VRBAS Media

Autor: INFO

  • Politička kontrola guši objektivnu analizu u Republici Srpskoj

    Politička kontrola guši objektivnu analizu u Republici Srpskoj

    U Republici Srpskoj nedostatak političke analitike dodatno osnažuje moć političkih elita, dok društvene institucije ostaju pod njihovim uticajem. Analiza društvenih i političkih problema često izostaje jer bi zaključci takvih istraživanja mogli ukazati na odgovornost vlasti, što nije poželjno u trenutnom političkom okruženju.

    Velizar Antić, politički analitičar, ukazuje da ključne institucije, poput univerziteta i istraživačkih centara, ne ispunjavaju svoju funkciju.

    „Ljudi koji rade u tim institucijama često su postavljeni zahvaljujući političkim partijama, što ih čini zavisnima od tih istih partija. Očekivati od njih kritiku bilo bi nerealno“, rekao je Antić.

    Prema njegovim riječima, strah od gubitka posla i političke odmazde utiče na spremnost stručnjaka da otvoreno govore o problemima. „Vlast ima moć da oteža život svakome ko se usudi iznijeti kritičko mišljenje, zbog čega mnogi radije biraju šutnju“, dodao je Antić.

    Kontrola resursa i medija
    Politikolog Stefan Ličina smatra da je problem dublji od pojedinačnih institucija. Prema njegovim riječima, ključni resursi potrebni za objektivna istraživanja, poput finansiranja, uglavnom su pod kontrolom države ili političkih elita.

    „Autonomija istraživanja je ključna za ozbiljne analize, ali ona izostaje jer su mediji i univerziteti pod kontrolom političkih partija“, navodi Ličina.

    Osim toga, dnevna politika dodatno sužava prostor za dublje analize. „Kratkoročne i senzacionalističke teme dominiraju javnim prostorom, skrećući pažnju sa ozbiljnih društvenih problema“, dodaje on.

    Ličina zaključuje da je društvena polarizacija dodatno produbila ovaj problem. „Objektivna istraživanja sve češće se doživljavaju kao politički motivisana, čime se diskredituje njihov sadržaj“, zaključio je.

  • Kredit od 100 miliona evra pod velom tajni

    Kredit od 100 miliona evra pod velom tajni

    Godina na izmaku donijela je mnogo pitanja, ali malo odgovora. Premijer Republike Srpske Radovan Višković ostao je dosljedan u svom stavu o zaduženju Srpske – detalji o kreditoru od 100 miliona evra ostaju misterija. Dok javnost traži odgovore, premijer je odlučan u tome da ih ne pruži.

    „Nećemo da otkrivamo ko nam je pomogao, jer ne želimo da neprijatelji Srpske znaju ko su naši prijatelji“, izjavio je Višković. Prema njegovim riječima, sve što je potrebno znati već je objavljeno u Službenom glasniku.

    Prema odluci Vlade Republike Srpske, donesenoj krajem novembra, kredit od 100 miliona evra namijenjen je za pokrivanje budžetskog deficita i refinansiranje postojećeg duga. Rok otplate iznosi deset godina, uz jednogodišnji grejs period i kamatnu stopu od pet odsto. Međutim, identitet kreditora nije otkriven, što je izazvalo niz reakcija, posebno među političkim protivnicima premijera.

    Kritike opozicije

    Narodni poslanik Igor Crnadak postavio je pitanje koje je do danas ostalo bez odgovora. „Tražio sam informaciju kao poslanik, vjerujući da nisam među onima koje premijer naziva neprijateljima Republike Srpske. Međutim, njegovo odbijanje da odgovori jasno šalje drugačiju poruku“, izjavio je Crnadak, aludirajući na Viškovićeve riječi da „neprijatelji Srpske“ ne smiju doći do tih podataka.

    Crnadak smatra da je ovakvo ponašanje premijera presedan u političkoj praksi Republike Srpske. Uz to, istakao je da takav stav dodatno produbljuje nepovjerenje prema vlasti.

