VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srbija i Srpska obilježavaju Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Srbija i Srpska obilježavaju Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    U zemljama pobjednicama u Prvom svjetskom ratu danas se obilježava Dan primirja, a u Srbiji je državni praznik.

    Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava i Republika Srpska.

    U Banjaluci će Gradsko udruženje potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca, sa predstavnicima Generalnog konzulata Srbije i predstavnicima Grada, položiti vijence na spomenik žrtvama Veleizdajničkih procesa.

    U Sokocu će biti položeni vijenci kod spomenika srpskim dobrovoljcima na kojem su upisana imena 363 dobrovoljaca sa područja ove opštine.

    Potpisivanjem kapitulacije Njemačke u željezničkom vagonu u francuskom mjestu Kompijenj, 11. novembra 1918. godine okončan je Prvi svjetski rat.

    U Prvom svjetskom ratu poginulo je najmanje deset miliona vojnika, a još toliko ljudi umrlo je od bolesti i gladi. Srazmjerno najveće žrtve podnijela je Srbija, izgubivši 26 odsto stanovništva.

    Simbol ovog praznika je Natalijina ramonda – cvijet koji se nosi na reveru i koji govori o srpskom narodu, iskušenjima koja je prošao tokom i poslije Prvog svjetskog rata i o vaskrsnuću Srbije.

  • Sudija Ustavnog suda protivustavno u ovoj instituciji

    Sudija Ustavnog suda protivustavno u ovoj instituciji

    U Ustavnom sudu BiH od jutros protivustavno sjedi sudija Seada Palavrić.

    Naime, Palavrićeva je juče navršila 70 godina čime je trebalo da završi njeno “službovanje” u Ustavnom sudu.

    Tekst se nastavlja posle oglasa

     

    “Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, navodi se u Ustavu BiH.

    Na ovo je podsjetio i pravnik Ognjen Tadić.

    “Samo da kažem da u Ustavnom sudu BiH od jutros protivustavno sjedi sudija Seada Palavrić, koja je po Ustavu BiH danas morala otići u penziju. I takvu BiH zovu država”, naveo je Tadić na mreži Iks.

  • Kako se Čović provukao ispod američkog “radara”, a Dodik i Izetbegović nisu

    Kako se Čović provukao ispod američkog “radara”, a Dodik i Izetbegović nisu

    Otkako je u februaru 2022. godine došao u Sarajevo kao novi američki ambasador, Majk Marfi skoro da je bez prestanka vodio žestoke verbalne obračune i razmjenivao optužbe s aktuelnim predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD Miloradom Dodikom.

    Marfijeve kritike na račun aktuelne vlasti u Srpskoj, posebno njenog “frontmena” , dovele su do toga da je lider SNSD čak odlučio da prekine sve odnose s SAD dok je Marfi na poziciji ambasadora. U isto vrijeme, na meti žestokih kritika američkog ambasadora nalazio se i lider SDA Bakir Izetbegović i njegova politička partija, pa su tako mnogi ocjenjivali da je za Izetbegovićev politički sunovrat i poraz SDA na opštim izborima 2022, zapravo, najzaslužniji “angažovani” Marfi.

    Kako bilo, jedini koji se iz trougla SNSD-SDA-HDZ, nekako, “izmigoljio” ispod “radara” američkog ambasadora i bez posljedica nastavio da dominira domaćom političkom scenom jeste lider HDZ BiH, Dragan Čović.

    Iako su se prije nekoliko godina, u vrijeme kada su Dodik, Izetbegović i Čović držali sve konce vlasti u BiH u svojim rukama, provlačile glasine da je, nakon lidera SNSD i SDA, šef HDZ sljedeći na listi za “politički odstrel”, pa su se tako, kao skoro izvjesne, pominjale i američke sankcije prema Draganu Čoviću i njegovoj stranci, u posljednje vrijeme lidera HDZ nijedan strani diplomata u BiH ne pominje kao “kočničara” u napretku zemlje. Štaviše, prilikom svake posjete visokih zvaničnika EU Sarajevu Čović ne propušta priliku da sebe i Hrvate u BiH predstavi kao “lokomotivu na evropskom putu”.

