VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vojska se sprema: Kim poslao “svog čovjeka” u Rusiju

    Vojska se sprema: Kim poslao “svog čovjeka” u Rusiju

    Visoki oficir vojske Severne Koreje i bliski saradnik lidera te zemlje Kim Džong Una, stigao je u Rusiju kako bi nadgledao severnokorejske trupe koje su nedavno poslate u Rusiju.

    To je izjavio danas neimenovani izvor u vojsci Ukrajine.

    Prema tvrdnjama ukrajinskog izvora pripadnici severnokorejske vojske su nedavno raspoređeni u Rusiji verovatno da bi se pridružilu ruskim snagama u Ukrajini.

    To je izjavio danas neimenovani izvor u vojsci Ukrajine.

    Prema tvrdnjama ukrajinskog izvora pripadnici severnokorejske vojske su nedavno raspoređeni u Rusiji verovatno da bi se pridružilu ruskim snagama u Ukrajini.

    Ovaj izvor tvrdi da će severnokorejski kontingent biti pod nadzorom generala Kim Jong Boka, zamenika načelnika Generalštaba Korejske narodne armije, prenosi agencija Kjodo.

    Raspoređivanje vojnika iz Severne Koreje u Rusiji izazvalo je zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama i među zapadnim saveznicima podgrevajući sumnje o potencijalnom učešću Pjongjanga u ratu u Ukrajini u trenutku kada Severna Koreja i Rusija produbljuju svoje vojne veze.

  • Zauzeto: Vijori se ruska zastava

    Zauzeto: Vijori se ruska zastava

    U pravcu Pokrovskog, ruske trupe nadovezuju se na uspehe proteklih dana, napredujući u nekoliko sektora odjednom.

    Prema preliminarnim informacijama, severno od Grodovke, nekoliko šumskih pojaseva i uporišta južno od razlivanja reke Kazenog Toreca, kao i odlagališta u oblasti Novogrodovke zapadno od Krasnog Jara, došli su pod kontrolu Oružanih snaga Rusije.

    Ove položaje su ruske trupe već zauzele ranije, ali su izgubljene nakon kontranapada Oružanih snaga Ukrajine. Sada su Oružane snage RF ponovo zauzele ove linije. Pored toga, jugozapadno od Nikolajevke, malo uporište u blizini šumskih pojaseva došlo je pod kontrolu ruskih trupa.

    U međuvremenu, u Selidovu se nastavljaju teške borbe. Na internetu se pojavljuje veliki broj izuzetno optimističnih vesti o značajnim uspesima ruskih trupa, iako još uvek nije sve potvrđeno od strane objektivnog posmatračkog osoblja.

    Konkretno, ruski jurišnici postavili su zastavu na deponiji severoistočno od grada. A iz samog centra Selidova pre oko nedelju dana počeli su da se pojavljuju snimci sa zastavama.

    U isto vreme, još uvek nije moguće uspostaviti izuzetno preciznu kontrolnu zonu u gradu zbog promene borbene situacije i nedostatka objektivnih dokaza. Ipak, situacija ukrajinskih formacija u Selidovu se sve više pogoršava.

     

  • Zelenski očajan

    Zelenski očajan

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski danas je, nakon niza ruskih napada u kojem su poginuli ili ranjeni civili, ponovo pozvao saveznike Kijeva da pojačaju pritisak na Moskvu.

    U jučerašnjem ruskom raketnom napadu na grad Dnjepar poginulo je pet osoba, među kojima jedno dete, a ranjeno više od 20, preneo je Rojters.

    U napadu ruske “klizne” bombe danas je poginula jedna osoba, a tri su ranjene u Kostantinovki, u blizini linije fronta u regionu Donjecka, saopštio je regionalni guverner. Istovremeno, u ruskom granatiranju poginulo je dvoje ljudi u jednom mestu zapadno od Hersona, a u Kijevu je u napadu drona na stambenu zgradu poginula jedna devojčica.

    Zelenski je u večerašnjem video obraćanju kazao da ovi napadi pokazuju da je Rusija “rešena da nastavi agresiju”. On je dodao da su to uslovi u kojima nedostatak snažnijih odluka partnera da podrže Ukrajinu samo ohrabruje ruskog predsednika Putina da dalje ulaže u teror.

    “Svet može da zaustavi eskalaciju rata. Reči nisu dovoljne za to, potrebni su konkretni koraci”, poručio je on.

