku kod Centruma u Banjaluci danas, 26. maja, došlo je do sudara automobila i kamiona.
Na licu mjesta su pripadnici policije, a prema izjavama vozača, u ovom dijelu grada su trenutno velike gužve.
Za sada nije poznato da li ima povrijeđenih.
Više informacija biće poznato nakon uviđaja
Foto: Društvene mreže
Južnokorejska senzacija BTS trijumfovala je u punoj snazi na ovogodišnjoj dodjeli Američkih muzičkih nagrada (AMA).
Popularni K-pop sastav, koji se nedavno ponovo okupio nakon završetka obaveznog vojnog roka, osvojio je više prestižnih priznanja tokom večeri, uključujući glavnu nagradu za izvođača godine, kao i nagradu za pjesmu ljeta za singl “Swim”.
Bend je ujedno i otvorio svečanu ceremoniju unaprijed snimljenim spektakularnim nastupom iz Las Vegasa, u okviru svoje aktuelne turneje “Arirang”. Ovo je ujedno bio njihov prvi televizijski nastup u udarnom terminu od zvaničnog ponovnog okupljanja grupe.
Trijumf muzike iz projekta “KPop Demon Hunters”
Veliki uspjeh zabilježila je i virtuelna K-pop grupa (animirani sastav koji lovi demone) sa pjevačkim glasovima projekta Huntr/x, iza kojeg stoje Ejae (Ejae), Rei Ami (Rei Ami) i Odri Nuna (Audrey Nuna). Ovaj netipični sastav osvojio je nagradu za pjesmu godine sa singlom “Golden”.
Ova numera iz projekta “KPop Demon Hunters” nalazi se u nezaustavljivom pohodu na priznanja još od svog debija prošlog ljeta, a spisak nagrada uključuje i prestižni Oskar za najbolju originalnu pjesmu, koji im je uručen u martu ove godine.
Sastav Katseye proglašen za najboljeg novog izvođača
Grupa “Katseye”, koja takođe stvara pod snažnim uticajem K-pop zvuka, osvojila je jednu od najvažnijih nagrada večeri – priznanje za novog izvođača godine. Djevojke su prije podizanja statuete na sceni izvele svoj aktuelni singl “Pinky Up”.
Na nastupu i prijemu nagrade pojavilo se samo pet aktivnih članica grupe. Tokom zahvalnog govora nije bilo pomena o Manon Banerman, koja se trenutno nalazi na zvaničnom odmoru van grupe kako bi se posvetila svom zdravlju i dobrobiti. Ovaj trijumf azijskog zvuka na američkom tlu još jednom je potvrdio globalnu dominaciju K-pop fenomena na savremenoj muzičkoj sceni.
Uspjeh Sombra i Sabrine Karpanter
Uprkos tome što nije ušao u kategoriju novih izvođača, Sombr nije otišao kući praznih ruku, nakon nastupa u emisiji, popeo se na podijum kako bi preuzeo nagrade za najbolju rok/alternativnu pesmu za „Back to Friends“ i najbolji rok/alternativni album za „I Barely Know Her“.
Nagrada za album godine, koja se obično smatra jednom od četiri najvažnije kategorije, dodjeljena je Sabrini Karpenter za „Man's Best Friend“, jednoj od tri nagrade za koje je otkriveno da su pripale Karpenter nakon završetka prenosa, pošto Sabrina nije prisustovala prenosu.
(Glas Srpske)
Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića i dalje je veoma teško – nepokretan je, ne može da govori, zatvorski uslovi mu otežavaju oporavak, što haški Mehanizam ignoriše i odbija da ga pusti na adekvatno liječenje, rekao je generalov sin Darko Mladić.
On je naveo da Hag razlog za ovo odbijanje pronalazi u činjenici “da se ne može pouzdano predvidjeti koliko bi dugo general Mladić još mogao da živi”.
Prema njegovim riječima, generala će danas će u pritvoru posjetiti izaslanik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Srbije koji bi trebao da sačini odgovarajući izvještaj.
“Ministarstvo za ljudska prava se bavi baš tom tematikom i sigurno će nam /poseta/ koristiti u smislu uvida u realno stanje”, rekao je Darko Mladić za Srnu.
Darko Mladić ističe da je jedna od stvari gdje Hag simulira da pruža pomoć njegovom ocu, to što je njemu potreban logoped koji govori srpski jezik da bi vratio moć govora nakon moždanog udara, a dodijelili su mu Holanđanina.
