VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Tenzije u Ormuzu rastu – Iran najavio odgovor za svako kršenje pravila plovidbe

    Tenzije u Ormuzu rastu – Iran najavio odgovor za svako kršenje pravila plovidbe

    Napetost na Bliskom istoku je sve veća, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka. Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

    Na jugu Libana nastavljeni su sukobi između izraelske vojske i Hezbolaha. Izraelska avijacija i artiljerija izvele su udare u blizini zamka Bofor, dok su u više naselja izdata upozorenja za evakuaciju stanovništva. Libanski zvaničnici ocenjuju da je riječ o ozbiljnoj eskalaciji i pozivaju na hitno primirje.

    U Pojasu Gaze u jednom od novih izraelskih vazdušnih napada poginula je jedna medicinska sestra, prenose lokalni izvori.

    Napetost na Bliskom istoku nastavlja da raste, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka.

    Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

    Predsjednik SAD Donald Tramp sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost razmatrao je “konačnu odluku” o sporazumu sa Iranom. Međutim, sastanak u Situacionoj sobi Bijele kuće završen je bez “konačne odluke”, javljaju američki mediji.

    Iranske vlasti ističu da ne vjeruju nikome na riječ, već da će suditi po djelima.

  • Danas ljetne zadušnice

    Danas ljetne zadušnice

    Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Duhovske, odnosno ljetne zadušnice, dan posvećen molitvenom sjećanju na preminule.

    Tim povodom obilaze se grobovi, prislužuju svijeće i služe pomeni za upokojene.

    Zadušnice se tradicionalno obilježavaju u subotu pred praznik Duhove, kada se u pravoslavnim hramovima služe bogosluženja posvećena preminulim vjernicima.

  • Spasilac Mihaela Šumahera progovorio: Ono što sam vidio šokiralo me

    Spasilac Mihaela Šumahera progovorio: Ono što sam vidio šokiralo me

    ​Više od decenije nakon nezgode na skijanju koja je zauvijek promijenila život Mihaela Šumahera, jedan od ljudi koji je prvi stigao da mu pomogne odlučio je da po prvi put javno progovori o dramatičnim trenucima na francuskim Alpima.

    Riječ je o Janiku Denezu, pilotu helikoptera koji je 29. decembra 2013. godine prevezao sedmostrukog svjetskog prvaka Formule 1 sa skijališta u Meribelu do bolnice u Grenoblu nakon teške povrede glave.

    U razgovoru za francuski sportski list “L'Équipe”, čije navode prenosi i “Hello Magazine“, Denez je prvi put detaljno opisao šta se dešavalo tog dana i kakav je utisak na njega ostavila jedna od najpoznatijih spasilačkih intervencija u modernoj sportskoj istoriji.

    Poziv koji je promijenio sve

    Denez je tada radio za kompaniju SAF Helicopteres, specijalizovanu za hitne medicinske i planinske spasilačke operacije.

    Kako je ispričao, tog dana njegova ekipa dobila je hitan poziv sa skijališta Meribel u francuskim Alpima. U tom trenutku nisu znali ko je povrijeđena osoba niti koliko su ozbiljne povrede.

    “Dobijali smo slične pozive i ranije. U početku nismo znali da je riječ o Mihaelu Šumaheru”, prisjetio se pilot.

    Tek nakon dolaska na mjesto nesreće spasilački tim shvatio je da se radi o jednom od najvećih vozača u istoriji Formule 1.

    “Na stazi je vladala potpuna tišina”

    Prema njegovim riječima, atmosfera na mjestu nezgode bila je veoma neobična.

    Denez je opisao prizor kao izuzetno tih i napet, uprkos činjenici da se radilo o popularnom skijalištu punom turista tokom praznične sezone.

    “Ono što sam vidio šokiralo me”, rekao je pilot prisjećajući se trenutka kada je stigao na lokaciju gdje je Šumaher ležao nakon pada.

    Iako nije ulazio u detalje zdravstvenog stanja vozača iz poštovanja prema porodici, priznao je da mu je cijela situacija ostala duboko urezana u sjećanje.

    Let do Grenobla trajao je 25 minuta

    Nakon pružanja prve pomoći Šumaher je hitno prebačen u helikopter.

