VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković o planovima za Banj brdo

    Stanivuković o planovima za Banj brdo

    -Realno je da završimo sve procedure, te da dobijemo informaciju koliko će da košta žičara na Banj brdu. Shodno tome, postoji mogućnost da sa izgradnjom krenemo naredne godine.

    Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je istakao i to da je to proces koji zahtijeva određeni vremenski period.

    -Žičara se radi na taj način da naručite projekat, da se sve napravi, a koliko vremena treba za to – vidjećemo. Ipak, ono što sada mogu da kažem jeste da je realno da u ovom mandatu završimo žičaru. Plan je i da uradimo adrenalinski park, da renoviramo i uredimo sve staze u sklopu rekreativne zone, da uradimo i biciklističke staze, ali i da napravimo ugostiteljski sadržaj koji je adekvatan. Kada kažemo Banj brdo to nije samo spomenik, to je i Trešnjik i Rajnerovo vrelo, ali i sve ostalo na potezu – rekao je gradonačelnik.

    Najavio je i to da će se voditi računa o svakom drvetu, te da su planovi ogromni za ovaj dio grada.

    -Radimo projekat za rekreativnu zonu, a kada ga uradimo pozvaćemo sva relevantna udruženja, Centar za zaštitu životne sredine, sve zainteresovane biciklističke klubove, planiraska društva, odnosno da svi koji su zainteresovani daju svoje prijedloge. To će biti dio projektnog zadatka. Na bazi njega će arhitekte moći da se prepuste poslu, a mi ćemo da pripremimo sredstva da u naredne dvije do tri godina napravimo najljepšu i najperspektivniju rekreativnu zonu – istakao je gradonačelnik Stanivuković.

  • Tehnički problem u banjalučkoj Skupštini

    Tehnički problem u banjalučkoj Skupštini

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković potvrdio je Srni da je ukupno 13 novoizabranih odbornika vratilo mandate, što predstavlja tehnički problem za sazivanje konstitutivne sjednice gradskog parlamenta.

    Ninković je precizirao da je iz SNSD-a vraćeno šest odborničkih mandata, pet iz PDP-a, a po jedan iz Ujedinjene Srpske i Liste za pravu i red Nebojše Vukanovića.

    On je napomenuo da iz Centralne izborne komisije /CIK/ BiH još nema potvrdnu informaciju kada bi moglo doći do zamjenskih mandata.

    “Ovo praktično znači da radimo sa 18 odbornika koji su iz različitih političkih partija i predstavlja problem za neku od grupacija koja bi trebalo da formira većinu, a mora da ima minimalno ovjerenih potpisa 16 odbornika iz Gradske izborne komisije Banjaluka, kako predviđa zakon”, rekao je Ninković.

    On je naveo da je teško očekivati formiranje skupštinske većine sa 18 odbornika, dodajući da je nakon što se dobiju zamjenski mandati apsolutno pravo gradonačelnika da sebi formira većinu kako bi mogao da funkcioniše u naredne četiri godine.

    Prema njegovim riječima, zakonom je definisano da je 30 dana od objavljivanja izbornih rezultata rok za održavanje konstitutivne sjednice, a on ističe 5. decembra.

    Ninković je ponovio da će SNSD biti opozicija u Skupštini grada Banjaluka u naredne četiri godine jer su njihovi birači rekli da se ne slažu sa politikom gradonačelnika Draška Stanivukovića, zbog čega nema potrebe da razmišljaju o formiranju većine.

    On je istakao da sve političke partije, taman one bile i koalicioni partneri SNSD-a iz prethodne četiri godine, koje su podržale Stanivukovića treba da snose odgovornost za funkcionisanje Skupštine grada time što će izabrati rukovodstvo i zajedno sa njim dizati kredite, krpiti sve rupe u prethodne četiri godine u budžetu.

    “Neka oni osjećaju odgovornost za funkcionisanje gradske Skupštine”, poručio je Ninković.

