VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Vulić: Rasvjetljavanje nezakonitosti unutar Memorijalnog centra nije uvreda, napad i politička poruka

    Vulić: Rasvjetljavanje nezakonitosti unutar Memorijalnog centra nije uvreda, napad i politička poruka

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić iskazala je podršku Tužilaštvu i MUP-u Republike Srpske u rasvjetljavanju nezakonitosti unutar Memorijalnog centra u Srebrenici i poručila da to nije uvreda, napad i politička poruka.

    Vulićeva je rekla Srni da kontrola MUP-a Republike Srpske nije nikakva provokacija, nego zakonska obaveza.

    “To je posao tužilaštva, policije i zakonska obaveza”, navela je Vulićeva.

    Ona je poručila da nema selektivne primjene zakona i da ista pravila moraju važiti za sve.

    “Ne može zakon važiti za jedne, a za druge biti provokacija. Ako je sve čisto, šta je problem da se provjeri i utvrdi? Isto pravilo mora važiti za sve. I za nas, i za njih, i za /direktora Memorijalnog centra u Srebrenici Emira/ Suljagića i njegovu ekipu”, naglasila je Vulićeva.

    Ona smatra da je posebno licemjerno danas glumiti zgražavanje nad kontrolom, a sutra očekivati da policija štiti ljude i institucije.

    “Nemojmo zaboraviti ono što se desilo /predsjedniku Srbije/Aleksandru Vučiću u Srebrenici. Godinama se govori o napadu na predsjednika Srbije, a odgovornost za taj napad nikada nije dobila epilog kakav zaslužuje. Zato danas niko nema pravo da govori kako su provjere provokacija”, rekla je Vulićeva.

    Prema njenim riječima, ako su spremni da pokušaju utajiti porez putem Memorijalnog centra onda se s pravom nameće pitanje šta je sljedeće.

    “Danas utaja poreza, sutra bi neko mogao da krijumčariti drogu ili oružje. Upravo zato institucije moraju reagovati na svaku sumnju na nezakonitost”, rekla je Vulićeva.

    Vulićeva je naglasila da MUP Republike Srpske treba i mora, bez straha i bez političkog pritiska, profesionalno da radi svoj posao, te da nema povlaštenih, zaštićenih i institucija iznad zakona.

    “Ko poštuje zakon, nema čega da se plaši. Podrška MUP-u da radi svoj posao. Bez selektivne pravde, bez dvostrukih aršina i bez sarajevskih pritiska”, poručila je Vulićeva.

  • Alarm zbog Dunava: Problem danas pred Briselom

    Alarm zbog Dunava: Problem danas pred Briselom

    Problem niskog nivoa Dunava biće razmatran danas, 11.avgusta, u Briselu, gdje će se onlajn sastati Koordinaciona grupa Evropske komisije za električnu energiju.

    Zemlje učesnice žele da zatraže podršku, a rumunski predstavnici bi trebalo da otvore pitanje mogućih posljedica niskog vodostaja Dunava, prenio je portal “Digi24”.

    Moguće zatvaranje drugog reaktora nuklearke Černavoda

    Plan sa baržama potopljenim u Dunav nije imao efekat koji su vlasti očekivale, pa se više ne isključuje mogućnost zatvaranja drugog reaktora nuklearne elektrane u Černavodi.

    Riječ je o kapacitetu od 700 megavata, koji prema pisanju “Digi24” proizvodi približno 10 odsto električne energije potrebne za potrošnju u večernjim satima.

    Dunav na 25 centimetara od novih ograničenja

    Nivo Dunava kod Černavode dodatno je opao u ponedjeljak, kada su već bila na snazi prva ograničenja korišćenja vode.

    Rijeka je dostigla nivo od minus 2,27 metara, dok je do sljedećeg nivoa ograničenja ostalo još 25 centimetara.