    „Ako premijer ne želi otkriti osnovne informacije o javnom dugu, jasno je da vlast gubi kontakt sa stvarnošću. Smatram da je vrijeme da Vlada podnese ostavku i otvori prostor za promjene koje bi građanima donijele nadu u bolje sutra“, rekao je Crnadak.

    Sumnje o mogućim zloupotrebama

    Crnadak je otišao i korak dalje, izražavajući sumnju da se iza ove transakcije kriju nezakonite radnje. „Znamo da vlast nikada nije objavila ko je dobio proviziju od 12 miliona maraka za realizaciju ovog kredita. Ako je direktor jednog javnog preduzeća optužen za mito, ne mogu ni da zamislim šta se dešava s ovim kreditom“, izjavio je.

    Stručnjaci zahtijevaju transparentnost

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić ponovila je svoj raniji stav o potrebi transparentnosti kada je u pitanju javni dug. „Neprijatelji Republike Srpske nisu oni koji traže odgovore, već oni koji nenamjenski troše novac građana i skrivaju ključne informacije od javnosti“, rekla je ona.

    Građani Republike Srpske i dalje ostaju uskraćeni za odgovore na pitanje ko stoji iza kredita od 100 miliona evra, dok vlasti ostaju pri stavu da javnost ne mora znati više od onoga što je već objavljeno.

  • Petarda teško povrijedila dijete, prevezeno u UKC

    Petarda teško povrijedila dijete, prevezeno u UKC

    Jedno dijete teško je povrijeđeno u nedjelju prilikom upotrebe pirotehničkih sredstava, javljaju banjalučki mediji.

    Djetetu je petarda eksplodirala u ruci, nakon čega je prevezeno na Univerzitetski klinički centar Republike Srpske u Banjaluci, piše “Provjereno.info”.

    Iz UKC-a su kratko potvrdili za pomenuti portal da je dijete zbrinuto na Kliničkom centru u Banjaluci.

    Nezvanično, dijete je zadobilo povrede drugog i trećeg prsta na ruci.

     

  • Šmit tragikomičan, kaže da niko nije iznad zakona u BiH

    Šmit tragikomičan, kaže da niko nije iznad zakona u BiH

    Svi u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti da nijedan pojedinac nije iznad zakona, rekao je Kristijan Šmit, komentarišući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, međutim upravo je Šmit taj koji je jedini iznad svih zakona u ovoj zemlji.

    “Izjava da nijedan pojedinac ne bi trebalo da bude iznad zakona je, u stvari, suština demokratskog društva i pravne države. Ona podrazumeva da su svi pred zakonom jednaki, bili oni obični građani ili visokopozicionirani političari. S te strane gledišta se nema šta prigovoriti ovoj izjavi. Međutim, kada ona dolazi od čoveka koji se ponaša kao apsolutni vladar i protektor u BiH, ko nije izabran od naroda i ko ne polaže račune za svoj rad nikome, ili barem građani BiH ne znaju kome Šmit polaže račune, ko ima ogromnu platu za sav taj svoj rad, onda je ova izjava tragikomična”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.

    Kako kaže Antić, ne ulazeći u priču da li je Šmit legalno izabran ili nije, nijedan pojedinac ne bi trebalo da bude iznad volje naroda iskazane na izborima, a što on definitivno jeste, ili barem pokušava da bude.

    “Zadatak visokih predstavnika jeste da nadziru sprovođenje Dejtonskog sporazuma i da budu pomoć izabranim političarima prilikom tumačenja istog, a nikako ovo što Šmit pokušava, a to je da on bude vrhovni zakonodavac. Ove prakse razvijene demokratije su se odrekle pre više vekova kada su oduzeli apsolutnu moć svojim monarsima. A Šmit se ponaša upravo kao monarh s apsolutnim ovlašćenjima, što definitivno nije odlika demokratske vladavine”, rekao je Antić.