    Zelenski je više puta pozivao zapadne saveznike Ukrajine proteklih nedelja da povećaju isporuke oružja dugog dometa i sistema PVO kako bi se zaštitili ukrajinski gradovi, a takođe je tražio dozvolu saveznika da upotrebi oružje dugog dometa protiv ciljeva duboko unutar ruske teritorije.

  • Plaća li BiH ceh ignorisanja opasnosti od islamističkog terorizma

    Plaća li BiH ceh ignorisanja opasnosti od islamističkog terorizma

    Pokojni hrvatski novinar i publicista, Ivica Mlivončić, 2007. godine objavio je knjigu pod naslovom “Al Kaida se kalila u BiH”.

    Mlivončićev istraživački rad, u kojem je faktografski pokušao da dokaže pogubnost politike bošnjačkog vrha da za vrijeme proteklog građanskog rata u BiH dovlači mudžahedine i islamske radikale iz arapskih zemalja, koji su kasnije postali teroristička prijetnja ne samo za BiH, već i za cijeli svijet, u to vrijeme naišao je na žestoke osude, pa čak i na podsmijeh među političarima u Sarajevu koji su to nazivali “islamofobijom”.

    Inače, osnova Mlivončićevih tvrdnji kako se globalna islamistička teroristička mreža “kalila u BiH” bio je napad na “kule bliznakinje” u Njujorku, 11. septembra 2001. godine, nakon koga je utvrđeno da su neki od neposrednih izvršilaca i organizatora tog terorističkog čina za vrijeme proteklog rata boravili u BiH.

    Halid Šeik Muhamed, koji je označen kao glavni organizator napada, imao je državljanstvo BiH, isto kao i njegov najbliži saradnik Remzi bin Alsib. Dvojica pilota aviona koji su udarili u “kule bliznakinje”, Halid al Mihdar i Naval Felhazmi, takođe su imali državljanstvo BiH, isto kao i Zijad Jarah, koji je letio avionom koji se srušio na Pentagon. Još jedan od izvršilaca napada na SAD, Muhamed Ata, takođe je imao bogatu ratnu biografiju u BiH.

    Mlivončićev istraživački rad, u kojem je faktografski pokušao da dokaže pogubnost politike bošnjačkog vrha da za vrijeme proteklog građanskog rata u BiH dovlači mudžahedine i islamske radikale iz arapskih zemalja, koji su kasnije postali teroristička prijetnja ne samo za BiH, već i za cijeli svijet, u to vrijeme naišao je na žestoke osude, pa čak i na podsmijeh među političarima u Sarajevu koji su to nazivali “islamofobijom”.

    Inače, osnova Mlivončićevih tvrdnji kako se globalna islamistička teroristička mreža “kalila u BiH” bio je napad na “kule bliznakinje” u Njujorku, 11. septembra 2001. godine, nakon koga je utvrđeno da su neki od neposrednih izvršilaca i organizatora tog terorističkog čina za vrijeme proteklog rata boravili u BiH.

    Halid Šeik Muhamed, koji je označen kao glavni organizator napada, imao je državljanstvo BiH, isto kao i njegov najbliži saradnik Remzi bin Alsib. Dvojica pilota aviona koji su udarili u “kule bliznakinje”, Halid al Mihdar i Naval Felhazmi, takođe su imali državljanstvo BiH, isto kao i Zijad Jarah, koji je letio avionom koji se srušio na Pentagon. Još jedan od izvršilaca napada na SAD, Muhamed Ata, takođe je imao bogatu ratnu biografiju u BiH.

    Serija napada

    Iako su od stručnjaka za bezbjednost redovno stizala upozorenja da u BiH postoji značajna opasnost od terorističkih napada, zahvaljujući radikalizaciji jednog broja bosanskih muslimana od strane njihovih arapskih “učitelja”, svako slično upozorenje dočekivano je “na nož”, a one koji su ukazivali na opasnost u bošnjačkim medijima i političkim krugovima proglašavali su “teoretičarima zavjere” i “mrziteljima muslimana”.

    Kako bilo, u junu 2010. izvršen je teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu, prilikom kojeg je smrtno stradao policajac, dok je je jedna policajka teško ranjena. Terorista Haris Čaušević, koji je ubijen prilikom tog napada, redovno je pohađao časove “šerijatske nastave” na kojima se govorilo o potrebi napada na one koji su se “odmakli od islama”.

    Godinu dana kasnije, vehabija Mevlid Jašarević u centru Sarajeva pucao je po zgradi američke ambasade u BiH, pritom ranivši policajca koji je obezbjeđivao ambasadu.

