Autor: INFO

  • Borenović: Novi predsjednik PDP-a biće izabran u naredna tri mjeseca

    Borenović: Novi predsjednik PDP-a biće izabran u naredna tri mjeseca

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je da će u naredna tri mjeseca biti održane dvije sjednice Glavnog odbora na kojima će biti sprovedena procedura izbora novog predsjednika stranke, ali da se on neće kandidovati.

    Borenović je nakon sjednice Predsjedništva stranke u Banjaluci podsjetio da mu je mandat istakao prije godinu dana, ali da je stav partije bio da ostane na toj funkciji do lokalnih izbora, što se pokazalo dobrim.

    – Kroz dvije sjednice Glavnog odbora, od kojih će prva biti u novembru, završićemo izbor predsjednika PDP-a, a ja niti mogu niti želim da se kandidujem i mislim da je vrijeme da se izabere novi predsjednik – izjavio je Borenović, podsjetivši da Glavni odbor bira predsjednika.

    Borenović je rekao da je ovo prva sjednica Predsjedništva stranke nakon izbora, na kojoj su analizirani rezultati lokalnih izbora istakavši da je ostvaren zacrtani cilj, te da je u Banjaluci odnesena velika pobjeda za gradonačelnika.

  • Cvijanović: BiH i jeste kobajagi država, državnike primamo u ulici gdje fale ivičnjaci, koja je asfaltirana prije 500 godina

    Cvijanović: BiH i jeste kobajagi država, državnike primamo u ulici gdje fale ivičnjaci, koja je asfaltirana prije 500 godina

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Srnu da BiH i jeste kobajagi država i sve je što se nje tiče je kobajagi, i koliko god se neko ljutio to je činjenica.

    Na pitanje da prokomentariše zahtjev navodnog instituta za istraživanje genocida Kanada upućen Kristijanu Šmitu i Savjeta za implementaciju mira da razmotri, kako navode, antiustavno djelovanje srpskog člana Predsjedništva BiH jer je, kako kažu, “državu BiH” nazvala “kobajagi državom”, Cvijanović je rekla za Srnu da ne zna zašto hoće neko da je kazni ili kritikuje jer je rekla istinu.

    – Kako nije kobajagi država kada me je sramota, osjećam se postiđeno da primam državnike koji nam dolaze u posjetu u ulici koju niko nije asfaltirao jedno 500 godina, u ulici u kojoj fale ivičnjaci, gdje je porasla trava. Šta je to nego kobajagi država – istakla je Cvijanović i dodala da ta ulica nije duža od 100 metara, ako ne i manje.

    Ona je ukazala da na zidu susjedne zgrade Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara, stoji upozorenje da se obrušava fasada i da nije sigurno za prolazak.

    – Naravno da se stidim kad neko dođe u posjetu. I znate kad bi se to desilo u Banjaluci – nikada. Nikada se ne bi desilo u Banjaluci da vi primate predsjednika države u nekoj ulici sa onim rupčagama. Nikada se ne bi desilo da neko ne bi postavio nedostajuće ivičnjake. Nikada se ne bi desilo da vam na zgradi gdje vam dolazi predsjednik druge države piše da se obrušava fasada – naglasila je Cvijanović.

    Kada se sve to sagleda, rekla je Cvijanović, o čemu onda mi pričamo, o nekim imaginacijama.

    – Ono je sramota. Stojim tamo i dočekujem zvaničnike u toj uličici. Naredne sedmice dočekujemo još jednog predsjednika i apelujem da to poprave, da prevuku ulicu novim asfaltom, da promijene ivičnjake, počupaju travu koja je izrasla tamo i riješe fasadu da se ne obrušava na prolaznike – rekla je Cvijanović.

    Ona je poručila da pozovu OHR da im “pogura” rješavanje ovih problema sa infrastrukturom, jer ih stalno zovu na nešto, pa evo im prilike i za ovo.

