VRBAS Media

Autor: INFO

  • Krvoproliće u Uroševcu: Izbodene četiri osobe, među njima i djevojčica

    Krvoproliće u Uroševcu: Izbodene četiri osobe, među njima i djevojčica

    U Uroševcu uhapšen je muškarac E.S. (59) zbog sumnje da je nožem izbo četvoro ljudi na ulici, javljaju mediji sa Kosova i Metohije.

    Među povrijeđenima su i dvije maloljetne osobe, od kojih jedna djevojčica stara samo 10 godina.

    Djevojčica (10) je bila u životnoj opasnosti, rekao je direktor Urgentne klinike Naser Sila.

    Kako je saopšteno iz policije, krovproliće se dogodilo juče oko 15.40 časova u ulicama “Envera Topalija”, “Halima Spahije” i “Ejupa Statovca”, prenosi Gazeta Express.

    Portparol policije za region Uroševca, Kanun Veselji (Veseli) potvrdio je slučaj.

    “Više policijskih timova, uključujući Jedinicu za brzo reagovanje, započelo je potragu za osumnjičenim. Nakon intenzivne potrage, oko 16:40 uspjeli su da uhapse osumnjičenog muškarca s Kosova E.S. starog oko 59 godina, koji je pod mjerama obezbjeđenja sproveden u policijsku stanicu u Uroševcu. Istražitelji i regionalni forenzičari istražuju mjesta incidenta, a pronađen je i oštar alat (nož) za koji se sumnja da je korišćen u navedenim slučajevima”, rekao je Veselji za Klan Kosova.

  • Milanović: Brisel nije glavni grad Hrvatske, a nisu ni Beograd ni Beč

    Milanović: Brisel nije glavni grad Hrvatske, a nisu ni Beograd ni Beč

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je da je Brisel daleko i da nije glavni grad Hrvatske, te da ne treba drugima prepustiti da donose važne odluke koje se, kako je rekao, na kraju krajeva tiču života i smrti, rata i mira, jer u tom slučaju Hrvatska ne služi svrsi.

    “To je naša država, to su naše granice, to su naši ljudi i to je naša kultura”, rekao je Milanović sinoć na svečanoj sednici Opštinskog vijeća u toplicama Sveti Martin u Međumurju.

    On je u obraćanju rekao da se u Međumurju živi bezbrižno i mirno.

    “To ako sačuvamo, napravili smo sve”, rekao je šef hrvatske države i upozorio da su “vremena u kojima živimo i događaji oko nas užasno komplikovani, i da nikada nisu bili komplikovaniji”.

    Govoreći o situaciji u svijetu, dodao je dao je da se u takvim situacijama “treba povući malo u sebe, baviti se svojim poslom i svojim novcem te gledati kako da se taj novac zasluži”.

    “Tu u blizini je granica na Muri preko koje su nama prijateljske, bliske i srodne države i narodi, Slovenci i Mađari. Ali, ono dalje je daleko, Brisel nije glavni hrvatski grad, to nije bio ni Beograd ni Pešta ni Beč, a bili su relativno blizu”, rekao je Milanović, saopšteno je iz njegovog kabineta, prenosi Tanjug.

    Međimurcima je poželeo da što više evropskih fondova “izvuku u svoju korist”.

    “To nisu fondovi koji će se moći direktno preliti u novac i zaradu. Mi o tome ovdje pričamo, o novcu i zaradi između kojeg stoji znak jednakosti sa snagom i nezavisnošću”.

    To su, rekao je Milanović, lijepi novci za projekte koji pomažu da se promjeni infrastruktura, ali ne da se direktno više zarađuje jer za to niko ne daje novac.

    U tom smislu, dodao je, da su Toplice Sveti Martin, u kojima se održana svečana sednica Opštinskog vijeća Sveti Martin na Muri, kupila velika njemačka firma.

