VRBAS Media

Autor: INFO

  • Užas u Mostaru, zatvorenik ubijen nožem u toaletu

    Užas u Mostaru, zatvorenik ubijen nožem u toaletu

    U Kazneno popravnom zavodu (KPZ) u Mostaru zatvorenik je nasmrt uboden nožem u toaletu, saopšteno je iz policije.

    Naime, sinoć u 21.40 u PU Mostar obratio se radnik KPZ Mostar i prijavio kako je jedan zatvorenik ubo drugog nožem u vrat.

    “Odmah su na lice mjesta izašli pripadnici policije te utvrdili da je zatvorenik A.Š. (37) iz Mostara nožem ubo u vrat zatvorenika D.S. (35) iz Sarajeva dok se nalazio u toaletu. D.S. je vozilom Hitne pomoći prebačen na CUM Mostar gdje je od zadobijenih povreda preminuo”, rečeno je iz MUP-a HNK.

    A.Š. je prebačen u samicu KPZ Mostar, a lice mjesta je obezbijeđeno do dolaska dežurnog tužioca i pripadnika Sektora kriminalističke policije radi obavljanja uviđaja.

  • Iran: Napad Izraela neće ostati bez odgovora; Predsjednik Egipta predlaže dvodnevno primirje

    Iran: Napad Izraela neće ostati bez odgovora; Predsjednik Egipta predlaže dvodnevno primirje

    Na jenjavaju borbe na Bliskom istoku.

    Premijer Izraela Benjamin Netanjahu tvrdi su vazdušni napadi IDF naneli “teške udarce” odbrani Irana i proizvodnji raketa.

    Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei odgovara da štetu nastalu subotnjim udarima ne treba preuveličavati. Palestinske vlasti tvrde da je najmanje 47 osoba poginulo u vazdušnim udarima u Gazi.

    Predsjednik Egipta Abdel Fatah el Sisi predlaže dvodnevno primirje u Pojasu Gazi kao uvertiru za stalno.

    IDF navodi da su avioni izraelskog ratnog vazduhoplovstva izveli ciljani napad na komandu Hamasa, koja se nalazila na mjestu nekadašnje škole u Pojasu Gaze.

    Ističe se da je udar na kompleks bivše škole Saleh el Din bio “precizan” i zasnovan na obavještajnim podacima.

    Sa druge strane, medicinski izvori u Gazi rekli su za Al DŽaziru da je u vazdušnim napadima ubijeno najmanje 47 ljudi širom te enklave.

    I libansko Ministarstvo zdravlja prijavljuje nove civilne žrtve – petoro mrtvih i 13 ranjenih u napadu na grad Sidon na jugu zemlje.

    Premijer Izreala Benjamin Netanjahu tvrdi su vazdušni napadi IDF-a naneli “teške udarce” odbrani Irana i proizvodnji raketa.

    Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei odgovara da štetu nastalu subotnjim udarima “ne treba preuveličavati”.

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf rekao je da Iran ima pravo na samoodbranu i da će njegov odgovor “biti definitivan, u skladu sa zahtevima”.

    Egipat je predložio dvodnevni prekid vatre u Gazi koji bi podrazumevao razmenu četiri izraelska taoca za neke palestinske zatvorenike.

    Govoreći zajedno sa alžirskim predsednikom Abdelmadžidom Tebunom tokom konferencije za novinare u Kairu, predsjednik te zemlje Abdel Fatah el Sisi naveo je da bi razgovori trebalo da se nastave u roku od 10 dana od primkene privremenog prekida vatre u nastojanjima da se postigne stalni.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres ponovo je apelovao da se postigne primirje u Gazi. Istakao je da izraelske vojne operacije u severnom delu Pojasa Gaze čine život palestinskog stanovništva neodrživim.

  • Tramp u prednosti u pet, a Haris u dvije ključne države

    Tramp u prednosti u pet, a Haris u dvije ključne države

    Kako se izbori u Americi 2024 približavaju, tako se situacija u predizbornim anketama mijenja, praktično na dnevnom nivou.