  • Glavne poruke Putina sa istorijskog samita BRIKS-a u Kazanju

    Glavne poruke Putina sa istorijskog samita BRIKS-a u Kazanju

    Moskva je spremna da razmotri sve opcije mirovnih sporazuma sa Kijevom za rešavanje ukrajinske krize na osnovu realne situacije na terenu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za novinare posle samita BRIKS-a.Glavne teze Vladimira Putina sa konferencije za novinare poslije Samita BRIKS-a:

    – 35 država i 6 međunarodnih organizacija učestvovalo je na samitu BRIKS-a;

    – Samit BRIKS-a u Kazanju završen je uspejšno. Nove članice BRIKS-a su videle da je u asocijaciji najvažnije međusobno poštovanje;

    – BRIKS je spreman da radi i traži rješenja, bez spoljnog diktata i nametanja pristupa;

    – Nove članice BRIKS-a su shvatile da mogu da rade i postižu uspeh u savezu;

    – Rusija je učinila sve što je bilo moguće da se novi članovi BRIKS-a organski priključe porodici – uspela je;

    – Države BRIKS-a su posvećene jačanju partnerstava u finansijskom sektoru i stvaranju sigurnih mehanizama za međusobna poravnanja;

    – Rusija je predložila da se Brazilu produži predsjedavanje bankom BRIKS-a;

    – Rusija koristi već stvoreni ruski sistem za razmjenu finansijskih informacija i sisteme drugih zemalja BRIKS-a, ali ne stvara poseban zajednički sistem za međusobna poravnanja;

    – Rusija će sama riješiti svoje probleme;

    Kako će se graditi odnosi između Ruske Federacije i Sjedinjenih Država pod Trampom zavisi od samih Sjedinjenih Država, izbor je na budućoj administraciji;

    – Rast BDP-a u Ruskoj Federaciji ove godine može dostići 3,9-4 odsto;
    Ukrajina

    -Ruske oružane snage napreduju na svim delovima linije razdvajanja;

    -Oko 2.000 ukrajinskih vojnika je opkoljeno u Kurskoj oblasti. Ruska vojska je počela da eliminiše blokirani deo ukrajinske grupe;

    Kijev na kurskom pravcu izgubio je 26.000 ljudi za mesec dana;

    Nema smisla prijetiti Rusiji, to je samo ohrabruje;

    – Lideri kijevskog režima ne žele pregovore, jer bi morali da ukinu vanredno stanje i održe izbore. Po pitanju pregovora, “lopta je u dvorištu Kijeva”.

    – Putin je komentarisao “satelitske snimke”, navodno, severnokorejske vojske u Rusiji: To je naša stvar;

     

  • Stevandić: U Srpskoj je sve počelo 24. oktobra 1991.

    Stevandić: U Srpskoj je sve počelo 24. oktobra 1991.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je 33 godine od osnivanja parlamenta Srpske jubilej čitavog naroda jer je 24. oktobra 1991. godine, kada je osnovana Skupština srpskog naroda u BiH, sve počelo u Srpskoj.
    Povodom 33 godine od osnivanja Narodne skuopštine Republike Srpske, u Banjaluci je večeras promovisana knjiga “Armatura suvereniteta”.

    Stevandić je izrazio nadu da će i sadašnja generacija političara, poslanika, premijera i predsjednika zaslužiti svoje mjesto u istoriji kao što su to oni koji su stvarali Republiku Srpsku i digli ruku da nastane Narodna skupština, Dan Republike, Dan donošenja Ustava Srpske, da osnuju televiziju i druge institucije Srpske.

    On je ukazao da pritisak i danas postoji, na predsjednika Republike, parlament, Vladu.

    “Ova `armatura` to treba da izdrži i u budućnosti”, rekao je Stevandić novinarima.

  • Narodna skupština Republike Srpske obilježila 33 godine od osnivanja; Predstavljena knjiga “Armatura suvereniteta”

    Narodna skupština Republike Srpske obilježila 33 godine od osnivanja; Predstavljena knjiga “Armatura suvereniteta”

    Večeras je u Banjaluci obilježeno 33. godine od osnivanja Narodne skupštine Republike Srpske. Osnovana je 24. oktobra 1991. godine pod nazivom Skupština srpskog naroda BiH. Tom prilikom, predstavljena je knjiga “Armatura suvereniteta”, koja  sadrži sve akte koje su poslanici izglasali od osnivanja parlamenta Srpske.

    U knjizi su sabrani svi zakoni, pravni akti, deklaracije, rezolucije i odluke, po godinama usvajanja, a posljednja je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojena na Svesrpskom saboru u Beogradu.