    Denez je ispričao da je let do Univerzitetske bolnice u Grenoblu trajao oko 25 minuta i da je tokom cijelog puta vladala gotovo potpuna tišina.

    Njegov zadatak bio je da što brže i bezbjednije transportuje teško povrijeđenog pacijenta.

    “Za mene je to tada bio samo ozbiljno povrijeđen čovjek kojem je bila potrebna hitna pomoć”, objasnio je.

    Pilot tvrdi da u tom trenutku nije znao koliko su Šumaherove povrede zapravo ozbiljne.

    Tek kasnije saznao razmjere tragedije

    Nakon što je Šumaher predat medicinskom timu u Grenoblu, Denez se vratio svojim redovnim dužnostima.

    Tek nekoliko dana kasnije, kada je ponovo došao u istu bolnicu zbog druge intervencije, shvatio je da je slučaj koji je prevozio izazvao ogromnu pažnju širom svijeta.

    Do tada je vijest o Šumaherovoj nezgodi već postala globalna tema.

    “Tada sam saznao koliko je situacija ozbiljna”, prisjetio se pilot.

    Kobni pad u Meribelu

    Mihael Šumaher doživio je nezgodu 29. decembra 2013. godine tokom skijanja u francuskom zimovalištu Meribel.

    Tog dana bio je na stazi zajedno sa sinom Mikom Šumaherom, koji je tada imao 14 godina.

    Prema zvaničnim informacijama, Šumaher je skijao van označene staze između dvije uređene ski-rute kada je naletio na kamen skriven ispod snijega. Nakon gubitka kontrole pao je i glavom udario u stijenu.

    Iako je nosio zaštitnu kacigu, zadobio je tešku traumatsku povredu mozga. Ljekari su kasnije saopštili da bi gotovo sigurno preminuo da nije imao kacigu.

    Borba za život trajala mjesecima

    Nakon dolaska u bolnicu Šumaher je hitno operisan.

    Ljekari su izvršili dvije složene neurohirurške operacije i stavili ga u medicinski indukovanu komu kako bi smanjili pritisak na mozak.

    U komi je proveo približno 250 dana prije nego što je počeo postepeni proces buđenja i rehabilitacije.

    U junu 2014. prebačen je iz Grenobla u bolnicu u Lozani, a nekoliko mjeseci kasnije vraćen je u porodični dom u Švajcarskoj gdje je nastavio liječenje.

    Porodica godinama čuva privatnost

    Od trenutka nezgode porodica Šumaher gotovo potpuno je zatvorila pristup informacijama o njegovom zdravstvenom stanju.

    Njegova supruga Korina Šumaher dosljedno je insistirala na privatnosti, zbog čega su javnosti tokom godina dostupni samo rijetki i šturi podaci.

    Tek nekolicina bliskih prijatelja i članova porodice ima mogućnost da ga posjećuje.

    Među njima je i dugogodišnji prijatelj i bivši šef Ferrarija Žan Todt, koji je povremeno davao ograničene informacije o Šumaherovom oporavku.

    Rijetki izvještaji o njegovom stanju

    Iako zvaničnih medicinskih saopštenja gotovo da nema, posljednjih mjeseci pojavili su se izvještaji koji sugerišu određeni napredak u njegovom stanju.

    Pojedini mediji naveli su da Šumaher više nije trajno vezan za krevet i da može sjediti u invalidskim kolicima, iako porodica nije javno potvrdila te informacije.

    Drugi izvještaji navode da pokazuje određeni nivo svijesti o okruženju, ali da i dalje zahtijeva konstantnu njegu i pomoć medicinskog osoblja.

    Međutim, zbog stroge privatnosti porodice nijedna od tih informacija nije zvanično potvrđena.

    Šumaherova porodica suočena i sa ucjenama

    Posljednjih godina porodica se nije borila samo sa zdravstvenim izazovima.

    Njemački sudovi vodili su postupke protiv osoba optuženih da su pokušale ucijeniti porodicu prijeteći objavljivanjem privatnih fotografija, video-snimaka i medicinske dokumentacije vezane za Šumaherovo stanje.

    Porodica je više puta naglasila da će učiniti sve kako bi zaštitila njegovu privatnost i dostojanstvo.

    Zašto je spasilac progovorio tek sada?