    U aprilu 2015. godine domaću javnost šokirao je teroristički napad na policijsku stanicu u Zvorniku koji je izvršio Nerdin Ibrić, ubivši jednog policajca dok je dvojicu ranio. U novembru iste godine, Enes Omeragić ubio je dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH u terorističkom napadu koji se dogodio u Rajlovcu.

    U međuvremenu, neki od najtežih terorističkih napada na evropske prestonice takođe su protekli s potpisom učesnika iz BiH, poput napada na madridski metro 2004. godine, ili masakra u klub “Bataklan” u Parizu 2015. godine, gdje su teroristi oružje i municiju za napad nabavili u BiH.

    Prilikom izbijanja građanskog rata u Siriji 2011. godine, prema nekim procjenama, više od 500 bosanskih muslimana je otišlo da ratuje u toj zemlji na strani tzv. Islamske države, a neki od njih, poput neformalnog vođe vehabijskog pokreta u BiH, Nusreta Imamovića, postali su lideri tamošnjih terorističkih grupa, kao što je Al Nusra.

    Gluvi na upozorenja
    Koliko je ozbiljna prijetnja od terorizma u BiH prije osam godina upozoravao je i tadašnji ministar bezbjednosti BiH, Dragan Mektić. Tada je, podsjećamo, jedna od gorućih tema bilo postojanje brojnih vehabijskih naselja i tzv. paradžemata na području FBiH u kojima, kako je naglašavano, ne vladaju zakoni države.

    – Samom činjenicom da zagovaraju nasilni ekstremizam, da veličaju nasilni ekstremizam, da veličaju terorističke akte i teroristička djela, samom činjenicom da podstrekavaju na radikalizam i ekstremizam, ili da na bilo koji drugi način podstrekavaju na takva djela, to je razlog za brigu – upozoravao je tadašnji ministar bezbjednosti BiH.

    Prekjučerašnja tragedija u Bosanskoj Krupi, gdje je maloljetnik upao u policijsku stanicu i nožem ubio policajca, dok je drugog teško ranio, ponovo je aktuelizovala pitanje terorizma u BiH podstaknutog radikalnim tumačenjem islama. Posebno nakon što su prvi rezultati istrage ukazali na to da je navedeni dječak, najvjerovatnije, potpao pod uticaj radikalnih vjerskih učenja.

    Jedan od onih čija su upozorenja o opasnosti od terorističkih napada u BiH, takođe, već godinama predmet osporavanja, pa čak i podsmijeha u pojedinim domaćim medijskim i političkim krugovima, jeste stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević. Komentarišući za Srpskainfo napad na policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi, on tvrdi da će se takvi tragični događaji ponavljati sve dok, kako kaže, država ne počne da se energično obračunava s radikalnim islamizmom.

    – Sve što je potrebno jeste to da se počnu poštivati zakoni. Ne možete se obračunati s tom ideologijom ako, na primjer, Muslimanska braća nesmetano djeluju u Sarajevu i nekim drugim gradovima u FBiH, dok istovremeno SAD i druge zapadne zemlje zabranjuju rad te organizacije, nazivajući je terorističkom – ističe Galijašević.

    Između ostalog, on navodi da je obračun s radikalnim ideologijama nemoguć bez onemogućavanja širenja njihove propagande preko interneta i društvenih mreža.

    – U BiH trenutno postoji oko 330 portala koji propagiraju radikalno islamsko učenje. Kako očekujete da mlade spasite njihovog pogubnog uticaja ako ne suzbijete njihovo djelovanje na društvenim mrežama? Organizacijama koje propagiraju takva učenja takođe treba zabraniti finansiranje i bilo kakvu djelatnost u BiH. Glavna prepreka snažnom obračunu s radikalnim islamizmom nalazi se u političkim krugovima u Sarajevu, koji su glavni pokrovitelji i zaštitnici tih ideologija – tvrdi Galijašević.

  • CIK naredio ponovno brojanje glasova u pojedinim mjestima

    CIK naredio ponovno brojanje glasova u pojedinim mjestima

     Centralna izborna komisija (CIK) BiH donijela je naredbu o ponovnom brojanju glasova u Pelagićevu, Bosanskom Petrovcu, Petrovu, Ugljeviku, Sanskom Mostu, Zavidovićima i Živinicama.

    Naređeno je i brojanje glasova na određenim biračkim mjestima u Šipovu, Travniku, Zenici, Vogošći, Goraždu, te Bileći.

