Autor: m88bogdanovic

  • Sve spremno za početak školske godine; Upisano više prvačića u odnosu na lani

    Sve spremno za početak školske godine; Upisano više prvačića u odnosu na lani

    Sve je spremno za početak nove školske godine koja počinje sutra, prvog septembra, rekao je Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture.

    – Oko 83.300 učenika upisano je u osnovnim školama, a u srednjim školama oko 30.000 učenika. Nemamo još tačne podatke, njih ćemo imati nakon početka školske godine – kaže Golubović.

    Navodi da je do ovog momenta upisano 8.137 učenika, ali da je upis moguć i danas tako da će konkretnije podatke imati u narednom periodu.

    – Lijep je podatak da imamo oko stotinu više prvačića u odnosu na prethodnu godinu. Imamo i dosta djece koja se vraćaju iz inostranstva u naš obrazovni sistem. Tako smo prošle godine imali oko 270 djece koja su ponovo ušla u školski sistem. Te stvari će se takođe dešavati i u septembru – kazao je Golubović.

    Golubović kaže da nastava će nastava kasniti nekoliko dana u tri osnovne školeo i jednoj srednjoj školi.

    – Odgađa se početak nastave u jednoj osnovnoj školi u Trebinju. Nastava će početi na vrijeme, ali će narednih 45 dana biti skraćeni časovi zbog požarišta i zagađenosti vazduha, odnosno nespecifičnih uslova. Druga osnovna škola je u Srpcu. Ona će kasniti tri do četiri dana, jer su u toku određeni radovi u unutrašnjosti škole, a trebalo bi da budu završeni u naredna dva dana – rekao je Golubović.

    Srednjoškolski centar u Nevesinju kasniće četiri dana, kaže Golubović, jer se završavaju unutrašnji radovi na sanaciji škole.

    – U Nevesinju je u pitanju velika rekonstrukcija i osnovne i srednje škole – kazao je Golubović.

    Podsjećamo da sutra, prvog septembra počinje nastava u školskoj 2026/2027. godini.

  • Ko su najveći donatori hrane u BiH?

    Ko su najveći donatori hrane u BiH?

    Za nešto više od tri godine otkako je usvojen zakon kojim je ukinut PDV na doniranu hranu, na adrese udruženja i javnih kuhinja pristiglo je donirane hrane vrijedne više od 670.000 KM.

    Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), a kako ističu iz ove institucije u odgovoru za “Nezavisne novine”, riječ je o brojci na osnovu podataka koje su poreski obveznici-donatori u svojim eEvidencijama evidentirali kao donacije hrane na koje nije obračunat izlazni PDV.

    “Primjetan je trend rasta vrijednosti donirane hrane iz godine u godinu”, kažu oni.

    Oni ističu da nije isključena ni mogućnost da određeni broj obveznika-donatora nije evidentirao podatke o donacijama u skladu sa Izmjenama i dopunama Tehničkog uputstva za podnošenje knjigovodstvenih evidencija elektronskim putem.

    Ko donira najviše hrane u Bosni i Hercegovini?

    Tako su se među najvećim donatorima hrane našli “Nelt” iz Istočnog Sarajeva, “MD Family” iz Sarajeva, “Perutnina Ptuj-BH” iz Breze, “Fratello trade” iz Banjaluke i ABAK iz Tuzle, dok su donacije najviše stizale na adrese Udruženja “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke, Udruženja “Pomozi.ba” iz Sarajeva, Crvenog krsta Istočna Ilidža, Gradske organizacije Crvenog krsta Bijeljina, Udruženja građana “Oplemeni srce” iz Istočnog Sarajeva i Regionalnog odbora “Merhamet” u Tuzli.

    Kada je riječ o ovoj godini, u prvih šest mjeseci donirano je hrane u vrijednosti od 186.667,44 KM.

    Da li su donacije dovoljne za potrebe javnih kuhinja?

    Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su zadovoljni kako su kompanije iz BiH do sada donirale hranu, ali je iskazao i nadu da će se državne institucije dodatno uključiti kako bi još više firmi bilo informisano o ovoj mogućnosti.

    “Za sada jesmo zadovoljni, ali pošto su potrebe za javnim kuhinjama i hranom jako velike, ipak očekujemo da će se to proširiti”, kaže Subašić.

    Prema njegovim riječima, samo javna kuhinja koja djeluje u okviru “Mozaika prijateljstva” dnevno pripremi skoro 800 obroka.

    “Potreba za hranom, barem u ‘Mozaiku prijateljstva’ je jako, jako velika. Ovo što je država uradila je nešto najljepše što se moglo desiti za javne kuhinje, ali nadam se da će ta kompletna implementacija biti još bolja kako bi mnogi ljudi bukvalno imali od čega da žive”, ističe Subašić za “Nezavisne novine”.