    Denez je objasnio da je godinama odbijao intervjue jer nije želio dodatno opterećivati porodicu niti doprinositi medijskim spekulacijama.

    Tek sada je odlučio da podijeli svoje iskustvo, prvenstveno kako bi opisao rad spasilačkih službi i težinu situacije sa kojom se suočio tog dana.

    Njegovo svjedočenje predstavlja jedno od rijetkih direktnih prisjećanja ljudi koji su bili na licu mjesta neposredno nakon nesreće koja je šokirala sportski svijet.

    Legenda Formule 1

    Mihael Šumaher i dalje se smatra jednim od najvećih vozača u istoriji automobilizma.

    Tokom karijere osvojio je sedam titula svjetskog prvaka Formule 1 i ostvario 91 pobjedu, postavivši brojne rekorde koji su godinama djelovali nedostižno.

    Njegova dominacija sa Ferrarijem početkom 2000-ih obilježila je jednu od najuspješnijih era u istoriji ovog sporta.

    Dan koji svijet ne zaboravlja

    I danas, više od 12 godina nakon nezgode, trenutak kada je Šumaher pao na snijeg u Meribelu ostaje jedan od najpotresnijih događaja u istoriji sporta.

    Zbog toga riječi čovjeka koji ga je tog dana transportovao do bolnice imaju posebnu težinu.

    Iako je prošlo više od decenije, pilot Janik Denez priznaje da slike sa planine nikada nije zaboravio.

    Za njega je to bio samo još jedan hitan poziv.

    Za ostatak svijeta bio je početak tragedije koja je zauvijek promijenila život jedne od najvećih sportskih legendi svih vremena.

  • Kako prepoznati pravi med? Iskusni pčelar podijelio jednostavan trik

    Kako prepoznati pravi med? Iskusni pčelar podijelio jednostavan trik

    Kupovina domaćeg meda često se svodi na povjerenje, ali iskusni pčelari tvrde da postoje i jednostavni znakovi koji mogu pomoći pri procjeni kvaliteta. Od teksture i kristalizacije do popularnog testa s vodom, nekoliko detalja može otkriti da li je med prirodan ili postoji sumnja da je riječ o falsifikovanom proizvodu.

    Kako piše portal Podravski.hr pitali su iskusnog pčelara kako najbrže prepoznati da li je med koji su kupili zaista domaći i prirodan.

    Trik sa prstima koji pčelari često preporučuju

    Njegov odgovor bio je jednostavan: “Samo ga protrljajte između palca i kažiprsta. Pravi med će se polako upijati i ostaviti blag osjećaj lepljivosti, dok će lažni često ostati poput sirupa ili se razvodniti.“

    Naime, iako ne postoji stopostotno siguran kućni trik koji može da zamijeni laboratorijsku analizu, pčelari tvrde da postoji nekoliko znakova koji vrlo brzo otkrivaju kvalitet meda.

    Zašto je kristalizacija važan znak kvaliteta

    Jedan od najpoznatijih pokazatelja je kristalizacija. Prirodni med vremenom gotovo uvijek kristališe, a brzina tog procesa zavisi od vrste meda. Ako je med dugo potpuno tečan i izgleda gotovo savršeno providno, mnogi pčelari postaju sumnjičavi.

    Tekstura meda može otkriti mnogo

    Važna je i sama tekstura. Kada se med preliva iz kašike, pravi med teče u sporom, gustom mlazu i stvara male vijuge, dok falsifikovani često curi poput običnog sirupa.

    Pčelari kažu da kvalitetan med ne djeluje vodenasto niti se odmah razliva po površini.

    Jedan od popularnih testova je i onaj sa vodom. Kašičica meda spuštena u čašu vode trebalo bi da padne prema dnu i sporije se rastvara ako je riječ o prirodnom medu. Lažni med obično se brzo rastopi i pomiješa sa vodom.

    Povjerenje u pčelara i dalje najvažnije

    Na kraju, iskusni pčelari poručuju da je najbolji način kupovine meda povjerenje.

    Kupovina od lokalnog pčelara kojeg poznajete često vrijedi više od svih kućnih trikova zajedno.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti pretežno sunčano i prijatno toplo vrijeme, uz temperaturu vazduha i do 31 Celzijusov.