  • Dodik: Eksplozija u Zubinom Potoku – pokušaj da se optuži Srbija

    Dodik: Eksplozija u Zubinom Potoku – pokušaj da se optuži Srbija

    Dešavanja u vezi sa eksplozijom u Zubinom Potoku su namjerno isceniran događaj Prištine da bi se optužila Srbija, ali je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demistifikovao takav pristup, izjavio je predsjednik Srpske Milorad Dodik.Dodik je naveo i da ga sve to podsjeća “na događaje sa Markala kada su muslimani namjestili da su Srbi granatirali pijacu, iako je UN tog vremena potvrdio da nisu, ali je nastavljena hajka i zbog toga je došlo do bombardovanja i sankcija prema Srbima u Srpskoj i Srbiji”.

    – To što se desilo tamo podsjeća me na namjerno insceniran događaj od Aljbina Kurtija i njegovih pristalica da bi se optužila Srbija i pokušao da se nametne stereotip o tome kako je to “teroristička” država. Vučić je u obraćanju javnosti demistifikovao takav pristup, navodeći kako prihvata svaku vrstu međunarodne supervizije. To govori o tome, ali to ne bi mogao ni Kurti da uradi da nema strane mentore niti su mogli da urade na Markalama da nisu imali strane mentore – naglasio je Dodik.

    Dodik je podsjetio da su tada iz UN govorili da Srbi nisu ispalili granatu na Markale, da je to nemoguće, ali da u tom vremenu ništa nije pomoglo.

    – Laž ostaje glavna priča, oni nemaju ništa što je istina, tako da me i u ovom slučaju neodoljivo podsjeća na tako nešto – rekao je Dodik.

    Podsjetimo, u petak je u selu Varage kod Zubinog Potoka došlo do eksplozije u kojoj je oštećen kanal Ibar-Lepenac, zbog čega je prekinuto vodosnabdijevanje. Priština je napad okarakterisala kao “teroristički” i optužila Beograd da stoji iza njega.

    Vučić je u obraćanju javnosti istakao da se “juče dogodio pokušaj velikog hibridnog napada na Srbiju”.

  • Cvijanovićeva prokomentarisala Šmitovu izjavu

    Cvijanovićeva prokomentarisala Šmitovu izjavu

    Na svu sreću, u američke izbore Kristijan Šmit nije mogao da se umiješa onako kako se miješao u izborni proces u BiH, kršeći Dejtonski sporazum i sve moguće demokratske norme, istakla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Šmita da se nadao pobjedi Kamale Haris na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, jer Donald Tramp, prema njegovoj ocjeni, nije srećno rješenje, Cvijanović je odgovorila da koliko god Šmitu to bilo teško da shvati, šta su srećna, a šta nesrećna rješenja, u demokratijama odlučuju isključivo građani.

    Ona je naglasila da su američki birači ubjedljivom većinom izabrali Trampa, na žalost Šmita i cijelog bošnjačkog političkog miljea u Sarajevu sa kojim se očigledno srodio.

    Cvijanović je podsjetila da Srbi i Republika Srpska ni prije, a ni poslije izbora nisu krili simpatije prema Trampu, u nadi da će to doprinijeti pravednijem američkom odnosu prema svima u BiH.

    I Srbi u Americi, dodala je Cvijanović, čvrsto su stali uz Trampa, vjerujući da se dosadašnji nepravedan odnos prema srpskom narodu u narednim godinama može ispraviti.

    – A koliko je Šmit zapravo važan, najbolje govori njegovo javno jadikovanje zbog činjenice da ga je Angela Merkel izostavila iz memoara. Nažalost, umjesto u memoare, Merkel ga je isporučila nama, ali sudeći po njegovom nedoličnom, nedemokratskom i diktatorskom ponašanju, nakon BiH bi jedino ispravno bilo da ode u političku penziju – zaključila je Cvijanović.

  • Šmit: Tramp nije sretno rješenje

    Šmit: Tramp nije sretno rješenje

    Kristijan Šmit nadao se pobjedi Kamale Haris na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama jer Donald Tramp, prema njegovoj ocjeni, nije sretno rješenje.

    Šmit je na tribini u njemačkom gradu Kenigsvinter istakao kako se ništa bitno neće promijeniti dolaskom nove američke administracije republikanca Trampa, jer se, kako je naveo, već vidio rezultat njegove politike u prvom mandatu, prenose Agencije.