    Kada je ukinut PDV na doniranu hranu?

    Podsjećamo, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH 15. juna 2023. godine jednoglasno je usvojio izmjene i dopune Zakona o PDV-u kojim se ukida PDV na doniranu hranu.

    Tom prilikom poslanici su istakli da se prema procjenama u Bosni i Hercegovini baci hrane u vrijednosti od 140 miliona KM jer privrednicima je jeftinije da tu hranu bace nego da je doniraju.

    Kome su upućene prve donacije nakon usvajanja zakona?

    Prve količine donirane hrane na adrese udruženja i javnih kuhinja pristigle su već nekoliko mjeseci nakon usvajanja zakona. Tada je hrana donirana Udruženju “Pomozi.ba”, a koje ju je poslije dostavilo javnim kuhinjama i udruženjima “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke, DHD Zavidovići, Udruženju mladih “Fokus” iz Bosanske Dubice, “Horizont” iz Bihaća, “Merhametu” u Maglaju i Crvenom križu Mostar.

  • Protest vozača sa Zapadnog Balkana zbog ograničenja boravka u Šengenskoj zoni

    Protest vozača sa Zapadnog Balkana zbog ograničenja boravka u Šengenskoj zoni

    Profesionalni vozači sa Zapadnog Balkana danas će održati proteste u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, zbog ograničenja boravka u Šengenskoj zoni.

    U Sarajevu je planirano okupljanje ispred Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega će protestna kolona krenuti do sjedišta Delegacije Evropske unije.

    Protesti su organizovani uoči sjednice Evropske komisije, koja bi 1. septembra trebalo da razmatra status profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana.

    Prevoznici poručuju da odluke Brisela ugrožavaju njihovu egzistenciju. Ukoliko ne bude rješenja, najavljuju nove proteste na graničnim prelazima sa Evropskom unijom, planirane za 14. septembar.

  • Šta koči Južnu interkonekciju

    Šta koči Južnu interkonekciju

    Rok za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i američke kompanije “AAFS Infrastructure & Energy” u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u junu, i još nema naznaka da bi u skorije vrijeme taj ugovor mogao biti i potpisan.

    Aktivnosti zamrle

    “Na temu Južne interkonekcije i obaveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o gasovodu Južna interkonekcija ništa se nije desilo. Te aktivnosti su zamrle. Da li se čeka neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka kompanija želi da uključi Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na finansiranje i da Vlada Federacije BiH bude garant neke buduće potrošnje. Govori se da američka kompanija ne može da dobije kredit jer nema obezbijeđenu potrošnju gasa i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka kompanija, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor kompanije “BH gas”.

    Sporazum

    U nekoliko navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rekao je da će sporazum biti potpisan.

    Krajem jula, recimo, naveo je da je taj sporazum u završnoj fazi, a nakon toga polovinom avgusta održan je i sastanak u Vladi Federacije BiH sa predstavnicima američke kompanije.

    Nakon tog sastanka takođe je rečeno da se usaglašavaju detalji tog ugovora, međutim do danas to se nije desilo.

    BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum

    Osim toga što nije potpisan ugovor, BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum koji se odnosi na ovaj projekat, i o njemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje je da li će taj sporazum  ovom mandatu uopšte i biti ratifikovan.

    Državna imovina

    Pojedini političari iz Federacije BiH koji čine vlast na nivou BiH pozvali su svoje koalicione partnere, ali i opoziciju, da se takav sporazum ne potpisuje, i to dok se ne dobije jasna slika plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja o državnoj imovini.

    Inače, ova državna imovina trenutno je možda i najveća prepreka za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija.

    Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

    Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

    Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja.

    Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

    Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

  • U BiH pokrenuta aplikacija “Prijavi nasilje”

    U BiH pokrenuta aplikacija “Prijavi nasilje”

    U BiH počela je da radi aplikacija “Prijavi nasilje”, koja žrtvama omogućava da anonimno i bezbjedno, u nekoliko koraka, prijave nasilje nadležnim institucijama, a sistem pokriva cijelu zemlju i nudi direktan pristup policiji, SOS linijama i sigurnim kućama.

    Sistem obuhvata cijelu Bosnu i Hercegovinu i omogućava pretragu i kontakt sa osam sigurnih kuća širom zemlje, nudi devet unaprijed pripremljenih obrazaca za prijavu, direktan pristup trima SOS linijama i broju 122, kao i detaljan bezbjednosni plan.