“Kako će logoped Holanđanin da radi sa Ratkom koji govori samo srpski jezik, to je meni misterija. To je još jedna stvar gde oni simuliraju da mu pružaju pomoć, a u stvari to nije prava pomoć”, kaže Darko Mladić.
On ističe da nisu dovoljne samo povremene posjete članova porodice.
Darko Mladić ukazuje da nijedan haški osuđenik do sada nije bio u ovakvom stanju – da je vezan za krevet i nesposoban da komunicira.
Predsjednik haškog Mehanizma Grasijela Gati Santana, navodi Darko, puštala je srpske osuđenike oboljele od kancera kada je bilo jasno da će ubrzo umrijeti.
On kaže da se postavlja pitanje da li ih je osuđivala na smrt, jer da su pušteni ranije, bili bi adekvatno liječeni i možda bi imali mogućnost da im se produži život.
“Ratko srećom nema rak, ali kombinacija njegovih bolesti plus nepokretnost znači da on može i sutra da umre. Čovek je nepokretan, nekomunikativan, zatvoren i uslovi mu otežavaju da se oporavi, ali oni to sve ignorišu”, naveo je Darko Mladić.
On je rekao da su pisma poslata komisijama UN za zaštitu ljudskih prava, a posebno prava zatvorenika, u kojima porodica i advokati traže zaštitu njegovih prava prema konvenciji UN, stigla na adresu, ali da se ne zna kada će i biti odgovoreno na njih.
General Mladić je 10. aprila ponovo imao moždani udar, a 2. maja još jedan, nakon čega mu se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih, kao i problema sa bubrezima.
On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji.
Sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje neće biti održana danas zbog nedostatka kvoruma.
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH trebalo je danas da razmatra prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u Upravi, koji se odnosi na granični prelaz u Gradišci.
Članovi Upravnog odbora trebali su razmatrati i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, koje se odnose na kupovinu prve nekretnine, kao i odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanjima između korisnika.
Foto: RTRS
Filozof, profesor i jedan od osnivača obnovljene Demokratske stranke Dragoljub Mićunović preminuo je u 96. godini.
Odlaskom Dragoljuba Mićunovića Srbija je izgubila jednog od posljednjih velikih intelektualaca i političara koji su dosljedno branili ideju demokratije, slobode i građanskog društva, navodi se u saopštenju o njegovoj smrti.
Kao filozof, profesor i jedan od osnivača obnovljene Demokratske stranke, decenijama je bio glas razuma u burnim političkim vremenima, simbol otpora autoritarizmu i čovijek koji je vjerovao da se društvo mijenja dijalogom, a ne podjelama.
Njegova politička i akademska zaostavština ostaje trajno svjedočanstvo borbe za evropsku, modernu i demokratsku Srbiju, navodi se u saopštenju.
Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, a cijena nafte Brent je ponovo porasla za skoro dva odsto pošto su vojni udari Sjedinjenih Američkih Država na jugu Irana zabrinuli investitore koji se nadaju mirovnom sporazumu Vašingtona i Teherana.
Prema podacima sa berzi u 9.30 časova, cijena sirove nafte je porasla za 1,52 odsto na 92,439 dolara, a nafte Brent za 1,73 odsto na 98,887 dolara.
Američka vojska je saopštila da je “izvela napade u samoodbrani na jugu Irana”, ciljajući brodove koji su navodno pokušavali da postave mine, kao i lokacije za lansiranje raketa.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je rekao da razgovori sa Iranom “lijepo napreduju”, ali je upozorio da bi Vašington mogao da nastavi vojnu akciju na Bliskom istoku ako pregovori propadnu.
U masovnoj tuči ispred ugostiteljskog objekta u Tesliću, povrijeđene su tri osobe, a među njima i maloljetnik.
Naime, policijska stanica Teslić istražuje fizički sukob koji se dogodio 23. maja oko 1.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta u Tesliću a učetvovalo je više osoba.
U sukobu su povrijeđene tri osobe, među kojima je i jedno maloljetno lice.
Kako navode iz policije, dosadašnjom istragom utvrđeno je da se u vezu sa događajem mogu dovesti osobe inicijala I.I., S.P., V.M., M.R., S.L. i D.Đ., svi sa područja Teslića.
