VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Rat u Iranu izazvao novi energetski šok: BiH pred velikim izazovima

    Rat u Iranu izazvao novi energetski šok: BiH pred velikim izazovima

    Energetska kriza zbog rata u Iranu protresla je svijet, a energetski stručnjaci upozoravaju da bi kriza mogla potrajati čak i u slučaju da se rat sutra završi jer oštećenu infrastrukturu treba popraviti, što će uzeti i vremena i novca.

    Glavni energetski izazovi za BiH

    • Zavisanost od uvoza nafte i gasa
    • Rast cijena energenata zbog globalnih sukoba
    • Nedovoljno razvijeni obnovljivi izvori
    • Pritisak EU na smanjenje emisija
    • Potreba za diverzifikacijom izvora energije

    BiH zavisna od uvoza fosilnih goriva

    BiH, kao i većina drugih zemalja u Evropi, uglavnom je zavisna od uvoza fosilnih goriva, poput nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, a dio zavisnosti pokušava riješiti stvaranjem više domaćih alternativa, poput obnovljivih izvora.

    Mirza Kušljugić, predsjednik Skupštine nevladine organizacije ReSET, koja se bavi energetikom, tvrdi da se sve veći broj zemalja koje nemaju obilne izvore fosilnih energenata okreće ka obnovljivim izvorima, tvrdeći da zemlje koje su krenule u tom smjeru, poput Kine, ovu krizu podnose znatno bolje.

    Kina otišla najdalje

    “Poseban fokus je na transportu i nafti. Kina je tu otišla najdalje, jer je veliki uvoznik nafte i snažno razvija električna vozila kako bi smanjila zavisnost od uvoza”, tvrdi on i navodi da će tim putem krenuti i ostale zemlje u Aziji jer ih je ova kriza teško pogodila.

    BiH mora biti usklađena s Evropom

    Kušljugić tvrdi da BiH mora biti usklađena s Evropom, koja teži ka zelenoj tranziciji, koju smatra ne samo važnom za zaštitu klime, nego i za jačanje energetske nezavisnosti.

    Naglašava da BiH i nema puno izbora s obzirom na to da Evropa nameće trgovinu karbon emisijama nastalim iz proizvodnje karbon intenzivnih izvora, poput korištenja fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, proizvodnju i obradu željeza, proizvodnju cementa i gnojiva i drugih proizvoda.

    Energetska tranzicija

    “Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati”, ističe on.

    Evropa ne odustaje

    U Evropskoj komisiji kažu da ne odustaju od svojih klimatskih ciljeva, i da će BiH, ako želi da nastavi evropskim putem, morati da se tome prilagođava. Takođe podsjećaju da je EU stavila na raspolaganje velika sredstva da pomogne u tranziciji, ali da je važno da se BiH kreće putem reformi koje slijede iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i obaveza iz činjenice da je zemlja kandidat za EU.

    S obzirom na to da se Sjedinjene Države snažno angažuju u BiH kako bi razvile infrastrukturu za distribuciju tekućeg prirodnog gasa, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je to usklađeno s evropskom politikom. U proteklom periodu imali smo prilike razgovarati i s evropskim i američkim izvorima, i čini se da postoji razumijevanje da je BiH potrebna energetska tranzicija, ali i diverzifikacija gasnog snabdijevanja, kako zemlja ne bi bila zavisna od samo jednog izvora.

    Ono gdje se stavovi u određenoj mjeri razilaze je koliko dugo bi ta tranzicija mogla da traje. EU smatra da se radi o periodu do dvije decenije, dok SAD vide moguću koncesiju na period od najmanje 30 godina.

    Ukrajinski rat prvi energetski šok

    Bilo kako bilo, ukrajinski rat je bio prvi energetski šok, a rat u Iranu je izazvao novi šok, koji je još teže pogodio Evropu, pa se postavlja pitanje na koji način Evropa namjerava ograničiti negativne efekte ovakvih kriza. Rješenja koja ponudi Evropa odraziće se i na odluke koje će donositi BiH, posebno kad je u pitanju izgradnja hidropotencijala.

  • Tramp: Nismo ni počeli da uništavamo ono što je ostalo u Iranu, slijede mostovi, pa – elektrane

    Tramp: Nismo ni počeli da uništavamo ono što je ostalo u Iranu, slijede mostovi, pa – elektrane

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da američka vojska nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu i poručio je da bi naredne mete, pored mostova, mogle da budu i elektrane.

