VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bošnjaci kreću u ukidanje zakona o zabrani djelovanja bh. institucija u RS

    Bošnjaci kreću u ukidanje zakona o zabrani djelovanja bh. institucija u RS

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuće vitalni nacionalni interes nakon što je sinoć Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja, kako se navodi, vanustavnih institucija BiH.

    Ovo je za N1 potvrdio Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, što znači da će o svemu odlučivati Ustavni sud RS.

    Samim tim cijela procedura primjene, odnosno stupanja na snagu, sinoć usvojenih zakonskih rješenja može potrajati do dva mjeseca.

    Podsjetimo, Narodna skupština RS usvojila je sinoć Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH” (Sud, Tužilaštvo, SIPA), Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Sporni zakoni dolaze kao reakcija na prvostepenu presudu koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.

  • Na današnji dan prije 33 godine donesen Ustav Republike Srpske

    Na današnji dan prije 33 godine donesen Ustav Republike Srpske

    Prvi Ustav Republike Srpske, jedan od najznačajnijih konstitutivnih akata koji su bili osnov za stvaranje Srpske, proglašen je na današnji dan prije 33 godine.

    Prvi korak srpskih poslanika u Sarajevu i njihova istorijska odluka da osnuju Skupštinu srpskog naroda u BiH označili su stvaranje Republike Srpske.

    Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine, nakon što su 14. oktobra srpski poslanici preglasani u Skupštini SR BiH.

    Skupština je raspisala plebiscit o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji na kojem su se Srbi u BiH gotovo 100 odsto izjasnili za tu opciju.

    Muslimani i Hrvati nisu priznali rezultat plebiscita, nakon čega su svi srpski poslanici iz svih stranaka u Skupštini SR BiH nastavili rad u Skupštini srpskog naroda u BiH i počeli donošenje akata kojima je konstituisana Republika Srpska.

    Od desetak konstitutivnih akata koji su ustavnopravna osnova za stvaranje Republike Srpske, dva su najznačajnija – Deklaracija o proglašenju Republike Srpske i Ustav Republike Srpske.Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju 9. januara, a Ustav 28. februara 1992. godine.

  • Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je da se protivi najnovijoj prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede dodatne carine na kinesku robu.

    Ministarstvo je takođe najavilo odgovor ukoliko kineske firme budu pogođene tim mjerama, prenio je Rojters.

    To ministarstvo je optužilo SAD da prebacuju krivicu za dotok fentanila u SAD i pozvalo je Vašington da se što prije “vrati na pravi put” i riješi nesuglasice kroz dijalog.

    Kako je ranije objavljeno, Tramp je rekao da planira da uvede dodatne carine od 10 odsto na uvoz robe iz Kine.

    Na društvenim mrežama, Tramp je juče napisao da nije zadovoljan dosadašnjim naporima u suzbijanju dotoka fentanila u SAD.

    “Droga i dalje ulazi u našu zemlju iz Meksika i Kanade u neprihvatljivo velikim količinama”, rekao je on i dodao da se “veliki dio” droge proizvodi u Kini, prenosi Tanjug.

    Portparol kineske ambasade u SAD Liu Pengju izjavio je da Kina već sarađuje s američkim vlastima po pitanju fentanila i upozorio da će nove carinske mjere “podriti buduću saradnju dvije zemlje u borbi protiv narkotika”.

  • Dodik: Ne razumijem histeriju u sarajevskoj čaršiji – zar nisu ovo željeli?

    Dodik: Ne razumijem histeriju u sarajevskoj čaršiji – zar nisu ovo željeli?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ne razumije histeriju u sarajevskoj čaršiji i upitao ih zar nisu ovo željeli i zar nisu sve radili da do ovoga dođe.

    “Jesam li godinu dana upozoravao – nemojte rušiti Ustav – jesam. Jesam li nakon završne riječi rekao svim novinarima – dobro zapišite, presudom ćete srušiti Ustav, nemoj poslije da nas ganjate – jesam. Jeste li vi postavili izbor – Ustav ili Šmit – jeste. Jeste li izabrali Šmita – jeste”, rekao je Dodik.

    Šta sada hoćete, upitao je predsjednik Srpske.

    “Malo vam je bilo što ste mene maltretirali godinu dana, htjeli ste da ponizite Republiku Srpsku. E, to ne može. Da razgovaramo uvijek možemo, da ponizite Republiku Srpsku nikada ne može”, poručio je Dodik na “Iksu”.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je sinoć po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, kojim je propisano da zakoni o Sudu i Tužilaštvu BiH, Sipi i VSTS-u BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o VSTS-u Republike Srpske, kao i Zakon o dopuni krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, prenosi Srna.