    “Ne znam da je neka hrvatska firma kupila neke toplice u Njemačkoj. To je odnos sila i moći, snage i interesa, njega treba biti svjestan i ne zanositi se grandioznim idejama. Mi moramo izvući maksimum od onoga što Evropa nudi nama, znati gdje je naš prostor, koje su naše vrijednosti i gledati svoj posao”, zaključio je Milanović, kome u januaru ističe mandat i koji je jedan od kandidata za novog hrvatskog predsjednika na izborima koji će biti održani u decembru.

  • Koliko je BiH spremna za vanredne situacije?

    Koliko je BiH spremna za vanredne situacije?

    Poplave, zemljotresi, požari, bolesti (epidemije/pandemije), glad, rat, suša, samo su neki od razloga zbog čega se proglašava vanredna situacija.

    Protekla decenija za BiH bila je izazovna po sličnim stvarima, počevši od katastrofalnih poplava 2014. godine, pandemije virusa korona, požara, zemljotresa, pa do novih poplava i klizišta koji su prije nešto više od mjesec dana pogodili pet opština u Federaciji BiH, a u kojima je nažalost nastradalo više od 20 ljudi.

    Vanredna situacija proglašavana je odmah po nepogodi, ali se nadležni u BiH, kako smatraju dobro upućeni, u pojedinim situacijama nisu najadekvatnije snašli, pogotovo kada je u pitanju preventivno djelovanje, odnosno kada se trebalo raditi na tome se neke stvari više nikada ne ponove ili da posljedice istih budu manje.

    Jasno je da se ne može predvidjeti ili spriječiti zemljotres, ali se i te kako može djelovati da se nepogode poput poplava, požara, širenja bolesti ukrote ili ublaže nakon što se dese prvi put.

    Neupitno je da se država u svakoj vanrednoj situaciji digla na noge, da su angažovani policija, vojska, gorske službe spasavanja, civilna zaštita, volonteri iz svih krajeva BiH i regiona, ali je, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, potrebno napraviti dugoročan plan da više ne dođe do tragedije kakvu smo, na primjer, imali priliku da vidimo u Donjoj Jablanici, gdje je kamenolom zatrpao kompletno naselje i nadležnima bacio rukavicu u lice, jer su upravo oni dali dozvolu jednom privatniku da krči šumu i vadi kamen.

    Priroda je tada, ali i ranije pokazala da ona nije ta koja će se prilagoditi građanima, već da su građani ti koji se moraju prilagoditi njoj, a nerijetke neprilike u BiH otvaraju pitanja koliko je država spremna da se nosi sa njima?

    “Što se tiče Gorske službe spašavanja FBiH, vidjeli ste na primjeru Jablanice. Mi imamo svoje procedure i prvo ću reći da smo mi isključivo volonteri. A volonteri umjesto da su na kraju linije odbrane i da dolaze onda kada se iscrpe sve snage koje je obezbijedila država, oni dolaze prvi. Imamo situaciju da pored čitavog sistema koji treba da postoji u državi, nama humanitarnu pomoć dijele udruženja, a ljude prvo spašavaju volonterske službe”, kaže Dženadin Veladžić, predsjednik GSS FBiH.

    Smatra da je BiH bolje odgovorila na poplave 2014. godine nego na ove nedavne.

    “To je jedan apsurd. Mi smo 10 godina govorili da se spremamo, obučavamo, da bismo reagovali bolje, a u stvari nam je reakcija bila lošija”, smatra Veladžić.

    Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da BiH ima kapacitete da se nosi sa saniranjem katastrofa poput one u Donjoj Jablanici, jer su odmah bile angažovane sve raspoložive snage. Slično je, navodi, i kada su u pitanju požari koji svako ljeto pogađaju širu teritoriju države.

    Trninić tvrdi da BiH ima mnogo bolju opremu za djelovanje kada su u pitanju, na primjer, poplave, te da je sve na većem nivou nego 2014. godine.

    “U Jablanici nema spremnosti. Kada se tako nešto desi, onda treba gledati kako evakuisati ljude, kako se ponašati od tog trenutka. A što se poplava tiče, sigurno smo napredovali za deset godina”, napominje Trninić za “Nezavisne novine”.

