Autor: INFO

Ukrajina ne vodi tajne pregovore sa Rusijom, jer cijeni povjerenje svojih zapadnih partnera, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

On je u intervjuu za poljske medije rekao i da su takvi pregovori mogući sa pozicije snage, i da su zato Kijevu potrebne pouzdane bezbjednosne garancije.

“Ukrajina ne vodi nikakve spletkarske razgovore sa Rusijom, to nije u našim interesima. Jer za nas je gubitak povjerenja naših partnera svakako veliki rizik”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

Zelenski je primijetio da u EU ima dovoljno “prijatelja” koji pregovaraju i pokušavaju da pokažu svoju privrženost Ruskoj Federaciji, ili balansiranju između Ukrajine i Rusije, ali da na sreću, kako je naveo, njihov broj ipak nije veliki, prenosi Tanjug.

“Veoma nam je važno da očuvamo savezništvo i podršku naših partnera iz EU i NATO-a. Za ove tri godine uspjeli smo da izgradimo ovu uniju bez koje Ukrajina ne bi opstala i tu smo podršku zadržali do danas”, rekao je Zelenski, objasnivši da zbog toga nema pregovora sa Rusijom iza leđa partnera.

On je naglasio da ne može biti pregovora sa Rusima bez učešća Ukrajine i da će stoga Kijev odlučno reagovati ako bilo koja zemlja bude vodila takve pregovore iza leđa Ukrajinaca.

Ukrajina nije protiv pregovora, ali za zaustavljanje rata neophodna je želja, naveo je ukrajinski predsjednik.

“A čak i ako druga strana to ne želi, možete primijeniti formulu ‘mir kroz snagu’, tjerajući okupatore na dijalog”, naglasio je Zelenski .

Prema njegovim riječima, Ukrajina treba da dobije pouzdane bezbjednosne garancije od saveznika, jer će, kako je rekao, primirje bez takvih garancija jednostavno omogućiti Rusiji da se pripremi za sljedeću fazu rata, kao što je to već bilo u periodu od 2014. do 2022. godine.

Zelenski je u srijedu posjetio Varšavu, gdje se sastao sa šefom poljske vlade Donaldom Tuskom i predsjednikom Andžejem Dudom.

Predsednik SAD Džozef Bajden, upozorio je u svom posljednjem zvaničnom obraćanju iz Bijele kuće, na rastuće opasnosti od “oligarhije” i neograničene moći u rukama najbogatijih pojedinaca u Americi.

Bajden je naglasio da ekstremno bogatstvo i uticaj mogu da ugroze demokratiju i prava građana, prenio je AP.

“Danas u Americi nastaje oligarhija koja prijeti našim pravima i slobodama”, rekao je Bajden, kojeg će 20. januara zamijeniti novoizabrani predsjednik Donald Tramp.

On je u govoru potvrdio da će sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, postignut za vrijeme njegove administracije, primijeniti nova administracija, a takođe je i naglasio da je lično on obezbijedio kontakte između svojih i Trampovih saradnika.

Govoreći o svom mandatu, Bajden je naveo da je tokom njegove administracije postignut značajan napredak u zakonodavstvu, uključujući usvajanje važnog zakona o bezbjednosti oružja i klimatskim promjenama, ali je upozorio na rizik od ukidanja regulativa koje su ključne za budućnost zemlje.

Takođe je ukazao na opasnosti koje nosi razvoj vještačke inteligencije bez adekvatnih regulacija i kritikovao je društvene mreže zbog ukidanja provjere istinitosti činjenica.

U svom oproštajnom govoru, koji je pratio uži krug porodice i saradnika, Bajden je istakao značaj čuvanja institucionalnih vrijednosti Amerike, uključujući nezavisnost sudstva, slobodu medija i ograničavanje moći predsjednika.

Pozvao je i na promjenu Ustava kako bi se ukinuo predsjednički imunitet za djela počinjena tokom mandata.

Zajedno sa potpredsjednicom Kamalom Haris, koja je bila prisutna u Ovalnoj sobi, Bajden je zaključio da će se “plodovi njegove politike” vidjeti u narednim decenijama.

