VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Darko Mladić: Zdravstveno stanje generala sve lošije, Srbija ovo pitanje postavlja i na sjednici SB

    Darko Mladić: Zdravstveno stanje generala sve lošije, Srbija ovo pitanje postavlja i na sjednici SB

    Pitanje zdravstvenog stanja generala Ratka Mladića prevazilazi svaki politički ili pravni aspekt i tiče se, prije svega, poštovanja osnovnih ljudskih prava, ocijenio je ministar pravde Srbije Nenad Vujić. Srbija ovo pitanje postavlja i na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o radu haškog Mehanizma.

    Bez obzira na izuzetno teško zdravstveno stanje generala Mladića, haški Mehanizam je više puta odbio zahtjev da general bude pušten na liječenje u Srbiju. Ovaj slučaj trebao bi da se nađe i na sjednici Savjeta bezbjednosti i Srbija će da iznese svoj stav.

    Generalov sin Darko Mladić za RTRS kaže da je njegov otac loše.

    – Sve je slabiji i sve lošije može da priča. Tamo ne može da dobije adekvatnu njegu. Nekada ima boljih dana, nekada lošijih, ali generalno sve je slabiji – rekao je Darko Mladić.

    Od sjednice Savjeta bezbjednosti velika su očekivanja.

    – Јedna od tema će biti i kršenje prava na liječenje. Sigurno je ta tema bitna kako za Srbiju, tako i za druge zemlje koje pokušavaju da spriječe zloupotrebu u političke svhre. Srbija će sigirno zahtijevati da se javno priča zašto se u ovom slučaju sprovodi drugačija pravda u odnosu na ostale osuđene – kaže Mladić.

    Očigledno dok je ovo rukovodstvo u Hagu, oni će sprovoditi svoju pravdu, kaže Mladić.

    – Mi od njih ne očekujemo ništa više od onog što smo već dobili, ali mi nećemo odustati od svojih namjera. Mi ćemo se boriti do posljednjeg trenutka – poručio je Mladić.

    Komitetu se obratila i Srbija i porodica i odbrana.

    – Mi očekujemo odgovor, ali to je samo jedan od kanala preko koga tražimo da se poštuju pravila i da budu ista za sve, a ne da zavise od politike – naveo je Mladić.

    Haški tribunal je diskriminisao žrtve, kaže Mladić.

    – Posebno to važi za mog oca na kome se primjenjuju standardi koji nisu važili za druge. Sistem je tako napravljen da se u uskom krugu donose odluke i da politika ne zavisi od međunarodnih prava. Nikada im nije bio cilj da donesu pravdu i pomirenje – rekao je Mladić.

    U slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja ponovo će porodica podnijeti zahtjev za puštalje generala u Srbiju, kaže generalov sin.

    – Eksploatisaćemo sve što pravo dopušta kako bi došli do cilja – rekao je Mladić.

  • Putin: Ljubav prema otadžbini i žrtva predaka ujedinjuju narod

    Putin: Ljubav prema otadžbini i žrtva predaka ujedinjuju narod

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin poručio je u čestitki patrijarhu Kirilu povodom Dana Rusije da će podvizi predaka i njihova požrtvovanost u službi otadžbine uvijek biti uzor budućim generacijama.

    – Ljubav prema otadžbini, ponos na njenu istoriju i veliku kulturu, kao i vjernost patriotskoj dužnosti, ujedinjuju naš mnogonacionalni narod. Uvjeren sam da će radni uspjesi i ratni podvizi naših predaka, njihova istrajnost i požrtvovanost u slavu otadžbine, uvijek služiti kao svijetao i nadahnjujući primjer i za nas i za buduće generacije – naveo je Putin u čestitki objavljenoj na sajtu Ruske pravoslavne crkve.

    Ruski predsjednik je patrijarhu Kirilu poželio dobro zdravlje, duhovnu snagu i uspjeh u daljem radu.

  • Počeo El Ninjo, mogao bi da obori sve rekorde (VIDEO)

    Počeo El Ninjo, mogao bi da obori sve rekorde (VIDEO)

    Meteorolozi upozoravaju da je El Ninjo (El Niño), prirodni klimatski fenomen koji utiče na vremenske prilike širom svijeta, zvanično počeo i da bi mogao donijeti novi talas ekstremnih vremenskih pojava, poremećaje u poljoprivredi i rekordno visoke temperature.

    Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) saopštila je da su u tropskom dijelu Tihog okeana registrovani uslovi karakteristični za El Ninjo, nakon što su temperature površine mora posljednjih mjeseci naglo porasle.

    Mnogi klimatski modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao prerasti u takozvani „super El Ninjo“, odnosno jedan od najjačih zabilježenih od početka modernih mjerenja.

    Šta je El Ninjo?

    El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji se javlja svakih dvije do sedam godina i uglavnom traje oko godinu dana. Tokom tog perioda dolazi do zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, što utiče na obrasce padavina, temperature i vremenske prilike širom planete.

    Njegova suprotnost je La Ninja (La Niña), hladnija faza istog klimatskog ciklusa.

    Prema podacima NOAA, temperatura površine mora u ključnom dijelu Pacifika već je prešla prag od 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, što se smatra zvaničnim početkom El Ninja.

    Moguć jedan od najjačih El Ninja u istoriji

    Posebnu pažnju naučnika privlače prognoze koje ukazuju na izuzetnu snagu ovog fenomena.

    Snažan El Ninjo definiše se kada temperatura mora premaši prosjek za više od 1,5 stepeni, dok se vrijednosti veće od dva stepena smatraju veoma snažnim događajem.

    Prema najnovijoj prognozi NOAA, postoji 63 odsto vjerovatnoće da će El Ninjo između novembra i januara postati jedan od najjačih ikada zabilježenih.

    Najsnažniji El Ninjo događaji u modernoj istoriji dogodili su se 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine.

    Pojedini američki i evropski meteorološki modeli čak predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle biti i više od tri stepena iznad prosjeka.

    Novi temperaturni rekordi na već zagrijanoj planeti

    Naučnici upozoravaju da se ovaj El Ninjo pojavljuje u trenutku kada je planeta već značajno zagrijana usljed klimatskih promjena izazvanih ljudskim aktivnostima.

    „Moramo ozbiljno da brinemo o posljedicama. Aktuelni El Ninjo dolazi povrh značajnog globalnog zagrijavanja, što znači da bi temperature u pogođenim regionima mogle dostići do sada nezabilježene vrijednosti“, rekao je profesor Adam Skejf iz britanske meteorološke službe Met Office, prenosi BBC.

    Veoma snažan El Ninjo obično podiže prosječnu globalnu temperaturu vazduha za oko 0,2 stepena Celzijusa, oslobađajući toplotu iz okeana u atmosferu.

    Stručnjaci smatraju da bi upravo 2027. godina mogla postati novi kandidat za najtopliju godinu otkako postoje mjerenja.

    Gdje će posljedice biti najizraženije?

    Iako nijedna dva El Ninja nisu potpuno ista, određeni obrasci se redovno ponavljaju.

    Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a povećan rizik od obilnih padavina postoji i u dijelovima istočne Afrike, centralne Azije i juga Sjedinjenih Američkih Država.

    Istovremeno, raste opasnost od suša i šumskih požara u Australiji, Indoneziji i sjevernim dijelovima Južne Amerike, što može ozbiljno pogoditi poljoprivredu i globalno snabdijevanje hranom.

    Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle uključivati slabije prinose, rast cijena hrane i dodatni pritisak na ekonomije brojnih država.

    Milioni ljudi mogli bi osjetiti posljedice

    Mohamed Adou, direktor organizacije Power Shift Africa, upozorio je da El Ninjo za milione ljudi nije samo meteorološka pojava.

    „Za mnoge zajednice ovo znači neuspjele žetve, rast cijena hrane i dodatni udar na stanovništvo koje se već godinama suočava sa sušama i poplavama“, rekao je.

    Japanska meteorološka agencija takođe smatra da je El Ninjo već prisutan te očekuje da će potrajati najmanje do jeseni.

    Iako još nema konačnih dokaza da klimatske promjene čine El Ninjo češćim ili snažnijim, naučnici ističu da toplija planeta značajno pojačava njegove posljedice, zbog čega bi naredne dvije godine mogle biti među najizazovnijima kada je riječ o vremenskim ekstremima.

  • Četiri godine bila u komi: Preminula omiljena tajlandska princeza

    Četiri godine bila u komi: Preminula omiljena tajlandska princeza

    Tajlandska princeza Badžrakitijaba Narendira Debjavati, najstarije dijete tajlandskog kralja Maha Vadžiralongkorna, preminula je u 47. godini, saopštila je kraljevska palata, nakon višestrukih zdravstvenih problema i skoro četiri godine provedene u komi.