    Usvajanju zakona prethodila je presuda Suda BiH predsjedniku Srpske za “nepoštovanje odluka” stranca Kristijana Šmita.

  • Dodik se neće lično žaliti na presudu

    Dodik se neće lično žaliti na presudu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se on lično neće žaliti na presudu, te naveo da je Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku da odbacuje proces protiv njega pred Sudom BiH.

    “Da li će advokati iz svog razloga nešto na tom planu izmisliti, bolje da mene ne pitaju, jer ja ću biti protiv. Ako oni misle da je nešto potrebno da se ispuni zbog pravne forme, da mogu da idu u Strazbur, to je njihov problem. Ja niti se mislim žaliti lično, niti mislim ići više na to”, rekao je Dodik.

    On je istakao da su odluke Narodne skupštine Srpske vraćanje na Dejton i odbrana Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Ono što smo do sada imali je gruba sila međunarodnog faktora i arogancija muslimana iz Sarajeva”, rekao je Dodik.

    On je ponovio da se danas u BiH ne poštuje slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da Srpska traži vraćanje na izvorni Dejton.

    “BiH nema po izvornom Dejtonu svoj teritorijalni integritet, nego on pripada entitetima koji čine BiH. Zato je u članu tri Ustava rečeno da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tu dolazimo do suvereniteta”, rekao je Dodik.

    On je ponovio da je izabrani predsjednik sa legitimitetom koji je dobio na demokratskim izborima, te je Ustavom zadužen da štiti i predstavlja Republiku Srpsku.

    “Ja to radim. To nekome smeta, to znamo. Da li su Sud i Tužilaštvo zloupotrijebili svoje postojanje koje im je dao visoki predstavnik? Ja mislim da jesu. Ako je prekršilo u prošlosti prekršiće i u budućnosti. Evo izvolite, tužite koga god hoćete”, rekao je Dodik odgovarajući na pitanja novinara, prenosi Srna.

    On je rekao da se ne boji ničega, te dodao da će Kristijan Šmit biti izbačen sa ovih prostora.

    Dodik je ponovio da su on i premijer Srpske Radovan Višković uputili poziv za razgovor predsjednici Federacije BiH /FBiH/ Lidiji Bradari i predsjedniku Vlade FBiH Nerminu Nikšiću da u terminu kad im odgovara dođu u Banjaluku, da se razgovara o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Dali smo im okvir u petak ili subotu, u terminu kada hoće. Još nam nisu javili hoće li ili neće. Njihov je izbor hoće li ili neće. Ako nam predlože da će doći u utorak, ja prihvatam. Neka predlože”, rekao je Dodik novinarima u Narodnoj skupštini Srpske.

  • Ko je sve na Epstajnovoj listi

    Ko je sve na Epstajnovoj listi

    Ministarstvo pravosuđa SAD sinoć je objavilo dugo očekivanu seriju dokumenata povezanih s ozloglašenim osuđenim pedofilom Džefrijem Epstajnom, koji je pronađen mrtav u pritvorskoj ćeliji 2019. dok je čekao novo suđenje u Njujorku.

    Njujork post prenosi da se u dokumentima nalazi lista Epstajnovih kontakata, podaci o letovima njegovog privatnog aviona poznatog kao “Lolita ekspres” i dokazi koje su vlasti prikupile o ovom milioneru koji je poznavao mnoge uticajne ljude u Americi.

    Navodi se da se na oko 200 strana ovih dokumenata nije našlo mnogo toga što već nije bilo poznato o Epstajnu i da su na listi poznatih ličnosti i političara koji su se družili sa njim imena koja su u velikoj mjeri već od ranije bila poznata jasnosti.

    Na sinoć objavljenoj listi se nalaze: frontmen Rolingstounsa Mik Džeger, pokojni pjevač Majkl Džekson, glumac Alek Boldvin, Etel Kenedi koja je majka novog američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija, bivši guverner Njujorka Endrju Kuomo, manekenka Naomi Kempbel i rokerka Kortni Lav.

    Tu su i: Bob Vajnstajn, brat osuđenog seksualnog predatora i filmskog producenta Harvija Vajnstajna, pokojni milijarder Dejvid Koh, pokojni senator Ted Kenedi, glumac Ralf Fajns, advokat Alan Deršovic; glumci Džon Keri i Dastin Hofman, biznismen Džon Hantsmen, manekenka i glumica Liz Harli, ali i Ivana Tramp, pokojna supruga američkog predsjednika Donalda Trampa i njihova kćerka Ivanka.