    Ova odluka donesena je na današnjoj hitnoj sjednici CIK-a i objavljena je na zvaničnoj stranici.

    Prema informacijama iz CIK-a, brojanje glasačkih listića izvršiće Glavni centar za brojanje u sarajevskoj dvorani “Zetra”, a o terminu početka ponovnog brojanja javnost će biti naknadno obaviještena.

    – Kandidati i politički subjekti koji se pojavljuju na glasačkom listiću za koji se vrši brojanje i utvrđivanje rezultata izbora mogu biti prisutni u toku brojanja kao i akreditovani posmatrači za Glavni centar za brojanje – dodaje se u saopštenju.

  • Tramp dobio podršku muslimanske zajednice

    Tramp dobio podršku muslimanske zajednice

    U prvom pojavljivanju u predizbornoj kampanji uz američku potpredsjednicu Kamalu Haris, bivša prva dama SAD-a Mišel Obama pozvala je Amerikance da daju glasove kako bi zaštitili zemlju od “opasnosti” Donalda Trampa.

    Na drugom događaju na istoj lokaciji – Mičigenu, Tramp je obećao da će “udahnuti život u automobilsku industriju države” i sastao se sa arapskim Amerikancima za koje je rekao da bi mogao “preokrenuti izbore”.

    Ankete pokazuju da su njih dvoje u teškoj trci u Mičigenu, a Haris je imala izuzetno malo vođstvo 10 dana prije izbora 5. novembra.

    Ova država, sa 15 glasova elektorskog kolegijuma, mogla bi dati odlučujuću prednost bilo kojem kandidatu.

    Obama je ukazala na “očigledan mentalni pad” Trampa te njegovo loše ponašanje. Međutim, najveći dio njenog govora bio je fokusiran na “istinski strah” od toga kako bi Trampova administracija mogla uticati na prava na pobačaj, govoreći oduševljenoj gomili glasača da vjeruje da bi neuspjeh u izboru Haris mogao imati “smrtonosne posljedice”.

    Mnogi zagovornici prava na abortus izrazili su zabrinutost da su zabrane pobačaja ugrozile živote žena uskraćivanjem medicinskog tretmana koji im spašava život.

    Haris je većinom ponovila njene komentare i rekla mladim biračima generacije Z da razumije zašto su možda “nestrpljivi” za promjenu.

    S druge strane, Tramp se uglavnom držao čestih predizbornih obećanja o imigraciji, energetici i ekonomiji. Na pozornici su mu se takođe pridružili brojni lideri arapsko-američke i muslimanske zajednice, uključujući gradonačelnika Dirborn Hajtsa, Bila Bazija.

    “Podržavamo Trampa jer je obećao okončati rat na Bliskom istoku i u Ukrajini”, rekao je Bazi.

    Još je dodao:

    “Krvoproliće se mora zaustaviti u cijelom svijetu i mislim da ovaj čovjek to može učiniti.”

    Tramp je rekao da vjeruje da arapsko-američki birači mogu “preokrenuti izbore” na ovaj ili onaj način, prenosi “Klix”.

  • Iran ima dvije opcije, obje su loše

    Iran ima dvije opcije, obje su loše

    Izraelski udari sinoć na Iran intenzivirali su rat na Bliskom istoku. Iranski vrhovni vođa Ali Kahemeni i njegovi ključni savjetnici sada imaju dvije opcije – izbjegavanje sukoba ili riskiranje još gore eskalacije. Nijedna, barem iz njihove perspektive, nije dobra.

    Na jednom kraju spektra je osveta novim valom balističkih projektila. Izrael je već zaprijetio ponovnom osvetom ako se to dogodi.

    S druge je strane odluka da podvuku crtu ispod razmjene direktnih udara s Izraelom. Ali ako odluči ne uzvratiti Izraelu, Iran rizikuje jer će tako izgledati slabo i zastrašeno izraelskom vojnom moći i političkom odlučnošću, uz snažnu podršku Sjedinjenih Država.

    Na kraju će vrhovni vođa i njegovi savjetnici vjerovatno donijeti odluku koja, po njihovom mišljenju, najmanje šteti opstanku iranskog islamskog režima.

    Prazne prijetnje?
    Iranski službeni mediji u satima prije i nakon izraelskih napada prenijeli su prkosne izjave koje gotovo sugerišu da je odluka o odgovoru već donesena. Njihove izjave nalikuju izraelskima, pozivajući se na pravo da se brane od napada. Ali ulozi su toliko visoki da bi Iran mogao odlučiti povući svoje prijetnje.

