VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dvije osobe stradale u Srpskoj: Jedan poginuo čisteći snijeg, drugog ugušio plin

    Dvije osobe stradale u Srpskoj: Jedan poginuo čisteći snijeg, drugog ugušio plin

    Dvije osobe su stradale na području Policijske uprave Zvornik tokom prethodnog vikenda, s tim da je u Šekovićima poginuo čovjek nakon pada sa terase, a tokom čišćenje snijega, dok je tijelo druge osobe pronađeno u kući u Zvorniku, te je najvjerovatnije stradala usljed gušenja plinom.

    Kako su saopštili iz Policijske uprave Zvornik, Policijskoj stanici Šekovići je u subotu oko 15 časova prijavljeno da je osoba K.V. sa područja opštine Šekovići, stradala nakon pada sa terase porodične kuće sa koje je čistila snijeg.

    “Uviđaj na licu mjesta izvršen je od strane službenika PS Šekovići u prisustvu doktora mrtvozornika Javne zdravstvene ustanove Dom zdravlja ‘Sveti Sava’ Šekovići koji je konstatovao smrt. Rad na dokumentovanju događaja se preduzima pod nadzorom postupajućeg tužioca Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo Područna kancelarija Vlasenica koji je naložio dostavljanje izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama”, naveli su iz PU Zvornik.

    Dan kasnije, odnosno u nedjelju oko 12.15, policiji je prijavljeno da je u porodičnoj kući na području Zvornika pronađeno beživotno tijelo S.Ž. iz ovog grada.

    “Pripadnici Policijske uprave Zvornik su izašli na lice mjesta sa pripadnicima Profesionalno vatrogasno-spasilačke jedinice Zvornik. Uviđaj je izvršen u prisustvu doktora mrtvozornika nadležne zdravstvene ustanove koji je konstatovao smrt navedenog lica koja je nastupila najvjerovatnije usljed gušenja plinom”, navode iz PU Zvornik.

    Dodaju da je u toku rad na dokumentovanju događaja koji se preduzima pod nadzorom postupajućeg tužioca Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina koji je naložio dostavljanje izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama.

  • Zelenski priznao da ukrajinska vojska ne može da vrati teritorije

    Zelenski priznao da ukrajinska vojska ne može da vrati teritorije

    Oružane snage Ukrajine nisu sposobne da vrate izgubljene teritorije, priznao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

    Naša vojska nije dovoljno snažna da to učini. Istina je – naveo je Zelenski u intervjuu za japansku novinsku agenciju Kjodo, odgovarajući na relevantno pitanje.

    On je dodao da je sukob u Ukrajini ušao u “tešku fazu”, prenio je TASS.

    Zelenski je ranije insistirao na tome da Ukrajina treba da nastavi da se bori dok ne vrati državne granice kakve su bile 1991. godine. Međutim, Zelenski i šef njegovog kabineta Andrej Јermak počeli su u posljednjih nekoliko sedmica da priznaju da to neće biti moguće.

  • Dodik: SDA blokirala Plan rasta, a Šmit cijelu BiH

    Dodik: SDA blokirala Plan rasta, a Šmit cijelu BiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je na današnjem sastanku partnera koji čine vlast u BiH ključno da pokažu da imaju hrabrosti da odbace nametanja od Kristijana Šmita kao metod upravljanja i da mogu samostalno da donose odluke, što je Republika Srpska uvijek demonstrirala.

    Dodik je ukazao da je SDA blokirala Plan rasta, a Šmit cijelu BiH.

    – SDA se boji evropskog puta ko đavo krsta jer gubi političku platformu. Šmit se boji dogovora i normalizacije odnosa, jer gubi ogromnu platu, koju nelegalno prima – naveo je Dodik.

    On je istakao da je na današnjem sastanku partnera koji čine vlast na nivou BiH ključno da pokažu da se ne boje i da imaju hrabrosti da odbace nametanje od Šmita kao metod upravljanja.

    – Da pokažemo da smo mi vlast, a ne Šmit. Da možemo samostalno da donosimo odluke i da su one samo naše, bez bojazni šta će reći SDA, koja dogovor smatra izdajom – naglasio je Dodik.

    On je ukazao da je u politici najvažnija spremnost da se donose odluke.