    Kako je Čović izbjegao sudbinu Dodika i Izetbegovića da se nađe u nemilosti Amerikanaca i zvaničnog Brisela, pitali smo za mišljenje političkog analitičara Ivanu Marić. Ona kaže da je Hrvate u BiH i njihovu politiku “interesantno posmatrati po mnogim pitanjima”.

    – U BiH su, inače, sve teme nekako podijeljene na bošnjačke, srpske i hrvatske, pa tako i problemi. Kada, na primjer, imamo neke političke sukobe oko Srebrenice, Hrvati se apsolutno ne oglašavaju oko toga. Ako su u pitanju neki odnosi između Srbije i BiH, Hrvata tu takođe apsolutno nema. Kao da Hrvati ne žive u BiH i kao da su to neki tuđi problemi – kaže Marićeva za Srpskainfo.

    Ona podsjeća na to da je dugogodišnji lider HDZ BiH Dragan Čović u javnosti bio percipiran kao neko ko ima “problematičnu prošlost”, kao i optužbe za kriminalne radnje, a neki ga, prema njenim riječima, smatraju korumpiranim.

    – Međutim, izleda da je Čović dovoljno mudar da ne dozvoli da ga u tome uhvate. Jednom su ga uhvatili i uspio je da se izvuče. Poslije toga postao je još oprezniji, pa tako sada “puše i u jogurt” – opisuje Marićeva.

    Lider HDZ BiH, je dodaje ona, shvatio kako funkcioniše politika u BiH i u skladu s tim se i ponaša.

    – Čović ne izlazi često u medije i mislim da je jedini političar koji dobija izbore iako se u predizbornoj kampanji apsolutno ne pojavljuje u medijima. On ne gostuje u televizijskim emisijama i zaista je savladao način kako funkcioniše sistem u BiH – ocjenjuje Marićeva.

    Do prije dvije godine i tadašnjih opštih izbora, kako podsjeća, Dragan Čović se takođe nalazio na meti kritika međunarodnih faktora, posebno Amerikanaca zbog blokada i opstrukcija u Federaciji BiH.

    – Međutim, nakon završetka izbora HDZ je uspostavio dobar odnos sa “Trojkom”. To se zaista osjeti u FBiH, gdje je politička situacija mnogo opuštenija. Mislim da je to ono što je opustilo i Čovića, pa se više ne osjeća ugroženim. S druge strane, vidimo da je Bakir Izetbegović uspio da sebe i SDA od najvećih miljenika SAD i međunarodne zajednice pretvori u njihove najveće oponente. SDA je postala druga u BiH po broju stranačkih kadrova na američkoj crnoj listi, a prva po broju funkcionera koji se nalaze u zatvorima – zaključuje Marićeva.

     

     

  • Šolc razgovarao sa Trampom o uspostavljanju mira u Evropi

    Šolc razgovarao sa Trampom o uspostavljanju mira u Evropi

    Njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je u nedjelju uveče telefonom sa novoizabranim predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom o bilateralnim odnosima i geopolitičkoj situaciji, saopštio je portparol savezne vlade Stefen Gebešrajt.

    “Savezni kancelar Olaf Šolc razgovarao je telefonom sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom i još jednom mu lično čestitao pobjedu na izborima. Razgovarali su o njemačko-američkim odnosima i aktuelnim geopolitičkim izazovima”, naveo je Gebešrajt, prenosi Rojters.

    Kako je naveo, njemački kancelar je izrazio spremnost savezne vlade da nastavi uspješnu saradnju dvije zemlje, “koja traje decenijama”.

    “Takođe su se dogovorili da rade zajedno na uspostavljanju mira u Evropi”, dodao je portparol njemačke vlade, prenosi Tanjug.

  • Izrael pozvao građane da izbjegavaju kulturne i sportske događaje u inostranstvu

    Izrael pozvao građane da izbjegavaju kulturne i sportske događaje u inostranstvu

    Vlasti u Izraelu pozvale su danas građane te zemlje da u narednim nedjeljama izbjegaju odlaske na kulturne i sportske događaje u inostranstvu u kojima učestvuju Izraelci, nakon napada od prošle nedjelje na izraelske navijače u Amsterdamu, prenosi Rojters.