    Princeza je hospitalizovana u decembru 2022. godine nakon iznenadnog gubitka svijesti izazvanog srčanim problemom tokom posjete sjeveroistočnoj provinciji Nakon Račasima.

    Badžrakitijaba je helikopterom prebačena u glavni grad Bangkok radi liječenja.

    Višestruke komplikacije dovele do pogoršanja stanja

    Preminula je u četvrtak uveče, 11.juna, nakon što joj se stanje pogoršalo usjled intraabdominalne infekcije, kolitisa, niskog krvnog pritiska, aritmije i poremećaja zgrušavanja krvi, navodi se u saopštenju palate.

    Badžrakitijaba, poznata među građanima kao princeza Pa, rođena je 7. decembra 1978. godine kao kćerka tadašnjeg prestolonasljednika Vadžiralongkorna i njegove prve supruge, princeze Soamsavali.

    Na Tajlandu će ostati upamćena po svojoj istaknutoj ulozi u javnom životu, naporima da unaprijedi uslove života zatvorenica i diplomatskoj karijeri.

    Karijera u diplomatiji, pravosuđu i vojsci

    Studirala je pravo na Univerzitetu Kornel, gdje je stekla master i doktorat, a od 2006. do 2011. godine radila je kao pravnica u tajlandskom Državnom tužilaštvu. Od 2012. do 2014. bila je ambasadorka Tajlanda u Austriji, Sloveniji i Slovačkoj, nakon čega se vratila u tužilaštvo u Bangkoku.

    Osnovala je i humanitarnu organizaciju koja se zalagala za prava zatvorenica, posebno žena koje su bile trudne tokom izdržavanja zatvorske kazne.

    Godine 2017. imenovana je za ambasadorku dobre volje za vladavinu prava u jugoistočnoj Aziji pri Komisiji Ujedinjenih nacija za prevenciju kriminala i krivično pravosuđe.

    U vojsku je prešla 2021. godine, kada joj je dodjeljen čin generala. Služila je kao načelnik štaba u Kraljevskoj bezbjednosnoj komandi.

    Princeza je bila jedno od troje djece kralja Vadžiralongkorna koja imaju zvanične kraljevske titule i prema ustavu ispunjavaju uslove za nasljeđivanje prijestola.

    U oktobru prošle godine preminula je i tajlandska kraljica majka u 93. godini života, prenosi b92.

  • Cijene nafte pale na najniži nivo u posljednja dva mjeseca

    Cijene nafte pale na najniži nivo u posljednja dva mjeseca

    Azijska tržišta akcija zabolježila su danas snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cijene nafte pale na najniži nivo u posljednja dva mjeseca.

    Cijena američke sirove nafte WTI pala je za 1,2 odsto na 86,69 dolara po barelu, nakon pada od 2,6 odsto prethodnog dana, prenose mediji.

    Nafta Brent pojeftinila je za 1,1 odsto na 89,40 dolara po barelu, poslije gotovo troprocentnog pada tokom prethodne trgovinske sesije.

    Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Јapana porastao je za 3,2 odsto.

    Јužnokorejski KOSPI skočio je 7,4 odsto, japanski Nikkei 2,7 odsto, kineski CSI300 jedan odsto, dok je hongkonški Hang Seng porastao 1,3 odsto.

    Rast je zabilježen i na Volstritu, gde su sva tri glavna indeksa ostvarila najveće dnevne dobitke od aprila.

    Tehnološki indeks Nasdak porastao je 2,5 odsto.

    Na valutnim tržištima dolar se stabilizovao nakon prethodnih gubitaka, dok su australijski i novozelandski dolar oslabili prema američkoj valuti.

    Cijene plemenitih metala takođe su pale.

    Zlato je izgubilo 0,6 odsto vrijednosti i trgovalo se po cijeni od 4.189 dolara za uncu, dok je srebro oslabilo za isti procenat, na 66,93 dolara za uncu.

    Analitičari ocjenjuju da će dalji pravac tržišta u velikoj mjeri zavisiti od razvoja pregovora između Vašingtona i Teherana i eventualne potvrde mirovnog sporazuma.

  • SAD i Iran pred potpisivanjem sporazuma? Tramp govori o velikoj pobjedi, Iran spušta očekivanja

    SAD i Iran pred potpisivanjem sporazuma? Tramp govori o velikoj pobjedi, Iran spušta očekivanja

    Američki predsjednik Donald Tramp je objavio da su Sjedinjene Države i Iran na korak do potpisivanja sporazuma koji bi trebao okončati rat na Bliskom istoku.