    – Republika Srpska je to uvijek demonstrirala, vrijeme je i da se ostali ohrabre – napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    Sastanak političkih partnera na nivou BiH biće održan danas u Mostaru, najavljeno je iz HDZ-a BiH.

  • KFOR: Priština tražila ovlašćenje za potencijalno slanje “KBS” na sjever, nismo dozvolili

    KFOR: Priština tražila ovlašćenje za potencijalno slanje “KBS” na sjever, nismo dozvolili

    KFOR je potvrdio da je Priština zatražila ovlašćenje da se tzv. kosovskim bezbjednosnim snagama omogući da odu na sjever AP KiM, odnosno za “potencijalno” raspoređivanje u “pogođenom području” nakon eksplozije u kojoj je oštećen kanal Ibar-Lepenac, ali je taj zahtjev odbijen. Na sjeveru Kosova i Metohije pojačano je prisustvo tzv. kosovske policije.

    KFOR: Priština tražila ovlašćenje za potencijalno slanje “KBS” na sjever, nismo dozvolili

    – U skladu sa obavezom iz 2013. godine potpisanom između institucija na Kosovu i NATO-a, institucije na Kosovu su zatražile ovlašćenje od komandanta KFOR-a za potencijalno raspoređivanje jedinica KBS-a u pogođenom području na sjeveru Kosova. Komandant KFOR-a nije dao takvo ovlašćenje, na osnovu njegove bezbjednosne procjene i akcija koje je KFOR već preduzeo – istaknuto je u odgovoru, navodi portal.

    U odgovoru se podsjeća i na jučerašnje navode te misije da je KFOR rasporedio jedinice da obezbijede područje u Zubinom Potoku gdje je oštećen kanal Ibar-Lepenac.

    Dodaje se da komandant KFOR-a ostaje u kontaktu sa svim svojim kolegama, uključujući sa predstavnicima privremenih prištinskih institucija i bezbjednosnih organizacija.

    Sud u Prištini odredio je mjesec dana pritvora Dragiši Vićentijeviću iz sela Prevlak kod Zubinog Potoka. Advokat Dejan Vasić, branilac Dušana Milanovića, očekuje da će njegov branjenik biti pušten, imajući u vidu da specijalno tužilaštvo do sada nije zatražilo da mu se odredi sudski pritvor.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se juče javnosti povodom incidenta u Zubinom Potoku.

     

    – U petak se dogodio pokušaj velikog hibridnog napada na našu zemlju, oni su u prvom talasu optužili Beograd i Srbiju da stoje iza eksplozije kod Zubinog Potoka, a Beograd i Srbija nemaju nikakve veze sa tim događajima – rekao je Vučić.

  • Ukrajina munjevito gubi

    Ukrajina munjevito gubi

    Rusija ubrzano napreduje na istočnom ukrajinskom frontu i navodno je posljednjih dana novembra okupirala četiri naselja u Donjeckoj oblasti.

    Unedjelju je ukrajinski kanal “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu, objavio da su Rusi okupirali naselje Berecki i napredovali u Harkovskoj oblasti, prenio je Novi glas Ukrajine.

    – Neprijatelj je okupirao Žovte, Pustinku i Rozdolne – izvijestili su u noći 29/30. novembar analitičari ukrajinskog kanala “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu.

    Rusi su takođe, kako se dodaje, napredovali blizu naselja Ilinka, Novodonecke, Trudove, Puškine i Kurahove u Donjeckoj oblasti, prenijela je “Ukrajinska pravda”. Kurahove je odskočna daska ka Pokrovsku, logističkom centru ukrajinske vojske u u regionu, ukazuje Institut za proučavanje rata (ISW). Analitičari “DipStejta” su izviestili da su Rusi okupirali selo Novoselidivka na frontu Kurahova i Petrivku na frontu Pokrovska.

    Prema izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISW) od 30. novembra, Rusi su nastavili da napadaju ukrajinske položaje kod Časiv Jara i Torecka, ali nisu ostvarile veliki uspjeh.

    Rekordno brz napredak Rusa u Ukrajini
    Rusi u posljednje vrijeme ubrzano napreduju na istoku Ukrajine i zauzeli su teritoriju veličine polovine Londona tokom prošlog mjeseca, navode analitičari i vojni blogeri. U oktobru su napredovali brže nego tokom čitave 2023, prema ISW. Ruska vojska je zauzela skoro 235 kvadratnih kilometara teritorije u Ukrajini u toku jedne nedjelje u oktobru, što je “rekord” za 2024. U novembru su ruske snage zauzele oko 600 kvadratnih kilometara.