    U saopštenju iz kabineta premijera Izraela Benjamina Netanjahua se navodi da ta zemlja ima obavještajne podatke da propalestinske grupe u inostranstvu namjeravaju da ugrožavaju Izraelce u gradovima u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji i drugim zemljama.

    U petak je u Amsterdamu došlo do sukoba, za koje je gradonačelnik tog grada rekao da su ih izazvali “antisemitski udari i beži odredi”, u kojima su učestvovali i izraelski navijači Makabija iz Tel Aviva, koji je dan prije imao utakmicu sa holandskim Ajaksom.

    Izrael je u Nizozemsku poslao avione, kojima navijači treba da se vrate u zemlju.

  • Orban: Tramp je naš “brat po oružju”

    Orban: Tramp je naš “brat po oružju”

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nije mađarski “spasitelj”, već da je njihov “brat po oružju”.

    Dodao je da se Donald Tramp bori za stvari za koje se bori i Mađarska.

    “Više nismo sami, cijela Amerika je sa nama, cijela američka Vlada”, rekao je Orban u intervjuu za televizijski kanal TV2.

    On je, analizirajući američke izbore, rekao da je najvažnije pitanje šta će biti sa Mađarima.

    “Mi Mađari, aktuelna mađarska vlada, moramo da se založimo za mađarske interese”, istakao je on, prenijela je agencija MTI.

    Povodom izbora Donalda Trampa za novog predsjednika SAD, on je rekao da Mađarska sada “može lakše ostvariti svoje interese i ciljeve nego ranije”.

    “Ali samo mi možemo da ih ostvarimo”, kazao je Orban, prenosi Tanjug.

  • Lavrov: Zapad želi da okrene svijet protiv Rusije

    Lavrov: Zapad želi da okrene svijet protiv Rusije

    Zapadne zemlje pokušajima zastrašivanja, ucjena i diktature pokušavaju da okrenu svjetsku većinu protiv Rusije, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    On je na zatvaranju prve ministarske konferencije Foruma za partnerstvo Rusije i Afrike rekao da se metode koje koristi Zapad u odnosima sa svjetskom većinom ne razlikuju mnogo od kolonijalnih, prenosi Tass.

    “Ove metode se sada vrlo često primjećuju u djelovanju Zapada, koji grčevito želi, suprotno moćnoj objektivnoj tendenciji formiranja multipolarnog svjetskog poretka, da bar uspori ovaj trend, ako već ne može da ga zaustavi”, podvukao je Lavrov.

    Prva ministarska konferencija Foruma partnerstva Rusija-Afrika održana je od 9. do 10. novembra na saveznoj teritoriji Sirijusa kod Sočija.

    Događaju je prisustvovalo oko 1.500 delegata, uključujući više od 40 ministara sa afričkog kontinenta, prenosi Tanjug.

  • Dodik: Razgovor Vučića i Trampa odlična vijest za cijeli region

    Dodik: Razgovor Vučića i Trampa odlična vijest za cijeli region

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio da je nesporni lider regiona koji se zalaže za mir, stabilnost, razumijevanje i razvoj, ne samo Srbije, već čitavog zapadnog Balkana.

    Dodik je naveo da je sinoć telefonom razgovarao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji ga je upoznao o razgovoru koji je imao s novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

    “Vučić je potvrdio da je nesporni lider regiona koji se zalaže za mir, stabilnost, razumijevanje i razvoj, ne samo Srbije, već čitavog zapadnog Balkana. Zato je razgovor predsjednika Srbije i novog predsjednika Amerike odlična vijest za cijeli naš region”, napisao je Dodik na mreži “X”.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je prethodno da je sinoć imao odličan, sadržajan i veoma srdačan razgovor sa novoizabranim predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trampom.

    Vučić je rekao da je izrazio želju da dalje unapređuju odnose u svim sferama društvenog života, kao i nadu da će posjetiti Srbiju, gdje je podrška za izbor Trampa bila najveća u cijeloj Evropi, prenosi Srna.

  • Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona KM?

    Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona KM?

    U BiH do daljeg ostaje “zarobljeno” između 800 i 900 miliona maraka, prikupljenih po više osnova, jer se političari ne mogu dogovoriti o raspodjeli, što analitičare ne iznenađuje, jer je to, kako kažu, politički kurs čiji smo svjedoci godinama i decenijama.