    Aplikaciju je razvila inicijativa “Košnica”, a javnost je o njenom aktiviranju obavijestio poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo Faruk Selmanović, navodeći da je projekat nastao zahvaljujući građanima, nakon što vlasti nisu pokazale interesovanje za takvo rješenje.

    On je naveo da aplikacija prema opštini pronalazi nadležnu policijsku upravu, omogućava slanje prijave sa GPS lokacijom, a može da se koristi i potpuno anonimno.

    Za korišćenje aplikacije nije potrebna prethodna registracija, besplatna je i ne čuva lične podatke korisnika,

    Posebno važna opcija je “Brzi izlaz”, koja jednim dodirom briše sav uneseni sadržaj i odmah zatvara aplikaciju.

    Ta funkcija namijenjena je situacijama u kojima se nasilnik nalazi u istoj prostoriji sa žrtvom i ima pristup njenom telefonu.

    “Ovu aplikaciju treba da ima svako ko može da pomogne sebi, svojoj porodici, komšiji ili prijateljici. Ponavljam, kada vlast ne zna i neće, naši ljudi hoće. I upravo zato vjerujem u Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Selmanović.

    Pokretanje aplikacije, kako napominje sarajevski portal, dolazi u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava sa ozbiljnim podacima o nasilju nad ženama i sve češćim slučajevima femicida.

    Prema podacima Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH i nevladinih organizacija, gotovo polovina žena, odnosno 48 odsto, u toj zemlji doživjela je neki oblik nasilja, fizičko, psihičko ili seksualno, nakon 15. godine.

    Zvanični podaci Agencije za ravnopravnost polova BiH godinama ukazuju da je svaka treća žena u zemlji žrtva nasilja, dok većina slučajeva ostaje neprijavljena zbog straha, stida, nedostatka povjerenja u institucije ili ekonomske zavisnosti od nasilnika.

    *Ako ste žrtva nasilja ili poznajete nekog ko jeste, možete se obratiti za pomoć na sljedeće telefone: SOS telefon za Republiku Srpsku – 1264, SOS telefon za Federaciju BiH – 1265 ili prijavite policiji na broj 122.

  • Helikopter Oružanih snaga BiH gasi požar kod Mostara

    Helikopter Oružanih snaga BiH gasi požar kod Mostara

    Helikopter Oružanih snaga BiH i danas je angažovan na gašenju požara na području Drežnice kod Mostara u Federaciji BiH, a vatra ne prijeti objektima.

    Na požarište je izbačeno ukupno 22.000 litara vode, prenio je portal Kliks.

    Angažovanje helikoptera realizuje se u skladu s naredbom ministra odbrane BiH i prethodnom odlukom Predsjedništva BiH.

    Osim helikoptera, u gašenju ovog požara učestvovao je i “er-traktor”.

  • Košarac: Spomen-soba biće podsjetnik na časno stvaranje Srpske

    Košarac: Spomen-soba biće podsjetnik na časno stvaranje Srpske

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac poručio je da će spomen-soba Vojske Republike Srpske, za čiju izgradnju je danas postavljen kamen temeljac na Han Pijesku, biti podsjetnik na časno stvaranje Republike Srpske.

    “Današnje polaganje kamena temeljca simbol je našelj opredjeljenja da smo uz sve odluke koje su tada bile donošene. To su bile odluke u interesu očuvanja srpskog nacionalnog identiteta u BiH, srpskog narodas i Repzblike Srpske”, rekao je Košarac novinarima.

    On je istakao da buduća pokoljenja treba da znaju kako i na koji način je časno i pošteno stvarana Republika Srpske, koja je otvorena za sve ljude koji žele da žive u njoj.

    “Ovaj objekat će biti podsjetnik na stvaranje Republike Srpske i na našu patriotsku obavezu da je čuvamo i da radimo za nju”, rekao je Košarac.

    On je naveo da je ponosan što je kao bivši pripadnik Vojske Republike Srpske sa ocem učestvovo u stvaranju Srpske, te dodao da mu je danas, kada obavlja određenu funkciju, uvijek na pameti šta mogu uraditi dobro za Republiku Srpsku.

    “Nikada neću odustati od nje. Mogu da pokreću postupke pred različitim sudskim instancama, ali ne mogu nam zabrane ljubav prema Republici Srpskoj. Moja ljubav prema Srpskoj nije usmjerena ni prema kome. Imam pravo da volim svoj narod i Republiku i radim za njih”, rekao je Košarac.

    On je istakao da je danas na Saboru demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske u Han Pijesku pokazana ozbiljna energija i snaga da se zajedno sa institucijama Srpske nastavi rad na očuvanju i razvijanju Republike.

    Na Han kramu kod Han Pijeska danas je položen kamen temeljac za izgradnju spomen-sobe Vojske Republike Srpske.

