Autor: INFO

  • Tri dana mandata, a Tramp već ostavlja utisak dugog boravka u Bijeloj kući

    Tri dana mandata, a Tramp već ostavlja utisak dugog boravka u Bijeloj kući

    Tri dana mandata, a Tramp već ostavlja utisak dugog boravka u Bijeloj kući

    Posle “umirenih godina” Džožefa Bajdena, povratak na predsjednički položaj koji je neprekidan napad na čula je podsjetnik zašto toliko miliona Amerikanaca vidi Trampa kao ubjedljivu, istorijsku ličnost i zašto ga se milioni još dublje plaše, piše CNN.

    Tramp je krenuo u žestok obračun sa imigracijom, najavio je ulaganja u tehnologiju od 500 milijardi dolara, preimenovao je u Meksički zaliv, zabranio veći dio politike raznolikosti u saveznoj vladi, “vrzmao se” oko TikToka, otpuštao ljude putem objava na društvenim mrežama, raspravljao o teritorijalnoj ekspanziji, prijetio trgovinskim ratom, razgovarao sa novinarima više nego Bajden mjesecima i plesao sa mačem.

    Takođe je ismijevao vladavinu zakona izričući pomilovanje napadačima na Kapitol 6. januara 2021, lagao je o izborima iz 2020, osvetio se kritičarima, obustavio je obezbjeđivanje bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona, kritikovao je episkopa, ugrozio etiku u vladi, stigmatizirao trans Amerikance i otvorio put federalnim imigracionim vlastima (Imigraciona i carinska služba – ICE) da hapse u školama i crkvama. I to sve je uradio u samo dva dana mandata.

    „Trampova brzina je namjerna“

    Trampova brzina je namjerna, piše CNN. Toliko toga se dešava da rijetko ima vremena za razmišljanje o težini jednog događaja. Zanimljivosti i nove politike koje mijenjaju svijet su uhvaćene u vrtlog. Tramp je usred svega, diriguje kakofonijom i pojačava buku kad god želi više pažnje.

    Za Trampove pristalice sve ove aktivnosti stvaraju utisak beskonačnog niza pobjeda i ispunjenih obećanja. Većina ljudi ne prati politiku 24 sata dnevno, 7 dana u nedjelji, ali priče i slike koje Tramp kreira filtriraju se kroz društvene mreže, radio-stanice i lokalne vijesti i ponovo pune njegov politički kapital.

    Čak i kada Tramp samo troluje medije ili demokrate, to je u redu: njegovi bazni birači koji ne vjeruju establišmentu poslali su ga nazad u Vašington da razbjesni i zamagljuje, navodi CNN.

    Što se tiče Trampovih neprijatelja, teško je znati na šta da se najviše razbjesne.

    Opozicija postaje raštrkana, i on preskače bez odgovornosti. Noćne kompilacije liberala koji postaju uznemireni zbog njegovih najnovijih ispada, u međuvremenu, pune laskave konzervativne vijesti.

    Većina novih predsjedavanja počinje “u naletu aktivnosti”, iako većina sprovodi izmjene u prvih 100 dana, a ne prvih 100 sati vlasti.

    Ali Tramp je uradio samo “lakši dio”, uspješno organizovavši rano uvođenje.

    Domaća i međunarodna kriza čekaju predsjednika koji je u prošlosti zatečen u takvim situacijama. Jedna je stvar potpisati stotine izvršnih naredbi – od kojih su neke već suočene sa sudskim izazovima – ali stvarna promjena može biti zacementirana samo donošenjem zakona.

    Izdajnički zadatak sa kojim se Tramp suočava u prolazu stvarne, trajne promjene došao je u fokus u utorak na njegovom sastanku sa najvišim republikanskim liderima u Kongresu.

    Čini se da još uvijek nema konsenzusa oko toga da li da se nastavi sa jednim masivnim nacrtom zakona kojim će se progurati njegov dnevni red. U svakom slučaju, ništa nije zagarantovano s obzirom na minuskularnu većinu GOP-a u Predstavničkom domu.