    Smatra da Tramp tretira Njemačku i cijelu Evropu konkurencijom i očekuje povećanje carina za uvoz u Sjedinjene Države za auto-industriju, ali i druge grane industrije što mislim da će prouzrokovati nemale probleme za Njemačku.

    I ovu priliku je iskoristio da pomene Rusiju u kontekstu stranih oticaja u BiH, jer to, kako je naveo, smatra ozbiljnom pričom, te se, kako kaže, “mora paziti na razvoj situacije”.

    Međutim smatra da u BiH nema uticaja muslimanskih zemalja, odnosno ciljanog arapskog uticaja u negativnom /političkom/ smislu.

    Šmit se dotakao i pitanja legitimnog predstavnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali nije ulazio u detalje već je naveo kako tu postoje dva različita pogleda na problematiku.

  • Nešić: Usaglašavaju se detalji sporazuma o Frontexu

    Nešić: Usaglašavaju se detalji sporazuma o Frontexu

    Proces formalizacije sporazuma između EU i BiH o operativnim aktivnostima, koje sprovodi Frontex je u završnoj fazi, trenutno se usaglašavaju detalji u vezi sa datumom i mjestom ceremonije parafiranja, izjavio je ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić.

    Nešić je rekao da je namjera da taj važan događaj bude održan u Sarajevu, u prisustvu predstavnika EU i BiH.

    On je istakao da je proces usaglašavanja ovog sporazuma bio inkluzivan i da su u potpunosti ispoštovani ustavna struktura BiH, kao i položaji i interesi entiteta.

    “Meni, kao srpskom ministru, položaj Republike Srpske u svakom procesu je od posebnog značaja i ponosan sam što je ovaj sporazum rezultat balansa i međusobnog razumijevanja svih nadležnih nivoa”, kazao je Nešić, prenosi Srna.

  • Karan: Osporavanje konstitutivnosti ne samo da je antidejtonsko i neustavno, nego i put ka nemogućoj državi

    Karan: Osporavanje konstitutivnosti ne samo da je antidejtonsko i neustavno, nego i put ka nemogućoj državi

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je protestna nota Elmedina Konakovića upućena Hrvatskoj u potpunosti razotkrila neskrivenu težnju Bošnjaka za dominacijom i stvaranjem unitarne BiH, koja kao takva predstavlja u osnovi rušenje dejtonske BiH.

     Politika dominacije mora znati da je konstitutivnost u BiH ključni, esencijalni, generički, konstitucionalni element kao krovno, opšte i najveće načelo i ideja jedine moguće poveznice tri naroda /nosioca suvereniteta/, teritorijalno određeni u dva entiteta. Ovo načelo je ustavna norma najveće snage, primarna, dominantna, obavezujuća, načelo svih načela – pojasnio je Karan u izjavi za Srnu.

    On je naveo da složene državne zajednice zahtijevaju složeni demokratski identitet i legitimitet koji odgovara takvoj, složenoj višeznačnoj strukturi državne organizacije.

    – Pored individualnog, građanskog, pojedinačnog, ličnog, legitimitet etničko-konstitutivnog dijela složene zajednice se pojavljuje kao samostalni politički subjekt, sa samostalnim političkim zahtjevima. Raspolućenost, dvojnost čovjeka-građanina i čovjeka-pripadnika naroda, etnosa, posmatramo kroz prizmu demokratije kao najboljeg izraza individualnih i kolektivnih prava i sloboda – istakao je Karan.

    Prema njegovim riječima, višeznačno složena država pored građanina ima i kolektivitet koji takođe zahtjeva svoje demokratsko predstavljanje kroz političke institucije.

    – Građanin nema eksluzivitet na apsolutno demokratsko predstavljanje. On nema ni kapacitet apsolutnog predstavljanja i sebe kao pojedinca i kolektiviteta čiji je i sam član. Zaklinjući se na svoja neotuđiva individualna prava, ne smije ih istovremeno oduzimati svojoj drugoj polovini, društvenoj, političkoj, državnoj, kolektivitetu kao ontološkom subjektu složene državne zajednice, čija složenost ima osobine multinacionalnosti, multikulturalnosti – rekao je Karan.