    Ujutro će biti pretežno vedro i svježe, a kasno poslijepodne i uveče samo rijetko na sjeveroistoku je moguća kratkotrajna slaba kiša ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Minimalna temperatura vazduha biće od sedam do 11, na jugu do 15, a u višim predjelima na istoku od dva stepena Celzijusova, a maksimalna od 27 do 31, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusova.

    Duvaće slab do umjeren, povremeno i pojačan vjetar sjevernih smjerova, dok će u Hercegovini tokom jutra duvati umjerena i jaka bura, a tokom dana južni vjetar.

    Prema podacima Federalnog hidrometerološkog zavoda, u Republici Srpskoj i FBiH danas preovladava sunčano vrijeme.

  • Ako imate jedno od ovih prezimena, vučete korijene od najmoćnijih Srba

    Ako imate jedno od ovih prezimena, vučete korijene od najmoćnijih Srba

    Kada danas izgovorite svoje prezime, vjerovatno ne razmišljate o tome koliko daleko u prošlost ono može da vas odvede. Ipak, upravo su prezimena vijekovima bila mnogo više od običnog porodičnog obilježja – ona su čuvala porijeklo, pripadnost, status i sjećanje na pretke čija su imena ostala zapisana u istoriji.

    Mnoga srpska prezimena koja i danas postoje nekada su nosile najmoćnije porodice srednjovjekovne Srbije. Iza nekih od njih stajali su vladari, despoti, vojvode i velikaši, ljudi koji su odlučivali o sudbini države, vodili bitke i ostavljali trag u istoriji Balkana.

    Zato ne čudi što tema porijekla prezimena i danas izaziva ogromnu pažnju.

    Mnogi se pitaju da li njihovo prezime možda krije vezu sa starim srpskim plemstvom, vladarskim dinastijama ili porodicama koje su nekada bile simbol moći i ugleda.

    Iako istorija ne potvrđuje da svi današnji nosioci ovih prezimena imaju direktno plemićko porijeklo, činjenica je da su upravo ta imena vijekovima bila dio najvažnijih stranica srpske istorije.

    Kako su nastala srpska prezimena

    Današnji oblik trajnih prezimena u Srbiji vezuje se za 1851. godinu i kneza Aleksandra Karađorđevića, koji je naredio da porodice trajno zadrže prezimena prema najstarijim i najznačajnijim precima.

    Ipak, zahvaljujući manastirskim zapisima, poveljama i srednjovjekovnim dokumentima, poznato je da su i mnogo ranije postojale porodice koje su nosile prezimena slična današnjim. Upravo su ta imena ostala upisana u istoriji kao simbol srpske vlasti, plemstva i državnosti.

    Branković

    Brankovići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka. Najpoznatiji predstavnik bio je Vuk Branković, učesnik Kosovskog boja i zet kneza Lazara. Kasnije su nosili titulu despota, a istorija bilježi da su vladali i kao samostalni gospodari i kao turski vazali.

    Vjeruje se da danas nema direktnih potomaka ove porodice, ali prezime i dalje izaziva veliko interesovanje među ljudima koji istražuju svoje porijeklo.

    Branivojević

    Branivojevići su bili srpska vlastelinska porodica koja je tokom 13. i početkom 14. vijeka vladala Humom. Njihov rodonačelnik Branivoje dobio je od kralja Milutina na upravu Ston i Pelješac.

    Poslije Milutinove smrti širili su svoje posjede i gotovo se osamostalili od tadašnje Srbije.

    Balšić

    Balšići su bili srednjovjekovna srpska dinastija koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Nakon smrti cara Dušana postali su gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast cara Uroša.

    Njihovo ime i danas se često vezuje za priče o moćnim srpskim porodicama sa primorja.

    Vlastimirović

    Vlastimirovići se smatraju prvom srpskom vladarskom porodicom o kojoj postoje istorijski zapisi. Naziv dinastije nastao je prema knezu Vlastimiru, koji je stvorio nezavisnu srpsku državu.

    Istoričari ovu porodicu ponekad nazivaju i Višeslavljevićima, prema knezu Višeslavu.

    Vojinović

    Vojinovići su bili jedna od najvažnijih vlastelinskih porodica u vrijeme raspada Srpskog carstva tokom 14. vijeka.