Pored toga, Bijela kuća je objavila izvještaj o dostignućima Bajdenove administracije, uključujući ekonomski napredak, koji je donio 16,6 miliona radnih mjesta, smanjenje inflacije, kao i jačanje međunarodnih saveza.

Bajden je na kraju govora poručio da će biti aktivan u političkom životu i nakon završetka mandata.

Pored Haris i njenog supruga Daga Emhofa, Bajdenov govor u Ovalnoj sobi pratili su njegova supruga Džil, sin Hanter i drugi članovi porodice.

Donald Tramp jedva čeka da stupi na dužnost predsjednika Amerike kako bi započeo mirovne pregovore o Ukrajini, a prvi korak bio bi sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Naime, u ponedjeljak 20. januara Tramp će preuzeti funkciju predsjednika SAD-a, što znači da će od utorka početi “sa poslom”. Kako je najavio u intervjuu za “Newsmax”, prvo čime će se baviti biće okončanje rata ili barem primirje u Ukrajini.

Ipak, i sam Tramp shvaća da to neće biti lako, jer obje strane Ukrajina i Rusija imaju zahtjeve koje je teško ispuniti i nisu spremne na velike kompromise.

Tramp je izjavio da će jedan od prvih poteza nakon preuzimanja Ovalne kancelarije biti susret sa Putinom. Prije toga, kako kaže, njih dvojica bi mogli razgovarati telefonom.

Još nije poznato kada bi sastanak mogao biti održan, ali spekuliše se da bi to moglo biti u narednih tri do šest mjeseci. Američki mediji, pozivajući se na izvore bliske Trampu, navode da će prvi mirovni prijedlozi biti izneseni zvanično do kraja marta ili početka aprila.

Tramp smatra da postoji samo jedna strategija za okončanje rata, koja zavisi od Putina. Dodao je da ne vjeruje da je Putin zadovoljan trenutnom situacijom na ratištu.

Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc izjavio je da se telefonski razgovor između Trampa i Putina može očekivati u narednim danima ili nedjeljama. To će biti prvi korak ka budućem sastanku, za koji su pripreme već u toku.

Naime, Tramp smatra da “postoji samo jedna strategija okončanja rata”, a ona zavisi o Putinu. Doduše, Tramp kaže da ne može zamisliti da je Putin previše oduševljen kako mu stvari idu na frontu.

“Znam da želi da se sretne sa mnom, a ja se želim naći s njim što prije. Učinio bih to ranije, ali prvo moraš doći u poziciju”, kaže Tramp.

Neki američki mediji navode da bi se Tramp mogao sastati i sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

“Još nismo odredili tačnu strukturu budućeg sastanka, ali radimo na tome”, odgovorio je Volc na pitanje novinara da li će Zelenski prisustvovati tom sastanku, prenosi ruski portal Meduza.

Volc je dodao da se situacija na rusko-ukrajinskom frontu mora stabilizovati “prije nego što postignu bilo kakav dogovor”.

“Željeli bismo da do prekida vatre dođe”, kaže Volc, jer bi to po njemu bio “prvi pozitivni korak s obje strane”.

Očekuje se da će obje strane, pogotovo ruska, doći na razgovore s maksimalističkim zahtjevima.

Kremlj je oprezan u vezi sa Trampovim najavama. Portparol Dmitrij Peskov izjavio je da je “prerano govoriti o mjestu mogućeg sastanka”, jer još ne postoje konkretne pripreme za pregovore.

Iz Kremlja su oprezni i suzdržani oko Trampovih najava, kažu da je “prerano govoriti o mogućem susretu Putina i Trampa”, iako su se za domaćina javili već i Slovaci, odnosno premijer Robert Fico ponudivši Bratislavu i kao mjesto za mirovne pregovore, a klasično Švajcarci koji već imaju iskustva kad su takvi susreti u pitanju, ali ponudio se i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše Jutarnji list.

Iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopšteno je večeras da konačan sporazum o prekidu vatre sa Hamasom još nije postignut.