    One sada pokazuju da je kandidat republikanaca Donald Tramp u prednosti u pet, a kandidatkinja demokrata Kamala Haris u dvije sving ili “pokolebljive” države. Na nacionalnom nivou je takođe došlo do promjena u korist Trampa.

    Na nacionalnom nivou, Kamala Haris ima 48, a Donald Tramp 47 odsto.

    Nove ankete pokazuju da je Tramp smanjio prednost Harisove na samo jedan odsto.

    Tramp vodi u 5, Kamala u 2 sving države

    Ono na šta se obraća najviše pažnje kada su američki izbori u pitanju jesu sving ili “pokolebljive” države. Njih ima sedam i smatra se da drže ključeve Bijele kuće, naročito Pensilvanija, koja ima i najveći broj elektorskih glasova.

    Linker
    U Pensilvaniji, koja ima 19 elektorskih glasova, vodi Tramp. Kandidat republikanaca takođe je u prednosti u Nevadi, koja ima šest elektorskih glasova, Sjevernoj Karolini koja ima 16, Džordžiji koja takođe ima 16 elektorskih glasova i Arizoni koja ih ima 11.

    Sa druge strane, kandidatkinja demokrata Kamala Haris vodi u Viskonsinu, koji ima 10 elektorskih glasova i u Mičigenu, koji ima 15 elektorskih glasova.

    Pored manje promjene na nacionalnom nivou, situacija se u odnosu na prošlu nedjelju promijenila u Nevadi, gdje je prije samo nekoliko dana vodila Harisova.

    Za pobjedu na izborima potrebno je 270 elektorskih glasova. Izbori u Americi 2024. biće održani 5. novembra, a pravo glasa ima oko 240 miliona ljudi.

    Mel Gibson vrijeđao Kamalu Haris
    Kada je riječ o kampanji, nedavno je glumac Mel Gibson podržao Donalda Trampa na predstojećim izborima u Americi, zbog čega je pred kamerama žestoko napao kandidatkinju demokrata Kamalu Haris.

    Paparaci su uhvatili Mela Gibsona na aerodromu LAX, gdje su ga pitali za koga će glasati.

    Kontroverzni glumac nije krio svoje političke preferencije, jasno stavljajući do znanja da podržava Donalda Trampa u trci za drugi mandat, umijesto aktuelne potpredsjednice Amerike.

    Njegove riječi o Harisovoj, koju je opisao kao osobu koja ima “IQ daske za ogradu”, samo su nastavak Trampovih ranijih komentara o njenim mentalnim sposobnostima.

    Ovaj skandalozni snimak izazvao je brojne reakcije javnosti, koja je osudila Gibsonove izjave kao nepristojne i uvredljive.

    Mišel Obama: Tramp je nesposoban

    Bivša prva dama SAD Mišel Obama oštro je kritikovala Donalda Trampa u govoru održanom u subotu u gradu Kalamazu u državi Mičigen na predizbornom skupu demokratske predsjedničke kandidatkinje i aktuelne potpredsjednice Amerike Kamale Haris.

    Obama je optužila bivšeg predsjednika Trampa za “ogromnu nesposobnost i amoralni karakter” i pozvala neodlučne Amerikance da izaberu Kamalu Haris za 47. predsjednicu SAD.

    – Svi pokazatelj potvrđuju da je Kamala spremna. Pravo pitanje je, da li smo mi kao zemlja spremni za ovaj trenutak – poručila je bivša prva dama Amerike.

    U trenutku kada je izborna trka praktično izjednačena, Obama je rekla da je došla na miting prateći sopstveni unutrašnji glas koji joj govori da “učini nešto” kako bi podržala kandidaturu Harisove za prvu ženu predsjednicu Amerike, ocijenivši da potpredsednica SAD teži “višim standardima” od svog protivnika, prenosi Blic.