    Tramp je ove informacije iznio tokom telemitinga organizovanog kao podrška kandidatu za Senat Beriju Muru (Barry Moore), istakavši da su pregovori uspješno završeni.

    “Ne znam jeste li čuli, ali danas smo okončali rat s Iranom. Pristali su da nikada nemaju nuklearno oružje, što je nešto na čemu smo mi insistirali. Danas smo raščistili račune s Iranom”, poručio je Tramp svojim pristalicama.

    ‘Dobili smo sve što smo htjeli’

    On je naglasio da je sporazum praktično završen te da ispunjava sve zahtjeve Vašingtona, uključujući i skori povratak američkih vojnika kući. Posebno je izdvojio dio pregovora koji se odnosi na ograničenja nametnuta Teheranu.

    “Velika stvar je što u Iranu neće biti nuklearnog oružja. To znači da ga neće ni razvijati, ali ni kupovati. Imali su klauzulu prema kojoj neće razvijati oružje. Pitao sam ih: ‘A šta je s kupovinom?’. Rekli su da to nisu obuhvatili. Dva dana kasnije, pristali su i na to. Dobili smo sve što smo htjeli”, tvrdi Tramp.

    Ranije je novinarima govorio i o ekonomskim te geopolitičkim koristima koje bi ovaj dogovor mogao donijeti, naročito kada je riječ o svjetskim pomorskim rutama.

    “Ormuski moreuz će biti zvanično otvoren čim potpišemo sporazum. To bi se moglo desiti vrlo brzo, možda tokom vikenda u Evropi. Ja neću moći prisustvovati, ali tamo će biti potpredsjednik Džej Di Vens i još neki ljudi”, izjavio je Tramp, prenosi Avaz.

    I dok Tramp najavljuje brzi završetak sukoba i svečanu ceremoniju potpisivanja dokumenata već tokom nadolazećeg vikenda u Evropi, reakcija iz Teherana znatno je suzdržanija.

    Iran poručuje da konačni sporazum još nije postignut

    Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghei izjavio je na državnoj televiziji da su izvještaji o konačnom dogovoru “spekulativni” te da “ništa još nije finalizovano”, prenosi Index.hr.

    Baghei je potvrdio da je veći dio teksta memoranduma usuglašen, ali je optužio Vašington za postavljanje “pretjeranih zahtjeva” i “novih uslova” u posljednji trenutak, naglasivši da Iran neće odstupiti od svojih “crvenih linija”.

    Podsjećamo, situacija je prethodno bila na samoj ivici eskalacije. Tramp je u posljednjem trenutku odustao od ranije planiranih vojnih udara i bombardovanja Irana nakon što je dobio potvrdu da su pregovori podignuti na najviši nivo iranskog rukovodstva.

    Tada je američki predsjednik istakao da su ključne tačke i osnovni koncepti mogućeg sporazuma dobili saglasnost “svih uključenih strana”, uključujući Sjedinjene Američke Države i partnerske zemlje Bliskog istoka, čime je otvoren prostor za diplomatiju koja je, prema njegovim današnjim tvrdnjama, u potpunosti dala rezultate.

  • Zaokret Rima: Da li se Italija sprema za ukidanje sankcija Rusiji?

    Zaokret Rima: Da li se Italija sprema za ukidanje sankcija Rusiji?

    Italijanski parlament je usvojio rezoluciju kojom se omogućava postepeno ukidanje sankcija protiv Rusije nakon završetka ukrajinskog sukoba.

    Poslanici su u dokumentu potvrdili neophodnost nastavka sveobuhvatne podrške ukrajinskim institucijama i građanima, ali su istovremeno naglasili važnost punog učešća parlamenta u razmatranju inicijativa koje bi mogle da imaju ozbiljne ekonomske posljedice, prenosi Sputnjik pisanje lokalnih medija.

    Kako se navodi, rezolucija sadrži direktan poziv da se izradi mehanizam za postepeno ukidanje restriktivnih mjera protiv Rusije.

    Glavni uslov za pokretanje ovog procesa je potpuni prekid sukoba.

    U svom govoru pre glasanja, premijerka Đorđa Meloni je izjavila da je potrebno nastaviti dijalog sa Moskvom, navodi TASS.