    – Naša vojska, najveća i (daleko) najmoćnija na svijetu, nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu. Slijede mostovi, pa elektrane! Rukovodstvo novog režima zna šta mora da se uradi, i to mora da se uradi, brzo – naveo je Tramp na društvenoj mreži Istina.

    Najmanje osam osoba je poginulo, a 95 je povrijeđeno u američkim napadima izvedenim u četvrtak na most u Karadžu, gradu u blizini Teherana, saopštili su lokalni zvaničnici.

    Iranska novinska agencija Fars javila je da je most B1 pogođen dok su spasilačke snage pomagale žrtvama prvog napada.

    Tramp je juče objavio da je “najveći most u Iranu srušen” i pozvao Teheran da postigne dogovor prije nego što bude kasno.

    Tramp je u jučerašnjoj objavi na mreži Istina naveo da je most “srušen i da više nikada neće biti korišćen”, uz poruku da će “uslijediti još mnogo toga”.

    Izraelska vojska negira da je pogodila taj most.

  • Teška nesreća kod Broda: Poginuli sveštenik i popadija

    Teška nesreća kod Broda: Poginuli sveštenik i popadija

    U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se desila sinoć na magistralnom putu Derventa – Brod u mjestu Novo Selo poginule su dvije osobe, a prema saznanjima “Nezavisnih novina”, riječ je o svešteniku Nenadu Mitriću i popadiji Nedi Mitrić.

    Sa njima u automobilu je bilo i njihovih troje djece koja su prebačena u bolnicu.

    Zbog nesreće je, kako je sinoć saopšteno iz Auto-moto saveza Republike Srpske, bio obustavljen saobraćaj na toj dionici puta, a policija je obavila uviđaj.

  • Tenziје rastu: SAD negira incident u Ormuskom moreuzu

    Tenziје rastu: SAD negira incident u Ormuskom moreuzu

    Američko centralno zapovjedništvo negiralo je tvrdnje Korpusa islamske revolucionarne garde da je američki borbeni avion oboren iznad ostrva Kešm u Ormuskom moreuzu.

    Zvaničnici su izjavili da su izvještaji netačni i da nijedan avion nije pogođen ili oboren.

    Američko centralno zapovjedništvo potvrdilo je da se sve američke vazdušne operacije u regiji nastavljaju normalno, uz mjere opreza kako bi se osigurala sigurnost aviona i osoblja.

    Naglasilo je da tvrdnje o oborenim američkim letjelicama nisu potkrijepljene činjenicama.

    Regionalni kontekst i napetosti

    Demanti dolazi usred rastućih napetosti između Sjedinjenih Država i Irana, posebno oko Ormuskog moreuza.

    SAD je ponovio svoju predanost slobodi plovidbe i zaštiti svojih vojnih sredstava u regiji, prenosi “VoicesOfEmirates“.

  • Bez rješavanja državne imovine ništa od gasovoda Južna interkonekcija

    Bez rješavanja državne imovine ništa od gasovoda Južna interkonekcija

    Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, rekao je da kod izgradnje gasovoda Južna interkonekcija pitanje državne imovine ostaje neriješeno pitanje i da, ako ne bude riješeno, projekat neće biti implementiran.

    Prijedlog rješenja o imovini vrlo brzo

    “Vjerujem da ćemo imati prijedlog rješenja o imovini vrlo brzo”, rekao je Lakić.

    On je rekao da taj projekat predstavlja prekretnicu za energetski sektor BiH te da će američki investitor, odnosno kompanija AAFS biti u obavezi da pribavi sve potrebne dozvole i izvrši eksproprijaciju zemljišta.

    Privatna lica će biti obeštećena

    “Opštine, gradovi i kantoni će se odreći naknade za zemljište, a privatna lica će biti obeštećena. Ministarstvo prostornog uređenja FBiH radi na imenovanju Komisije za urbanističku saglasnost za ovaj projekat”, rekao je Lakić na konferenciji za novinare posvećenoj projektu izgradnje gasne Južne interkonekcije.

    On je rekao da su, osim osnovne trase gasovoda, u zakon uvršteni i odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli. Cilj je, kako je rekao, da se poveća broj potrošača te da se izgrade gasne elektrane koje bi bili veliki potrošači.