    Izjave samog Irana bile su dosljedne od napada balističkim projektilima na Izrael 1. oktobra. Prije sedam dana iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je turskoj mreži “NTV” da će se “svaki napad na Iran smatrati prelaskom crvene linije. Takav napad neće ostati bez odgovora”.

    Nekoliko sati prije izraelskih napada portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bakai rekao je: “Na svaku agresiju izraelskog režima odgovorićemo punom snagom.” Bilo bi, rekao je, “vrlo pogrešno i neutemeljeno” sugerisati da Iran neće odgovoriti na ograničeni izraelski napad.

    Smrtonosne razmjene vatre
    Izrael je odredio tempo eskalacije od proljeća ove godine. Iran vidi kao ključnu podršku napada Hamasa u kojima je 7. oktobra prošle godine ubijeno oko 1200 ljudi. Strahujući da Izrael traži priliku za napad, Iran je opetovano signalizirao da ne želi totalni rat s Izraelom.

    To nije značilo da je Iran spreman zaustaviti svoj stalni, često smrtonosni pritisak nižeg intenziteta na Izrael i njegove saveznike.

    Vlasti u Teheranu mislile su da imaju bolji plan od totalnog rata. Iran je naime koristio militante pod svojom kontrolom u tzv. “osovini otpora” da napadne Izrael. Huti u Jemenu blokirali su i uništavali brodove u Crvenom moru. Raketna vatra Hezbolaha iz Libana natjerala je najmanje 60.000 Izraelaca da napuste svoje domove.

    Šest mjeseci nakon početka rata izraelska odmazda prisilila je možda dvostruko više Libanaca da napuste svoje domove na jugu, ali Izrael je bio spreman učiniti mnogo više. Upozorio je da će, ako Hezbolah ne obustavi vatru i povuče se iz graničnih područja, krenuti u odlučnu akciju.

    Pred Irancima su teški izbori
    Kad se to nije dogodilo, Izrael je odlučio preoblikovati bojište koje je oblikovalo iransko ograničeno, ali iscrpljujuće ratovanje. Zadao je niz snažnih udaraca koji su islamski režim u Teheranu izbacili iz ravnoteže i uništili njegovu strategiju. Zbog toga, nakon najnovijih izraelskih napada, iranski čelnici imaju samo teške izbore.

    Izrael je nevoljnost Irana da vodi totalni rat protumačio kao slabost i pojačao pritisak i na Iran i na njegovu osovinu. Premijer Benjamin Netanjahu i izraelski zapovjednici mogli su sebi dopustiti preuzimanje rizika.

    Snažna američka podrška
    Imali su nedvosmislenu podršku predsjednika Džoa Bajdena, sigurnosnu mrežu koja nije došla samo u obliku velikih isporuka municije već i njegovom odlukom da pošalje značajna američka pomorska i vazdušna pojačanja na Bliski istok kako bi podržala predanost SAD-a odbrani Izraela.

    1. aprila izraelski vazdušni napad uništio je dio iranskog diplomatskog kompleksa u Damasku, glavnom gradu Sirije. Ubio je vrhovnog iranskog zapovjednika, brigadnog generala Mohameda Rezu Zahedija, zajedno s drugim višim oficirima iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC).

    Prvi iranski napad balističkim projektilima bio je prilično neuspješan
    Amerikanci su bili bijesni što nisu bili upozoreni i što im nije dano dovoljno vremena da vlastite snage stave u pripravnost. Ali podrška Džoa Bajdena bila je postojana dok se Izrael suočavao s posljedicama svojih postupaka.

    13. aprila Iran je napao dronovima, krstarećim i balističkim projektilima. Većinu je oborila izraelska protivvazdušna odbrana, uz značajnu pomoć oružanih snaga SAD-a, UK-a, Francuske i Jordana.

    Bajden je tada tražio od Izraela da to prihvati kao pobjedu, nadajući se da bi to moglo zaustaviti ono što je postalo najopasniji trenutak u širenju rata. Neko vrijeme se činilo da njegov plan funkcioniše.

    Siloviti udari na Hezbolah
    Ali Izrael je od ljeta opetovano eskalirao rat s Iranom i njegovom osovinom saveznika. Najveći udarci zadani su u velikoj ofanzivi protiv najvažnijeg iranskog saveznika, Hezbolaha u Libanu. Iran je godinama gradio Hezbolahov arsenal oružja kao ključni dio svoje odbrane. Iranski plan bio je preko Hezbolaha odvratiti Izrael od napada na Iran.