U izjavi izraelskog premijera navodi se da još nisu riješena konačna pitanja, ali da se nada da će “detalji biti finiširani večeras”, prenio je AP.

Svjetski mediji prethodno su, pozivajući se na dobro upućene izvore, objavili da su izraelska vlada i Hamas dogovorili sporazum koji će zaustaviti borbe u Gazi i dovesti do postepenog oslobađanja talaca i palestinskih zatvorenika, a vijest je potvrdio i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.

Neimenovani arapski zvaničnik rekao je za Tajms of Izrael da ima još “manjih” neriješenih pitanja koja se tiču prekida vatre i oslobađanja talaca, koji će biti finiširani kada sporazum počne da se implementira.

Ova pitanja uključuju završavanje procesa provjere oko 1.000 palestinskih zatvorenika koji treba da budu pušteni. Većinom su to ljudi iz Gaze koji su bili zatvoreni od početka rata, kaže arapski zvaničnik iz jedne od posredničkih zemalja.

Broj palestinskih zatvorenika koji služe doživotne kazne, a koji će biti pušteni kao dio sporazuma, također nije konačno utvrđen, iako je proces gotovo završen, dodao je zvaničnik.

Hamas je pristao da zatvorenici koji služe doživotne kazne budu pušteni u treću zemlju koja je prethodno dogovorena, dok Izrael traži da i dio drugih zatvorenika, koji će biti pušteni, odu u inostranstvo, kaže arapski zvaničnik upoznat sa pregovorima, dodajući da će ovo pitanje također biti rešeno narednih dana.

Posrednici su zaključili da ova pitanja nisu dovoljno značajna da opravdaju odlaganje objave sporazuma i početak njegove implementacije.

Prvi dan sporazuma je planiran za nedjelju, kada će biti puštena tri izraelska taoca, kaže arapski zvaničnik, prenosi Tanjug.

Strane u sukobu u Gazi – Izrael i palestinski pokret Hamas – dogovorili su prekid vatre u trajanju od 42 dana uz posredovanje Katara, Egipta i SAD, a sporazum stupa na snagu 19. januara, rekao je katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman El Tani.

“U prvoj fazi biće oslobođena 33 izraelska taoca, uključujući civile, a zauzvrat, palestinski zatvorenici će biti pušteni iz izraelskih zatvora i pritvorskih centara kao dio sporazuma”, rekao je El Tani na konferenciji za novinare.

On je dodao da će Katar, Egipat i SAD formirati zajednički tim u Kairu koji će nadgledati prekid vatre u Gazi.

Portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova Majed El Ansari izjavio je da će pregovarački proces o detaljima sprovođenja sporazuma početi u četvrtak ujutru.

Izraelski predsjednik Isak Hercog pozvao je izraelsku vladu da prihvati objavljeni sporazum o Pojasu Gaze i oslobađanju talaca, nazvavši to važnim i neophodnim korakom, prenosi Srna.

Mađarska i Srbija će ubrzati izgradnju naftovoda između dvije zemlje zbog američkih sankcija koje podrivaju energetsku bezbjednost u Evropi, izjavio je ministar spoljnih poslova i ekonomskih odnosa Mađarske Peter Sijarto posle telefonskog razgovora sa ministarkom energetike i rudarstva Srbije Dubravkom Đedović Handanović.- Na osnovu lekcija iz proteklih nedjelja, dogovorili smo se danas u telefonskom razgovoru sa ministarkom energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović da ubrzamo naša zajednička ulaganja u energetsku bezbjednost, uključujući izgradnju novog interkonektora koji povezuje električne mreže dvije zemlje i izgradnju prvog zajedničkog naftovoda. Neki učesnici u svjetskoj politici mogu da stvaraju ozbiljne poteškoće svojim sankcijama i ograničenjima, a njihove odluke se jasno donose bez uzimanja u obzir interesa njihovih saveznika – primijetio je Sijarto, misleći na sankcije SAD protiv ruskih naftnih i gasnih kompanija, kao i na srpsku kompaniju NIS.