    On je na da se kolektivitet predstavlja sam i ne traži realizaciju svojih kolektivnih interesa posrednim putem, pri čemu artikulacija kolektiviteta jeste i ustavna kategorija, esencijalni element, ne pridodat, već originaran.

    – To pravo kolektiviteta je stub i osnova državne strukture na kojoj počiva, a njegovo oduzimanje stvara opasnost za sam opstanak države, te stvara ‘potrebu’ iznalaska drugih rješenja samopotvrđivanja, nacionalnog osvještenja do državnog uobličenja – ukazao je Karan.

    On je poručio da je u BiH neophodno očuvati mir i stabilnosti, a to je moguće samo uz uvažavanje ženevsko-njujorških osnovnih dogovorenih principa u kojima je konstitutivnost nadnačelo, princip i ustavna norma, okvir mogućeg – suprotan principu dominacije kao okvira nemogućeg.

    – U maniru Emira Kusturice dodao bih da oni sebi daju pravo da pričaju o neustavnom i nedejtonskom, mi nemamo pravo da šutimo nego da pričamo o dejtonskom i ustavnom – zaključio je Karan.

    Konaković je uputio Hrvatskoj protestnu notu zbog izjava predsjednika Sabora Gordana Јandrokovića koji je tokom posjete rekao kako vjeruje da će koncept tri konstitutivna naroda na kraju prevladati jer inače neće biti ni BiH.

  • Savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Dragan Dakić, prisustvovao naučnoj konferenciji nazivom „Poljska i balkanske države – zajedno u Evropi“

    Savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Dragan Dakić, prisustvovao naučnoj konferenciji nazivom „Poljska i balkanske države – zajedno u Evropi“

    Uoči poljskog predsjedavanja Evropskom unijom (EU) savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, dr Dragan Dakić, profesor međunarodnog prava, prisustvovao je naučnoj konferenciji pod nazivom „Poljska i balkanske države – zajedno u Evropi“. Konferenciju su organizovali Centar za Evropu Univerziteta u Varšavi (Centre for Europe University of Warsaw) i Fakultet političkih nauka i međunarodnih studija Univerziteta u Varšavi (Faculty of Political Science and International Studies University of Warsaw), u koorganizaciji sa Institutom za centralnu Evropu iz Poljske (Institute of Central Europe Poland), kao i univerzitetima iz regiona poput Univerziteta u Banjoj Luci, Univerziteta u Beogradu, Univerziteta u Kragujevcu i drugih.

    Osim naučnika, konferenciji su prisustvovali diplomatski prestavnici zemalja iz regiona te poljska javnost. Cilj konferencije je bio da se omogući uvid u spremnost država regiona da nastave sa procesom integracije u EU. Ujedno, razmatrana je i svrsishodnost EU integracija u datom geopolitičkom trenutku. Posebna pažnja je posvećena analizi prednosti koje države iz regiona imaju od saradnje sa drugim globalnim igračima poput Kine ili Rusije.

    Savjetnik predsjednika dr Stevandića, govorio je o međunarodnopravnim aspektima prava na samoopredjeljenje i njegovom shvatanju od strane međunarodne zajednice na osnovu pristupa jugosnovenskoj i kosovskoj krizi. Ukazano je na to kako se ekstenzivno shvatanje prava na samoopredjeljenje čiju primjenu je nametnuo kolektivni zapad, danas ispoljava u svijetu kao i na to da njen potencijal nije iscrpljen ni na ovim prostorima. Opšti stav je da regionalna arhitektura bilo da se shvati u kontekstu integracija ili dezintegracija, nije okončana te da vjerovatno njena finalizacija mora da sačeka novu globalnu preraspodjelu.