    Inače, Šmit je komentarišući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske rekao da je pokušaj politizovanja jednog sudskog predmeta pokušaj ugrožavanja “ustavnog poretka države BiH” te da je to izuzetno zabrinjavajuće. Zanimljivo je da je taj sudski postupak koji se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, pokrenut zbog “nepoštovanja odluka visokog predstavnika”, a to djelo je inkriminisano upravo nametnutom odlukom Šmita koji je sam izmijenio Krivični zakon BiH, a što nikada nije potvrđeno u parlamentarnoj proceduri.

    Ipak, iako se izdigao iznad svih mogućih zakona, Šmit je u svojoj reakciji napisao: “Svi u BiH moraju shvatiti da nijedan pojedinac nije iznad zakona. Svi, bez obzira na to kako se zovu i bez obzira na funkciju koju vrše imaju pravo na pravično suđenje, ali imaju i obavezu da poštuju sudske odluke. To je suština vladavine prava”.

    Nebojša Tojagić, politički analitičar, kaže da je Šmit svojim odlaskom i “konstruktivnim” sastankom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem dokazao da nije turista u BiH, već naprotiv, alfa i omega ne samo u BiH, već i izvan nje.

    “Htjeli mi to ili ne, on je kao diplomata iznad zakona i s pravom može tvrditi da nijedan pojedinac u BiH nije iznad zakona. To je realnost koju moramo prihvatiti baš kao i činjenicu da će Milorad Dodik biti gotovo sigurno osuđen pred Sudom BiH. Naivno je vjerovati da će se sudski proces moći toliko razvlačiti i da će u procesu protiv Dodika pobijediti pravo i pravda, kao što je bilo naivno očekivati da će Karadžić, Mladić, Martić… imati šansu pred sudom u Hagu. Pravo i pravda za Srbe odavno ne postoje u sudovima”, rekao je Tojagić.

  • Preminuo bivši predsjednik SAD Džimi Karter

    Preminuo bivši predsjednik SAD Džimi Karter

    Bivši predsjednik SAD-a Džimi Karter preminuo je u 100. godini života, skoro dvije godine nakon što je najavio da će svoje posljednje dane provesti na palijativnoj nezi.

    Demokrata i bivši farmer kikirikija, koji je služio jedan mandat u Bijeloj kući, a ostatak života posvetio humanitarnom radu, odlučio je da prekine dalje medicinsko liječenje u februaru nakon niza hospitalizacija.

    Dobitnik Nobelove nagrade za mir proveo je svoje posljednje mjesece u Plejnsu, Džordžija. Pored njega je bila njegova voljena supruga Rozalin, s kojom je bio u braku 77 godina, sve do njene smrti 19. novembra 2023. u 96. godini, prenosi B92.

  • Evropsko pravilo donosi probleme u svaku kuću u BiH

    Evropsko pravilo donosi probleme u svaku kuću u BiH

    Pravilo prema kojem vozači kamiona iz BiH mogu provesti samo 90 u 180 dana u EU izaziva sve veći revolt u ovoj branši, a upućeni kažu da će se ono negativno reflektovati na sva bh. domaćinstva, u vidu viših cijena robe koju kupujemo.

    To pravilo je, inače, na snazi još od 15. decembra 2010. godine, ali transportne firme ovih sedmica i mjeseci, više nego ikad, zbog hroničnog nedostatka radne snage, traže od organa EU da vozači budu izuzeti, s tim što nema naznaka da će se to dogoditi.

    Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije Spoljnotrgovinske komore BiH, ističe da je ovo za njih jedno od ključnih pitanja, pored onog koje se odnosi na zadržavanje na graničnim prelazima.

    “To je pitanje prvoklasnog prioriteta za Vanjskotrgovinsku komoru, koja je pokušavala još od 2018. aktivirati ovaj problem, pa kasnije 2022. godine”, rekao je Sinanović za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, transportni sistem biće u ogromnim problemima, a neminovno će doći do povećanja troškova prevoza, koji učestvuje sa minimalno 30 odsto u cijeni svakog proizvoda.

    “To će na kraju osjetiti i uvoznici i izvoznici, a onda će se prenijeti na svakog građanina, na mene, na vas, kad uđemo u bilo koju trgovinu. A refleksiju će ovo događanje imati i na proizvodnju, odnosno snabdijevanje repromaterijalima, što znači da će i naša proizvodnja trpjeti posljedice”, pojasnio je Sinanović.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da vozači već imaju probleme i bilo je i slučajeva da su bili zadržavani.