    Naglašava i da se u situacijama prirodnih katastrofa ne može isključivo kriviti država, već da je u pitanju čitav sistem.

    “Da li je država kriva što se baca smeće u pritoke velikih rijeka pa se to nagomilava.

    Imamo tu i krčenje šuma, pa kad padne kiša, tu vodu nema šta da zaustavi. Da li će i dalje biti suša, poplava, požara, hoće, a da li ima grešaka u Jablanici, krivičnih odgovornosti, naravno da ima, vidjeli ste da se potegla tema postojanja kamenoloma. Moramo biti spremni, a to znači upozoravati, objašnjavati, podizati svijest, a nadležnim institucijama praviti dodatne obuke i opremanje da bi djelovanje u situacijama kada se dese razne katastrofe bilo još bolje”, poručuje Trninić.

    Dio struke nije saglasan da je BiH dovoljno osposobljena da se nosi sa vanrednim situacijama. Kao razlog izdvajaju političko uređenje koje podrazumijeva više nadležnosti na različitim nivoima. Problem vide i u javnom sektoru koji, kažu, ne funkcioniše za potrebe građana i kao takav ne može da odgovori na hitne mjere.

    “Mi nemamo nikakvu strategiju i radnje koje nam kažu da smo spremni da dočekamo te neke vanredne situacije. Država uglavnom ne planira takve stvari, više je to administrativno djelovanje”, upozorava za “Nezavisne” Sabid Zekan, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli.

    Ključno je, dodaje on, preventivno djelovanje, a to u daljem znači da se infrastruktura treba prilagođavati prirodi, realnim potrebama i tehničkim uslovima.

    “Mislim da društvo nije spremno za to i da se ovdje radi stihijski i ad hoc. Često se ne vole pravila i disciplina i najčešće se radi od slučaja do slučaja. Kada se nešto desi, onda se tri do pet dana priča o tome i onda se sve zaboravi. Moramo predvidjeti šta se sve može desiti za narednih 50 godina i eventualno početi djelovati odmah, ulagati malo novca, a sa pametnim ulaganjem možemo dobiti mnogo”, kazao je Zekan.

  • Stanivuković: Izrečene kazne od preko 20.000 KM

    Stanivuković: Izrečene kazne od preko 20.000 KM

    Nakon pojačanog nadzora rada firmi koje su angažovane za odvoz otpada u gradu, stanje je bolje, ali nedovoljno, zbog toga su izrečene nove kazne u iznosu od preko 20.000 KM, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluka.

    On je nakon sjednice Kolegijuma načelnika i šefova odsjeka istakao da je nadzor rada pojačan na svim nivoima, kako u Gradskoj upravi i javnim preduzećima, tako i prema firmama sa kojima grad sarađuje.

    “Tražićemo veću produktivnost i pozitivne rezultate na kraju svakog kvartala, u protivnom dolaziće do smjena ili raskida ugovora”, dodao je gradonačelnik.

    Prema njegovim riječima, u toku su završne pripreme nove sistematizacije koja će podrazumijevati efikasniju Gradsku upravu, bližu građanima.

    “Takođe, nova sistematizacija značiće i novi početak za neke nove ljude, ali i kraj saradnje sa određenim kadrovima koji se nisu dovoljno dobro pokazali u obavljanju poslova za koje su bili zaduženi.  Želim da popravljamo sve greške iz prethodnog mandata, kako bismo tokom novog bili još bolji i uspješniji. Zato ću od sadašnjih i budućih saradnika tražiti i više i bolje, jer čak i kada se ostvari velika i ubjedljiva pobjeda, posvećenost, inovativnost i promjene nabolje ne smiju izostati, naprotiv”, zaključio je Stanivuković.