    Akumulacije popunjene 70,63 odsto

    Nivo popunjenosti 39 glavnih akumulacija koje prate Nacionalna uprava “Apele Romane” i kompanija Hidroelectrica dostigao je 70,63 odsto, u uslovima hidrološke suše koja i dalje pogađa nekoliko područja zemlje.

    Prema podacima koje su Rumunske vode objavile u ponedjeljak na Fejsbuku, u akumulacionim jezerima trenutno se nalazi približno 3,07 milijardi kubnih metara vode.

    Ta količina obezbjeđuje potrebe za sirovom vodom korisnicima koji se snabdijevaju iz površinskih izvora u centralizovanom sistemu.

    “Nacionalna administracija ‘Rumunske vode’ stalno prati razvoj vodenih resursa, u kontekstu hidrološke suše koja i dalje pogađa nekoliko područja zemlje”, saopštila je institucija, prenosi Tanjug.

     

  • Cijena nafte “brent” premašila 88 dolara za barel

    Cijena nafte “brent” premašila 88 dolara za barel

    Cijene nafte na svjetskom tržištu veće su za 0,24 odsto, dok je cijena barela nafte “brent” premašila 88 dolara, pokazuju podaci sa berzi.

    Do 2.50 časova, cijena oktobarskih fjučersa za “brent” porasla je na 88,07 dolara za barel.

    To je prvi put od 31. jula da je cijena “brenta” premašila 88 dolara.

    Cijena septembarskih fjučersa za naftu VTI porasla je za 0,38 odsto i iznosi 82,44 dolara za barel.

  • Mazalica: Nisam optimista da će pitanje vodosnabdijevanja u Banjaluci biti riješeno

    Mazalica: Nisam optimista da će pitanje vodosnabdijevanja u Banjaluci biti riješeno

    Nisam optimista da će pitanje vodosnabdijevanja u Banjaluci biti riješeno, rekao je u Јutarnjem programu RTRS-a bivši direktor banjalučkog Vodovoda Milan Mazalica.

    Mazalica je rukovodio ovim preduzećem punih 12 godina – od 2001. pa do 2013.godine.

    – Bilo je malo teže preko ljeta, ali smo uvijek uspjeli premostiti i riješiti. Ekipa koja je bila prije mene je proširila staru Fabriku vode. Mi smo nakon toga radili strateške stvari i sve je funkcionisalo kako treba. Napravili smo novu Fabriku vode i obnovili smo mrežu – rekao je Mazalica.

    Kaže da su imali ukupno 25 miliona KM investicija.

    – Na kraju mog mandata ostalo je 12,7 miliona KM na računu. Napravili smo dovoljne količine vode za 300.000 stanovnika – naveo je Mazalica.

    Istakao je da uvijek treba narpaviti stručan tim koji zna raditi posao.

    – Na prvom mjestu je uvijek bio moj tim. Tada je bilo zaposleno 255 osoba i mogli smo funkcionisati. Danas ima preko 400 zaposlenih i to ekonomski opterećuje Vodovod. Potrebna je stručna snaga – naveo je Mazalica.

    Istakao da su sada kvarovi ogromni sada.

    – Teško se mogu pratiti, sada se nema opreme i kvarovi se ne otklanjaju na ispravan način. Gubici su jako veliki. Nadam se da će se problemi riješiti, ali kadrovska politika nije dobra – naveo je Mazalica.

    Naglasio je da struka i odgovornost moraju biti glavni.

    – Vodovod je najvažnije gradska funkcija, a sve ostalo može sačekati. Direktor Vodovoda je bar razgovarao sa građanima, dok gradonačelnik igra kolo u Bijeljini – kaže Mazalica.

  • “SpaceX” Ilona Maska otvorila sajt: Građani BiH mogu naručiti “internet iz svemira”

    “SpaceX” Ilona Maska otvorila sajt: Građani BiH mogu naručiti “internet iz svemira”

    Američka kompanija “SpaceX”, najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska, kako su nedavno pisali mediji u BiH, registrovala je pravno lice u BiH, što je dobar indikator da kompanija uskoro namjerava da otvori ponudu “svemirskog interneta” i u BiH.