O slučaju je obaviješten dežurni tužilac Okružno javno tužilaštvo Doboj, koji je događaj okvalifikovao kao krivično djelo nasilničko ponašanje. Dalji rad na dokumentovanju slučaja je u toku.
Tokom prethodnog dana policiji je prijavljena i provala u pomoćni objekat na području Doboja, gdje policijski službenici rade na rasvjetljavanju krivičnog djela teška krađa.
Ono što je važno jeste jedinstvo vlasti i opozicionih stranaka, da jasno i racionalno donesemo odluke koje su od velikih nacionalnih i vitalnih interesa za Republiku Srpsku, rekao je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, uoči glasanja o Deklaraciji o zatvaranju OHR-a.
– Ono što je važno, sa drugim strankama, jeste da možemo racionalno da razgovaramo o nacionalim vitalnim interesima. Treba da nađemo neki kompromis. Činjenica je da Kristijan Šmit nije otišao jer mu je mala plata ili mu se nije sviđalo ovdje, otišao je jer smo i mi zaslužni za to. Šmit je nesporno izabrao antisrpsku stranu – istakao je Stevandić.
Dodao je da se na kraju pokazalo, da je najveća prijetnja Srpskoj, bio upravo Šmit.
– Pokazali smo da bez naše odluke ne može da funkcioniše. Šmit odlazi mi ostajemo, a OHR-u nećemo dopustiti da se nastavi ponašati kao do sada – ističe Stevandić.
Kaže, da se i faktori u FBiH moraju opametiti.
– Shvatiće da im je važnije očuvati kakvu takvu zajednicu, nego pratiti Šmita. Moraće da pogledaju istini u oči, BiH može da opstane ako uvažava prava Republike Srpske. Mi ne tražimo otcjepljenje, ali to može biti naše pravo, to je posljedica ako neko želi da nas ukine – ističe Stevandić.
Kada je riječ o Deklaraciji, Stevandić ističe da je pred poslanicima još mnogo posla.
– Ipak sam ponosan da sa ljudima, sa kojima ne dijelimo političke stavove, sjednemo, dogovorimo se i imamo jedinstven stav u odbrani nacionalnog interesa Republike Srpske. Onaj ko to razumije glasaće za Deklaraciju, ko ne razumije neće – navodi Stevandić.
Kaže Stevandić, Srpska je tek počela da pobjeđuje, i neće odustati.
Tokom rasprave u Narodnoj skupštini, poslanici Srpske juče su postigli jedinstven stav o Deklaraciji, na prijedlog predsjednika parlamenta Nenada Stevandića. U konačan tekst uvršteni su i prijedlozi SDS-a i PDP-a. Deklaracijom se zahtijeva zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, prestanak nametanja odluka i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
Premijer Izraela Benjamin Netanijahu izjavio je da je naložio izraelskim odbrambenim snagama da intenziviraju napade, odnosno “još jače pritisnu gas” u operacijama protiv libanskog militantnog pokreta Hezbolaha.
Netanijahu je u video-obraćanju kasno u ponedjeljak naveo da je Izrael u ratu sa Hezbolahom i da su izraelske snage posljednjih nedjelja eliminisale više od 600 pripadnika te grupe, prenosi Tajms of Izrael.
– Mi smo u ratu sa Hezbolahom. Samo u posljednjim nedjeljama naši hrabri borci eliminisali su više od 600 terorista – rekao je Netanijahu.
On je dodao da izraelske snage neće obustaviti operacije, već će ih dodatno intenzivirati.
– Ne skidamo nogu sa gasa. Naprotiv, naložio sam da se pritisne pedala još jače – poručio je izraelski premijer.
Netanijahu je naveo da Hezbolah izvodi napade dronovima, uključujući i sajber-aktivirane bespilotne letjelice, ali da Izrael ima specijalne timove koji rade na neutralisanju te pretnje.
– Napadaćemo ih. Oni nas napadaju dronovima i sajber-dronovima, ali mi ćemo to riješiti. Ono što je sada potrebno jeste da pojačamo udare i povećamo silu. Udarićemo odlučno – rekao je Netanijahu.
EU upravo priprema zakone koji će iz temelja promijeniti način na koji koristimo društvene mreže, a promjene koje će uvesti odraziće se direktno i na zapadni Balkan.
Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.
Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.
Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.
O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.
Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.
Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.
Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.
Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.
EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.
Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.
Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.
Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.
Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.
Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.
Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.
Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.
Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.
Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.