  • Policajci pod istragom, jedan već osuđen

    Policajci pod istragom, jedan već osuđen

    Kriminalistička policija Policijske uprave Prijedor istraživala je rad svojih kolega iz Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Sanele Karagić Šumar i Slavka Kajteza.

    Ovo je navedeno u dokumentu koji je Republičko tužilaštvo kao materijalni dokaz predalo na suđenju optuženoj Karagić Šumar u banjalučkom Okružnom sudu.

    Radi se o zahtjevu da se provjeri da li su ispoštovane mjere zabrane vozačima izrečene u prekršajnim nalozima zbog prekoračenja brzine.

    Jedan od naloga se odnosi na ime M. D. zbog kojeg i sude Karagić Šumar. Nju optužnica tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja koje je učinila prilikom jedne saobraćajne kontrole.

    Kako je navedeno u optužnici ona je u evidencijama počinjenih prekršaja u jednom slučaju evidentirala lice koje nije prekoračilo brzinu, čime je omogućila da stvarni počinilac ne dobije zabranu upravljanja vozilom i kaznene bodove.

    U optužnici je navedeno da je prekršaj 4. avgusta 2019. godine vozeći BMW počinio Ž. O. koji je vozio 125 kilometara na sat tamo gdje ograničenje 80. Za to mu je izrečena kazna od 430 KM, dva kaznena boda i 60 dana zabrane upravljanja vozilom.

    Karagić Šumar terete da je u Registar prekršaja i kazni kao počinioca evidentirala M. D, iako je znala da navedeno lice nije to učinilo, čime mu je nanijela štetu, a Ž. O. pribavila korist u vidu neizricanja zabrane upravljanja vozilom i upisa kaznenih bodova.

    Zajedno sa pomenutom u ovom slučaju optužen je njen kolega policajac Slavko Kajtez (56) iz Prijedora, koji je priznao krivicu i osuđen na godinu zatvora i novčanu kaznu od 7.000 KM.

    Prema presudi Kajtez je prilikom saobraćajnih kontrola zloupotrijebio položaj i kazne koje su počinili pojedini vozači pisao na druge lica, a od vozača je uzimao novac. On je prema optužnici kontrolisao pomenutog Ž. O. koji je prekoračio brzinu te je od njega uzeo novac i pustio ga.

    Odbrana Karagić Šumar prigovorila je pojedinim dokazima u ovom slučaju tvrdeći da su nezakoniti i da se radi o kopijama koje ovjerio MUP Srpske, a ne zna se ko je potpisnik ovjere. Sudu su predložili i saslušanje svjedoka kojim, kako kažu, žele da dokažu da je optužena nadređene upoznala sa propustima kolege Kajteza i da su oni za to znali. Biće saslušana i optužena.

    Riješio kaznu prijatelju
    Svjedok tužilaštva Branislav Predojević iz Novog Grada ispričao je prošlog mjeseca u sudu da mu je Slavko Kajtez riješio kaznu koju je dobio za prekoračenje brzine, ali mu nije dao ništa. Predojević je potvrdio da je vozeći “mercedes CL5002 prekoračio brzinu.

    “Kamera radara me slikala u Brezičanima na putu Prijedor – Banjaluka i kada sam saznao za kaznu, zvao sam prijatelja Slavka Kajteza i pitao može li mi pomoći da ne ostanem bez vozačke. Rekao je da će pomoći i kasnije nisam platio ni kaznu i nije mi oduzeta dozvola. Kajtezu nisam dao novac”, rekao je Predojević, prenosi “Glas Srpske”.

  • Za 3 godine u Srpskoj 535 samoubistva

    Za 3 godine u Srpskoj 535 samoubistva

    Banjaluku su u posljednja 24 sata potresla dva slučaja, u kojem su život tragično okončale dvije žene.

    Tijelo mlade žene A.M (28) iz Banjaluke, za kojom se tragalo od nedjelje ujutru, pronađeno je u isti dan, naveče, u Banjaluci.

    Naime, porodica je nestanak prijavila u nedjelju oko 9 časova ujutro, a tijelo je pronašla policija. Kako nezvanično saznajemo, riječ je o samoubistvu.