    Ono što je novo jeste da građani BiH sada mogu putem njihove internet stranice naručiti opremu i praktično se pretplatiti na njihov internet, što je znak da se rokovi za aktiviranje ove usluge u BiH primiču.

    Satelitski brzi internet

    Podsjećanja radi, riječ je o “Starlinku”, ponudi kompanije “SpaceX” koja predviđa korištenje brzog interneta putem satelita koje “SpaceX” već nekoliko godina postavlja u orbitu oko zemlje. Zato pojedini analitičari i tehnološki komentatori ovu ponudu zovu “svemirski internet”, jer za pristup brzom internetu nije potrebno dovoditi kablovsku ili optičku infrastrukturu do korisnika niti se povezivati s baznim stanicama mobilne telefonije.

    Prednost ovog interneta nije samo u tome što će se moći koristiti u područjima sa slabom pokrivenošću, već i to što su sateliti postavljeni u relativno nisku orbitu. To znači da signal između korisnika i satelita prelazi relativno kratak put, čime se smanjuje kašnjenje i omogućava da Starlink po brzini odziva bude mnogo bliži klasičnom internetu nego tradicionalnom satelitskom internetu.

    Kome je “Starlink” namijenjen:

    Iako se radi o veoma brzom internetu, ova ponuda u BiH neće biti interesantna svakom korisniku, jer najveći broj korisnika ima pristup internetu putem postojećih provajdera kojim zadovoljavaju sve svoje potrebe.

    Starlink će biti zanimljiv subjektima koji mnogo putuju ili se kreću po nepristupačnom terenu, a potrebna im je jaka i pouzdana internet konekcija.

    Ono što je novina jeste da Starlink sada prima narudžbe za internet i na teritoriji BiH. Na njihovoj stranici potrebno je da upišete vašu adresu, nakon čega vas portal vodi na dio gdje možete naručiti opremu i uz uplatu kaucije od devet dolara biti registrovani na listu čekanja. To znači da ćete biti prvi u redu za dobijanje opreme, kada ona postane dostupna. U slučaju da odustanete, niste obavezni kupiti opremu, a kompanija se obavezuje da će vam vratiti vaš depozit.

    Za Starlink internet potreban je “tanjir”, odnosno antena integrisana s specijalnim uređajem koji će povezati vaš dom, kompaniju ili vikendicu na internet priključak. S tim uređajem imate internet na svakoj lokaciji iznad koje su postavljeni “SpaceX” sateliti, što praktično znači bilo gdje na svijetu.

    Uskoro i cjenovnik

    Iako još nije zvanično objavljen cjenovnik, ako se uzmu ponude koje “Starink” već nudi u regionu, može se očekivati mjesečna pretplata od oko 55 maraka za 100 Mbs interneta, što je više od potrebe prosječnog domaćinstva. Ovo je samo okvirna tarifa, a prava informacija znaće se kada ponuda postane zvanična.

    Ono što je važno jeste da korisnik mora kupiti opremu s satelitskom antenom, koja može koštati i do 700 maraka, međutim ukoliko se zaključe dugoročni ugovori, mogući su i posebni aranžmani.

    Osim terenskih radnika i kompanija kojima je potreban pristup internetu, “Starlink” bi mogao biti zanimljiv i vlasnicima vikendica koji dosta vremena provode u ruralnim zonama, a nemaju kvalitetan internet, ili im mobilni operateri ne nude adekvatne tarife.

    Forto nedavno potvrdio: Traje procedura registracije

    Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH, nedavno je potvrdio da su nadležne agencije krenule sa postupkom izdavanja dozvole te je potvrdio da je “SpaceX” dostavio potrebnu dokumentaciju, koja se analizira.

    Admir Čavalić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, objavio je da je Forto prošle godine razgovarao s predstavnicima kompanije Starlink, pri čemu je iskazan obostrani interes za pružanje internetskih usluga putem satelitske mreže, ali i za saradnju u oblastima razvoja e-uprave, zdravstvenih usluga te sistema brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.