    Veliki vojvoda Vojislav Vojinović i njegov bratanac Nikola Altomanović smatrani su među najmoćnijim velmožama tadašnje Srbije.

    Vojislavljević

    Vojislavljevići su srednjovjekovna srpska dinastija koja je naslijedila vlast nad Dukljom. Vladali su područjima Duklje, Zahumlja, Raške i Bosne od 1034. do 1186. godine.

    Njihovu dominaciju kasnije preuzimaju Nemanjići.

    Vukanović

    Vukanovići su bili srpska vladarska porodica koja je vladala Raškom krajem 11. i početkom 12. vijeka.

    Ime dinastije nastalo je prema velikom županu Vukanu, jednom od najznačajnijih srpskih vladara tog perioda.

    Dejanović

    Dejanovići, poznati i kao Dragaši, upravljali su prostorima današnje Srbije, Bugarske i Sjeverne Makedonije tokom druge polovine 14. vijeka.

    Najpoznatiji predstavnik Konstantin Dragaš ostao je zapamćen i kroz narodnu epsku poeziju kao beg Kostadin.

    Dinjičić

    Dinjičići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica koja je upravljala oblašću Jadara u vrijeme kraljevine Bosne.

    Prvi poznati predstavnik bio je župan Dinjica, koji se pominje u poveljama kralja Stefana Tvrtka iz 1378. godine.

    Zlatonosović

    Zlatonosovići su bili vlastelinska porodica koja je upravljala oblašću Usore.

    Braća Vlađ i Stefan Zlatonosović učestvovali su u Kosovskom boju 1389. godine, gdje su zarobljeni od strane Turaka.

    Jakšić

    Jakšići su bili poznata plemićka porodica iz vremena srpske despotovine.

    Njihovo junaštvo u borbama protiv Turaka toliko je impresioniralo ugarskog kralja Matiju Korvina da ih je nazvao “stubovima hrišćanstva”.

    Kosače

    Kosače, od kojih potiču i prezimena Hercegović, Kosačić, Vuković i Hranić, bile su jedna od najuticajnijih porodica srednjovjekovne Bosne.

    Njihovi posjedi nalazili su se na prostoru današnje Hercegovine, a Vlatko Vuković bio je jedan od vojskovođa u Kosovskom boju.

    Kotromanić

    Kotromanići su bili vladarska dinastija srednjovjekovne Bosne koja je vladala od 13. do 15. vijeka.

    Posjedovali su gradove poput Bobovca, Fojnice, Visokog i Kreševa, a važili su za jednu od najmoćnijih porodica tog vremena.

    Lazarević

    Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka.

    Najpoznatiji predstavnik bio je knez Lazar Hrebeljanović, koji je predvodio srpsku vojsku u Kosovskom boju, dok je njegov sin Stefan Lazarević ostao upamćen kao jedan od najobrazovanijih srpskih vladara.

    Mrnjavčević

    Mrnjavčevići su bili srednjovjekovna vlastela koja je vladala dijelovima današnje Sjeverne Makedonije.

    Najpoznatiji članovi porodice bili su braća Vukašin i Uglješa, dok je Vukašinov sin Marko ostao upamćen kao legendarni Kraljević Marko.

    Nemanjić

    Nemanjići su najpoznatija srpska srednjovjekovna dinastija koja je vladala Srbijom više od dva vijeka.

    U ovoj lozi smijenjivali su se kraljevi, carevi i svetitelji, a upravo su oni postavili temelje srednjovjekovne srpske države i kulture.

    Oblačić

    Oblačići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica sa posjedima na sjeveru Šumadije.

    Rade Oblačić smatra se rodonačelnikom porodice i služio je despotu Stefanu Lazareviću i Đurđu Brankoviću.

    Pavlović

    Pavlovići, poznati i kao Jablanići, bili su srednjovjekovna porodica koja je upravljala istočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine.

    Njihov najpoznatiji predstavnik bio je Pavle Radenović.

    Sanković

    Sankovići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica iz Humske zemlje.

    Važili su za jednu od značajnih porodica srednjovjekovne Bosne.

    Crnojević

    Crnojevići su bili srpska plemićka dinastija iz Crne Gore koja je Zetom i Crnom Gorom vladala do 1498. godine.

    Pored političke moći, ostali su upamćeni i po tome što su na ove prostore donijeli jednu od prvih štamparija.