    Osim toga, juče je u banjalučkom naselju Starčevica, u porodičnoj kući, pronađeno tijelo žene (76). Prvi rezultati istrage pokazali su da je takođe riječ o samoubistvu.

    Za tri godine 535 samoubistava u Srpskoj

    Prema zvaničnoj statistici, u Srpskoj se za tri godine desilo 535 samoubistava. Od toga, ruku na sebe su digla 393 muškarca i 142 žene. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 291 osoba je samoubistvo izvršila vješanjem, odnosno davljenjem i gušenjem.

    U Republici Srpskoj u 2023. godini prema podacima MUP RS evidentirano je 175 samoubistava, od čega su 139 počinili muškarci, dok su 36 samoubistava počinile žene, od kojih su 2 maloljetne osobe.

    Tokom prošle godine, među samoubicama je jedna osoba mlađa od 15, te njih petoro starosti od 15 do 24 godine.

    Centar za sigurnosne studije analizirao je broj suicida u posljednje 3 godine i na osnovu podataka prikupljenih kroz analizu statističkih biltena Zavoda za statistiku Republike Srpske, Federalnog zavoda za statistiku, službenih podataka Policije Brčko distrikta BiH i medija, ustanovljeno je da je u BiH u periodu od 2020. godine do 2023. godine 1.431 osoba počinila samoubistvo.

    Stiče se utisak da se o mentalnim problemima, depresiji i slično ne govori i ne piše dovoljno. Kako smatraju psiholozi sa kojima smo razgovarali, živimo u vremenu u kojem smo izloženi velikim pritiscima.

    “Olako shvatamo važnost mentalnog zdravlja”
    -Očekivanja društva su velika, pojedinci su nesigurni, nemaju samopouzdanje. Ljudi koji se odlučuju na takav čin se često osjećaju neshvaćeni, usamljeni, neprihvaćeni. Ne znaju kako da se nose sa pritiscima. Generalno, svi mi olako shvatamo važnost mentalnog zdravlja. Moramo uključiti i škole i porodice i društvene zajednice kako bi naučili bez straha potražiti pomoć – kaže za Srpskainfo Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut iz Prijedora.

    Vanja Sovilj, psiholog iz Banjaluke, smatra da postoji slaba tolerancija društva na mentalne probleme.

    Okolina često ne razumije da je određenom pojedincu potrebna pomoć. Psiholozi i psihoterapeuti se predstavljaju kao “bauk”. Takve osobe često ne vide izlaz iz situacije u kojoj se nalaze, osim da pokušaju da dignu ruku na sebe – objašnjava Soviljeva.

    Sve veći broj mladih diže ruku na sebe
    Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da se sve veći broj mladih odlučuje na suicid, ili pokušaj istog.

    Psiholog iz Banjaluke Sonja Stančić smatra se mladi ponekad ne mogu nositi sa izazovima života koji su za njih u nekim momentima možda preteški.

    -Potrebno je raditi na uzroku problema i emocionalnoj samoregulaciji. Mladi se uglavnom samopovređuju, a to je reakcija na emocionalne i socijalne okolnosti sa kojima se ta osoba nosi ili suočava. Samopovređivanje često prelazi u pokušaj suicida, a to je zapravo poziv u pomoć, odnosno da se primjeti to njihovo stanje sa kojim se nose. Mladi uglavnom ne mogu da se nose sa izazovima života koji su za njih preteški. Pravom pokušaju samoubistva prethode određena mentalna stanja kao što su depresivno raspoloženje, depresija ili liječenje od nekih mentalnih poremećaja – kaže Stančićeva.

     

  • Nedostatak narudžbina u Njemačkoj sve veći problem

    Nedostatak narudžbina u Njemačkoj sve veći problem

    Nedostatak narudžbina u Njemačkoj ponovo se pogoršao i postaje sve veći problem za tamošnju privredu, zaključak je danas objavljenog izvještaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.