    Ali Izrael je krenuo prvi. Digao je u vazduh pejdžere i voki-tokije koje je na prevaru uvalio Hezbolahu, izvršio invaziju na južni Liban i ubio vođu Hezbolaha Šeika Hasana Nasralaha, čovjeka koji je decenijama bio simbol otpora Izraelu.

    Hezbolah se još uvijek bori i ubija izraelske vojnike unutar Libana i ispaljuje veliki broj raketa. Ali u velikim je problemima nakon što je izgubio vođu i veliki dio svog arsenala.

    Drugi iranski udar balističkim projektilima
    Suočen sa skorim krahom svoje strategije, Iran je zaključio da mora uzvratiti udarac. Dopuštanje saveznicima da se bore i umru bez odgovora uništilo bi njegovu poziciju vođe antiizraelskih i antizapadnih snaga u regiji. Njegov odgovor bio je mnogo veći napad balističkim projektilima na Izrael 1. oktobra.

    Jutrošnji vazdušni udari Izraela bili su odgovor. Trebalo im je duže nego što su mnogi očekivali, možda zato što je i dio planova za odgovor procurio u javnost.

    Zaustavljanje spirale eskalacije
    Teško je zaustaviti razmjenu udara i protivudara kada obje zemlje vjeruju da će ih se smatrati slabima i odvratiti ako ne odgovore. Tako ratovi izmiču kontroli.

    Sada je pitanje je li Iran spreman dati Izraelu posljednju riječ, barem u ovoj fazi rata. Predsjednik Bajden podržao je odluku Izraela da uzvrati nakon 1. oktobra. Ali još jednom je pokušao spriječiti još smrtonosniju eskalaciju, javno poručivši Izraelu da ne bombarduje najvažniji strateški resurs Irana – nuklearna, naftna i plinska postrojenja. Ojačao je odbranu Izraela postavljanjem protivraketnog sistema THAAD u Izraelu, a premijer Netanjahu pristao je poslušati njegov savjet.

    Američki izbori 5. novembra dio su i izraelskih i iranskih kalkulacija o tome što slijedi. Ako Donald Tramp dobije svoj drugi mandat, mogao bi biti manje zabrinut od Bajdena oko odgovora na potencijalnu iransku odmazdu udarima na nuklearna, naftna i plinska postrojenja.

    Iran negira da želi nuklearno oružje, ali…
    I tako Bliski istok opet čeka. Odluka Izraela da ne pogodi najvredniju iransku imovinu mogla bi Teheranu možda dati priliku da odgodi odgovor, barem dovoljno dugo da diplomate obave svoj posao. Na Opštoj skupštini UN-a prošlog mjeseca Iranci su sugerisali da su otvoreni za novu rundu nuklearnih pregovora.

    Sve ovo bi trebalo biti jako važno za svijet izvan Bliskog istoka. Iran je uvijek negirao da želi nuklearnu bombu. Ali njegova nuklearna stručnost i obogaćivanje uranijuma stavili su mu to oružje nadohvat ruke. Njegovi vođe sigurno traže novi način da odvrate svoje neprijatelje. Razvoj nuklearne bojeve glave za njihove balističke projektile mogao bi biti sljedeći na dnevnom redu, prenosi “Index”.

  • Vojska se priključila policiji u potrazi za Alijom Balijagićem

    Vojska se priključila policiji u potrazi za Alijom Balijagićem

    Policija Crne Gore, nažalost, još nije uspjela uhapsiti šezdesetpetogodišnjeg Aliju Balijagića, za kojim tragaju zbog sumnje da je u bjelopoljskom selu Sokolac ubio Milanku i Jovana Madžgalja, ali tvrde da sve čine kako bi lišili slobode tog osumnjičenog za ubistvo brata i sestre.

    I Vojska Crne Gore se uključila u potragu za osumnjičenim ubicom dvoje ljudi u bjelopoljskom selu Sokolac.

    Odred za posebne namjene, elitna specijalna jedinica VCG, krenula je u područje na kojem se traga za Balijagićem, rekao je sagovornik lista.

    Iz Uprave policije (UP) zvanično su saopštili da su u potragu za ubicom uključene sve njihove raspoložive snage.

    Na terenu su policija, interventne jedinice, Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ), Posebna jedinica policije (PJP),Granična policija, starješine iz svih Sektora UP koji rukovode i koordiniraju aktivnostima potrage, dronovi, helikopteri, psi tragači.