    Da li prezime zaista otkriva “plavu krv”?

    Iako mnoga od ovih prezimena zvuče moćno i aristokratski, istoričari upozoravaju da isto prezime ne znači automatski i direktno porijeklo od srednjovjekovnih velikaša.

    Tokom vijekova porodice su se selile, prezimena mijenjala, a neka imena su postajala veoma rasprostranjena među običnim narodom. Ipak, interesovanje za porijeklo nikada nije nestalo.

    Upravo zato genealogija danas postaje sve popularnija – ljudi žele da saznaju odakle dolaze, ko su bili njihovi preci i da li njihovo porodično ime krije priču staru vijekovima.

    Prezimena kao dio identiteta

    Možda upravo vaše prezime nosi trag nekog davnog vremena, stare države, vlastelinske porodice ili istorije koju još niste istražili. I baš u tome leži posebna fascinacija srpskih prezimena – ona nisu samo administrativni podatak, već dio identiteta koji se prenosi generacijama.

    Neka od njih danas zvuče sasvim obično, ali su nekada bila simbol moći, bogatstva i uticaja. Zato nije čudno što priče o najstarijim srpskim prezimenima i dalje privlače ogromnu pažnju i bude maštu ljudi koji žele da otkriju da li se iza njihovog porodičnog imena možda krije istorija mnogo veća nego što su ikada mislili.

    (Ona.rs / Istorijski zabavnik)

  • Broj oboljelih od melanoma i tumora kože u porastu

    Broj oboljelih od melanoma i tumora kože u porastu

    Klinika za kožne i polne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i ove godine se aktivno uključila u panevropsku kampanju za borbu protiv raka kože, pod sloganom “Euromelanoma 2026: Budi namazan – SPF te štiti!”.

    Danas su ljekari organizovali dan besplatnih preventivnih pregleda sa ciljem rane detekcije melanoma i drugih karcinoma kože.

    Načelnica Klinike za kožne i polne bolesti Sanja Umičević je rekla da se po 14. put u ovoj Klinici organizuje Euromelnoma kampanja gdje osnovni cilj prevencija i rano otkrivanje tumora kože.

    Dodala je da je broj oboljelih od melanoma i tumora kože nažalost u porastu, ali da smatra da ljekari i medicinski profesionalci treba da budu više prisutni u digitalnom prostoru kako bi skrenuli pažnju na teška oboljenja.

    – Zaposleni u Klinici za kožne i polne bolesti ponosni su jer su danas svi termini za preventivne preglede zauzeti, te da Klinika za kožne i polne bolesti posjeduje od 2019. godine najsavremeniji digitalni dermoskop koji pruža lak, neivnazivan pregled gdje u kratkom vremenskom roku možemo pregledati pacijenta i dijagnostifikovati, te pratiti pacijente dalje ako postoji bilo kakava suspektna promjena – rekla je ona.

    Doala je da je ambulanta Klinike za kožne i polne bolesti je svaki dan otvorena i svi koji danas nisu imali priliku da se preventivno pregledaju mogu to obaviti u drugim terminima.

    V.d. generalnog direktora Nikola Šobot rekao je da mu je izuzetna čast i zadovoljstvo da podrži ovaj događaj koji nosi jednu veliku specifičnu težinu.

    – Ovakve akcije predstavljaju jedan način rane detekcije pravovremenog otkrivanja jednog od najmalignijih oboljenja koje je sve više prisutno u mladoj populaciji. Najvažnija je preventivna medicina i da se zaposleni u Klinici za kožne i polne bolesti upravo danas bave tom vrstom medicine na šta sam ponosan – rekao je Šobot.

    Dodao je da se u UKC Republike Srpske pruža najbolja moguća usluga onima koji su oboljeli o malignog melanoma, te da sa ponosom može reći da UKC Republike Srpske ima najbolju opremu, volju da odgovori svakom izazovu.

    Karcinom kože je jedan od rijetkih tumora koji se može uočiti golim okom, a ukoliko se otkrije u ranoj fazi, procenat izlječenja je blizu 100 odsto.