    U oktobru se 41,5 anketiranih njemačkih kompanija požalilo na manjak narudžbina, što predstavlja porast u odnosu na julskih 39,4 odsto i aprilskih 38,4 odsto.

    Situacija sa porudžbinama u Njemačkoj je sada najgora od perioda finansijske krize u 2009. godini.

    “Skoro svaka industrija u Njemačkoj je pogođena nedostatkom narudžbina”, prokomentarisao je šef istraživanja IFO Klaus Volrabe, prenosi Tanjug.

    U proizvodnji je skoro polovina svih njemačkih kompanija, tačnije 47,7 odsto, prijavilo nedostatak porudžbina, a posebno zabrinjavajuća situacija vlada u ključnim sektorima kao što su mašinstvo, metalna industrija i elektroindustrija.

    Udio firmi u sektoru usluga koji se žali na manji broj narudžbina iznosi 31,2 odsto, a više od trećine restorana u Njemačkoj navodi da ima premalo gostiju.

    Pravni i poreski konsultanti, kao i revizori, trenutno su manje zabrinuti zbog situacije sa svojim porudžbinama pošto su njihovi savjeti i dalje veoma traženi zbog obimne birokratije i regulative, zaključuje se u izvještaju objavljenom na veb stranici IFO.

  • Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

    Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

    Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

    Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

    “Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

    Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

    “Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

    Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

    Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

    “Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

    Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

    I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

    S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

    “Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

    Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

    “Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

    Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

    “‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.

  • Vlasti u Srpskoj sve češće javno govore o kršenju zakona

    Vlasti u Srpskoj sve češće javno govore o kršenju zakona

    Za havariju u Šumama Srpske, po priznanju ovdašnje vlasti, debelo su zaslužni stranački uhljebi. Alergični na drvo, ali ne i na novac. I ne da to nije ništa novo, nego je to naše normalno.

    Da li se, onome ko priznaje, pola prašta ili pola dodaje?

    Biće da se dodaje, ali u imovinskim kartonima. Stranački uhljebi, pod palicom vlasti, toliko su se uhljebili, da ih je teško i pobrojati. Dvije godine su prošle otkako su predsjednik Republike Srpske i predsjednik Vlade Srpske pomenuli čuvene zaposlene u javnom sektoru koji ne dolaze na posao, a primaju platu.

    Mjesec dana kasnije, 20 radnika je dobilo otkaz, a nakon dva mjeseca ova priča je poslata na egzotičnu destinaciju. U jednom pravcu. Na sve upite, koje su mediji, mjesecima kasnije, mahom slali na adresu Vlade Srpske, stizao je odgovor da je to posao koji se sprovodi u kontinuitetu.

    Ako je suditi po situaciji u Šumama, čini se da im taj kontinuitet, i nije za pohvalu.

    Za pohvalu nije ni rad Predstavništava Srpske u inostranstvu, što je, takođe, priznao premijer, ali, što, opet, nije spriječilo Vladu Srpske da im, po ko zna koji put, da “malo” više novca. Pa, možda nekad i prorade!

    Ne zaboravimo v.d. direktore, kojih u Srpskoj ima na stotine i koji u tom statusu ostaju godinama. Prisjetimo se i zašto.

    – Puno je lakše s njima raditi kad su v.d. nego kad se postave za direktore – pojasnio je, jednom prilikom, Višković.

    Nalogodavci

    A to što se zakon krši, nema veze. Jer, kako tada reče Višković, mijenjaćemo zakon.

    I ne bi to bilo prvi put da se zakoni mijenjaju, prekrajaju, prilagođavaju, ignorišu. Tako su, za nepotizam, nezakonito bogaćenje i sve ostalo što ide pod ruku sa tim pošastima, kad dođe pet do 12, propisane smjene, a tek u rijetkim slučajevima, zatvorske kazne. Ako iko iza rešetaka i završi, to, obično, budu “lovokradice”, a ne njihovi nalogodavci.