    Ipak, prvih nekoliko dana vladavine, otkrili su važne trendove u novom Trampovom predsjednikovanju.

    Bolje je sada organizovan
    Šok i strahopoštovanje od bezbrojnih akcija izvršne vlasti nagovještavaju daleko profesionalniju operaciju Bijele kuće od njegovog haotičnog prvog mandata.

    Novoj šefici kabineta Bijele kuće Suzi Vajls pripisano je da je dodala strukturu Trampovoj kampanji, ali da nije mogla da ublaži njegove divlje, ponekad samodestruktivne improvizacione instinkte. Možda ona može da uradi isto u Zapadnom krilu.

    I za razliku od svojih prvih nekoliko dana na funkciji posljednji put, Tramp zna šta želi da uradi i kako to da uradi. Njegovo dobro raspoloženje nakon pohvala povodom njegovog drugog inauguracionog mandata koje do sada nije umanjeno neizbježnim političkim preprekama vjerovatno je takođe pomoglo.

    Oštar pristup prema imigraciji
    Tramp je u ponedjeljak otkrio nešto veoma bitno oko prošlogodišnjih izbora tokom obraćanja pristalicama.

    – Svi su rekli da je inflacija pitanje broj jedan. Rekao sam da se ne slažem. Mislim da ljudi koji dolaze u našu zemlju iz zatvora i iz mentalnih ustanova su problem za ljude koje poznajem. I učinio sam to svojim prioritetom brojem jedan – rekao je Tramp.

    Tramp je nastavio:

    – I ja sam govorio o inflaciji. Ali znate, koliko puta možete reći da je jabuka udvostručila cijenu? Rekao bih to i jako bih udario, ali onda se vraćam na činjenicu da ne želimo da kriminalci dođu u našu zemlju.

    Donald Tramp ponovo djeluje u skladu sa tim uvjerenjem, donoseći agresivan set izvršnih odluka koje postavljaju temelje za njegov program masovnih deportacija.

    Proglasio je vanredno stanje, što bi moglo dovesti do toga da vojska bude poslata na granicu. U zapanjujućem potezu u utorak, ukinuo je zaštitu crkvama i školama od mogućih hapšenja od strane ICE-a (Imigraciona i carinska služba). Takođe je otežao migrantima legalan ulazak u SAD zatvaranjem aplikacije za granicu.

    Ako je jedan od ciljeva Trampove politike da stvori klimu straha, moguće je da uspIjeva.

    – Pripadnici ICE su ponovo tu da rade svoj posao – rekao je Trampov “car za granice” Tom Homan za CNN u utorak, otkrivajući kako bi se operacije oko deportacije mogle brzo proširiti ukoliko gradovi ne pomognu u pronalaženju “bjegunaca kriminalaca”.

    – Naći ćemo ga, ali kada ga pronađemo, možda će biti sa drugima. Oni koji nemaju krivične osude, ali su ilegalno u zemlji, takođe će biti uhapšeni jer nećemo praviti izuzetke – rekao je on.

    Imigracija je tema koja se dopada njegovim pristalicama, ali Tramp rizikuje stavljajući je u prvi plan, s obzirom na to da je cijena namirnica i stanovanja bila jedno od pitanja koje je obećao da će riješiti tokom kampanje, a posebno je odjeknula među neopredeljenim biračima.

    Tramp ne mora ponovo da se kandiduje, ali mora da očuva svoju koaliciju kako bi izbjegao velike gubitke za Republikansku stranku na sljedećim izborima za Kongres.

    Zaobilaženje zakonskih procedura
    Jedan od velikih strahova među Trampovim protivnicima bio je da će, ako povrati vlast, posebno nakon što tvrdi da je bio žrtva progona, uzeti zakon u svoje ruke. To se već dešava dok Tramp raskošno koristi svoju moć pomilovanja.