    “Činjenica je da mi ionako imamo mali broj vozača, da prevoznici tereta uglavnom kubure sa njima i vrlo ih teško obezbjeđuju. Kada se uzme u obzir to da će oni određeni period moći voziti, a drugi neće, to će dodatno opteretiti naša preduzeća i oni će dio tereta morati prepustiti stranim prevoznicima”, naglasio je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Prevoznik će, dodaje, morati da ima druge vozače i to u vremenu kada ih je teško obezbijediti.

    “To će biti vrlo teško obezbijediti, a transporti drugih prevozničkih kuća su sigurno skuplji. Pored toga, gubiće se vrijeme, a naši prevoznici će jedno vrijeme svoje kamione, uslovno rečeno, morati i parkirati”, kaže Ćorić.

    Podsjećanja radi, prevoznici iz BiH i regiona najavili su moguću blokadu lanaca snabdijevanja sa EU. Naime, kivni su jer profesionalnim vozačima iz država regiona, gdje spadaju Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH, Crna Gora, Albanija, Moldavija i Turska, nije omogućeno izuzeće o boravku više od 90 dana u 180 dana u EU.

    Prevoznici poručuju da vozač nije turista, nego je profesionalac transportne kompanije, odnosno aktivni učesnik lanca snabdijevanja, kako u uzvodnoj tako i nizvodnoj komponenti lanca vrijednosti, bilo da je riječ o uvozu robe iz EU, izvozu iz država regiona ili pružanju usluga prevoza za treće zemlje.

    Lideri vodećih transportnih asocijacija sastali su se nedavno u Beogradu i usvojili niz zaključaka, iza kojeg stoje Poslovno udruženje prevoznika robe u međunarodnom drumskom saobraćaju “Međunarodni transport” Srbija, Udruženje poslodavaca transportnih preduzeća “Makam-trans” Sjeverna Makedonija, Konzorcijum “Logistika BiH”, uz podršku asocijacija prevoznika Turske, Moldavije te Crne Gore.

    “Upozoravamo, ukoliko se od strane predstavnika EU i država regiona ne postigne prihvatljivo rješenje u toku prvog kvartala 2025. godine, o izuzeću profesionalnih vozača motornih vozila iz pravila 90/180 dana pod istim uslovima kao i ostalo kabinsko osoblje drugih vidova transporta definisanim Sporazumom sa EU, prevoznici će u pravo vrijeme, na pravom i optimalnom mjestu, koordinisanom akcijom sa više od 470.000 drumskih transportnih jedinica regiona, u istom danu i istoj satnici i jedinstvenim nastupom biti primorani da blokiraju lance snabdijevanja u uzvodnom i nizvodnom toku ka i iz EU. Blokada će dovesti do poremećaja svih lanaca snabdijevanja u EU”, naveli su u zaključcima.

  • Fico uputio otvoreno pismo EU o potezu Zelenskog

    Fico uputio otvoreno pismo EU o potezu Zelenskog

    Premijer Slovačke Robert Fico poručio je sinoć u otvorenom pismu rukovodstvu Evropske unije da je prećutno prihvatanje odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da od 1. januara zaustavi tranzit gasa iz Rusije, “apsolutno iracionalno i pogrešno” i da će dovesti do “tenzija i recipročnih mjera”.

    Fico je zamolio predsjednika Evropskog saveta Antonija Koštu i predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da u ime ne samo Slovačke, već cijele EU “ovoj situaciji bez presedana pridaju dužnu pažnju i hitan značaj”, prenosi slovački portal Standard.

    “Uvjeren sam da je u interesu svih građana Evropske unije da evropski napori u podršci Ukrajinu budu racionalni, a ne u vidu samodestruktivnih i krajnje štetnih gestova za Evropu”, istakao je predsjednik slovačke Vlade.