  • Mnogi ovo zaborave prije odmora, a može uštedjeti stotine evra

    Mnogi ovo zaborave prije odmora, a može uštedjeti stotine evra

    Sezona godišnjih odmora počinje, a mnogi građani na put ni ne pomišljaju krenuti bez osiguranja, jer se nikada ne zna kada uživanje može krenuti po zlu. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske objasnili su kako građani mogu imati zdravstvenu zaštitu o trošku Fonda.

    Prema njihovim riječima, hitnu medicinsku pomoć osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja mogu imati u zemljama sa kojima BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju.

    U kojim zemljama građani mogu koristiti zdravstvenu zaštitu o trošku FZO RS?

    “BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, Njemačkom, Italijom, Rumunijom, Belgijom, Češkom i Luksemburgom. Dakle, prije polaska u ove zemlje osiguranici mogu da dobiju ino-obrasce. Takođe, i osiguranici koji putuju u Poljsku, Slovačku i Veliku Britaniju imaju pokrivene troškove hitne medicinske pomoći, s tim da za ove zemlje FZO ne izdaje obrasce, jer je međunarodnim sporazumima drugačije regulisano (treba da pokažu BH pasoš)”, navode iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Kako se dobija ino-obrazac prije odlaska u inostranstvo?

    Kako objašnjavaju, prije polaska na put osigurano lice treba da od svog porodičnog doktora dobije uvjerenje o zdravstvenom stanju, odnosno o sposobnosti za put.

    “Na osnovu tog uvjerenja, nadležne poslovnice FZO RS izdaju odgovarajući obrazac. Obrazac se ne naplaćuje”, navode oni dodajući da se ino-obrazac, kada je u pitanju privremeni boravak u inostranstvu iz privatnih razloga, može izdati za period do 60 dana u toku jedne godine, te da obrazac važi u onim zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva, odnosno koje imaju ugovore sa zdravstvenim osiguranjem zemlje u kojoj se boravi.

    Šta pokriva ino-obrazac i kada je moguća refundacija?

    “Sa ino-obrascem osiguranici Fonda za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu ne bi trebalo da plaćaju zdravstvenu uslugu ako im zatreba hitna medicinska pomoć, odnosno troškove će snositi FZO RS. U slučaju da se usluga ipak naplati, iako osiguranik ima obrazac, osiguranici mogu predati Fondu zahtjev za refundaciju troškova”, dodaju oni.

    Takođe, iz Fonda napominju da se, pored obrazaca koji se izdaju za privremene boravke u inostranstvu iz privatnih razloga, izdaju i obrasci  u slučajevima odlaska u inostranstvo radi posla, studiranja i drugih razloga.

    Za koje zemlje su građani najčešće tražili ino-obrasce?

    Inače, kako su istakli iz FZO RS, u periodu od januara do aprila ove godine, najviše ino-obrazaca izdato je za građane koji su putovali u Njemačku, i to 1.665.

    Nakon Njemačke, slijedi Srbija za koju je izdato 1.089 ino-obrazaca, zatim Austrija 732, Hrvatska 529, Slovenija 441, Italija 253, Crna Gora 187, Turska 75, Holandija 42, Mađarska 38, Sjeverna Makedonija 31, Belgija 28, Češka Republika 25, Rumunija 23, kao i Luksemburg.

  • Dodik: Minić jedan od najozbiljnijih kandidata za predsjednika Republike

    Dodik: Minić jedan od najozbiljnijih kandidata za predsjednika Republike

    Јedan od najozbiljnijih kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske na predstojećim izborima u oktobru je Savo Minić, rekao je sinoć u Bijeljini lider ove stranke Milorad Dodik.

    – Minić je najbolja ponuda koju ovaj narod ima u ovom vremenu. Pun je energije, znanja, želje, volje i emocije da se bori, doktor je pravnih nauka i iza njega stoji ozbiljan rad. Imam potpuno povjerenje u Savu Minića – rekao je Dodik na panel diskusiji “Republika Srpska – juče, danas, sutra”.

    Dodik je istakao da stranka ima odličan rejting, što pokazuju istraživanja.

    Na pitanje da li će se nakon oktobra održati najdugovječnija koalicija u Republici Srpskoj, Dodik je rekao da hoće i istakao da je zahvalan svim ljudima iz koalicije i ponosan što ni nakon prestanka funkcija nisu napustili zajedničku borbu za Republiku Srpsku.