  • Amidžić: Izmjene Zakona o PDV-u će biti usvojene – građani će moći riješiti stambeno pitanje

    Amidžić: Izmjene Zakona o PDV-u će biti usvojene – građani će moći riješiti stambeno pitanje

    Suština izmjena Zakona o PDV-u kojim se omogućava povrat poreza na kupovinu prve nekretnine nije u tome ko je predložio zakon, već da oni koji do sada nisu uspjeli da riješe svoje stambeno pitanje to sada urade.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić rekao je da će izmjene zakona biti usvojene.

    – PDP i SDA kažu da kao zakon nije provodiv. Njihova krajnja želja je da se to ne usvoji. Ja im poručujem da će biti usvojeno i odmah ćemo ići sa primjenom – istakao je Amidžić.

    Istakao je da je predviđeno da ne bude podjele na kategorije stanovništva.

    – Ne postoji starosno ograničenje, ne postoje ograničenja u oblasti bračnog statusa – rekao je Amidžić.

    Naveo je da je povrat PDV-a ozbiljna ušteda.

    – Izmjene zakona su usvojene u prvom čitanju, treba još u drugom – rekao je Amidžić.

  • Ruska ekonomija može izdržati još nekoliko godina rata, sankcije je nisu srušile

    Ruska ekonomija može izdržati još nekoliko godina rata, sankcije je nisu srušile

    Washington Post (WP) je izvijestio da velika potrošnja Kremlja na rat protiv Ukrajine gura rusko ekonomiju u pregrijavanje, ali da zadržava dovoljno resursa da održi rat još nekoliko godina.

    Novine primjećuju da je velika vojna potrošnja, uključujući visoke isplate okupatorskoj vojsci, pridonijela privrednom rastu, kao i visokim plaćama i inflaciji, budući da su kompanije prisiljene uskladiti se s vojne plaće kako bi privukle radnike.

    “Rusija si može priuštiti finanssiranje svog rata protiv Ukrajine još nekoliko godina, prema ekonomistima, zbog golemih prihoda od nafte i neuspjeha zapadnih sankcija, posebno ograničenja cijene nafte koju je postavila Grupa sedam zemalja, koja nije uspjela smanjiti ruske prihode od nafte”, pišu novine.

    Ekonomija zemlje se pregrijava djelomično zato što Vladimir Putin nastoji nadomjestiti otprilike 20.000 vojnika izgubljenih mjesečno u ratu koji je u toku, na temelju podataka Instituta za proučavanje rata iz juna. Regionalni guverneri nudili su do sada neviđene bonuse za zapošljavanje kako bi privukli osoblje, a Belgorodska oblast je nedavno postavila novi maksimum, isplativši 31.200 dolara.

    Sve veće vojne plaće potiču brzi rast plaća u Rusiji, stavljajući značajan pritisak na privatne kompanije koje se bore održati korak. Nedavno istraživanje Ruskog sindikata industrijalaca i poduzetnika pokazalo je da se 82,8% kompanija suočava s izazovima pri zapošljavanju osoblja. U međuvremenu, ruska Federalna državna služba za statistiku (Rosstat) izvijestila je o padu stope nezaposlenosti na 2,4 posto od juna..

    Novine navode primjer oglasa za pakiranje Snickers čokoladica s plaćom od 4100 američkih dolara mjesečno, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka od 763 dolara u 2023. godini.

    Rosstat izvještava da su realne plaće u Rusiji porasle za 12,9 posto na godišnjoj razini tokom prve polovice 2024., iako su nezavisni analitičari izrazili sumnju u te brojke. Naime, najniže plaćeni radnici doživjeli su najznačajniji porast, s porastom od 67 posto, kako su izvijestile nezavisne ruske novine The Bell u martu.