    Predsjednik je žustro opravdavao davanje pomilovanja za više od 1.000 učesnika nereda od 6. januara i nije pokazivao nikakvo kajanje zbog pomilovanja ili ublažavanja kazni čak ni za one koji su proglašeni krivima za napade na policajce.

    – Ubice danas čak ni ne budu optužene. Imate ubice svuda koji nisu optuženi – rekao je u utorak, pokušavajući da skrene pažnju sa pitanja o pomilovanjima.

    Tramp je takođe kritikovao Bajdena zbog davanja preventivnih pomilovanja članovima porodice, uslijed straha da bi mogli biti meta novog Ministarstva pravde.

    Ovo je potvrdilo strahove mnogih demokrata da će Tramp koristiti Bajdenov presedan kao izgovor da značajno proširi sopstvene ovlasti. Za razliku od Bajdena, međutim, Tramp je barem izašao pred medije da objasni svoj stav.

    Kasnije u utorak, Tramp je objavio da je dodijelio još jedno pomilovanje – Rosu Vilijamu Ulbrihtu, osnivaču sajta Silk Road na dark vebu, koji je Ministarstvo pravde opisalo kao ‘najsofisticiranije i najopsežnije kriminalno tržište na internetu danas.’

    Pomilovanje Ulbrihta, koji je služio doživotnu kaznu, bio je gest prema libertarijanskom pokretu koji je podržao Trampa na izborima, kako je predsjednik nagovijestio na Truth Social platformi.

    Trampova upotreba moći pomilovanja za samo dva dana na funkciji podstaći će zabrinutost da on sada efektivno djeluje iznad zakona i da bi svako ko mu politički pomaže mogao očekivati pravne prednosti.

    Tramp traži dogovore svuda
    Jedan od najistaknutijih događaja od Trampovog povratka bilo je ponovljeno slanje javnih poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, u kojima pokušava da ga ubijedi da postigne dogovor za okončanje rata u Ukrajini.

    Nakon što je u ponjedeljak primetio da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski spreman za razgovore, u utorak je Tramp upitan da li bi uveo nove sankcije ruskom lideru ako ne bude sarađivao.

    – Zvuči vjerovatno – rekao je.

    Nema garancije da je Putin spreman da okonča sukob, ali Trampovi pokušaji da stvori pritisak dolaze uoči vjerovatnog poziva između lidera uskoro.

    Tramp je takođe do sada odložio obećane tarife protiv Kine, sugerišući da koristi prijetnju kao pritisak prije mogućeg puta u Peking. Takođe je u utorak izdao novu prijetnju Evropskoj uniji, podižući mogućnost još jednog trgovinskog rata, koji bi mogao biti stvaran ili pregovaračka taktika.

    – Tretiraju nas vrlo, vrlo loše. Tako da će biti podložni tarifama – rekao je novi predsjednik SAD.

    I na kraju još jednog iscrpljujućeg dana u novoj Trampovoj Bijeloj kući, predsjednik koji pokušava da ubijedi Kinu da proda TikTok, upitan je da li bi volio da tehnološki milijarder Ilon Mask, koji već ima ogromne sukobe interesa sa vladom, kupi ovu aplikaciju.

    – Bih, ako bi htio da je kupi – rekao je Tramp, prenosi Telegraf.

     

  • RiTE Ugljevik ponovo na mreži

    RiTE Ugljevik ponovo na mreži

    Termoelektrana “Ugljevik” ponovo je na mreži, rečeno je iz preduzeća RiTE “Ugljevik”.

    U01.16 časova noćas je Ugljevik ušao ponovo na mrežu – istakli su iz RiTE “Ugljevik“.

    Podsjećamo, Vlada Republike Srpske otkupiće firmu Komsar enerdži, a ležište uglja “Ugljevik istok dva” u narednih 15 dana biće u vlasništvu Republike Srpske.