    Obilježavanju 33. godine od osnivanja i promociji knjige prisustvovali su predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, Marina Raguš, izaslanik predsjednika Skupštine Srbije Ane Brnabićpremijer Republike Srpske Radovan Višković, ministri u Vladi Republike Srpske, Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhovbivši predsjednici parlamenta Srpske, zvaničnici u institucijama Republike Srpske i BiH, lokalnim zajednicama, te brojni drugi gosti.

    Predsjednik Stevandić rekao je da je 33 godine od osnivanja parlamenta Srpske jubilej čitavog naroda jer je 24. oktobra 1991. godine, kada je osnovana Skupština srpskog naroda u BiH, sve počelo u Srpskoj.

    Stevandić je izrazio nadu da će i sadašnja generacija političara, poslanika, premijera i predsjednika zaslužiti svoje mjesto u istoriji kao što su to oni koji su stvarali Republiku Srpsku i digli ruku da nastane Narodna skupština, Dan Republike, Dan donošenja Ustava Srpske, da osnuju televiziju i druge institucije Srpske.

    On je ukazao da pritisak i danas postoji, na predsjednika Republike, parlament, Vladu.

    “Ova `armatura` to treba da izdrži i u budućnosti”, rekao je Stevandić novinarima.

    Marina Raguš, rekla je da su svi sa obje strane Drine u posljednje 33 godine imali izazovna vremena, sa velikim iskustvom, te dali velike žrtve.

    “Posljednjih 12 godina iz naučenih lekcija idemo potpuno drugačijim putem mira, stabilnosti, ekonomskog rasta i razvoja.

    Istakla je da je u vrijeme globalnih izazova i potencijalnih kriza veoma važno da Srbi budu ujedinjeni u jednom cilju, a to je da po svaku cijenu zadrže mir i stabilnost i da jakim koracima zajedno u sabornosti bilježe uspjeh.

    Predsjednik Vlade Radovan Višković rekao je da zbornik “Armatura suvereniteta” sadrži sve odluke Narodne skupštine i da ga treba pogledati jer predstavlja 33 godine izazovnog vremena za Srpsku.

    “Ovo je dobro štivo za sve nas i preporučio bih svima da prelistaju zbornik i vide kako je to bilo u ove 33 godine izazovnog vremena za Republiku Srpsku”, rekao je Višković.

    On je zahvalio predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stavendiću na inicijativi da biste trojice nekadašnjih zaslužnih poslanika Milutina Najdanovića, Gorana Zekića i Milovana Bjeloševića budu postavljene u holu parlamenta, u znak zahvalnosti za sve što su uradili na stvaranju i odrbarani Srpske.

    Prema njegovim riječima, i svi kasniji sazivi imaju svoje mjesto i ulogu u odbrani Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske osnovana je prije 33 godine, na današnji dan – 24. oktobra 1991. godine u Sarajevu.

    Odluku o osnivanju Skupštine srpskog naroda u BiH, poslanici izabrani na izborima u jesen 1990. godine, donijeli su 24. oktobra 1991. godine, čime je počeo proces konstituisanja Republike Srpske.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, 9. januara 1992. godine, usvojili su Deklaraciju o proglašenju Republike Srpskog Naroda Bosne i Hercegovine. Ovaj dan se u Republici Srpskoj obilježava kao Dan Republike.

    Narodna skupština, 28. februara 1992. godine, donijela je Ustav Republike Srpske i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje, čime je formalnopravno nastao državno-pravni subjektivitet srpskog naroda.

    Neposredno nakon izbijanja građanskog rata, sjedište Skupštine izmješteno je u Pale. Od 1998. godine sjedište Narodne skupštine Republike Srpske je u Banjaluci.

    Sastav Narodne skupštine Republike Srpske čine 83 narodna poslanika izabrana na neposrednim parlamentarnim izborima.

  • Vučić sa Tuskom o jačanju bilateralnih odnosa, putu Srbije ka EU i situaciji na KiM

    Vučić sa Tuskom o jačanju bilateralnih odnosa, putu Srbije ka EU i situaciji na KiM

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsjednikom Vlade Poljske Donaldom Tuskom, sa kojim je razgovarao o jačanju bilateralnih odnosa, putu Srbije ka EU, situaciji na AP KiM i aktuelnoj situaciji u regionu i svijetu.

    Odličan i sadržajan sastanak sa Donaldom Tuskom na kojem smo potvrdili posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju saradnje u ključnim pitanjima od uzajamnog značaja i interesa – naveo je predsjednik Vučić na Instagramu.