    Kako se dalje navodi, kompanija je 22. maja 2026. godine Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca usluga pristupa internetu.

  • Udar ruske vojske: Uništeni ciljevi u Kijevu i Zaporožju

    Udar ruske vojske: Uništeni ciljevi u Kijevu i Zaporožju

    Ruske Oružane snage su u noći između ponedjeljka i utorka izvele grupni udar na ciljeve u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Uništeni su pogoni vojne industrije i saobraćajno-logistički centri u Kijevu i Zaporožju.

    Na Moskvu lansirano 237 dronova, PVO uspešno dejstvovala

    Tokom noći u pravcu Moskve lansirano je 237 dronova iz pravca Ukrajine. PVO je uništila 13 bespilotnih letelica na prilazima gradu, aostale na većoj udaljenosti od prijestonice.

  • Najmanje 132 osobe poginule u zemljotresu u Kolumbiji

    Najmanje 132 osobe poginule u zemljotresu u Kolumbiji

    Najmanje 132 osobe su poginule, a više od 570 je povrijeđeno u Kolumbiji u zemljotresu jačine 7,4 stepena Rihterove skale koji je pogodio tu zemlju u ponedjeljak, navedeno je danas u preliminarnom izvještaju Kolumbijskog udruženja glavnih gradova (Asokapitales), koji je objavio predsjednik zemlje Abelardo de la Espriela.

    Pereira, glavni grad departmana Risaralda, koji se graniči sa San Hose del Palmarom u departmanu Čoko, gdje je bio epicentar zemljotresa, ima najveći broj žrtava – 60, navedeno je u izvejštaju, prenio je Si-En-En.

    Iz Ujedinjenog komandnog mjesta u Kaliju navode da se 188 ljudi vodi kao nestalo u glavnom gradu departmana Valje del Kauka i da su operacije potrage i spasavanja preživjelih u toku.

    Pet glavnih gradova širom zemlje je u stanju crvene uzbune, 86 zgrada se srušilo, a sedam aerodroma je obustavilo rad, prema podacima Kolumbijskog udruženja glavnih gradova, 16 osoba je evakuisano iz žičare u Pereiri nakon što su bile zarobljene šest sati, saopštila je kancelarija gradonačelnika grada.

    Zemljotres je pogodio takozvanu “osu kafe” u Kolumbiji, planinsku, bujnu i kulturno važnu regiju koja pomaže u pokretanju kolumbijske ekonomije, a to područje je bilo mesto još jednog zemljotresa 1999. godine u kojem je poginulo skoro 1.200 ljudi.

    De la Espriela je takođe potvrdio da je u Kaliju poginulo 35 ljudi, da je pogođeno 39 škola i da je oštećeno više od 5.000 kuća, a da su tri bolnice potpuno preopterećene u gradu.

    Osvrnuo se i na probleme javnog reda u gradu, gdje je prijavljeno pljačkanje preduzeća, i najavio da će bezbjednost biti pojačana raspoređivanjem dodatnih 1.000 policajaca, prenosi Pais.

    Potpredsjednik Kolumbije Hose Manuel Restrepo najavio je iz Manisalesa da će vlada danas imenovati novog direktora Nacionalne jedinice za upravljanje rizicima od katastrofa (UNGRD), jednog od ključnih tijela za upravljanje krizom izazvanom zemljotresom.

    Јedinica koordinira rad kancelarija gradonačelnika i guvernera sa agencijama za pomoć kako bi se pružila podrška teritorijama pogođenim prirodnim katastrofama.

    Gradonačelnik Kalija Alehandro Eder najavio je nove bezbednosne mjere, među kojima i policijski čas.

    Takođe, grad je takođe najavio militarizaciju nekoliko područja, posebno onih koja su najviše pogođena zemljotresom, gde su akcije spasavanja i pomoći još uvek u toku.

    Opštinska administracija proglasila je stanje javne katastrofe, što omogućava kancelariji gradonačelnika da upravlja resursima za rešavanje vanredne situacije.