    Sam Tramp nije na listi Epstajnovih kontakata.

    Pem Bondi, državna tužiteljka SAD, zatražila je nakon objavljivanja ovih dokumenata nazvanih “Dokumentacija o Epstajnu, faza 1” da se javnosti pruži kompletna dokumentacija.

    Vašingtonski sajt Hil navodi da je Bondi to poručila u pismu upućenom Kešu Patelu, direktoru FBI i kao krajnji rok naznačila petak ujutro po vremenu na istočnoj obali SAD.

    “Do osam sati FBI će dostaviti punu i kompletnu dokumentaciju o Epstajnu u moju kacelariju, uključujući sve podatke, dokumente, audio i video snimke i materijale povezane sa Džefrijem Epstajnom, bez obzira na način na koji su te informacije dobijene”, navela je Bondi.

    Ona je pismo poslala nakon pritiska koji su na nju izvršile Marša Blekburn, republikanska senatorka iz Tenesija i Ana Polina Luna, republikanska kongresmenka sa Floride.

    “Ovo nije ono što smo mi ili američki narod tražili i predstavlja potpuno razočaranje. pružite nam informacije koje smo tražili”, napisala je kongresmenka sinoć na društvenoj mreži X, prenosi Kurir.

  • Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Vlada RS utvrdila je Nacrt zakona o socijalnoj karti, koji bi u konačnom dokumentu trebalo da bude jedinstvena baza koja sadrži podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica.

    Nadalje, u bazi će biti upisana i vrsta prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo, prava i usluge iz oblasti socijalne, dječje, boračko-invalidske i zaštite civilnih žrtava rata, ratne torture, oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice, kao i podaci o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte.

    Dokumentom, kako je rečeno, treba da se omogući, između ostalog, i kreiranje socijalnih politika i prevencija siromaštva.

    “Značaj postojanja socijalne karte, između ostalog, je u tome da se smanji mogućnost zloupotreba kako u sistemu socijalne zaštite, tako i ostalim sistemima koji se bave posebnim kategorijama stanovništva, s obzirom na to da će podaci o korisnicima biti objedinjeni”, pojasnili su iz Vlade Republike Srpske.

    Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Univerzitetu u Banjaluci, kaže da je najmanji problem donijeti neki zakon, već da je suština njegova primjena.

    “Ovdje se treba prvo odgovoriti na pitanje šta je cilj socijalne karte. Mora se pripremiti dosta drugih elemenata koji moraju pratiti taj zakon, a jedan od njih je definisanje odluke o uvođenju socijalnog minimuma. To je faktički ono što se kaže granica siromaštva. Dalje, na osnovu čega ćemo mi utvrđivati da li je neko socijalni slučaj ili nije, da li ima ovakve ili onakve prihode, da li je u stanju socijalne potrebe da država treba intervenisati ili ne? E, to je suština socijalne karte”, poručuje Lepir.

    Podsjeća da u svakom zakonu kod nas postoje kriterijumi za dodjelu neke pomoći.

    “Recimo, u Zakonu o socijalnoj zaštiti RS ima da pojedinac može imati 15 odsto pomoći od iznosa prosječne plate. Ali je to politička odluka, to nema veze sa tih 15 odsto, i to je oko 200 KM mjesečno. Šta on može sa tim novcem, ne može da preživi mjesec dana”, navodi Lepir.

    Ističe da Vlada RS mora donijeti akte koji će imati uticaj na efekte socijalne karte.

    “Srbija je donijela socijalnu kartu i ona je napravila fijasko. Faktički vi za jedan fening koji odredite političkom odlukom izbacite jednu kompletnu porodicu iz pomoći. To nije smisao”, naglasio je Lepir za “Nezavisne novine”.

    Stručnjaci poručuju da je potrebno analizirati kome je pomoć najpotrebnija i da se sredstva koja budu obezbijeđena plasiraju na najpravedniji način.

    “Npr. ako govorimo da je neki mjesečni cenzus 100 KM za dječju zaštitu, ili ako postoji materijalni cenzus po broju članova porodice, ne znači da neko svojim primanjima zaista može da pokrije sve te potrebe. To je iz razloga što su rashodi koje ima ta osoba ili za izdržavanje djece ili za brigu o djeci sa posebnim potrebama ili drugim licima u okviru svog domaćinstva, a koji nemaju prihode, daleko prevazilaze ono što on mjesečno zaradi. Onda, ti ljudi bi isto trebalo da budu obuhvaćeni mjerama socijalne karte”, smatra Aleksandar Čavić, demograf.