    Zbog nedostatka uglja ugljevička Termoelektrana bila je u zastoju, opština Ugljevik bez grijanja, a radnici protestovali.

    Ovom odlukom Vlade biće stavljena tačka na probleme u opštini Ugljevik koji su kulminirali posljednjih mjeseci, prenosi RTRS.

  • Putin: 2024. godina bila uspješna za rusku ekonomiju

    Putin: 2024. godina bila uspješna za rusku ekonomiju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je 2024. godina bila uspješna za rusku ekonomiju.

    – Protekla godina je generalno bila prilično uspješna za rusku ekonomiju. Ključni makro indikatori su u pozitivnoj zoni zahvaljujući proračunatom i odgovornom radu Vlade i poslovne zajednice – rekao je Putin otvarajući skup o ekonomskim pitanjima.

    On je zadužio Vladu da posebno radi sa svakom granom industrije, prenio je TASS.

    – Želio bih da napomenem da postoji potreba da se posebno radi sa svakim sektorom. To je zato što ukupna slika može da pokaže normalan rast ukupne tražnje u privredu – napomenuo je Putin.

  • Evropski parlament traži da EU ne prizna rezultate predstojećih izbora u Bjelorusiji

    Evropski parlament traži da EU ne prizna rezultate predstojećih izbora u Bjelorusiji

    Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas rezoluciju, u kojoj su pozvali EU da odbaci kao lažne predstojeće predsjedničke izbore u Bjelorusiji, koji će biti održani 26. januara.

    Oni su zatražili od EU, njenih država članica i međunarodne zajednice da ne priznaju legitimitet Aleksandra Lukašenka kao predsjednika, tvrdeći da na izborima postoje samo “pro forme kandidati”.

    Istovremeno su izrazili “nepokolebljivu podršku bjeloruskom narodu u njegovom traganju za demokratijom, slobodom i ljudskim pravima”.

    Poslanici su pozvali EU i njene međunarodne partnere da prošire i ojačaju sankcije protiv pojedinaca i entiteta odgovornih za, kako tvrde, “represiju u Belorusiji i za učešće Bjelorusije u ratu Rusije u Ukrajini”.

    Rezolucija je usvojena sa 567 glasova za, 25 protiv i 66 uzdržanih.

  • Kecman: Očekujemo intenziviranje saobraćaja sa banjalučkog Aerodroma

    Kecman: Očekujemo intenziviranje saobraćaja sa banjalučkog Aerodroma

    Vršilac dužnosti direktora banjalučkog Aerodroma Valentina Kecman istakla je da u ovoj godini očekuju veći promet, odnosno veći obim saobraćaja.

    – Doći će do većeg broja letova Rajanera, a najveće iznenađenje je Baden-Baden, koji je uveden prošle godine, a za koji ćemo ovog ljeta imati veći broj letova, kaže ona, dodajući da od maja očekuju i nove čarter letove.

    Kecmanova je gostujući u Јutranjem programu RTRS navela da je ove zime sa banjalučkog Aerodroma zabilježen veći broj letova u odnosu na prethodne zime.

    Ona je istakla da se u proljeće, odnosno, ljeto vraćaju destinacije kao što su Baden Baden, Geteborg, Beč, Stokholm, Memingen i Brisel, te Dortmund i Bazel, izrazivši nadu da će se destinacije koje su prethodno bile dostupne vratiti kroz saradnju sa niskobudžetnim kompanijama Rajaner i Vizer.

    Kada je riječ o povratku naplate takse po odlazećem putniku od 1. aprila, kaže da i dalje traju pregovori na tu temu.

    – Taksa 1,5 evra po odlazećem putniku, važi sa sve aviokompanije – navela je ona.

    Pred banjalučkim aerodromom u narednom vremenu će se naći i realizacija važne stavke, a to je sanacija piste.