    Istakao je da je jedna od ključnih tema bila situacija na AP Kosovo i Metohija i da je izrazio veliku zabrinutost zbog gotovo nemogućih uslova u kojima srpski narod živi i ponovio doslednu opredjeljenost za mirno rješavanje svih pitanja kroz dijalog.

    Predsjednik je dodao da je razgovarano o putu Srbije ka EU i evrointegracijama zemalja Zapadnog Balkana, kao i o potrebi za jasnijim signalima iz Brisela u pogledu proširenja Unije.

    – Istakao sam značaj koji naša zemlja pridaje saradnji sa Poljskom, ne samo zbog podrške našem EU putu, već i po pitanju jačanja ekonomskih odnosa i potencijala za investiranje u strateške projekte – naveo je Vučić.

    Dodao je da je razgovarano i o aktuelnoj situaciji u regionu i svijetu i zajedničkim izazovima, poput bezbjednosnih i ekonomskih i da je u tom kontekstu naglasio značaj intenziviranja diplomatskih napora kako bi se pronašla trajna rješenja za narastajuće poteškoće sa kojima se svi suočavamo.

    – Ovaj sastanak ujedno predstavlja i značajan korak ka produbljivanju prijateljskih odnosa između Srbije i Poljske i jačanju evropske budućnosti naše zemlje, na čemu sam posebno zahvalio uvaženom gostu – napisao je predsednik Vučić na Instagramu.

  • Dodik: Neće proći laž o kampovima, u subotu sastanak zvaničnika i svih službi

    Dodik: Neće proći laž o kampovima, u subotu sastanak zvaničnika i svih službi

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je priča o kampovima za obuku obična laž, kojoj se pridružila i ambasada SAD u BiH, istakavši da će u subotu organizovati sastanak svih zvaničnika i nadležnih službi da bi to i dokazao, te je naveo da će obavijestiti i Rusiju o lažima koje se plasiraju protiv Republike Srpske.

    Demantujem da postoje kampovi. To nikada nije bila naša aktivnost. Sve ono što su nam do sada govorili bila je laž – rekao je Dodik novinarima Srne i RTRS u Kazanju, komentarišući ocjenu ambasade SAD u BiH da su zabrinjavajući izvještaji iz Moldavije o postojanju kampova u Srpskoj u kojima Rusi obučavaju mlade za izazivanje nereda.

     

    On kaže da je sazvao u subotu sastanak velikog formata u Istočnom Sarajevu, na kojem će se razmatrati ova situacija.

    – Pozvao sam sve predstavnike Oružanih snaga, Ministarstva odbrane sa nivoa BiH, Ministarstva bezbjednosti, predstavnike Policije, predsjednika Vlade, člana Predsjedništva, poslanike, delegate, predstavnike Civilne zaštite i druge – rekao je Dodik.

    On ističe da laž o kampovima ima za cilj da održi negativnu priču o Republici Srpskoj i pruži priliku muslimanima da i dalje klevetaju i lažu, kao što to radi ministar inostranih poslova Elmedin Konaković.

    – On je izjavio kako sam ja došao ovdje da sa /predsjednikom Rusije/ Vladimirom Putinom pravim plan za rušenje BiH. Rusija stoji samo iza Dejtonskog sporazuma. Veoma smo dobro razumjeli šta znači stajati iza Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ruski stav je da stoji iza teritorijalnog integriteta BiH. Mi to dobro razumijemo – ukazao je Dodik koji trenutno u Rusiji predvodi delegaciju Republike Srpske na Samitu BRIKS-a.

    On smatra da Konaković to radi samo da bi pobjegao od priče o njegovoj vezi sa narko kartelima, i da sada u Sarajevu izmišljaju i ovakve laži.

    – Niko njih ne napada. Oni sami sebe napadaju lažima i mržnjom prema Srbima. Sve ovo što oni čine u pogledu satanizacije polako jenjava. Ambasador /SAD/ Majkl Marfi je uhvaćen ponovo u laži i potpuno je diskreditovan da bude neki ozbiljni predstavnik. Zato i organizujemo sastanak da upoznamo svjetsku ali i američku javnost koliki je on lažov – kaže Dodik.

    Ukazuje i na činjenicu da je mnogo militantnih poslanika u Evropskom parlamentu koji laž prihvataju kao istinu, i da će i ovu pokušati da iskoriste protiv Srba, navodeći da se sve radi po isprobanom principu i da je izvještaj naručen iz Moldavije.