    Dermatolozi širom Evrope ove godine posebno upozoravaju na širenje opasnih i neutemeljenih mitova o sunčanju i SPF zaštiti koji se plasiraju putem društvenih mreža. Nemojte biti dio statistike, donesite pametnu odluku i prekontrolišite svoju kožu na vrijeme. Ranom dijagnozom spašavamo život!

  • Putin: Za Rusiju je prioritet produbljivanje savezničkih odnosa sa zemljama EAES

    Putin: Za Rusiju je prioritet produbljivanje savezničkih odnosa sa zemljama EAES

    Simbolično, prije tačno 12 godina, 29. maja 2014. godine, ovdje u Astani je potpisan Sporazum o osnivanju Evroazijskog ekonomskog saveza, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Višeg evroazijskog ekonomskog savjeta u Astani u proširenom sastavu.

    – Korak po korak, formira se punopravan i sveobuhvatan jedinstven ekonomski prostor – naglasio je ruski lider, piše RT Balkan.

    EAES uspješno funkcioniše i nastavlja dalje da se razvija, naglasio je Putin i podvukao da su uspostavljena zajednička tržišta usluga, kapitala i radne snage, kao i da se širi višestrana saradnja u njraznim oblastima.

    – Trgovinski tokovi između država našeg saveza dostigli su 95 milijardi dolara prošle godine – istakao je predsjednik RF.

    On je dodao da se vidi rast u većini ekonomskih sektora.

    – Želeo bih posebno da istaknem, imajući u vidu specifičnost sadašnje situacije, da tesna evroazijska integracija ipak donosi realnu korist svakoj od državi članici našeg saveza. Ona doprinosi povećanju prihoda biznisa, poboljšanju kvaliteta života i blagostanja stanovništva naših zemalja. Praktično svi trgovinski obračuni među našim zemljama odvijaju se u nacionalnim valutama – naglasio je ruski predsjednik i dodao da su na taj način uzjamne izvozne i uvozne operacije zaštićene od spoljnih uticaja i negativnih tendencija na svetskim tržištima.

    Putin je naglasio da mnoge strane države i velike regionalne strukture, kao što su ZND, ŠOS, Asocijacija država jugoistočne Azije, pokazuju interesovanje za saradnju sa EAES-om.

    – Sa svoje strane EAES je dosljedno otvoren za uzajamno korisnu i ravnopravnu saradnju sa konstruktivno nastrojenim državama i udruženjima, a krug preferencijalnih partnera petorke iz godine u godinu se u potpunosti širi – istakao je ruski predsjednik.

    Putin je napomenuo da su do 2025. godine zaključeni trgovinski sporazumi sa Mongolijom, UAE i Indonezijom, te da su pregovori sa Indijom intenzivirani.

    Ključni makroekonomski pokazatelji zemalja EAEU imaju pozitivnu i stabilnu dinamiku, dodao je

    – To govori samo za sebe. Ukupna industrijska proizvodnja u Evroazijskoom savezi porasla je za 1,6 odsto, poljoprivredna proizvodnja za 4,6 odsto, a građevinarstvo za 4,2 odsto – precizirao je ruski predsjednik.

    On je takođe naveo da je u okviru EAES pokrenut mehanizam povlašćenog sufinansiranja perspektivnih industrijskih projekata.

    – Krediti za te namene odobravaju se po kamatnim stopama koje su znatno niže od tržišnih. Trenutno se već aktivno realizuju dva zajednička industrijska projekta, za tri su odobreni zahtjevi za finansiranje, dok se još 14 nalazi u fazi razrade u Evroazijskoj ekonomskoj komisiji – pojasnio je.

    Putin je posebno istakao rad EAES na promociji supstitucije uvoza.

    – Zahvaljujući širenju industrijske saradnje, naše zemlje su stvorile efikasne lance dodatne vrijednosti, unapređuju procese supstitucije uvoza i uvode digitalne tehnologije i inovacije – podvukao je.

    Zemlje EAEU zajedničkim naporima teže da se samostalno obezbjeđuju vitalnim poljoprivrednim proizvodima sopstvene proizvodnje, istakao je ruski lider.

    – Naglasiću da je produbljivanje savezničkih odnosa sa svim državama Evroazijskog ekonomskog saveza bezuslovni prioritet za Rusiju. Namjeravamo da i dalje na sve načine doprinosimo razvoju integracionih procesa na celom evroazijskom prostoru – zaključio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na kraju svog govora.