    S druge strane, navodi da bi nadležni morali da budu oprezni jer postoje osobe koje primaju neku vrstu pomoći jer na papiru nemaju redovne prihode, a u stvarnosti imaju milionsku imovinu.

    “Neko može imati pet miliona, može imati 20 stanova, ali da ima nula maraka prihoda ovih koji se kod nas ostvaruju, dakle da nema platu i slično. A može se desiti da je imovinu poklonio najbližim srodnicima, koji su dalje prema Porodičnom zakonu dužni da se staraju o njemu jer imaju sredstva za to bez ikakve društvene asistencije. Ali ti ljudi ipak ostvaruju pravo na neku socijalnu pomoć, dok drugi koji zaista nemaju ništa, često to ne mogu da ostvare”, dodaje Čavić za “Nezavisne”.

    O kompleksnosti problema socijalne karte pisali smo nebrojeno puta do sada.

    Naveli smo tada da građani u Republici Srpskoj u više od 400 institucija ostvaruju neka od 90 različitih vrsta prava, definisanih kroz 15 zakona.

    Jedno od najvažnijih pitanja u ovom poslu biće koliko će građana biti obuhvaćeno socijalnom kartom. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kazali su da je to oko 67.000, ali je premijer Radovan Višković poručio da će to biti manje jer “dio penzionera nema potrebe za socijalnu pomoć jer imaju primanja iz drugih država”.

    Prema informacijama do kojih smo došli u 2024. godini, više od 6.000 građana Republike Srpske prima stalnu novčanu pomoć svakog mjeseca, a ona se, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, dijeli osobama koje nemaju nikakva druga primanja.

  • Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Ekonomisti izražavaju sumnju u sposobnost budžeta Republike Srpske da izdrži dodatno opterećenje u slučaju da zaposleni iz institucija BiH, uključujući Visoki sudski i tužilački savjet, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), budu prebačeni na rad u institucije RS.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, finansiranje ovih troškova je veoma neizvjesno.

    – Trenutno ne vidim mogućnost da se obezbijede dodatni izvori sredstava za pokrivanje plata i naknada zaposlenih – naglasio je Pavlović.

    Dodao je da bi u takvoj situaciji prvo trebalo institucionalno riješiti status ovih radnika, uključujući određivanje konkretnih institucija u kojima bi radili.

    Drugi ključni problem, prema njegovim riječima, jeste neophodnost rebalansa budžeta kako bi se osiguralo zakonito finansiranje novih obaveza.

    – Smatram da je ovo više probni balon upućen drugim stranama u BiH kako bi se otvorili politički pregovori, nego što je to realna opcija, jer postoje ozbiljna ekonomska ograničenja – istakao je Pavlović.

    Situacija s budžetom RS, kako kaže, već je opterećena različitim finansijskim obavezama, uključujući planiranu kupovinu hotela u Brčkom za 36 miliona maraka, gubitke iz koncesionih presuda, nabavku električne energije iz inostranstva zbog problema u radu RiTE Ugljevik, kao i potencijalni otkup kompanije „Comsar Energy RS“ Rašida Serdarova za 100 do 150 miliona evra.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjetila je da značajan broj zaposlenih u institucijama BiH pripada kategoriji kojoj se obraća predsjednik RS Milorad Dodik, ali da bi njihovo zapošljavanje u institucijama Srpske predstavljalo ogroman teret za budžet.

    – Na šta oni da se vrate, na budžet koji se neprestano krpi i zadužuje? – upitala je Cenićeva.

    Takođe je izrazila sumnju u to kako bi RS uopšte mogla obezbijediti potrebne prihode za finansiranje ovih zaposlenih.

    – Dodik i sam zna da je to što priča neostvarivo i da nema sredstava da finansira te ljude, koji imaju kredite, porodice i obaveze. Ko će im obezbijediti zdravstveno osiguranje? Kako će ostvariti penziju? – upitala je Cenićeva.

  • Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Sud BiH inkvizicijski i da ga neće vidjeti u zatvoru zato što bi to bilo poniženje za Srbe.

     Јa za sebe ne smatram da sam Republika Srpska, ali smatram da sam većinska volja srpskog naroda ovdje, jer je taj narod birao mene. I ja ne želim da prevarim narod – rekao je Dodik večeras za Radio-televiziju Vojvodine.