    “Time ćemo početi gasifikaciju u industrijskom dijelu BiH i približiti se Termoelektrani Tuzla”, rekao je Lakić dodajući da će izgradnja gasovoda biti 100 odsto investicija američke kompanije i da FBiH neće finansirati ovaj projekat.

    Strateška investicija

    Džozef Flin, predsjednik kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC” rekao je da se na izgradnju gasovoda Južna interkonekcija gleda kao na stratešku investiciju.

    “Ovo dolazi u pravom trenutku, jer poznato vam je da energetska sigurnost u kontekstu globalnih dešavanja jeste jedan od prioriteta za SAD. Ne samo za trenutnu administraciju, nego i za investitore AAFS je namjenski instrument za privlačenje dodatnog kapitala i osnaživanje generalne investicije”, rekao je Flin.

    Energetska sigurnost jednaka nacionalnoj

    Džesi Binal, potpredsjednik kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, rekao je da je energetska sigurnost jednaka nacionalnoj, dok je Amer Bekan, direktor AAFS-a za BiH, rekao da se ne radi samo o ekonomskom, već i o bezbjednosnom pitanju.

    On je rekao da gasovod sa trenutnom potrošnjom gasa nije isplativ, jer se potroši svega 250 miliona kubika. Zbog toga je, kako je naglasio, planirana i gradnja gasnih elektrana, što bi u konačnici moglo povećati potrošnju na 1,5 milijardi kubnih metara gasa.

    Šansa i za Republiku Srpsku

    Na pres-konferenciji je istaknuto i da izgradnja gasovoda Južna interkonekcija predstavlja šansu i za Republiku Srpsku, koja je, kako se moglo čuti, sve manje zainteresovana za projekat Istočne interkonekcije i odlučila se za razvijanje unutrašnje gasne infrastrukture.

    U prilog tome ide i činjenica da je Vlada Republike Srpske na posljednjoj sjednici dala saglasnost za izgradnju magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, čija će vrijednost biti više od milijardu maraka.

    Vlada Federacije BiH usvojila izmjene zakona

    Podsjećanja radi, Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatske na način da se privatni američki investitor uvodi u ovaj projekat i biće mu povjeren posao izgradnje i upravljanja gasovodom.

    U narednim danima biće održane i sjednice oba doma Parlamenta FBiH na kojima se treba i usvojiti predloženi zakon, a nakon toga slijedi i zaključivanje ugovora između FBiH i američkog investitora.

    Međudržavni ugovor između BiH i Hrvatske

    Takođe, nedavno je najavljeno da bi već krajem aprila u Dubrovniku trebalo da bude potpisan i međudržavni ugovor između BiH i Hrvatske.

    O projektu izgradnje gasovoda Južna interkonekcija dan ranije, odnosno u srijedu poslijepodne, bilo je govora i u Predsjedništvu BiH, gdje su predstavnici Ambasade SAD i američki investitori razgovarali sa članovima Predsjedništva BiH.

    “Gasovod će osigurati pristup pouzdanom američkom ukapljenom prirodnom gasu (LNG). Američke investicije i stručnost spremne su pretvoriti ovu viziju u stvarnost, jačajući energetsku nezavisnost BiH i stvarajući trajne ekonomske prilike za obje naše zemlje”, poručili su iz Ambasade SAD u BiH.

  • Gužve na graničnim prelazima

    Gužve na graničnim prelazima

    Na graničnim prelazima Gradiška, Donja Gradina, Brod i Velika Kladuša pojačana je frekvencija vozila na ulazu u BiH.

    Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

    Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 02.12.2025. godine granični prelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila.

    Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

  • Dizel u Njemačkoj na rekordnih 2,327 evra po litru uprkos mjerama

    Dizel u Njemačkoj na rekordnih 2,327 evra po litru uprkos mjerama

    Uprkos novim mjerama njemačke vlade za obuzdavanje rasta cijena goriva, cijena dizela dostigla je rekordnih 2,327 evra po litru, saopštio je njemački auto-klub ADAC, dok stručnjaci upozoravaju na moguće dalje poskupljenje usljed kretanja na svjetskom tržištu nafte i poremećaja u snabdijevanju.

    Kako je saopštio nemački auto-klub ADAC, prosečna cijena litra dizela na nivou države porasla je na 2,327 evra, čime je za 0,6 centi premašila prethodni rekord iz marta 2022. godine, prenosi Tagesšau.

    Istovremeno, značajno je poskupo i benzin, čija je cijena dostigla 2,129 evra po litru, što je novi najviši nivo u ovoj godini.