    – Prosto je nevjerovatno da to ima služba iz Moldavije a da to nema Obavještajna služba BiH, službe Njemačke, Srbije, Francuske, Britanije, nema ni CIA, samo ima Moldavija. Marfi je jedino bio zabrinut kada je smišljao ovu laž. Sada se osjeća bolje jer je smislio još jednu podvalu Srbima. To ne može da prođe – rekao je Dodik.

    Kaže da ovo nije prvi put da se laže o kampovima u Republici Srpskoj, i dodaje da je to već radio bivši ministar bezbjednosti Dragan Mektić.

    – Neka nam pokažu gdje se nalazi taj kamp mi ćemo ga sravniti sa zemljom. Samo neka nam pokažu gdje je. Nećemo oklijevati. Ne mogu ništa ni pokazati kada lažu – zaključio je Dodik.

    Dodik ističe da su u BiH postojali kampovi, ali isključivo u Federaciji, i da su se u njima obučavali militanti.

    – Јedini militantni kampovi koji su postojali bili su na muslimanskoj strani – rekao je Dodik.

    On kaže da su osnovani u FBiH odmah po završetku rata, te da su ih formirale vehabije.

    – Ovo što sada rade je blefiranje i pokušaj američke ambasade da skrene pažnju sa činjenice da smo mi danas ovdje u Kazanju i da naprave negativnu atmosferu pred dolazak predsjednika Evropske komisije Ursule fon der Lajen u BiH, te na taj način pokušavaju da održe još jednu laž koja će se provlačiti kroz evropske izvještaje o stanju na Balkanu – istakao je Dodik.

  • Požar u nuklearki u Iranu

    Požar u nuklearki u Iranu

    Veliki požar izbio je u iranskoj nuklearnoj elektrani u Karadžu, koja se nalazi zapadno od glavnog grada Teherana.

    Prema prvim informacijama, požar je pričinio ozbiljnu štetu na jednom objektu u sklopu objekta, dok su vatrogasne ekipe uspjele brzo da stave požar pod kontrolu.

    Fotografije sa lica mjesta prikazuju oštećenu zgradu sa crnim tragovima od požara i uništenim vratima, što ukazuje na intenzitet eksplozije koja je vjerovatno prethodila požaru.

    Još nisu dostupni detalji o uzroku incidenta, ali postoji zabrinutost da bi požar mogao biti rezultat sabotaže, prenosi B92.

    U prošlosti, napadi dronovima i sajber sabotaže, poput onih koje su pogodile Natanz, dovele su do sličnih incidenata.

    Karadž je važan dio iranskog nuklearnog programa, koji je dugo bio pod budnim okom međunarodne zajednice zbog svojih kontroverznih aktivnosti obogaćivanja uranijuma.

    Incident dolazi u vrijeme pojačanih tenzija između Irana i Zapada, posebno SAD i Izraela, koji su izrazili zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa.

    Iako Iran tvrdi da su njegovi nuklearni programi isključivo u mirnodopske svrhe, ovakvi događaji dodatno podstiču sumnje u pravu namjenu objekata poput onog u Karadžu.

  • Pogledajte koga za predsjednika SAD žele u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i BiH

    Pogledajte koga za predsjednika SAD žele u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i BiH

    Najnovije istraživanje kompanije “Valicon”, koje je provedeno u četiri zemlje zapadnog Balkana, pokazuje da su stavovi građana o potencijalnom pobjedniku nadolazećih američkih predsjedničkih izbora podijeljeni, objavila je Al Jazeera.

    Takođe postoje razlike u percepciji uticaja tih izbora na međunarodne odnose, posebno prema EU.

    Američki predsjednički izbori planirani su za 5. novembra, a kandidati su Donald Tramp iz Republikanske stranke i Kamala Haris iz Demokratske stranke.

    Ovaj izborni ciklus izaziva globalnu pažnju zbog mogućih posljedica na unutrašnju i spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država.

    U Hrvatskoj Kamala Haris ima najveću podršku, s 56 odsto građana koji bi je rado vidjeli kao predsjednicu. U Sloveniji 46 odsto ispitanika preferira Harisovu u odnosu na Trumpa, čija podrška iznosi oko 30 odsto.