  • Tramp: Amerika kontroliše Ormuski moreuz

    Tramp: Amerika kontroliše Ormuski moreuz

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da SAD kontrolišu Ormuski moreuz i da su pretražile taj strateški važan plovni put u potrazi za iranskim minama.

    – Јedina strana koja trenutno kontroliše Ormuski moreuz je Ratna mornarica SAD. Pretražili smo cijeli moreuz u potrazi za minama – rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće.

    On je dodao da SAD i dalje imaju mogućnost da eskaliraju sukob.

    Tramp je rekao i da će SAD tražiti odštetu od Irana za štetu koju je pričinio.

    Američki predsjednik je, reagujući ranije danas na zahtjev Irana za naknadu štete koju je pretrpio tokom sukoba sa SAD i Izraelom, izjavio da Teheran mora da plati odštetu za “sve ljude koje su ubili i teško ranili”.

    Iran je više puta iznio niz uslova koje SAD moraju da ispune da bi Ormuski moreuz ponovo bio otvoren za pomorski saobraćaj, uključujući ukidanje sankcija i pomorske blokade.

  • Poskupjeli žitarice, šećer i biljno ulje, da li će novi talas zahvatiti i BiH?

    Poskupjeli žitarice, šećer i biljno ulje, da li će novi talas zahvatiti i BiH?

    Usljed suše, te rasta cijena energije, ali i geopolitičkih napetosti, u julu su blago porasle cijene hrane na svjetskom nivou, što je još jedan signal za BiH da se što se više okrene sopstvenoj proizvodnji hrane, a da ne bi zavisila od uvoza.

    Cijene žitarica i biljnih ulja ponovo rastu

    Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), rast cijena šećera, žitarica i biljnih ulja nadmašio je neznatan pad cijena mesa i mliječnih proizvoda.

    “Indeks cijena žitarica porastao je 3,4 odsto u odnosu na jun, poništivši majski pad, i sada je 6,9 odsto viši nego u julu 2025. godine. Cijene pšenice skočile su 5,8 odsto – ponajviše zbog nastavka poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti oko uticaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima. Cijene kukuruza porasle su 3,6 odsto, na šta su uticali toplo i suvo vrijeme u dijelovima SAD te rast cijena energije usljed pojačanih geopolitičkih napetosti”, navodi se.

    Takođe, i indeks cijena biljnih ulja porastao je dva odsto u odnosu na jun, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine.

    “Rast cijena palminog ulja podstakli su snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte. Cijene sojinog ulja takođe su porasle zbog stalne snažne potražnje za sirovinama u SAD i veće globalne uvozne potražnje”, pojašnjava se i dodaje da je indeks cijena šećera porastao 5,6 odsto u julu.

    Tržišni izgledi zavise od vremenskih prilika

    FAO upozorava da tržišni izgledi u velikoj mjeri zavise od vremenskih prilika, a posebno El Ninjo fenomena, kao i od nestabilnosti na tržištu energije i đubriva.

    S druge strane, indeks cijena mesa pao je za 2,8 odsto u odnosu na junski rekordni nivo – što je prvi pad u ovoj godini, dok je i indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen za 0,7 odsto.

    A da li će sve navedeno uticati na nova poskupljena u BiH? Ekonomista Igor Gavran za “Nezavisne novine” pojašnjava da, iako bi ovakve vijesti mogle poslužiti kao dodatni izgovor za poskupljenja, realnost je takva da cijene hrane u BiH odavno ni približno ne odražavaju stvarne troškove, već su daleko iznad svih razumnih granica.

    Nema osnova za nova poskupljenja u BiH

    “Zbog toga nema nikakvog osnova za dalja poskupljenja, čak i kada bi svjetske cijene mnogo više porasle. Uostalom, neke od navedenih proizvoda i mi sami proizvodimo u dovoljnim količinama (ulje i šećer), što još manje opravdava njihovo poskupljenje u BiH”, ističe Gavran.