    ADAC je ocijenio da su ova poskupljenja neprimjerena, ukazujući da je cijena sirove nafte između 31. marta i 1. aprila zapravo opala.

    Njemačka vlada je od 1. aprila uvela takozvanu “kočnicu za cijene goriva”, kojom je predviđeno da benzinske pumpe smeju da povećaju cijene najviše jednom dnevno.

    Međutim, prema podacima ADAC-a, već prvog dana primjene zabilježen je rast cijena u prosjeku za gotovo osam centi.

    Stručnjaci upozoravaju da postoji bojazan da naftne kompanije uvode dodatne marže kako bi nadoknadile ograničenja u formiranju cijena.

  • Mapa kupovne moći u Evropi: Gdje se najbolje živi, a gdje je BiH

    Mapa kupovne moći u Evropi: Gdje se najbolje živi, a gdje je BiH

    Objavljena je mapa Evrope zasnovana na analizama pariteta kupovne moći (PPP) u kojoj se može vidjeti gdje plata pokriva osnovne troškove.

    Zemlje sa najvišim indeksom kupovne moći

    • Luksemburg – oko 180
    • Švajcarska – preko 160
    • Danska – preko 130
    • Norveška, Švedska, Finska – preko 120

    Šta zapravo znači kupovna moć?

    Kupovna moć nije samo ekonomski pokazatelj, ona direktno određuje kvalitet života.

    Prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, ona pokazuje koliko robe i usluga građani mogu da priušte za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji.

    Razlika između indeksa 130 i 60 nije samo statistika, to je razlika između života sa finansijskom sigurnošću i života u kojem se svaki trošak pažljivo mjeri.

    Ovu mapu analizirala je platforma Statista i odnosi se na prethodnu godinu.

    Vrh po kupovnoj moći

    Tako zemlje sjeverne Evrope i dalje drže vrh po kupovnoj moći.

    Norveška, Švedska i Finska imaju indeks iznad 120, dok Danska prelazi čak 130.

    Ipak, apsolutni lideri su male, ali i izuzetno bogate ekonomije poput Luksemburga (180) i Švajcarske (više od 160).

    Prema analizama OECD i Svjetske banke, ove zemlje imaju standard koji je daleko iznad evropskog prosjeka.

    Ekonomisti ističu da ove zemlje imaju ključnu prednost, visoku produktivnost, jake institucije i stabilna tržišta rada, što omogućava realni rast plata uprkos inflaciji.

    Stagnacija kupovne moći

    Zemlje poput Francuske (oko 112) i Velike Britanije (124), iako i dalje spadaju u razvijeni dio Evrope, bilježe stagnaciju kupovne moći.

    To je najviše zbog podataka Eurostata, u čijim podacima piše da je inflacija u posljednjih nekoliko godina u ovim državama “pojela” rast plata, posebno u segmentima energije i hrane.

    Španija ima indeks tek nešto veći od 100, dok Portugal sa oko 60 pokazuje koliko realni standard može biti i unutar Evropske unije.

    Češka i Poljska su blizu indeksa 100, a Rumunija i Bugarska, koje imaju indeks nešto veći od 70, i dalje zaostaju, iako su se smanjile razlike u posljednjoj deceniji.

    Kako stoji Balkan?

    Kada je u pitanju Balkan, najbolji indeks imaju Slovenija (86) i Hrvatska (80,8).

    Bosna i Hercegovina ima indeks 64,3, što je među najgorim ocjenama u Evropi.

    Ipak, Srbija je gora sa indeksom 59,1, Sjeverna Makedonija i Grčka 60,7, a Albanija ima ubjedljivo najniži indeks od 43,7.

    Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za “Nezavisne novine” da treba da težimo da stignemo Sloveniju i Hrvatsku prema paritetu kupovne moći.

    “Ovo govori da se u ovim zemljama Evropske unije bolje živi za nekih 20 odsto u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Smatram da možemo stići Bugarsku i Rumuniju, iako su one članice EU 20 godina. Životni standard u ovim zemljama je tek neznatno bolji nego u BiH. Ono što me je iznenadilo jeste da BiH ima veću kupovnu moć od Grčke. To se dešava prvi put u novijoj istoriji”, istakao je Đogo.

    Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

     

  • Sidni Svini u vjenčanici koja ostavlja bez daha (FOTO/VIDEO)

    Sidni Svini u vjenčanici koja ostavlja bez daha (FOTO/VIDEO)

    ​Sidni Svini prošetaće do oltara u nadolazećoj trećoj sezoni serije “Euphoria”. U ponedjeljak, 30. marta, objavljen je novi trejler koji prikazuje njen lik Kasi u dramatičnoj vjenčanici.

    Haljina bez naramenica imala je steznik s niskim, dugim dekolteom. Imala je voluminoznu suknju s prorezom do bedara. Dodala je klasični asesoar vjenčanice: dugi veo i mnoštvo dijamanata.

    Njen vjenčani komplet uključivao je: slojevite ogrlice i viseće naušnice. Izgled je upotpunila buketom rozih ruža.

    Izgled je vrlo lako mogao biti preuzet iz Svinijevog stvarnog garderobera.

    Glumica obično prihvata isti nivo drame na crvenom tepihu, često noseći haljine s korzetom i dramatične suknje.

    Zapravo, nosila je gotovo identičnu haljinu tokom svoje “Christy” pres turneje u septembru 2025. godine, navodi “InStyle“.

  • Kartanje prije svemira: Razlog će vas iznenaditi (VIDEO)

    Kartanje prije svemira: Razlog će vas iznenaditi (VIDEO)

    ​Kada je riječ o lansiranju rakete, sve mora proći apsolutno savršeno da bi se stvari nastavile, a očito to uključuje i kartanje.

    Jučerašnje impresivno lansiranje svemirske letjelice Orion odvelo je astronaute “Artemis II” u svemir, dok se pripremaju za dalje putovanje nego iko ikad prije.

    Desetodnevna misija odvešće ih na Mjesec prvi put nakon više od 50 godina i iako neće kročiti na njegovu površinu, kao njihovi prethodnici iz “Apollo” misije, to bi moglo utrti put ogromnom napretku u svijetu svemirskih putovanja.

    Srećom, sinoćnje lansiranje proteklo je uz savršene vremenske uslove, nakon što su neki izrazili zabrinutost zbog opasnosti od određenih oblaka i mogućnosti munja, ali vrijeme nije bilo jedino što je astronautima trebalo da budu 100 odsto spremni prije istorijskog putovanja.

    Kao što su neki od vas možda vidjeli na društvenim mrežama, kvartet Rida Vajsmana, Viktora Glovera, Kristine Koh i Džeremija Hansena uživao je u brzoj partiji karata prije nego što su krenuli na misiju, a ispostavilo se da je to tradicija koja se poštuje od davnina.

    NASA navodi: “Dugogodišnja tradicija svemirskih letova je da NASA-ine posade igraju karte prije nego što napuste prostorije za posadu prije lansiranja sve dok zapovjednik, u ovom slučaju NASA-in astronaut Rid Vajsman, ne izgubi. Nada se da će porazom zapovjednik sagorjeti svu svoju lošu sreću, čime će misija biti oslobođena svega osim sreće.”

    Možda glavno pitanje koje biste sebi mogli postaviti nakon toga nije zašto to rade ili zašto je zapovjedniku očito suđeno da izgubi, već šta igraju?

    Pretpostavljamo da je teško namjestiti ponton ili poker, ali igra sigurno nije izgledala baš zabavno za svakoga ko je gleda. Ali ko smo mi da se prepiremo s takvom NASA tradicijom.

    Svi će držati fige da misija prođe glatko, iako su već imali problema s WC-om u svemirskoj letjelici, pa se nadamo da će sve ostalo ići po planu.

    U svakom slučaju, astronauti su već imali prilično spektakularne poglede na putu u svemir, a Kristina Koh je prethodno opisala kako je to vidjeti… Zemlja odozgo.

    Rekla je: “Vidite tanku plavu liniju atmosfere, a onda kada ste na tamnoj strani Zemlje, zapravo vidite ovu vrlo tanku zelenu liniju koja vam pokazuje gdje se nalazi atmosfera.”

    Kohova je nastavila opisivati svoj pogled:

    “Ono što shvatite jeste da je svaka osoba koju poznajete održiva i unutar te zelene linije, a sve ostalo izvan nje je potpuno negostoljubivo. Ne vidite granice, ne vidite vjerske granice, ne vidite političke granice.”

    Astronautkinja je još dodala u svojoj izjavi:

    “Sve što vidite je Zemlja i vidite da smo puno sličniji nego što smo različiti.”