    Bosna i Hercegovina pokazuje izjednačene stavove, dok u Srbiji Tramp ima značajnu podršku, sa gotovo polovinom građana koji bi ga radije vidjeli na čelu Amerike. Harisova pak ima najmanje povjerenje u ovoj zemlji, sa samo 13 odsto podrške, prenosi Index.

    Al Jazeera
    Al Jazeera

    Istraživanje se takođe bavi percepcijama toga kako bi pobjeda jednog od kandidata mogla uticati na politiku SAD-a prema EU.

    Većina građana regiona smatra da će politika SAD-a prema EU ostati nepromijenjena ako pobijedi Harisova, što je dijelom i očekivano s obzirom na period vlasti Demokratske stranke u posljednje četiri godine.

    Nasuprot tome, pobjeda Trampa mogla bi značajno promijeniti američku spoljnu politiku.

    Više od polovine Hrvata vjeruje da bi Trampova pobjeda negativno uticala na odnose SAD-a s EU, a slična mišljenja dijele i Slovenci.

    U Srbiji oko 20 odsto građana smatra da bi moglo doći do promjene politike, ali ne preciziraju hoće li to biti na bolje ili gore, prenosi Al Jazeera istraživanje “Valicona”.

  • Gajanin odgovorio Stanivukoviću: Univerzitet je za saradnju, ali zakon je prije svega

    Gajanin odgovorio Stanivukoviću: Univerzitet je za saradnju, ali zakon je prije svega

    Bezbjedan pristup Kampusu i pribavljanje sve potrebne dokumentacije prije radova, zahtjevi su Univerziteta u Banjaluci prema Gradu, u vezi sa izgradnjom dva kružna toka neposredno pored univerzitetskog grada.

    Navedene zahtjeve ponovio je rektor Univerziteta Radoslav Gajanin, nakon sjednice Senata koja je održana danas. On je dodao da Univerzitet nije protiv radova i građenja kao i da je za saradnju, ali je istakao da se prije toga moraju ispoštovati zakonske odredbe.

    Kako je naveo, zakonske procedure nisu ispoštovane prije početka radova na izgradnji kružnog toka kod Audi servisa, zbog čega je još ljetos došlo do obustave.

    “U junu su izvođači ušli u Kampus i bez ijednog dolumenta su krenuli sa radovima, i skinuli su ogradu univerzitetskog grada”, istakao je on.

    Zbog nepribavljene građevinske dozvole i neriješenih imovinsko pravnih odnosa na ovoj lokaciji se ne radi ni danas.

    “Ako hoćete da radite morate imati dokumentaciju. Univerzitet nije protiv radova, protiv bilo čega što bi doprinijelo razvoju Banjaluke, i mi želimo saradnju sa gradom”, poručio je on.

    Da je za saradnju ponovio je i kada je riječ o zvaničnom sastanku sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem. Međutim istakao je da zvanični poziv za taj sastanak nikada nije stigao.

    “Čim dobijemo zvanični poziv odgovorićemo pozitivno. Inicijativa za sastanak bilo je i ranije ali sa naše strane”, naglasio je Gajanin, demantijući tako Stanivukovićeve tvrdnje o izbjegavanju sastanka i saradnje.

    Za razliku od Stanivukovića, Gajanin i predstavnici Univerziteta imali su sastanak sa nadležnim ministrima i vezi sa izgradnjom križnog toga kod Merktarora.

    “Zbog inicijative nadležnih ministara uspjeli smo u namjeri da se promjeni idejno rješenje križnog toka kod glavne kapije na ulazu u univerzitetski grad”, naglasio je on.

    U Univerzitetu su bili nezadovoljni idejnim rješenjem ovog kružnog toka jer su smatrali da nije bezbjedan ni sa pješake ni za automobile.

    “Izmijenjeno rješenje omogućava nesmetan i bezbjedan prilaz kampusu iz svih pravaca”, ponovio je Gajanin.

    Moguću ugroženost studenata starim rješenjem kružnog toka ovom prilikom ponovio je i Nikola Šobot, predsjednik Studentskog parlamenta.

    “Nemamo ništa protiv gradnje, ali nam je bezbjednost studenata i drugih građana koji dolaze u kampus na prvom mjestu”, naglasio je on.

    Na kraju je poručio i da će, ukoliko se ovi zahtjevi ne ispune, studenti biti prisiljeni na “neke radikalnije mjere”.