    – Sanacija piste jeste u planu, ali ako dođe do sanacije piste, čak i tokom ljetne sezone neće doći do obustavljanja saobraćaja iz razloga što u ovom trenutku pokušavamo da nađemo najbolju tehnologiju sa kojom bi se radilo da ne dođe do apsolutne opstrukcije saobraćaja. Putnici banjalučkog Aerodroma ne treba da strahuju što se tiče obustave letova zbog radova na aerodromu – poručila je Kecmanova.

    Kecman je naglasila da je glavni cilj razvoj i unapređenje infrastrukture, kako opreme tako i sistema, te stručno osposobljavanje zaposlenih.

  • Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

    Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu o zabrani fizičkog ulaska nelegalnih migranata preko južne granice i naložio administraciji da preduzme sve neophodne mjere u vezi sa tim, saopšteno je iz Bijele kuće.Predsjednik Tramp danas je potpisao izvršnu naredbu kojom se suspenduje fizički ulazak nelegalnih stranaca koji su učestvovali u invaziji na SAD preko južne granice – navodi se u saopštenju.

    Tramp je ovlastio i uputio Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, Ministarstvo pravde i Stejt department da preduzmu sve neophodne radnje da bi odmah odbili, vratili i uklonili nelegalne strance preko južne granice SAD.

  • Ninković prozvao Stanivukovića

    Ninković prozvao Stanivukovića

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković 100 dana u novom mandatu potrošio je u kampanji za predsjedničke izbore, kaže Ljubo Ninković za ATV.

    On poručuje da je grad u posljednjih 100 dana kako je Stanivuković obnovio mandat doživio kolaps, a da prvi čovjek grada vrijeme provodi na Kopaoniku, Bijeljini, Ugljeviku.

    Komentarišući dogovor u Banjaluci oko konstituisanja Skupštine, Ninković poručuje da je namjera da sve bude riješeno do kraja januara.

    “Smatrali smo da moramo preuzeti odgovornosti, da razgovaramo sa drugim predstavnicima partija. Očigledno da Stanivuković to ili nije htio ili nije mogao. Druge partije se plaše svega onog što je bilo u posljednje četiri godine i što bi u naredne četiri moglo da bude u vidu dugovanja i problema. Moramo znati koliki je deficit Banjaluke, šta je sa akumuliranim dugovanjima, koliki je broj zaposlenih u javnim preduzećima, Gradskoj upravi itd da bi imali informacije pred Nacrt budžeta. Gradonačelnika očigledno ne interesuje skupštinska većina, nije htio ni da predloži Nacrt budžeta. U posljednjih dana je stalno izlazio i krivio SNSD i što je pao snijeg, što nema budžeta, što se ne odvozi smeće. To su sve stvari koje su u nadležnosti gradonačelnika. Čudi me kao odbornika i kao građanina, da gradonačelnik nije pomislio da treba odbornicima da dostavi Nacrt budžeta kako bi vidjeli stanje. Pretpostavljam da je to zbog toga što bi se iz Nacrta mogla vidjeti dugovanja i koliko je grad u finansijskom problemu”, kaže Ninković.

    On poručuje da se Stanivuković bavi populističkim mjerama koje odgovaraju republičkom nivou vlasti. Grad ne može da utiče na programsku šemu televizija, na to utiče RAK – poručuje Ninković komentarišući Stanivukovićevu najavu da će zabraniti rijaliti programe u Republici Srpskoje.

     

  • Tramp nije ispoštovao obećanje: Da li je na pomolu kinesko-američka razmjena

    Tramp nije ispoštovao obećanje: Da li je na pomolu kinesko-američka razmjena

    Donald Tramp , iako je obećavao u predizbornoj kampanji, nije na početku predsjedničkog mandata uveo carine Meksiku i Kini.

    Na konferenciji za novinare dan nakon preuzimanja dužnosti najavio je da razmatra uvođenje carina od 10 posto na robu iz Kine od 1. februara jer Kinezi, tvrdi on, šalju fentanil u SAD preko Meksika i Kanade. Zato je zaprijetio Meksiku i Kanadi carinama od 25 posto od 1. februara – ako to ne zaustave.