    On dodaje da cijene energenata “od početka američke agresije na Iran osciliraju, ali i njihov nivo trenutno nije maksimalan u odnosu na neke ranije faze rata”.

    “Ni to nije opravdanje za nova poskupljenja. Ukratko, ovo je dodatni signal koji ukazuje koliko je važno imati vlastitu proizvodnju hrane i što manju ovisnost o uvozu bilo čega, ali nažalost u BiH to nije dovoljno, ako se formiranje cijena ne zasniva na stvarnim troškovima”, kaže Gavran.

    Zaključuje da objektivnih razloga za nova poskupljenja nema, ali da i te kako ima osnova za smanjenje cijena.

    Inače, ranije ovog mjeseca su u razgovoru za “Nezavisne” i povrtari iz BiH upozorili da su usljed suše na udaru sve kulture – od ratarstva, odnosno kukuruza, suncokreta i soje, pa do povrća, paprike i paradajza.

    Oni su napomenuli da će posljedice biti velike ukoliko se ove vrućine nastave, a kao posljedice suše navode smanjenje prinosa i kvaliteta, kao i mogućnost rasta cijena.

  • Kako se hrvatsko ostrvo našlo u priči o Džaredu Letu: “Da, ovo je kult”

    Kako se hrvatsko ostrvo našlo u priči o Džaredu Letu: “Da, ovo je kult”

    Ostrvo Obonjan posljednjih dana ponovo se našlo u stranim medijima i to iz prilično neobičnog razloga. Pominje se u tekstovima o navodnom “kultu” koji se godinama povezuje sa holivudskim glumcem Džaredom Letom i njegovim bendom “Thirty Seconds to Mars”.

    Razlog je “Mars Island”, veliko okupljanje obožavalaca benda koje je Leto organizovao upravo na Obonjanu u šibenskom arhipelagu.

    Fotografije sa događaja, na kojima Džared Leto obučen u bijelo stoji pred mnoštvom obožavalaca, godinama se pojavljuju uz priče o neobičnom odnosu muzičara i njegove baze fanova.

    Priča je sada ponovo aktuelna nakon objavljivanja BBC-jevog dokumentarca “Jared Leto: Hollywood's Dark Secret”, u kojem je deset žena iznijelo optužbe za seksualno neprimjereno ponašanje.

    Četiri žene iznijele su ozbiljne optužbe koje se odnose na period od 2002. do 2016. godine, kada su bile tinejdžerke. Između ostalog, Leta optužuju za seksualni napad, seksualni odnos sa maloljetnicom, prijetnju seksualnim napadom i vrbovanje (grooming). Leto je sve optužbe kategorički odbacio.

    Zašto se Obonjan povezuje sa Džaredom Letom

    Zbog novih optužbi strani mediji ponovo su počeli da istražuju njegovu prošlost, a pod lupom su se našla i njegova neobična okupljanja sa obožavaocima. Jedno od njih održano je upravo u Hrvatskoj.

    Obonjan je ostrvo u šibenskom arhipelagu koje danas funkcioniše kao rizort i mjesto za održavanje različitih događaja. Prekriven je borovom šumom, a na njemu se nude glamping i drugi oblici smještaja, restorani, bazen, kao i sadržaji povezani sa velnesom i boravkom u prirodi.

    Zanimljiva je i njegova prošlost. Sedamdesetih godina prošlog vijeka izviđači su tada gotovo divlje ostrvo pretvorili u mjesto za ljetovanje mladih i izgradili potrebnu infrastrukturu. Danas se Obonjan promoviše kao “exclusive event island”, odnosno kao ostrvo namijenjeno organizovanju festivala, konferencija, team buildinga i drugih privatnih događaja.

    U ponudi su i joga, meditacija i druge velnes aktivnosti, a rizort može da primi velike grupe gostiju. Upravo je kombinacija izolovanosti, prirode i mogućnosti organizovanja višednevnih događaja Obonjan učinila zanimljivom lokacijom i za “Thirty Seconds to Mars”.