    Rusi su, ipak, potisnuti iz Kupjanska u Harkovskoj oblasti, ali nastavljaju napade na ovaj strateški grad iz dva ključna razloga – Kupjansk je željezničko čvorište i ima puteve koji mogu da posluže ruskoj vojsci za snabdjevanje, ali i kao rute za napade na druge oblasti, piše Blic.

    Istovremeno, Moskva je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i gradove, uključujući Kijev.

    Rusija trenutno kontroliše 18 odsto Ukrajine, uključujući čitav Krim, nešto više od 80 odsto Donbasa i 70 odsto oblasti Zaporožja i Hersona, kao i manje od tri odsto Harkovske oblasti, prema mapama otvorenog izvora.

    Zelenski prvi put promijenio poziciju

    U međuvremenu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski po prvi put nagovijestio da je spreman da okonča rat sa Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO, čak i ako Rusija odmah ne vrati anektirane teritorije.

    – Ako želimo da zaustavimo vruću fazu rata, moramo da stavimo pod kišobran NATO teritoriju Ukrajine koju imamo pod svojom kontrolom. To je ono što moramo brzo da uradimo, a onda Ukrajina može da povrati drugi dio svoje teritorije diplomatskim putem – rekao je on za Skaj njuz.

    Ovakav komentar predstavlja značajnu promjenu njegove dugogodišnje pozicije. Kijev je prethodno rekao isticao da će nastaviti da se bori protiv Rusije sve dok se Ukrajina ne vrati na svoje međunarodno priznate granice, uključujući četiri regiona koje je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao u septembru 2022. i Krim.

    Zabrinutost zbog Trampa
    Rat u Ukrajini se dve godine vodio jedan po jedan krvavi metar, kako je to opisao “Ekonomist”, a onda je došlo do dramatične promjene. Jedan od razloga je što je rusko napredovanje razotkrilo ozbiljne slabosti u ljudstvu i moralu koje bi na kraju mogle da dovedu do kolapsa ukrajinskih linija, a drugi – onaj hitniji – je što je novoizabrani američki predsmednik Donald Tramp jasno stavio do znanja da želi da što prije okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    Putin je rekao da bi možda bio voljan da zamrzne linije fronta, iako Rusija ne kontroliše cijele, već svega oko 70-80 odsto teritorije četiri ukrajinske oblasti koje je anektirala 2022. Takođe traži da Zapad ukine sankcije, da se Ukrajina odrekne aspiracija ka članstvu u NATO i da bude demilitarizovana, zvanično neutralna i “denacifikovana”. Ako Tramp to podrži, to bi bio katastrofalni poraz za Ukrajinu, i javno poniženje za Ameriku i njenog predsjednika, navodi “Ekonomist”, ističući da je to zabrinutost, ali ne i najverovatniji ishod. U Trampovom ličnom interesu je da postigne dogovor koji će čuvati Ukrajinu bar tokom četiri godine njegovog mandata, a za to vrijeme Ukrajina može da postigne mnogo, navodi se.

    Zelenski je u svom prvom intervjuu od Trampove pobjede na izborima u SAD rekao da “Kijev mora da radi sa novim predsjednikom” kako bi “imao najveću podršku”.

    – Moramo da pokušamo da pronađemo novi model. Želim da podijelim ideje sa njim i želim da čujem šta on ima da kaže – rekao je tada Zelenski.

     

    Šta bi bilo najbolje za Ukrajinu?
    Prema “Ekonomistu”, obnova granica Ukrajine iz 1991. je iluzija.

    Cilj bi trebalo da bude stvaranje uslova za Ukrajinu da napreduje na teritoriji koju sada kontroliše. Za je neophodna stabilnost, što zavisi od zaštite od ruske agresije. Zato će srž pregovora biti pronalaženje pouzdanog i trajnog okvira za ukrajinsku bezbjednost, zaključio je list.

    “Ekonomist” smatra da je najbolji način zaštite Ukrajine priključenje NATO savezu.