    Kako to izgleda u praksi, vidjeli smo prije nekoliko dana, kada su lideri stranaka koje čine vlast na nivou BiH, nakon sastanka održanog u Sarajevu, bili poprilično raspoloženi, iako se, u suštini, ništa nisu dogovorili.

    Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je “nenormalan način” na koji se ova zemlja vodi, zato što dominiraju privatni interesi, a tako se, dodaje, djelovalo i odlučivalo u protekle tri decenije.

    “Svaka promjena tog načina mogla bi se protumačiti kao njihova slabost, a sa druge strane, označila bi prostor za promjenu. Očito, nama trebaju ljudi na svim stranama koji će staviti javni, opšti interes, na čelo”, rekao je Mujkić.

    Ali, treba podsjetiti da građani ne biraju takve, odnosno nove, a Mujkić ocjenjuje da smo dopustili da se prestrašimo.

    “Dovoljno je da pratimo retoriku na svim izborima, i na opštim i na lokalnim. Vi ćete vidjeti da uglavnom dominira retorika zastrašivanja”, naglašava Mujkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Tanja Topić, politički analitičar, smatra da je riječ o zatezanju i uslovljavanju, gdje svaka strana želi pokazati mišiće, tražeći da se prvenstveno ispune njima bitni zahtjevi.

    “Ali ako ćemo biti potpuno iskreni, i to je posebno poražavajuće da smo mi svi sretni i označavamo uspjehom to kad oni razgovaraju. Zamislite, koliko su građani ove države skromni i ništa ne traže od svojih izabranika”, naglašava Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Nije to, dodaje ona, (ne)sposobnost, već je to vrhunac cinizma i bahatosti, igra moći i nebriga za opšte dobro.

    “Kako znaju da njihovi glasači neće da ih kazne, mogu tako da se ponašaju unedogled”, rekla je Topićeva.

    Sastanku u Sarajevu, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onog što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega par rečenica, dao je Čović.

    “Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate – mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

    Lider HDZ BiH tada se, između ostalog, bazirao i na sredstva koja čekaju da budu raspoređena.

    “Ne zaboravimo da se negdje u okvirima BiH ne koristi, ja ću kazati procjenu, 800 do 900 miliona maraka, zato što se mi ne možemo dogovoriti kako da ih implementiramo, a za to vrijeme se zadužujemo na svakoj razini u BiH. A to moramo izvršavati ako želimo usvajati proračune”, rekao je Čović.

    O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

    “Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.

    Podsjetimo, još prije pet mjeseci raspolagalo se podatkom da je više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu, a tu su akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa BiH”, te sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

  • Koliko je teško kupiti nov automobil?

    Koliko je teško kupiti nov automobil?

    Kupovina novog automobila predstavlja veliku investiciju i mjesečna primanja ne mogu da pokriju dodatno zaduženje za jedan takav podvig.

    Ovo je u suštini najčešći odgovor koji smo dobili razgovarajući sa građanima o tome kakav automobil voze, koliko ga je teško održavati i koliko je danas teško kupiti novo vozilo.

    Bazu naših pitanja pronašli smo u podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, koji je saopštio da su u periodu jul, avgust i septembar ove godine u Srpskoj registrovana ukupno 138.272 vozila, od kojih je čak 82.215, odnosno oko 60 odsto, starije od 15 godina.

    Od ovog broja, kako su dalje saopštili iz Zavoda, putničkih automobila bilo je 111.855, od čega je 68.975 starijih od 15 godina, odnosno oni su proizvedeni prije 2009. godine.

    Što se novoregistrovanih vozila tiče, njihov broj je za 5,2 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što djelimično može značiti da se radi o novim automobilima.

    Upravo jedno takvo vozi Banjalučanin Nemanja I.

    On je svog četvorotočkaša kupio prošle godine, što bi se reklo ispod čekića.

    Za “Nezavisne novine” kaže da mu je to jedna od najboljih investicija koje je imao.