  • CIK ovjerio kandidaturu SNSD-a na opštim izborima

    CIK ovjerio kandidaturu SNSD-a na opštim izborima

    Centralna izborna komisija BiH ovjerila je učešće SNSD-a na opštim izborima.

    Član CIK-a Suad Arnautović protivio se toj odluci na današnjoj sjednici jer je prijavu potpisao lider SNSD-a Milorad Dodik koji, prema njegovom mišljenju, nema pravnu legitimaciju za takvo postupanje.

    Sa četiri glasa “za”, CIK je ovjerio kandidaturu SNSD-a.

  • Zvanično otvoren deveti Moto-fest u Banjaluci

    Zvanično otvoren deveti Moto-fest u Banjaluci

    Deveti Moto-fest je zvanično otvoren u Banjaluci, kazao je danas, 29. maja, Siniša Rraštalo, predsjednik MK “Stršljen” i organizator festivala.

    Stigli prvi gosti iz inostranstva

    Kako dodaje spremali su se za ovaj divan događaj pet dana, a juče (28. maja) su stigli prvi gosti iz inostranstva.

    “Ponosan sam na svoj klub i momke i što smo napravili ovakvu turističku priču. Zahvaljujem se Turističkoj organizaciji Banjaluka, od koje imamo veliku podršku ove godine”, kazao je Praštalo.

    Sviraće šest bendova

    Kako dodaje ove godine sviraće šest bendova u dva dana, a biće održan i dečiji Moto-fest od 10 do 13 časova.

    U petak, 29. maja festival otvaraju Zoster, Psihomodo Pop i Jelusick, a u subotu posjetioce očekuju nastupi Parnog Valjka, Ramba Amadeusa i grupe Familija.

    Adrenalinska vožnja

    “Imaćemo priliku da uživamo u Banjaluci u adrenalinskoj i egzibicionoj vožnji”, ispričao je on.

    Kako dodaje na moto – sajmu biće 18 renoniranih proizvođača koji će predstaviti nove modele motora za 2026. godinu.

    Defile kroz Banjaluku

    “Očekujemo više od 25.000 hiljada ljudi po danu. Biće defile kroz Banjaluku koja je produžena za šest km, pokrili smo i naselja Starčevica i Borik. To je jedinstveno jer se radi o kolini od 17 km. Zahvalni smo građanima na strpljenju za tih sat, sat i po”, kazao je on, te se zahvalio i Auto-moto savezu Republike Srpske i MUP-u RS.

    Minja Šurlan, iz Turističke organizacije Banjaluka, istakla je da će nakon ovog, podržati i naredni Moto-fest.

    Deset godina Moto-festa

    “Deset godina Moto-festa će biti naredna godina, a mi ćemo krenuti u planiranju konkretne i jake podrške, ne samo putem marketinga nego i kanalima koje mi kao JU možemo. Banjaluka je grad koji ima mnogo toga da ponudi. Podržavamo viziju organizatora da ovaj festival traje duže od dva dana”, kazala je ona.

    AMS RS: Promocija bezbjednosti saobraćaja

    Jelica Gudura, iz AMS RS, kazala je da oni promovišu bezbjednost saobraćaja.

    “Akcija Retro je in, vozi naprijed gledaj nazad, preventivna je kampanja usmjerena na bezbjednost motociklista i mopedista u saobraćaju. Motociklisti su izuzetno ranjiva kategorija, nemaju nikakvu zaštitu osim kacige i odjeće. Istraživanja pokazuju da motociklisti imaju čak 300 puta veće šanse da zadobiju teške tjelesne povrede u saobraćajnim nesrećama u odnosu na vozače automobila, i zato je ova platforma ključna za apel na svijest svih vozača. Želimo svim motociklistima da se bezbjedno vrate svojim kućama nakon ovog festa”, rekla je ona.

    MUP RS

    Boško Savić, iz MUP-a RS, kazao je da MUP RS jednim dijelom učestvuje u organizaciji Moto-festa, tačnije u obezbjeđenju defilea.

    “Apelujemo na sve učesnike da se pridržavaju saobraćajnih propisa, naročito kad je riječ o brzini i nošenju zaštitne opreme”, rekao je on.

    Foto: Velibor Tripić/Nezavisne