    Ali, to je sporno zbog Člana 5 koji govori da je napad na jednu – napad na sve članice. Odgovor ipak postoji – kako navodi list, garancija ne mora da pokriva okupirane delove Ukrajine, kao što nije pokrivala Istočnu Njemačku kad je Zapadna ušla u savez 1955. Trupe iz drugih NATO zemalja ne moraju da budu stacionirane u Ukrajini u mirnodopsko vrijeme, dodaje se.

     

     

     

  • Zaharova: Pomilovanje Hantera Bajdena je “karikatura demokratije”

    Zaharova: Pomilovanje Hantera Bajdena je “karikatura demokratije”

    Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, komentarisala je danas odluku američkog predsjednika Džozefa Bajdena o pomilovanju njegovog sina Hantera u dva sudska postupka, ocijenivši taj postupak kao “karikaturu demokratije”.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je u nedjelju da je pomilovao svog sina Hantera Bajdena u sudskim postupcima koji se protiv njega vode zbog poreskih prekršaja i u vezi sa nošenjem vatrenog oružja, a svoju odluku je obrazložio tvrdnjom da je njegov sin izvrgnut nepravednom sudskom gonjenju.

    “To je karikatura na temu demokratije”, izjavila je Zaharova danas u komentaru o toj Bajdenovoj odluci, prenosi “Izvestija”.

    Bajden je rekao da je u nedjelju potpisao pomilovanje za svog sina Hantera, iako je, od kada je preuzeo dužnost predsjednika, obećao da se neće miješati u odluke koje donose sudovi i Ministarstvo pravde.

    Naveo je da se te odluke držao sve do sada, premda je, kako je naveo, gledao kako njegovog sina “nepravedno gone”, prenio je Rojters.

    U pomilovanju se navodi da je Bajden odobrio “puno i bezuslovno” pomilovanje za Hantera Bajdena za bilo kakve prestupe u periodu od 1. januara 2014. do 1. decembra ove godine.

    Bajden je ocijenio da je Hanter bio sudski gonjen samo zbog toga što je njegov sin.

  • Tramp reagovao na Bajdenovo pomilovanje sina

    Tramp reagovao na Bajdenovo pomilovanje sina

    Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp, kritikovao je odlazećeg predsjednika Džozefa Bajdena, a nakon što je ovaj odlučio da pomiluje svog sina Hantera Bajdena.

    Tramp je iznio žestoke kritike na račun Bajdenove odluke i na mreži Truth Social je ovaj potez uporedio sa odlukom u u kojoj su demonstranti koji su učestvovali u neredima na Kapitol Hilu 6. januara 2021. godine kažnjeni s nekoliko godina zatvora.

    “Da li pomilovanje koje je Džo dao Hanteru uključuje taoce J-6 (6. januar op. a.) koji su sada u zatvoru već godinama? Kakva zloupotreba i neostvarenje pravde!”, napisao je Tramp.

    Sličnu reakciju uputio je i njegov sin Donald Tramp mlađi.

    “Svi su znali da će to učiniti. On je samo htio da donese tu odluku kada to ne predstavlja više moguću posljedicu za demokrate”, rekao je Tramp Mlađi.

    Kritike su stigle i od Trampovog portparola Stivena Čenga. koji je rekao da se pravosudni sistem mora popraviti, a procesi moraju postati valjani.

    “To je upravo ono što će predsjednik Tramp učiniti pri povratku u Bijelu kuću, s ogromnim mandatom američkog naroda”, naveo je Čeng, prenosi Telegraf.

  • Bajden: Pomilovao sam svog sina Hantera

    Bajden: Pomilovao sam svog sina Hantera

    Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je da je pomilovao svog sina Hantera Bajdena u sudskim postupcima koji se protiv njega vode zbog poreskih prekršaja i u vezi sa nošenjem vatrenog oružja, a svoju odluku je obrazložio tvrdnjom da je njegov sin izvrgnut nepravednom sudskom gonjenju.

    Bajden je rekao da je u nedjelju potpisao pomilovanje za svog sina Hantera, iako je, od kada je preuzeo dužnost predsjednika, rekao da se neće miješati u odluke koje donose sudovi i Ministarstvo pravde.

    Naveo je da se te odluke držao sve do sada, premda je, kako je naveo, gledao kako njegovog sina “nepravedno gone”, prenio je Rojters.

    U pomilovanju se navodi da je Bajden odobrio “puno i bezuslovno” pomilovanje za Hantera Bajdena za bilo kakve prestupe u periodu od 1. januara 2014. do 1. decembra ove godine.