    “Uprava policije potražuje lice A.B. koje se može dovesti u vezu sa izvršenjem dvostrukog ubistva sinoć u zaseoku Sokolac u blizini Tomaševa u Bijelom Polju. U ovoj fazi izviđaja Uprava policije na osnovu zakonskih propisa i odgovarajućeg odobrenja nadležnog tužilaštva objavljuje fotografiju lica koje se potražuje, te obavještava i apeluje na javnost, da ukoliko primijete ovo lice ista saznanja odmah prijave, odnosno saopšte policiji pozivom na broj dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje 067/184-844 ili na besplatni broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način. Građani svoja saznanja o ovom licu policiji, pozivom na ove brojeve, mogu saopštiti i anonimno” piše u saopštenju policije.

    Uputili su novi apel građanima Bijelog Polja, naročito mještane pomenutog sela, da budu oprezni, ostanu u svojim objektima stanovanja i ne dozvole ulazak nepoznatim osobama.

    Sagovornik iz vrha Uprave policije kazao je da je Balijagić jučer boravio u selu Sokolac, sjedio kod jednog od mještana, a poslije podne došao kod Madžgalja.

    Navodno, nakon što su brat i sestra ispratili Balijagića, vratio se i u njih ispalio više hitaca iz puške.

    Prema istim informacijama oružje je, prije nekoliko dana, ukrao iz kuće jednog Bjelopoljca, u koju je prethodno provalio.

    Vijestima je ranije iz UP nezvanično rečeno da policija intenzivno traga za Balijagićem.

    “U potragu su i dalje uključene sve raspoložive snage Uprave policije, uključujući i helikopterske jedinice” saopšteno je “Vijestima” iz UP.

    Vijesti nezvanično saznaju da je Balijagić prije ubistva u Sokocu viđan i u Baricama i Pisanoj jeli.

    Više mještana tih sela potvrdilo je “Vijestima” da su zbog opasnosti od odmetnika Balijagića proveli besanu noć iza zaključanih vrata.

    Tužiteljica Crne Gore Vanja Rakonjac je sa ovlaštenim službenicima OB Bijelo Polje i službenicima Forenzičkog centra Crne Gore izvršila je uviđaj užeg i šireg lica mjesta, kojom prilikom su izuzeti tragovi koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu.

    “Naložena je obdukcija tijela pokojnih M.M. i J. M. u cilju uviđanja okolnosti pod kojima je nastupila smrt. Prilikom vršenja uviđaja konstatovano je da su M.M. i J.M. lišeni života upotrebnom vatrenog oružja” saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.

    Službenik Uprave policije Područne jedinice Bijelo Polje A.S. povrijeđen je nakon što se vozilo interventne brigade prevrnulo jutros, oko 02:40 sati u Sokocu tokom potrage za Balijagićem.

    Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić izrazio je saučešće porodici ubijenih.

    Mještani u strahu od Balijagića, traže hitne mjere bolje zaštite, rečeno je Vijestima, a prenosi “Atv“.

  • Čubrilović: Istrajati u borbi i podržati Dodika jer udar na instituciju predsjednika udar je na Srpsku

    Predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović izjavio je Srni da ljudi u Republici Srpskoj, bez obzira da li su u vlasti ili opoziciji, moraju biti uz predsjednika Srpske Milorada Dodika i dati mu podršku u sudskom procesu pred Sudom BiH zato što je institucija predsjednika Republike Srpske jedna od najznačajnijih i udar na nju je udar na samu Republiku.

     To suđenje nema nikakve veze s pravom i većina naroda u Republici Srpskoj misli tako, a to potvrđuju brojni renomirani pravnici, advokati, profesori univerziteta i drugi stručnjaci – rekao je Čubrilović.

    Čubrilović je dodao da većina tužilaca i sudija Suda BiH, pred kojim se vodi taj proces, zna da je to suđenje politički motivisano i da će nekako biti politički razriješeno.

    On je rekao da ne zna ishod tog suđenja, kao što to ne znaju ni članovi sudskog vijeća, sudije, ni tužioci, pa ni advokati zbog toga što se tu ne sudi po pravu, nego se suđenjem žele “poravnati” neki drugi računi – dodatno razvlastiti Republika Srpska i ogaditi njenim građanima politika koju ona vodi.

    – Da je prava i pravde, do suđenja ne bi ni došlo i sad bismo se mogli više posvetiti ekonomskim temama i razvoju, ali neka moćna ruka to ne dopušta. Iz svojih interesa, a ne radi koristi ovog naroda – naveo je Čubrilović.