    Konferencija je obilježena manjim incidentom koji je nastao zbog kratkotrajnog pojavljivanja i obraćanja konzula tzv. Kosova u Poljskoj koje nije bilo najavljeno niti se nalazilo na agendi skupa. Učesnici iz Srbije i Republike Srpske su tokom svojih izlaganja ukazali na status Kosova i Metohije, na činjenicu da ne postoji „Kosovo“ uz koje može da stoji atribut „nezavisno“ – što je ujedno bio i naslov teme profesora Dakića, te su primili izvinjenje organizatora konferencije.

  • Lavrov: Oni koji eskaliraju situaciju oko Ukrajine dobiće zasluženu kaznu

    Lavrov: Oni koji eskaliraju situaciju oko Ukrajine dobiće zasluženu kaznu

    Oni koji pokušavaju da eskaliraju situaciju oko Ukrajine do krajnjih granica očigledno nisu pročitali izjave predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali će ih stići “zaslužena kazna”, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Po svemu sudeći, oni koji sada pokušavaju da uzburkaju strasti i eskaliraju situaciju do krajnjih granica nisu pročitali izjave ruskog predsednika. To treba raditi redovno. Znate, imamo izraz “u besmoćnoj zlobi”, iz bezizlaznosti. Ali nema nikakve sumnje da će pretrpjeti zasluženu kaznu – istakao je Lavrov za televiziju Rusija 1.

    Na pitanje koliko situacija sa napadima zapadnim dalekometnim raketama na Rusiju govori o tome da je Specijalna vojna operacija bila neizbježna, Lavrov je odgovorio da je SVO bila neizbježna od samog početka, kao i da je Putin o tome detaljno rekao u svom govoru.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 21. novembra da je Ukrajina 19. novembra izvršila napade na ciljeve u Kurskoj i Brjanskoj oblasti koristeći američke rakete dugog dometa “atakams” i britanske rakete dugog dometa “storm šedou”.

    Kao odgovor na upotrebu američkog i britanskog oružja, Rusija je 21. novembra izvela kombinovani udar na ukrajinski vojno-industrijski kompleks u Dnjepropetrovsku koji proizvodi rakete i oružje.

    U borbenim uslovima testiran je jedan od najnovijih ruskih raketnih sistema srednjeg dometa “orešnik” sa balističkom hipersoničnom raketom bez nuklearnog punjenja.

    Prethodno je Putin potpisao ukaz kojim se odobrava ažurirana nuklearna doktrina – Osnove geopolitike u oblasti nuklearnog obuzdavanja.

    Potpisivanje ukaza uslijedilo je dva dana nakon što su brojni mediji objavili da su Sjedinjene Američke Države dozvolile Kijevu da zapadnim oružjem izvodi napade u dubinu ruske teritorije.

  • Otkriveno najveće nalazište zlata na svijetu

    Otkriveno najveće nalazište zlata na svijetu

    Kina je objavila da je otkrila najveće poznato nalazište zlata na svijetu, čija se vrijednost procjenjuje na više od 76 milijardi evra.

    Ležište u rudniku zlata Vangu, smještenom u centralnoj Kini, moglo bi da sadrži više od 1.000 tona zlata, objavili su kineski državni mediji, citirajući Geološki institut provincije Hunan, prenosi Independent.

     

    Prema navodima tog instituta, otkriveno je 40 zlatnih žila – dugih i uskih pukotina u stijenama ispunjenih metalom – na dubini od oko 1.600 metara u okrugu Pingjiang, u provinciji Hunan.

    Samo ove žile mogle bi da sadrže oko 300 tona zlata, a dublji slojevi mogli bi kriti još veće rezerve, tvrde geolozi, prenosi Tportal.

    “Mnoge uzorkovane stijene pokazale su vidljive tragove zlata”, izjavio je Čen Rulin, geolog i istraživač u Geološkom institutu.

    Istražne bušotine na ivičnim dijelovima nalazišta otkrile su dodatne zlatne rezerve, što sugeriše da bi ono moglo biti još veće nego što se prvobitno procjenjivalo.

    Ukupno bi ovo područje moglo da sadrži više od 1.000 metričkih tona zlata, što bi, prema trenutnim tržišnim cijenama, moglo da bude vrijedno više od 600 milijardi juana, odnosno oko 78 milijardi evra.