    – Mi se razumijemo, posvećeni smo istom poslu i istoj ideji – Republici Srpskoj i nastavljamo to da radimo. Poraz na izborima nije opcija, pogotovo ne sa ovakvom opozicijom – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, vladajuća koalicija pokazala je da je uvijek spremna da brani Republiku Srpsku kada su u pitanju važna, nacionalna pitanja.

    Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
  • Velike promjene na granici: Manje čekanja za bh. prevoznike

    Velike promjene na granici: Manje čekanja za bh. prevoznike

    Višednevna čekanja bh. prevoznika na granicama sa Hrvatskom uskoro bi mogla da budu znatno smanjena zahvaljujući novom sporazumu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

    Sporazumom je broj graničnih prelaza najviše kategorije za inspekcijski nadzor robe povećan sa dva na pet, što bi trebalo da rasteretiti najopterećenije prelaze i ubrza promet robe.

    Omogućeno da prelaz Gradiška ostane otvoren

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je potpisanim sporazumom između BiH i Hrvatske omogućeno da granični prelaz Gradiška ostane otvoren, ali i da se prošire kapaciteti za obavljanje inspekcijskih kontrola.

    “Nadamo se da će na nekoliko graničnih prelaza u narednim danima biti otvorene fitosanitarne inspekcije, što će značajno olakšati prelazak granice i smanjiti gužve. Mislim da će tada saobraćaj biti mnogo jednostavniji i efikasniji”, rekao je Grbić.

    Kako je pojasnio, najveća zadržavanja i dalje se bilježe na graničnom prelazu Gradiška.

    “Kao i uvijek, najveća čekanja na prelazu Gradiška, ali imamo najave da će na prelazima Izačić, Kamensko i Svilaj biti uvedeni fitosanitarni pregledi, što će ubrzati protok robe i rasteretiti najopterećenije prelaze”, istakao je Grbić.

    Primjena novih procedura na granici

    On je dodao da se vrlo brzo očekuje primjena novih procedura na graničnim prelazima, što bi trebalo da doprinese bržem i efikasnijem prometu robe.

    Zadržavanja trenutno kraća

    Mirko Ivanović, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, kazao je za “Nezavisne novine” da su zadržavanja na granicama trenutno znatno kraća nego prethodnih dana.

    “Kamioni iz BiH trenutno na granicama čekaju od pet do osam časova, što je mnogo bolje nego prošle sedmice, kada su vozači na pojedinim prelazima čekali danima”, rekao je Ivanović.

    Proširenje inspekcijskih pregleda veliko olakšanje

    Prema njegovim riječima, proširenje mogućnosti za obavljanje inspekcijskih pregleda na više graničnih prelaza predstavljaće veliko olakšanje za transportni sektor.

    “To će nam mnogo pomoći, jer će Gradiška i Bijača biti rasterećene. Vozila koja prevoze robu podložnu inspekcijskim kontrolama više neće morati da koriste samo ova dva prelaza”, naglasio je Ivanović.

    On je pojasnio da je dosadašnji režim stvarao dodatne troškove i zastoje, posebno za prevoznike iz Federacije BiH, koji su zbog obavljanja inspekcijskih pregleda morali da dolaze na granični prelaz Gradiška.

    Privremeni režim na novom graničnom prelazu Gradiška

    Ističe da privremeni novi granični prelaz u Gradišci još nema kapacitete za obavljanje svih inspekcijskih kontrola, zbog čega se i dalje primjenjuje poseban režim.

    “Kamioni preko novog mosta dolaze do privremenog terminala, gdje se parkiraju, a potom hrvatska policija, kada se prikupi određeni broj vozila, organizovano sprovodi kamione do starog graničnog prelaza radi obavljanja inspekcijskih pregleda”, rekao je Ivanović.

    Novi ugovor donosi pet graničnih prelaza za inspekcijski nadzor

    Podsjetimo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković potpisali su 8. juna novi ugovor o graničnim prelazima između dvije zemlje.

    “Po sadržaju ranijeg ugovora imali smo samo dva prelaza najviše kategorije – Bijaču i Gradišku. Sada, prema novom ugovoru, imamo pet graničnih prelaza za kontrolne preglede robe pod svim inspekcijskim nadzorima. Tu je i šesti prelaz Stara Gradiška, koji će preuzeti tu ulogu kada novi most postane potpuno operativan i u funkciji”, izjavila je Krišto.