    Kina je na Trampove prijetnje odgovorila kako oduvijek vjeruje da trgovinski i carinski ratovi nemaju pobjednika. U predizbornoj kampanji Tramp je prijetio uvođenjem carina na kinesku robu od čak 60 posto, pa ovo reteriranje mnogi analitičari smatraju značajnim.

    Uprkos očekivanjima, Tramp nije uveo nikakve carine. Umjesto toga, u ponedjeljak je izdao nalog federalnim agencijama da istraže uzrok trgovinskog deficita SAD i “preporuče odgovarajuće mjere, poput dodatnih carina ili drugih politika, za ispravljanje takvih deficita”.

    Važno je uvijek biti hladne glave i držati se potpisanih ukaza, a ne riječi, komentirala je predsjednica Meksika Klaudia Šeinbaum.

    Važnost TikToka
    Nejasno je što je pokrenulo brzu promjenu, navodi CNN. U kampanji je Tramp obećavao masovno uvođenje carina, do 20 posto na uvoz iz svih zemalja, s dodatnih 25 posto na robu iz Meksika i Kanade, plus 60 posto na robu iz Kine.

    Najavio je i da će koristiti carine kao pregovarački alat s Danskom kako bi kontrolu nad Grenlandom prepustila SAD.

    Trampov početni potez prema Kini, mekši od očekivanog, uslijedio je nakon niza pozitivnih signala posljednjih dana, navodi FT.

    Kineski lider Si Đinping i Tramp telefonski su razgovarali vikend prije inauguracije, prvi put u četiri godine.

    Tramp je rekao da je razgovor bio “vrlo dobar” i pokrivao “trgovinu, fentanil, TikTok i mnoge druge teme”.

    Kina je poslala najvišeg dužnosnika koji je ikada prisustvovao američkoj inauguraciji, potpredsjednika Han Ženga koji se sastao s američkim biznismenima, uključujući Trampovog saradnika Ilona Maska.

    Jedna od varijanti koja se pojavila je da bi Mask kupio TikTok.

    “Financial Times” se poziva na neimenovani kineski izvor koji kaže da bi Peking sada mogao pristati da vlasnik TikToka ByteDance proda platformu kao dio šireg dogovora o carinama.

    Pregovaračko sredstvo
    Tramp je otvorio prostor za potencijalni dogovor time što je potpisao naredbu kojom se na 75 dana odgađa gašenje TikToka u SAD. Peking bi takođe Trampu mogao ponuditi pomoć u drugim pitanjima, poput rješavanja ukrajinskog rata, kaže Vang Čong (Wang Chong) s Univerziteta Žeijang.

    “Reuters” je objavio stav nekoliko ekonomista i stratega da je Trampu prijetnja carinama ustvari tek sredstvo za pregovore s glavnim trgovinskim partnerima. Drugi ekonomisti upozoravaju da je prerano za tvrdnju da se trgovinski rat može izbjeći, odnosno, kako prenosi FT: Tramp jeste zvučao otvorenije, ali njegova administracija puna je “jastrebova”. Dodatne američke carine Kinezima izvor su velike neizvjesnosti za globalna tržišta, pa su američke berze odmah skočile kad je postalo jasno da Tramp neće odmah uvesti carine.

    Strah Wall Streeta
    Wall Street se uopšteno protivi carinama jer stručnjaci upozoravaju da bi se troškovi uvođenja carina prenijeli na američke uvoznike i potrošače, što bi djelovalo inflacijski. I u Kini rastu nade da će postići dogovor s Trampom kako bi izbjegli trgovinski rat, navodi “Financial Times”.

    Kinesko najmoćnije oružje je deprecijacija juana – što bi trošak uvođenja carina prebacilo nazad na SAD, analizira američki Brooking Institute.