    Putinov saveznik i jedan od najvećih ruskih poljoprivrednih oligarha, Alexander Tkachev, nedavno je požalio na visoke plaće proizvođača mlijeka, koji su nekoć primali male plaće, a sada traže mjesečnu plaću od 1550 američkih dolara.

    Novine izvještavaju da se Sibir suočava s nedostatkom muškaraca vozača autobusa, što dovodi do zatvorenih ruta i dugih čekanja u redu, budući da vozači u vojsci mogu zaraditi znatno veće plaće – čak dvostruko više. Kao odgovor na ovu kadrovsku krizu, Sergej Kuznjecov, načelnik malog sibirskog grada Novokuznjecka, predložio je formiranje “ženskog bataljona” vozačica autobusa kako bi se riješio problem nedostatka.

    U prošlosti se Rusija oslanjala na srednjoazijske migrante da popune radna mjesta s niskim primanjima; međutim, nakon terorističkog napada u trgovačkom centru Crocus City Hall, zemlja je deportirala desetine hiljada ovih radnika i uvela zabrane ulaska mnogim drugima. Izvještaj nezavisnih ruskih medija pokazuju da je značajan broj radnika migranata također bio mobiliziran za borbu u ratu.

  • Guteres o BRIKS-u: Svi samiti pomažu u rješavanju globalnih problema

    Guteres o BRIKS-u: Svi samiti pomažu u rješavanju globalnih problema

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres izjavio je danas, povodom svoje posjete samitu BRIKS-a u Kazanju, u Rusiji, da svi samiti “pomažu u rješavanju globalnih problema”.

     Imao sam priliku da posjetim Kazanjski Kremlj, to je kao divno svjetsko čudo. Vjerujem da su svi samiti na kojima se zemlje ujedinjuju od presudnog značaja jer pomažu u rješavanju globalnih problema – rekao je Gutereš, a prenijela je Nexta.

    Od 22. do 24. oktobra u Kazanju je održan samit lidera BRIKS-a kome je prisustvovao i Guteres, u njegovoj prvoj posjeti Ruskoj Federaciji poslije više od dvije godine.

    Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je takvu odluku generalnog sekretara i dodalo da Guteres šteti ugledu UN.

    Prethodno je zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Gak rekao novinarima da je put Antonija Gutereša u Rusiju na samit BRIKS-a u Kazanju “standardna praksa”, i da istovremeno, stav generalnog sekretara UN u vezi sa ruskim ratom protiv Ukrajine ostaje nepromijenjen.

    Guteres je na samitu poručio liderima BRIKS-a, uključujući i predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, da je svijetu potreban mir u Ukrajini, Gazi, Libanu, Ukrajini i Sudanu.

  • nstitucije BiH za 3 godine na službena vozila potrošile 13,2 miliona km, evo ko je trošio najviše

    nstitucije BiH za 3 godine na službena vozila potrošile 13,2 miliona km, evo ko je trošio najviše

    Institucije Bosne i Hercegovine su u periodu od samo tri godine potrošile 13,2 miliona maraka na kupovinu službenih vozila za potrebe svojih funkcionera.

    Istraživanje je provedeno za period od 2021. do 2023. godine, i njeme je obuhvaćeno ukupno 75 od 77 institucija BiH.

    Odgovor o kupovini službenih vozila u ovom periodu jedino nisu dostavili Predsjedništvo BiH i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

    Vjeruje se da je ukupna cifra potrošena na službena vozila još veća s obzirom na to da su i ove dvije institucije u protekle tri godine, takođe, kupovale limuzine.

    Analiza je pokazala da u ovom periodu samo 24 institucije Bosne i Hercegovine nisu kupovale službena vozila, dok sve ostale jesu.

    U analizi istraživačkog sektora Parlamentarne skupštine BiH navodi se da su kupljena ukupno 222 vozila u BiH i 22 vozila izvan zemlje i to za potrebe DKP mreže.