    Bajden je ocijenio da je Hanter bio sudski gonjen samo zbog toga što je njegov sin.

    Hanter Bajden se izjasnio krivim za poreske prekršaje, a osuđen je zbog optužbi u vezi sa nošenjem vatrenog oružja nakon što je dao lažnu izjavu da ne koristi narkotike prilikom dobijanja dozvole za nošenje pištolja.

    On se u septembru izjasnio krivim za neplaćanje poreza od 1,4 miliona dolara, a izricanje presude u tom slučaju bilo je zakazano za 16. decembar.

    Bijela kuća je više puta saopštavala da Bajden neće pomilovati niti ublažiti kazne za svog sina Hantera, prenosi Tanjug.

    Republikanci su kritikovali Bajdenovu odluku o pomilovanju svog sina.

    Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je Bajden pomilovanjem Hantera zloupotrebio svoj položaj i ovlašćenja, te da je na taj način spriječio da pravda bude ostvarena.

    Tramp je na svojoj društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social) postavio pitanje zbog čega nisu pomilovani i oni koji su osuđeni zbog napada na Kapitol 6. januara 2021. godine jer nisu priznavali rezultate predsjedničkih izbora prema kojima je Bajden pobijedio.

  • Stoltenberg: Ukrajina da pristane da se odrekne dijela svojih teritorija

    Stoltenberg: Ukrajina da pristane da se odrekne dijela svojih teritorija

    Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izrazio je danas uvjerenje da bi privremeno ustupanje teritorija Rusiji bilo opcija za brzi završetak ukrajinskog rata.

    “Potrebna nam je linija prekida vatre i, naravno, idealno bi trebalo da pokrije sve teritorije koje Rusija trenutno kontroliše, ali vidimo da to nije baš realno u bliskoj budućnosti. Ukrajina bi mogla privremeno da se odrekne dijela svojih teritorija u tu svrhu”, rekao je on, prenosi Tagesšau.

    Stoltenberg je rekao i da je važno da vlada u Kijevu dobije bezbjednosne garancije u zamjenu za privremene ustupke teritorije.

    Prema njegovom mišljenju, to bi moglo da bude članstvo u Alijansi, ali postoje i drugi načini da se Ukrajinci naoružaju i podrže, prenosi Tanjug.

  • Iz Rusije stigao odgovor Trampu

    Iz Rusije stigao odgovor Trampu

    Aleksej Puškov, šef komisije Vijeća Ruske Federacije za informacijsku politiku, kazao je da izjave novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju stopostotnih carina na robu iz zemalja BRICS-a nisu provedive u praksi

    “Donald Trump sklon je pretvarati se da je u stanju riješiti sve akutne političke i ekonomske probleme jednim odlučnim korakom, razgovorom ili prijetećim ultimatumom. Sada zvuči superodlučno: prijeti da će nametnuti stopostotne carine na robu iz zemlje BRICS-a ako odbiju dolar”, napisao je na svom Telegram kanalu.

    Prema Puškovu, ta je prijetnja nerealna jer su Sjedinjene Države ekonomski ovisne o globalizaciji i uvozu. Također je istaknuo da je Washington nemoćan spriječiti zemlje BRICS-a da pređu na plaćanje u nacionalnim valutama i stvaranje alternativnog sistema plaćanja SWIFT-u.

    Trump je rekao da će, ako zemlje BRICS-a odluče stvoriti vlastitu novu valutu, Washington nametnuti stopostotnu carinu na robu iz država koje su članice ove asocijacije. Prema njegovim riječima, bilo koja država koja namjerava pokušati stvoriti zamjenu za dolar u globalnoj ekonomiji više neće moći komunicirati sa Sjedinjenim Državama na ovom području.

    Ranije, 27. novembra, ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je da je stvaranje platnog sistema za zemlje članice BRICS-a vitalna nužnost, budući da je potrebna alternativa sistemu koji “propada”.

    Prije toga, 7. novembra, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da se dvije trećine ruskog trgovinskog prometa servisira u nacionalnim valutama, a sa zemljama BRICS-a to je već 88%.

    Također je naglasio da se ruska strana ne bori protiv dolara. Kao odgovor na nove trendove u razvoju globalne ekonomije, Moskva razmišlja o stvaranju novih alata. Putin je istaknuo da Rusija nikada nije tražila i ne želi napustiti dolar.