    Tako se dogodilo 2018., kada je Tramp uveo carine na gotovo polovinu uvoza iz Kine po stopi od 25 posto, čime se prosječna carinska stopa popela na 12,5 posto. Juan je pao gotovo u tom iznosu u odnosu na dolar, ta je godina završila oštrim padom indeksa S&P 500, odnosno dionica 500 najvećih američkih kompanija, prenosi “Avaz”.

  • Niko ni prstom da mrdne na divljanje cijena u BiH

    Niko ni prstom da mrdne na divljanje cijena u BiH

    Novi talas poskupljenja u BiH koji je sa prvim danima 2025. godine zapljusnuo građane BiH, čini se, ne brine nikog osim njih samih.

    Borci za zaštitu potrošača smatraju da vlasti ne rade ništa da bi zaustavile divljanje cijena, a i ono što su radile, nije imalo efekta.

    “Unazad dvije godine, jedino što se desilo jeste zaključavanje cijena u FBiH i kod nas kampanja ‘Društveno odgovorni’. Međutim, svjedoci smo da nijedna od ove dvije akcije nije urodila plodom i da građani zaista očekuju smanjenje marži i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    Ona je nedavno bila u Njemačkoj. Uvjerila se da je tačno sve ono o čemu se godinama priča.

    “Cijene su niže nego kod nas. Ja sam duže vrijeme bila tamo i odlazila sam u trgovine sa hranom, da vidim kako preživljava građanin Njemačke. Kilogram banana je tamo oko evro. Sve vrste hljeba su znatno jeftinije nego kod nas. Da ne pričam o čokoladama i recimo nuteli. Mnogo su jeftiniji, a standard naravno imaju veći nego što je to slučaj kod naših građana”, prisjetila se Marićeva.

    Ali to nije sve – naišla je u Njemačkoj i na povlasticu koju mogu da koriste tamošnji penzioneri, a o kojoj naši mogu samo da sanjaju.

    “Imaju socijalne trgovine za sve građane koji imaju penziju 1.049 evra. Oni imaju pravo na karticu i kupovinu u tim trgovinama, koje su snabdjevene kao bilo koji tržni centar. Tu je sve po znatno nižim cijenama i šećer je, recimo, 70 evrocenti. Eto kako se obraća pažnja i može doprinijeti da socijalno ugroženi građani imaju priliku da dostojanstveno žive”, poručuje Marićeva.

    Načinom na koji institucije (ne) reaguju na talas poskupljenje nije zadovoljan ni Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    “Apsurd je da vlasti u Federaciji i RS zadnjih nekoliko godina nisu pokazivale pretjeran interes da direktno pomognu potrošačima kada su u pitanju cijene i kada su to napokon indirektno uradile povećanjem minimalne plate u Federaciji, odnosno najavom skorog povećanja i u Republici Srpskoj, imamo situaciju gdje su odmah i sve cijene porasle. Nažalost, cijena hljeba je, nekom potrošačima nerazumljivom kalkulacijom, porasla za čak 20 odsto”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

    A znamo, dodaje on, da ostale cijene prate hljeb.

    “Tako da sasvim sigurno možemo očekivati novi talas poskupljenja u narednim mjesecima koji bi mogao obuhvatiti širok spektar proizvoda i usluga. Trenutno, jedino što bi se činilo smislenim kada je u pitanju zaštita potrošača po pitanju divljanja cijena je stroža kontrola formiranja cijena i ograničavanje trgovačke marže, o čemu naše inspekcije veoma malo vode računa. Iako imamo jako puno proizvoda koje uvozimo i gdje smo zavisni od cijena sirovina i gotovih proizvoda, mislim da se ne bi smjelo dešavati da su gotovo po pravilu cijene tih proizvoda u trgovinama širom EU niže od cijena u BiH”, poručio je i Arnautović.

    Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je činjenica da cijena sindikalne potrošačke korpe iz mjeseca u mjesec raste.