    On je naglasio da je Republika Srpska danas, da je bila i da su sve prilike da će biti i u doglednoj budućnosti pred velikim izazovima, kako političkim, tako i ekonomskim, a najviše demografskim.

    – Politički gledano, i dalje se nastavljaju pritisci, kako unutrašnjih, tako i spoljašnjih, inostranih faktora na politički subjektivitet Republike Srpske – rekao je Čubrilović.

    Prema njegovim riječima, pokazalo se da se gotovo ništa nije promijenilo od kada SDA nije u vlasti, kad su je zamijenile stranke “trojke” jer su političke poruke gotovo iste – što više centralizovati i unitarizovati BiH, a umanjiti nadležnosti i državotvorni kapacitet Srpske.

    – S tim ciljem bošnjački političari se sve više oslanjaju na pravosudne institucije Ustavni sud i Sud BiH i još neke institucije pravosuđa, ali i na međunarodne institucije i organizacije i njihove misije u BiH koje predvodi Kristijan Šmit, te nekoliko ambasada zapadnih država – rekao je Čubrilović.

    On je rekao da je konstantan pritisak da Srpska odustane od borbe za svoja prava, koja joj je garantovao Dejtonski mirovni sporazum, odnosno sam Ustav BiH, ali da Srpskoj ne preostaje ništa drugo nego da istraje u toj borbi, da sačuva ono što je u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu dostignuto i da je to kao kapital i nasljeđe preda generacijama koje dolaze.

    Čubrilović smatra da ovakva BiH nema budućnost.

    – Ovakva sigurno ne. Tačnije, može ona gurati ovako još godinama u budućnost, ali to je mučenje za sve narode i građane u njoj. Sa njom ovakvom kakva je nisu zadovoljni ne samo Srbi nego ni Hrvati, ali i većina Bošnjaka – rekao je Čubrilović.

    On smatra da je rješenje u dijalogu i kompromisu, u poštovanju i sprovođenju međunaronog ugovora kao što je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov Aneks četiri, odnosno Ustav BiH, na čemu stalno i uporno insistira srpska strana u BiH.

    Čubrilović je rekao da više niko neće dozvoliti bilo kome da bude preglasan, potčinjen, diskriminisan, kolektivno stigmatizovan i optuživan da je genocidan narod.

    – Mora se doći do kakvog-takvog jedinstva u različitostima, jer alternativa tome su sukobi, regresija, a onda je pitanje šta će biti sa svima nama koji živimo u BiH – rekao je Čubrilović.

    On je dodao da strancima ne odgovara stabilizacija prilika u BiH, da oni mešetare, ali zato što su im to omogućili predstavnici bošnjačke politike, koji se više uzdaju u nekog ambasadora ili delegata EU da će im oni riješiti njihove probleme, prije nego dogovor sa Srbima i Hrvatima.

    Čubrilović je istakao da u vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj ima mnogo političkih stranaka čiji su stavovi podudarni u vezi sa očuvanjem Republike Srpske, zaštite i afirmacije srpskih nacionalnih interesa i identiteta srpskog naroda.

    Predsjednik DEMOS-a je rekao da se ove stranke, nakon lokalnih izbora, okreću rješavanju konkretnih problema građana i sve nesuglasice ostavljaju po strani.

  • Iranski mediji: Hezbolah lansirao 80 raketa na Izrael

    Iranski mediji: Hezbolah lansirao 80 raketa na Izrael

    Libanska militantna grupa Hezbolah lansirala je baraž od 80 raketa i projektila na sedam izraelskih vojnih baza na sjeveru Izraela, prenijeli su danas iranski mediji.

    Kako navodi iranska državna novinska agencija IRNA, izraelska vojska danas je priznala da su operacije Hezbolaha uključivale udare dronova i raketa.

    Hezbolah je saopštio da je raketnim projektilima gađao izraelski regrutni centar u blizini Ras al-Nakure, kao i da je izvršen raketni udar na bazu Mišar, “glavni štab izraelskih obaveštajnih službi na severu”.

    U odvojenoj operaciji, Hezbolah je gađao oblast Kirijat sjeverno od Haife.

    Navodi se da je vazduhoplovna baza Tel Nof, koja se nalazi južno od Tel Aviva, takođe je pogođena bespilotnim letelicama Hezbolaha, kao i da je Hezbolah preuzeo odgovornost za udare na vojne lokacije kod Džal Al-Alama i Aita al-Šaba, piše Tanjug.