    “Kupio sam ga nenamjenskim kreditom, rata je sasvim pristojna. Ne dajem mehaničarima pare, već dajem banci. I znam šta vozim, ne brinem se kad putujem kroz Hrvatsku da će nešto otkazati. Pritom, konačno znam koliko svaki mjesec zarađujem i koliki su mi troškovi. Do tada sam vozio auto star 18 godina i više para sam trošio za majstore nego za gorivo. Svaki drugi, treći mjesec, taman kada se malo finansijski popravim, desi se kvar. Jednom majstoru 100, drugom  500, trećem  1.500 maraka. Gdje sam ja tu?”, kaže ovaj Banjalučanin.

    Dodaje da mu kupovina novog automobila štedi i novac i vrijeme i živce.

    “Nazovem majstora, on kaže da dovezem auto za 10 dana. Kako, šefe? Meni 10 dana da auto stoji na parkingu? A da ne kažem da dobar dio majstora radi na način da iz auta čupa i mijenja dio po dio dok ne pogodi onaj dio koji je pokvaren. Sad imam petogodišnju garanciju i jednu veliku brigu manje”, priča ovaj vozač.

    Kredit na koji se odlučio ovaj Banjalučanin, za većinu građana koji žele novo vozilo, apsolutno je jedina moguća opcija. Ipak, mnogi od njih su u vezi s tim pitanjem oprezni, jer, kako kažu, teško im se odlučiti za zaduženje, pogotovo ako već imaju kredit ili ako su im plate dovoljne samo da pokriju osnovne mjesečne potrebe, u sklopu kojih je i održavanje automobila, ukoliko ga već imaju.

    Stoga većina njih ćuti i vozi ono što može sebi priuštiti ili, kako kažu za “Nezavisne novine”, ono što im je u ovom trenutku najisplativije.

    “Vozim automobil star 12 godina, u pitanju je opel, a kupio sam ga prije tri godine. Vjerujem najviše njemačkim markama automobila, i ranije sam vozio ‘švabu’. Mislim da većina naših vozača tako razmišlja i da tim automobilima najviše vjeruju”, rekao je jedan dugogodišnji vozač iz Banjaluke, koji je svog limenog ljubimca uvezao iz Evropske unije.

    On objašnjava da su upravo ti automobili najisplativiji kad je u pitanju omjer cijene i kvaliteta, ali naglašava kako pri kupovini “voznog parka” u obzir treba uzeti cijenu i dostupnost rezervnih dijelova.

    Kada je u pitanju kupovina novog auta, naš sagovornik kaže da bi to za njega bila prevelika investicija.

    “Kad već nisam u prilici da kupim novi mercedes, folksvagen ili opel, uvijek bih prije kupio njemačkog polovnjaka nego novi automobil dalekoistočne marke”, rekao je ovaj sumnjičavi vozač.

    Milan J. iz Banjaluke ističe da vozi automobil koji je postao punoljetan.

    “Moj automobil je star već 18 godina, iako me za sada dobro služi. Naravno da bih kupio novije vozilo, ali situacija je takva da trenutno sebi mogu priuštiti jedino ovaj automobil. Nisam iznenađen činjenicom da dvije trećine stanovništva vozi automobil stariji od 15 godina”, kazao je ovaj Banjalučanin.

    S druge strane, ima i onih koji ne namjeravaju da odustanu od namjere da kupe nov auto, iako su cijene, priznaju, previsoke.

    “Unazad nekoliko mjeseci tražim automobil, ali zasad još nisam uspjela naći, jer je sve preskupo. Ipak, nekako više gledam u tom pravcu da bude novije nego polovno, jer bih se tada osjećala sigurno”, kazala je za “Nezavisne” Jelena T. iz Kneževa.

    I Jelena T. i oni kojima je nov automobil prioritet treba da znaju da će za tako nešto morati da izdvoje minimum par desetina hiljada KM.

    Tako vozila iz “Hjundaijeve” porodice, poput Bayona ili Tucsona, koštaju od 30.000 KM pa naviše, škoda oktavija – sportska linija, proizvedena ove godine ide i preko 70.000 KM, dok je i za škodu oktaviju, staru tri godine, potrebno platiti oko 33.000 KM.

    Za reno klio, 2021. godište, plaća se više od 20.000 maraka, a čak i ona koja su stara 10 godina, građane koštaju više od 10.000 KM. Golf 6 je postalo skoro nemoguće naći ispod 13.000 KM, a šta tek pričati za nove modele golfa sedam ili osam, koji su znatno iznad 25.000 KM.