    Nema morala, nema odgovornosti, pa tako jedan predsjednik Republike, jedan predsjednik Vlade i jedan ministar mogu, s vremena na vrijeme, postati portparoli trulog nam sistema, jer će javnost, naviknuta na sve i svašta, i to prežvakati, a pravosuđe “utrpati” u prašnjavi arhiv.

    Sjetimo se i, pomalo zaboravljenog, priznanja Andree Dorić. Kadar Socijalističke partije, jednog lijepog, sunčanog dana, u kameru televizije reče da se, uz podršku stranke, domogla dvije funkcije. Priznanje se, pred pravosudnim organima, pretvori u “lapsus lingue”, a Dorićeva nastavi da sjedi na dvije stolice.

    – Da je ovo normalno društvo, kao što nije, građani bi, na prvim sljedećim izborima, kaznili takvo ponašanje. Ali, kod nas se to ne dešava decenijama. Političke stranke imaju stalno glasačko tijelo, stranačke vojnike, koji poslušno glasaju za njih. Ti ekscesi, poput priznanja o nepotizmu, stranačkom zapošljavanju i svim negativnim tendencijama koje su prouzrokovane zbog toga, nemaju nikakvu posljedicu po one iste koji su to priznali – ističe komunikolog Mladen Bubonjić.

    Mi smo, dodaje, društvo bez odgovornosti i bez percepcije o nužnosti da se nešto promijeni.

    – Bilo je nekad i nekih sudskih procesa, ali na kraju, u tim preduzećima u kojima se to dešavalo, nikakvih promjena nije bilo, možda se neka figura i promijeni, pa sve po starom. To je, nažalost, opšte mjesto naše svakodnevice – kaže on.

    Zaključuje da političari nemaju dodira sa stvarnošću, ali ni sa odgovornošću.

    – Nemaju straha od potencijalnih posljedica – kaže Bubonjić.

    Dvije realnosti
    Da političari žive neku svoju realnost smatra Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

    – Javna je tajna da po preduzećima i ministarstvima postoji jako veliki broj ljudi koji ne rade ništa i ne dolaze na posao, a izvlače pare. Ali, nema više sramote, pa se i javno priča o tome. Prestrašno je da predsjednik traži od ljudi da počnu da dolaze na posao. Sve je to otišlo predaleko. U kakvom mi sistemu živimo kad ljudi za svoj nerad dobijaju naše novce koje mi uplaćujemo preko poreza i doprinosa, a zamislite šta bismo mi mogli s tim novcem da uradimo? Svako malo skupljamo novac za liječenje ljudi – kaže Žolja.

    Zabrinjavajuće je, kaže, to što izostaje reakcija javnosti.

    – Pomirili smo se s tim da to tako funkcioniše, to je postalo normalno. Ta normalnost mene brine, šta je sljedeće? Vidimo šta se dešava zbog neodgovorne vlasti i u Srbiji i u BiH, ljudi stradaju zbog propusta institucija! Imamo apsolutni nedostatak odgovornosti, jer nemamo kažnjivosti. Niko ne završi u zatvoru zbog nerada, zbog kršenja zakona, zbog nepotizma… To je jedna nova normalnost, gdje, prosto, odgovornost ne postoji – kategoričan je on.

    Žolja kaže da postoji mogućnost da predsjednik Srpske i premijer ogole javne tajne u trenucima kada ih, vjerovatno u nedostatku sredstava, uhvati nervoza, jer nemaju čim da plate sve te ljude.

    – Najslabija karika toga svega je pravosuđe, jer je pod političkim pritiskom. Imate niz krivičnih djela o kojima se stalno govori, ali nemaju epiloga. I zato, kao epilog dobijamo to da ljudi bježe odavde. Ljudi više neće da se bore, idu negdje drugdje gdje će imati bolje uslove za život. Na kraju, mislim da toliko ne odlaze zbog finansija, koliko zbog pravne nesigurnosti koja nas izjeda kao ljude i kao društvo – zaključio je Žolja.