    Ostrvo je povezano sa Šibenikom Jadrolinijinom brodskom linijom Šibenik – Zlarin – Obonjan – Kaprije – Žirje. Upravo ta izdvojenost od kopna daje Obonjanu poseban ugođaj, ali i objašnjava zašto je bio idealna kulisa za Letov koncept višednevnog druženja sa obožavaocima.

    Kako je Obonjan postao “Mars Island”

    “Thirty Seconds to Mars” godinama je organizovao posebna okupljanja svojih najvjernijih obožavalaca, poznatih kao “The Echelon”. Sve je počelo 2015. godine događajem Camp Mars u Malibuu, svojevrsnim kampom za odrasle koji je uključivao planinarenje, streličarstvo, druženje uz logorsku vatru i muziku. Svako veče završavalo se koncertom znakovitog naziva “Church of Mars”.

    Koncept je kasnije preseljen u Hrvatsku. Na Obonjanu je organizovan “Mars Island”, višednevno druženje sa Letom i bendom koje je kombinovalo muziku, odmor i velnes. Učesnici su plivali, sunčali se i vježbali jogu, a alkohol se na događaju nije služio.

    Portal Air Mail, koji je 2025. godine objavio svjedočenja devet žena o Letovom navodnom neprimjerenom ponašanju, izvijestio je da su među gostima preovlađivale žene i da su učesnice meditirale, pjevale i bose se odmarale u kaftanima pored Leta. Leto je odbacio navode o neprimjerenom ponašanju.

    Fotografije sa Obonjana pokrenule priče o “kultu”

    Upravo su fotografije sa ovakvih okupljanja dale dodatni zamah pričama o “kultu”. Na jednoj od najpoznatijih Leto stoji na litici raširenih ruku i pozira poput Isusa, dok brojni obožavaoci ispod njega zauzimaju sličnu pozu.

    Na drugim fotografijama učesnici obučeni u bijelo sjede na zemlji i slušaju Leta dok im se obraća sa uzvišenog mjesta.

    Prizori su se brzo proširili društvenim mrežama, a cijelo okupljanje mnogima je izgledalo više poput nekog duhovnog retreat-a nego klasičnog druženja rok benda sa obožavaocima.

    Bend se poigravao izrazom “kult”

    Stvar je dodatno zakomplikovao sam bend. “Thirty Seconds to Mar”s nije bježao od poređenja sa kultom, već ih je pretvorio u dio sopstvenog imidža.

    Na društvenim mrežama su 2019. godine objavili fotografiju sa jednog od okupljanja uz poruku: “Da, ovo je kult” i hešteg #MarsIsland.

    Leto je viđen i u majici sa natpisom “Ovo je kult”, a L'Officiel je pisao da je bend svjesno prihvatio priče o svom statusu i pretvorio ih u dio estetike i promocije.

    Drugim riječima, riječ “kult” nije se pojavila samo kao optužba spolja.

    Bend se tim izrazom godinama otvoreno poigravao, što je dodatno zamaglilo granicu između šale, marketinga i načina na koji su njihova okupljanja izgledala ljudima sa strane.

    Da li je na Obonjanu zaista djelovao “kult”?

    Za tvrdnju da je na Obonjanu djelovao kult nema dokaza. Ostrvo je bilo lokacija na kojoj je održano organizovano okupljanje obožavalaca “Thirty Seconds to Mars”, dok se riječ “kult” uz Leta i bend godinama provlači prvenstveno zbog neobične estetike događaja, odnosa benda sa njegovim najvjernijim fanovima i činjenice da su se i sami otvoreno poigravali tim izrazom.

    Obonjan pritom nema nikakvu posebnu povezanost sa Letom ili njegovim bendom. Riječ je o turističkom i event ostrvu koje je decenijama prije “Mars Islanda” služilo za organizovana ljetovanja, a danas se koristi za festivale, konferencije, privatne događaje i druge oblike grupnog turizma, prenosi b92.