    Kako je podsjetio, ukrajinski lider Volodimir Zelenski je bez ikakvih otvorenih konsultacija sa organima Evropske unije ili zainteresovanim državama članicama, najavio da poslije 1. januara 2025. Ukrajina neće obezbijediti bilo kakav tranzit gasa preko svoje teritorije u pravcu Slovačke i za druge korisnike u zapadnoj Evropi, prenosi Tanjug.

    “Ukazujem na jednostranost ove odluke, jer je Evropska komisija u svom pismu iz decembra ove godine upućenom, između ostalih, potpredsjednici Vlade Slovačke Republike Denisi Sakovoj, jasno navela da zaključivanje ugovora za snabdjevanje ili tranzit ruskog gasa nije zabranjeno zakonom u ovoj fazi, jer ne podliježe sankcijama, a da uvoz ruskog gasa trenutno nije zabranjen drugim odredbama prava EU”, napisao je Fico.

    On je podsjetio da su Ukrajini predstavljene druge varijante tranzita gasa osim ruskog, ali da je i njih “Volodimir Zelenski odbio”.

    Slovački premijer je u pismu naveo da se liderima EU obraća ne samo u ime države koja će biti “značajno finansijski oštećena”, već i kao premijer zemlje koja “aktivno učestvuje u vitalnim diskusijama o tome kako riješiti problem opadajuće konkurentnosti EU u odnosu na druge regione svijeta”.

    “Nesporno je da će jednostrana odluka ukrajinskog predsjednika imati značajan negativan uticaj na zajedničke evropske napore da idemo u korak sa zemljama svijeta koji se brzo razvijaju”, upozorio je Fico.

    On je naglasio da će jednostrano zaustavljanje tranzita kroz Ukrajinu ka Slovačkoj koštati evropske građane, preduzeća i infrastrukturu desetine milijardi evra godišnje.

    “Gubitak Ruske Federacije iznosiće samo oko dvije milijarde evra, odnosno otprilike samo tri odsto svih gubitaka koje 27 zemalja članica EU”, ocenio je on.

    Napomenuo je da će tako mali obim gasa Rusija bez poteškoća plasirati na druga tržišta, tako da, kako je naveo, “iznos gubitaka za Rusiju može biti blizu nule”.

  • Vučić: Organizuju proteste samo radi rušenja vlasti u Srbiji

    Vučić: Organizuju proteste samo radi rušenja vlasti u Srbiji

    Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da oni koji organizuju proteste u ime stradalih u tragediji u Novom Sadu to rade i pored toga što te porodice kažu da su protiv protesta, što pokazuje, kako je rekao, da su od početaka bili zainteresovani samo za rušenje vlasti.

    “Ako izlazite danima na ulicu i pričate da to radite zbog nekih ljudi, a ti ljudi kažu, nemojte to da radite zbog nas, i niste to radili zbog nas. Nama je, meni je bilo jasno od početka da to ne rade zbog njih. Oni se nisu setili ni formalno da upute saučešće. Ne da odu dvadesetak ili dvadeset pet kilometara od Novog Sada pa da posete porodicu, da odu na groblje, ne”, rekao je Vučić gostujući u emisiji Hit tvit na Pinku.

    Vučić je to rekao komentarišući ispovest u tv emisiji majke Danijele Karanović čija su deca, stradala u tragediji, sestre Valentina i Sara Firić sahranjene 5. novembra u Kovilju zajedno sa svojim dedom Đorđem Firićem (53).

    Istakao je da se oni koji organizuju proteste nisu setili ni da izdiktiraju saopštenje ili izjavu ili napišu saučešće ili bilo šta.

    “Pa nisu bili zainteresovani. Oni su bili zainteresovani za rušenje gradske kuće, za promenu vlasti. Ništa ih drugo nije interesovalo. Nije simbol one crvene ruke, simbol bola i patnje. To je simbol preuzet još iz Albanije iz 2003. godine, Mjaft. Taj simbol je korišćen i protiv Putina i protiv mnogih drugih u međuvremenu.