     

  • Radmanović: Na referendumu bi se 90 odsto građana Srpske opredijelilo za život sa Srbijom

    Radmanović: Na referendumu bi se 90 odsto građana Srpske opredijelilo za život sa Srbijom

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović rekao je da je za Srbe glavni grad Beograd i da bi se, kada bi sada bio raspisan referendum, 90 odsto građana Republike Srpske opredijelilo za život sa Srbijom.

    Mi iz Republike Srpske ne ugrožavamo BiH i tako će biti dok se ne ugroze interesi Republike Srpske i srpskog naroda – izjavio je Radmanović za “Srpsku televiziju” u Crnoj Gori.

    Govoreći o rezultatima izbora u SAD, Radmanović je rekao da je katastrofalno doživljavao prethodnu administraciju i američku Ambasadu u BiH i da je srpski narod jedva čekao da dođe do promjene.

    – Srpski narod u Evropi je jedva čekao promjenu u Sjedinjenim Državama i dolazak Donalda Trampa, zbog negativnih iskustava sa prethodnom administracijom i američkim ambasadorom u Sarajevu – istakao je Radmanović.

    Radmanović je rekao da u BiH postoje snage koje ne žele da se dogovore na nivou BiH i žele da komanduju iz jednog centra, što nije moguće i demokratski.

    On je naglasio da je Dejtonski sporazum najznačajni međunarodni sporazum od Drugog svjetskog rata, jer je sa njim završeno vrijeme tragičnih događaja u BiH.

    – Taj ugovor je napravio dvije mala državice koje su spojene u jednu BiH. Političko Sarajevo misli da sve treba centralizovati, a mi u Republici Srpskoj smatramo da je najbolji izvorni Dejton koji nije sprovođen kako treba, posebno ne od međunarodne zajednice – rekao je Radmanović.

    On je upitao zašto Crna Gora ne bi bila garant Dejtonskog sporazuma, jer je bratska država?.

    Radmanović je naveo da Kristijan Šmit nema legitimitet jer nije izglasan u Savjetu bezbjednosti UN, ali da sprovodi šta hoće uz pomoć američke Ambasade u BiH.

    – U BiH bismo se prije dogovorili da nema visokog predstavnika, a samo njegovo prisustvo govori da BiH nije suverena – rekao je Radmanović.

    On je naglasio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije ništa loše mislio kada je rekao da mladići iz Republike Srpske mogu služiti vojni rok u Srbiji.

    – Političko Sarajevo je negativno reagovalo na tu izjavu, mada Dodik nije donio odluku, nego dao samo prijedlog – naveo je Radmanović.

    Radmanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, rekao je da su politički i svaki drugi odnosi Crne Gore i BiH na zavidnom nivou i bez otvorenih pitanja.

    – Sva granica između BiH i Crne Gore je, ustvari, granica između Crne Gore i Republike Srpske. Tu nema probleme i neriješenih pitanja i to je pozitivan primjer za čitav region – dodao je Radmanović.

    On je naglasio da Crna Gora i BiH, odnosno Republika Srpska, mogu da razvijaju u prvom redu privrednu saradnju.

    On je naglasio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije ništa loše mislio kada je rekao da mladići iz Republike Srpske mogu služiti vojni rok u Srbiji.

    – Političko Sarajevo je negativno reagovalo na tu izjavu, mada Dodik nije donio odluku, nego dao samo prijedlog – naveo je Radmanović.

    Radmanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, rekao je da su politički i svaki drugi odnosi Crne Gore i BiH na zavidnom nivou i bez otvorenih pitanja.

    – Sva granica između BiH i Crne Gore je, ustvari, granica između Crne Gore i Republike Srpske. Tu nema probleme i neriješenih pitanja i to je pozitivan primjer za čitav region – dodao je Radmanović.

    On je naglasio da Crna Gora i BiH, odnosno Republika Srpska, mogu da razvijaju u prvom redu privrednu saradnju.