    – Na kupovinu službenih vozila u toku tri godine iz Budžeta BiH potrošeno je ukupno 13,2 miliona KM od čega 12,1 milion KM u Bosni i Hercegovini, a 1,1 milion KM izvan zemlje i to za službena vozila diplomatsko-konzularne mreže Ministarstva inostranih poslova BiH – ističe se u istraživanju.

    Ono što je zanimljivo jeste da je većina službenih vozila kupovana prošle godine dok je 2021. godine službena vozila kupovala jedino Granična policija BiH.

    Riječ je o 26 vozila VW T& kombi 2.0 TDI 4 motion vrijednosti od po 76.151 KM, što je ukupno 1,9 miliona KM.

    Iste godine Granična polivija BiH je kupili i 2 teretna vozila sa pogonom na četiri točka VW Caddy Furgon 2.9 TDI bijele boje sa tovarnim prostorom dorađenim za prevoz službenih pasa vrijedna 79.560 KM.

    Ukoliko se pogledaju marke vozila vidi se da su za potrebe institucija BiH kupovano sve od škode, preko dačije, folksvagena, reno megana, tojote, suzukija do audija.

    Ko je kupovao najviše vozila
    Najviše vozila u ovom periodu kupila je UIO BiH, ukupno 67 za šta je iz budžeta izdvojeno 1,9 miliona KM.

    Slijedi Granična policija BiH koja je kupila ukupno 42 vozila vrijednosti od oko 3 miliona KM.

    Ministarstvo inostranih poslova BiH kupilo je 27 vozila vrijedna 1,5 miliona KM.

    Zanimljivo je da je pet vozila kupljeno za potrebe Ministarstva u Sarajevu, dok su 22 kupljena za diplomate iz BiH koje službuju širom svijeta.

    Služba za poslove sa strancima je u ovom periodu kupila 11 vozila vrijedna oko pola miliona KM, a Ministarstvo civilnih poslova ukupno 6 limuzina za koje su iskeširali 372.314 KM.

    Po 5 službenih vozila nabavio je Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH (529.908 KM) i Ministarstvo pravde BiH (389.912 KM).

    Po četiri službena vozila kupili su Ministarstvo odbrane BiH (309.600 KM), Parlamentarna skupština BiH (390.900 KM) i Pravobranilaštvo BiH (218.982 KM).

    Po tri nova službena vozila dobila je SIPA (318.311 KM) i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (269.987 KM), a po dva Regulatorna agencija za komunikaciju (231.135 KM), Ministarstvo finansija i trezora BiH (198.970 KM) i Ministarstvo bezbjednosti BiH (193.986 KM).

    Ministri nisu štedjeli
    Ukoliko se pogledaju cijene pojedinih vozila koja su nabavljana za potrebe institucija BiH vidljivo je da je kesu najviše odriješio Savjet ministara BiH.

    Tako su sva ministarstva u prošloj godini obnovila svoj vozni park sa bar jednim skupocjenim vozilom čija je cijena iznosila oko 130.000 KM.

    Najskuplja vozila definitivno je nabavio Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH. Oni su prošle godine kupili audi A6 vrijedan 159.999 KM i audi Q5 koji je, takođe, iznosio 159.930 KM.

    Na kupovini nije štedjeli ni u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) koja je 2022. godine za “Toyota Land Cruiser” specijalno monitoring vozilo iskeširala ukupno 141.145 KM.

    I Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prošle godine je odriješila kesu za kupovinu dva službena audija A6 od kojih je svaki koštao po 129.998 KM.

    Isto toliko novca na službeno vozilo prošle godine su potrošili i Ministarstvo civilnih poslova (volvo vrijedan 129.598 KM), Ministarstvo finansija i trezora BiH (MWW 520 D xdrive vrijedan 129.980 KM), Ministarstvo odbrane BiH (audi A6 vrijedan 129.900 KM), Ministarstvo pravde BiH (audi Q5 vrijedan 129.950 KM), Ministarstvo bezbjednosti BiH (Volkswagen Touareg vrijedan 129.998 KM), Ministarstvo spoljne trgovine (audi A6 vrijedan 129.995 KM), te Ministarstvo inostranih poslova BiH (VW Touareg vrijedan 129.876 KM).