    On je naveo da hoće da, kad ne bude predsjednik, dođe u Novi Sad ili u Banjaluku i da ga ljudi iz poštovanja pozdravljaju, a ne da za njim psuju.

    – Ko će me uhapsiti? Imate još Britance ovdje koji se vrzmaju i sa tim nekim svojim snagama. Probajte, “ajde da vidimo” – rekao je Dodik.

    On je ukazao na cinizam Britanaca za koje je rekao da su napravili strategiju uništenja Srba na Balkanu.

    Odgovarajući na pitanje kakav odgovor iz Federacije BiH očekuje na odluke Narodne skupštine Republike Srpske poslije presude Suda BiH, Dodik je rekao da očekuje frustraciju i da govore da je “Dodik ovakav i onakav”.

    – Naravno da želimo da ostane mir. Pozvali smo i pozivamo na razgovore – rekao je Dodik.

    On je naveo da se druga strana ponaša ignorantski, kao i do sada.

    – Oni imaju te stečene i nametnute stvari. I oni govore, da je to nedodirljivo. To što nema u Ustavu nema veze. Kriv je Dodik zato što neće da prihvati promjenu Ustava. Vratite nas na Ustav, mi ostajemo u BiH. Nećete da vratite, mi ne želimo da ostanemo u vanuustavnoj BiH, jer je ona kao takva eksploatatorska i neželjena za bilo koga od nas – naglasio je Dodik.

    On je dodao da to nije secesija, nego politička volja.

    – U normalnim zemljama moj stav da štitim Ustav i tražim primjenu Ustava, bio bi nagrađen. Samo u BiH u nakaradnom razmišljanju muslimana, ovdje se to smatra greškom. Nama nije stalo do bilo kakve prisile, nasilja, ili nečega drugog, ali jeste do provođenja političke volje – rekao je Dodik.

    On je dodao da zato Narodna skupština i vladajuća struktura koja gotovo da ima dvotrećinsku većinu u parlamentu kao strana za sprovođenje Dejtonskog sporazuma poziva Federaciju na pregovore.

    – I da se vratimo na Ustav BiH i da poručimo da smo u takvom ustavnom uređenju koje poštuje napisani međunarodni sporazum spremni da radimo. Ali odbacujemo sve što je van Ustava i van naše volje jer je rečeno da se stvari mogu mijenjati samo obostranom saglasnošću strana, Republike Srpske i Federacije – naveo je Dodik.

    On je dodao da je sva intervencija međunarodnog faktora bila da uništi stranu Republiku Srpsku.

    – Zato su udarili na mene. Zato što kao predsjednik predstavljam Republiku Srpsku – ukazao je Dodik.

    On je naveo da jeste za to da se mirno živi i da nema ništa protiv muslimana i Hrvata.

    – Imamo tešku istoriju. I nisam spreman da bilo šta učinim radi nekog istorijskog poravnanja. To je nemoguće. Ali jesam spreman da odbranim našu poziciju. Ona piše u Ustavu – poručio je Dodik.

  • Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Na današnjem sastanku ambasadora, koji su ranije djelovali kao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, ali ovog puta nisu koristili tu terminologiju, nije postignut zajednički stav o situaciji u BiH nakon presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, prenosi Banjaluka.net.

    Poznato je da Rusija ne priznaje OHR od imenovanja Kristijana Šmita, ali ovoga puta pažnju je privukla i pozicija Sjedinjenih Američkih Država. Naime, predstavnik Ambasade SAD prisustvovao je sastanku, ali bez jasnih uputstava iz Vašingtona o tome kako se postaviti u aktuelnoj situaciji.

    Bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, nedavno je napustio dužnost, dok novi diplomata još nije imenovan. Zbog toga, po prvi put nakon ovakvog sastanka, nije objavljeno zajedničko saopštenje, poznato kao kominike.

    Izostanak saglasnosti ostavio je i nejasnoće u vezi s daljim koracima u komunikaciji sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH, Denisom Bećirovićem.

    Takođe, to znači da je Kristijan Šmit u ponedjeljak javno nastupio bez usaglašenog stava ambasadora, govoreći isključivo u svoje ime.

    U toku interne rasprave, učesnici sastanka su konstatovali da bi rješavanje aktuelne krize u BiH trebalo da bude prepušteno Evropi, s obzirom na to da velike sile nisu pokazale poseban interes za situaciju.