    “To je nešto što nas svakako zabrinjava, kao i građane BiH”, kaže Kečo.

    I on podsjeća da je u FBiH došlo do zaključavanja dijela cijena, ali…

    “Nažalost, mislim da te mjere nisu urodile plodom i očekujemo da se Vlada FBiH ili Parlament time detaljnije pozabave i donesu adekvatnije mjere koje bi obuzdale cijene koje su svakog dana sve veće i veće”, ističe Kečo za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podsjećaju da su pokrenuli u 2023. godini, a potom u saradnji sa privrednom zajednicom od 1. avgusta 2024. godine i nastavili realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”, u sklopu koje su proizvodi po nižim cijenama dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske.

    Kampanjom je, tvrde, obuhvaćeno više od 500 proizvoda iz asortimana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te lične higijene i hemije. Ova kampanja je, dodaju, nastavljena i u 2025. godini.

    Vlada Srpske, podsjećaju, usvojila je u februaru 2024. Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske, kojom se određuje maksimalna maloprodajna cijena proizvoda “bijeli hljeb težine 600 grama, proizveden od brašna TIP 500” i iznosi 1,90 KM po komadu. Ta odluka je, kažu, još uvijek na snazi.

    Podsjećaju u resornom ministarstvu i da je Vlada u aprilu 2021. godine, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, donijela i Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je i danas na snazi.

    Ostaje, međutim, nejasno da li su u planu i neke nove mjere, a povodom serije poskupljenja koja bilježimo već sedmicama. U Srpskoj je, primjera radi, poskupjela struja, a vjeruje se da će to izazvati i rast svih ostalih cijena. Pritom, prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini biti veće i za 10 odsto.

    Osim toga, u narednim sedmicama građani mogu očekivati i veće cijene hljeba, a identičan scenarij najavljen je i za kafu. U međuvremenu, poskupjelo je i gorivo, ali i pojedine vrste mesa.

     

  • Kreće zaplijena zapadne imovine u Rusiji

    Kreće zaplijena zapadne imovine u Rusiji

    Ruske vlasti pripremaju nacrt novog zakona kojim se dozvoljava zaplijena imovine zapadnih država koje su nezakonito konfiskovale imovinu i novac Moskve, piše “Izvestija”, pozivajući se na dokumente koje je pripremila vladina zakonodavna komisija.

    Nacrt zakona propisuje pravnu proceduru i naglašava da će ciljana strana imovina biti prebačena u rusko državno vlasništvo nakon odluke suda. Spisak imovine i sredstava koja su predmet zaplijene sačiniće državna komisija za strana ulaganja.

    U maju je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim se postavljaju osnove za konfiskaciju imovine američkih kompanija i pojedinaca radi kompenzacije za bilo kakvu rusku imovinu koju je zaplijenio Vašington.

    U nacrtu zakona se navodi da će biti usmjeren na “neprijateljske” zapadne države i povezane pojedince, što će Moskvi omogućiti da zaplijeni imovinu kao nadoknadu finansijske štete koju je Rusija pretrpila nezakonitom konfiskacijom njenih sredstava i imovine. Komisija će navodno razmotriti nacrt zakona već sljedeće nedjelje.

    List “Vedomosti” je citirao dva izvora koji su rekli da je nacrt zakona izradilo Ministarstvo pravde i da je uvršten na dnevni red komisije 20. januara.

    “Izvestija” navodi da su dokument odobrile nadležne institucije vlasti, uključujući Banku Rusije, Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede i Ministarstvo spoljnih poslova.

    Vašington i njegovi zapadni saveznici zamrznuli su oko 300 milijardi dolara ruske imovine koja se nalazi u briselskom “Eurokliru”, od eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. Kijev uporno poziva svoje zapadne pristalice da zaplene rusku imovinu i da je koriste za finansiranje vojske i obnovu, prenosi “24Sedam”.