    Isto toliko je za službeno vozilo izdvojilo Tužilaštvo BiH koje je kupilo audi vrijedan 129.866 KM te Ustavni sud BiH koji je sa audi dao 126.352 KM.

    “Najskromniji” su bili u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice koje je prošle godine kupilo “folksvagen arteon” za 103.000 KM.

    Ostala vozila koja su kupljena u vom periodu koštala su ispod 100.000 KM od kojih je najjeftiniji iznosio 23.700 KM.

  • Eksperti analizirali snimak: Šalju djecu kao topovsko meso

    Eksperti analizirali snimak: Šalju djecu kao topovsko meso

    Vojnici iz Severne Koreje (DNRK) koji bi trebalo da budu raspoređeni na rusko-ukrajinskom frontu možda nisu najjači i najbolji deo vojske Kim Džong Una i verovatno je reč o mladićima i tinejdžerima koji su ranoj fazi služenja vojnog roka.

    Ovo smatraju američki obaveštajni analitičari nakon analize dostupnih video snimaka.

    Vojni stručnjaci iz SAD primećuju da vojnici izgledaju fizički slabo i niski su rastom, što ukazuje na rasprostranjenu neuhranjenost u Severnoj Koreji, prenosi Vol Strit Džurnal.

    Specijalna obuka severnokorejske vojske usmerena je na sabotaže i uništavanje infrastrukture u planinskim predelima Južne Koreje, a ne na pozicione borbe na ravnoj teritoriji Ukrajine, smatraju vojni eksperti i ukazuju da najverovatnije, ovi vojnici nisu ranije napuštali Severnu Koreju i zadužili su zastarelo naoružanje.

    “Oni su samo topovsko meso”, izjavio je južnokorejski ministar odbrane Kim Jong Hjun.

  • Zelenski je gotov?

    Zelenski je gotov?

    SAD dodelile su još jedan paket pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara isključivo za spas režima Vladimira Zelenskog, rekao je američki pukovnik u penziji Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu norveškog profesora Glena Dizena.

    Prema njegovim rečima, sadašnja situacija u Ukrajini jasno se ne može ni nazvati dobrom. To ga podseća na situaciju tokom Vijetnamskog rata. Kao rezultat toga, sada pružanje pomoći Kijevu ima prilično simbolično značenje. O ozbiljnijim namerama nema govora.

    “Nisam siguran da će režim Zelenskog potrajati predugo, ali ovaj paket (pomoći) imao je za cilj da ga održi u životu”, rekao je Daglas Mekgregor.

    Takođe je primetio da je još jedan poklon iz Sjedinjenih Država verovatnije “utešna nagrada” za Zelenskog.

     

  • Koliko je državnog novca isplaćeno strankama u BiH?

    Koliko je državnog novca isplaćeno strankama u BiH?

    Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.

    Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.

    Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.

    Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.

    Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.

    Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.

    U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.

    Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.

    Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.

    Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.

    Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.

    SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.

    Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.

    Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.

    “Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.

    Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.

    “Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.

    “Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.

    Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:

    2004.    13,2 miliona KM

    2005.    15,4 miliona KM

    2006.    19,4 miliona KM

    2007.    21,1 milion KM

    2008.    23,7 miliona KM

    2009.    19,7 miliona KM

    2010.    22,2 miliona KM

    2011.    19,9 miliona KM

    2012.    19,7 miliona KM

    2013.    17,3 miliona KM

    2014.    17,9 miliona KM

    2015.    17,6 miliona KM

    2016.    18 miliona KM

    2017.    18,1 milion KM

    2018.    18,7 miliona KM

    2019.    18,9 miliona KM

    2020.    16 miliona KM

    2021.    18,9 miliona KM

    2022.    19,6 miliona KM

    2023.    20,3 miliona KM