  • Dodik: Bila mi je čast da ugostim mitropolita Јefrema i episkopa marčanskog Savu

    Dodik: Bila mi je čast da ugostim mitropolita Јefrema i episkopa marčanskog Savu

    Bila mi je čast da ugostim mitropolita banjalučkog gospodina Јefrema i episkopa marčanskog gospodina Savu, rekao je predsjednik Milorad Dodik.

    – Susreti s našim vladikama uvijek su prilika da razgovaramo o važnim pitanjima za život našeg naroda i Crkve – napisao je Dodik na Iksu.

    Foto: x.com/MiloradDodik

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo uz umjerenu oblačnost, a poslije podne ponegdje se očekuje slaba kiša.

    U široj regiji oko rijeke Save moguće su i kraće lokalne nepogode uz jak vjetar i pojavu grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Vjetar će biti slab do umjeren, većinom jugoozapadnog smjera, u sjevernim područjima, sjevernog smjera.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, na jugu do 26, a najviša dnevna od 30 do 36, na jugu do 39 stepeni Celzijusovih.

    Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica 17, Višegrad 26, Han Pijesak 27, Sokolac 28, Srebrenica 30, Mrkonjić Grad, Prijedor 31, Bijeljina, Banjaluka, Sarajevo, Tuzla 32, Bileća, Doboj, Foča 33, Trebinje 34, Neum 36, Mostar 39 stepeni Celzijusovih.

  • Tramp najavio “najveći naftni sporazum u istoriji”

    Tramp najavio “najveći naftni sporazum u istoriji”

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je postigla veliki sporazum sa Venecuelom kojim će SAD dobiti većinski udio u novom privatnom zajedničkom preduzeću za eksploataciju tamošnje nafte, a američki zvaničnik rekao je za NPR da bi Vašington imao efektivnu kontrolu nad 55 odsto proizvodnje.

    Tramp tvrdi da sporazum obuhvata više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi i nazvao ga je “najvećim naftnim sporazumom u svjetskoj istoriji”, navodeći da će povećati američke rezerve i pomoći u obaranju cijena goriva.

    Ogromne rezerve, ali proizvodnja neće brzo rasti

    Venecuela raspolaže sa oko 303 milijarde barela dokazanih rezervi, odnosno približno 17 odsto svjetskih zaliha, ali zbog dotrajale infrastrukture trenutno proizvodi tek oko jedan odsto svjetske nafte.

    Stručnjak za energetiku Džerald Kepes upozorava da bi za značajnije povećanje proizvodnje moglo biti potrebno pet do deset godina, kao i desetine milijardi dolara ulaganja, zbog čega se efekti sporazuma neće odmah osjetiti na američkim benzinskim pumpama.

    Američkim rafinerijama potrebna venecuelanska nafta

    SAD su najveći svjetski proizvođač nafte, ali veliki dio njihove proizvodnje čini laka nafta, dok su brojne rafinerije na američkoj obali Meksičkog zaliva projektovane za preradu teške nafte kakva se nalazi u Venecueli.

    Zbog toga bi obnovljena proizvodnja u Venecueli mogla da obezbijedi američkim rafinerijama stabilniji izvor odgovarajuće sirovine, posebno u vrijeme poremećaja na globalnom energetskom tržištu izazvanih ratom sa Iranom i smanjenim protokom nafte kroz Hormuški moreuz.

    Stručnjaci upozoravaju na veliki rizik

    Paša Mahdavi sa Univerziteta Kalifornije u Santa Barbari upozorio je da postoje ozbiljna pitanja o legitimnosti vlasti u Karakasu i tome kako će venecuelanska vlada izgledati za nekoliko godina, kada bi nova proizvodnja trebalo da dostigne značajniji nivo.

    Kepes je izrazio i čuđenje zbog direktne uključenosti državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta u pregovore, ističući da postoje brojna pitanja o pravnoj osnovi ovakvog aranžmana.

    Tramp obećava niže cijene goriva

    Bijela kuća sporazum predstavlja kao način da SAD obezbijede dugoročne zalihe i snize cijene goriva, dok Rubio tvrdi da bi Venecuela zauzvrat mogla da dobije skoro 100 milijardi dolara privatnih investicija, hiljade dobro plaćenih radnih mjesta i sredstva za obnovu ekonomije.

    Ipak, energetski stručnjaci upozoravaju da između ogromnih rezervi pod zemljom i nafte koja zaista može stići do američkih rafinerija stoje godine ulaganja navodi npr, tehničkih radova i političke neizvjesnosti, pa ostaje otvoreno pitanje koliko će se ambiciozne tvrdnje Trampove administracije zaista ostvariti.