    I sve je to došlo sa strane, od strane pojedinih zapadnih obaveštajnih agencija, koje su preko svojih agenata i ekspozitura to ovde istakle kao novi simbol borbe, a plodno tle je tragedija koja se dogodila”, istakao je Vučić.

    On je rekao da će ići kod porodice Firić na Badnji dan ako ne ode na Hilandar.

    Vučić je, komentarišući to što je jedna porodica nastradalih u nesreći u Novom Sadu, Firić, prvi put javno progovorila, istakao da je bio na groblju kod te porodice posle sedam dana.

    “Bukvalno ne možete da ne zaplačete tamo kada odete”, dodao je Vučić i istakao da ti ljudi hoće samo uz svoju muku nekako da nastave život, ako je to uopšte moguće, posebno za majku.

    Naveo je da su se u javnosti i pored toga hvatali, kako je rekao, za gadosti koje su nas naučile grupe za pritisak u Srbiji da se samo time bave.

    “Dakle od medija, Junajted grupe do političkih stranaka u ovoj zemlji. Ne zna se ko je odvratniji. Sasvim sam saglasan da su tu i nevladine organizacije. Problem je ovde u tome što mi nikoga ne poštujemo, što imamo manjak empatije, manjak emocija, a višak prava da svakome drugome ne samo solimo pamet, već da ga kritikujemo. Napadamo, izgovaramo najteže moguće reči, a strašno smo uvređeni kada nam neko kaže i najmanju sitnicu”, rekao je Vučić.

    Kako je rekao, na stranu što u Srbiji, politička opozicija nema plan i program i jedinu priliku za svoje delovanje vidi uvek sa istim najtupavijim mogućim predlogom, a to je prelazna vlada.

    “Što će reći, pustite nas da budemo vlast bez ikakvih izbora, pa ćemo onda mi da organizujemo izbore za koje verujemo da ćemo mi da pobedimo itd. Dakle, to se dešava uvek posle velikih tragedija, jer svako pokušava da zloupotrebi”, naveo je Vučić.

     

  • Milanović i Primorac u drugom krugu izbora

    Milanović i Primorac u drugom krugu izbora

    Na osnovu 99,78 odsto obrađenih biračkih mjesta u Hrvatskoj će biti održan drugi krug izbora u kojem će se naći aktuelni predsjednik Republike Zoran Milanović, sa podrškom od 49,11 odsto i kandidat HDZ-a Dragan Primorac sa 19,36 odsto podrške.

    Prema preliminarnim podacima Državne izborne komisije, Milanović je osvojio 795.758 glasova, a Primorac 313.813.

    Drugi izborni krug biće održan 12. januara.

    Iz HDZ-a su najavili agresivnu kampanju s ciljem da njihov kandidat Primorac pobijedi.

    Milanović je na samim izborima osvojio značajno više glasova nego što su mu to predviđale predizborne ankete.

    Nezavisni kandidat Marija Selak Raspudić osvojila je 9,25 odsto glasova, a Ivana Kekin iz “Možemo” 8,88 odsto, podaci su Državne izborne komisije.

    Iza njih su nezavisni kandidat Tomislav Јonjić sa osvojenih 5,07 odsto glasova, Miro Bulj iz liste Most ima podršku od 3,82 odsto glasova, Branka Lozo i

  • Lavrov: Vašington mora da učini prvi korak

    Lavrov: Vašington mora da učini prvi korak

    Rusija je otvorena za obnavljanje političkog dijaloga sa SAD, ali Vašington mora da učini prvi korak, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu za TASS.

    “Što se tiče perspektiva rusko-američkih odnosa, mi smo otvoreni za obnavljanje političkog dijaloga koji je Vašington prekinuo nakon početka specijalne vojne operacije”, rekao je Lavrov.

    On je dodao da pošto su to prekinuli Amerikanci, a ne Rusi, onda oni treba da budu ti koji će napraviti prvi korak.

    “Vidjećemo. Ako Amerikanci počnu da uzimaju u obzir naše interese, dijalog će se postepeno oporavljati. Ako ne, onda će sve ostati kako jeste”, zaključio je Lavrov, prenosi Srna.