VRBAS Media

Autor: INFO

  • Orban: Odluka o produženju sankcija Moskvi nakon Trampove inauguracije

    Orban: Odluka o produženju sankcija Moskvi nakon Trampove inauguracije

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je liderima EU da namjerava da sačeka inauguraciju predsjednika SAD Donalda Trampa 20. januara i da nakon toga donese odluku o produžetku sankcija EU Rusiji, javila je novinska agencija “Blumberg”, pozivajući se na neimenovane izvore.

    Agencija podsjeća da je EU do sada usvojila ukupno 15 paketa sankcija Rusiji koje se moraju produžavati svakih šest mjeseci.

    Sljedeće produženje planirano je 31. januara, 11 dana nakon Trampove inauguracije, a “Blumberg” napominje da odluka mora biti jednoglasna i da Orban može da stavi veto.

    “Blumberg” piše da je Orban pred kraj posljednjeg samita lidera EU “iznenadio svoje kolege rekavši da nije spreman da produži sankcije”, prenio je TASS.

    Orban je ranije izjavio za magazin “Mandiner” da Mađarska računa na Trampa, koji je obećao da će se pozabaviti pitanjem ukrajinske krize kada preuzme dužnost.

    Mađarski premijer vjeruje da će se nove vlasti SAD suprotstaviti proratnoj briselskoj eliti kada je u pitanju rat u Ukrajini.

  • Minić: Nisam zadovoljan trenutnom situacijom u Šumama Srpske

    Od većih subvenicija za gorivo, premija za mlijeko, ali i drugih mjera koje smo uvodili tokom ove godine, vidjeli smo pozitivne rezultate, zbog kojih ja mogu reći da je ova godina za poljoprivredne proizvođače bila jako dobra, rekao je ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić.

    “Moram da pomenem da su od svih ovih mjera koje smo donosili, najmanje efekta je dalo povećanje učešće premije osiguranja. Vidimo da naši poljoprivredni proizvođači još uvijek nemaju naviku da se osiguraju, iako smo tokom godine imali niz situacija, kada smo se uvjerili da je to bilo neophodno”, navodi Minić, koji je i ovog puta apelovao na poljoprivredne proizvođače da se osiguraju.

    Kako Minić dodaje, može slobodno da kaže da je ova godina bila dobra.

  • Tramp zaprijetio Еvropskoj uniji

    Tramp zaprijetio Еvropskoj uniji

    Izabrani predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem carina ЕU ukoliko Еvropa ne nadoknadi “ogroman deficit” u odnosima sa Vašingtonom kroz veliku kupovinu nafte i gasa.

    “Rekao sam ЕU da moraju da nadoknade svoj ogroman deficit sa SAD velikom kupovinom naše nafte i gasa. Inače ćemo uvesti carine!”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži “Trut soušl”.

    Tramp je u novembru pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD. Inauguracija novog predsjednika zakazana je za 20. januar.

  • Kako suđenje Dodiku otkriva krizu pravosuđa BiH

    Kako suđenje Dodiku otkriva krizu pravosuđa BiH

    Odluka Suda Bosne i Hercegovine da nastavi krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, uprkos njegovom postoperativnom stanju, izazvala je lavinu reakcija iz različitih sfera javnosti — od političara, pravnih stručnjaka, do akademske zajednice. Dok sudski procesi protiv Dodika dobijaju na intenzitetu, kritike na račun institucija BiH ne jenjavaju, što ovaj slučaj postavlja u širi politički i društveni kontekst.

    Zdravstveno stanje i kontroverzno vještačenje

    Prema mišljenju dr Vlade Đajića, generalnog direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, postupak suda koji se oslanja na mišljenje jednog sudskog vještaka, bez konzilijarnog izvještaja i pregleda pacijenta, predstavlja presedan. „Nikada nisam vidio da se u javnosti objavljuju sudsko-medicinski nalazi na ovakav način,“ naveo je Đajić, aludirajući na moguće zloupotrebe u cilju diskreditacije predsjednika Srpske. Slične stavove iznio je i ombudsman za ljudska prava BiH, Nevenko Vranješ, koji je ovakvo postupanje suda okarakterisao kao mogući oblik torture i nehumanog tretmana.

    Reakcije političkih aktera

    Savjetnik predsjednika Srpske, Marko Romić, u svojoj izjavi posebno je ukazao na izbor sudskog vještaka, navodeći da se radi o ličnosti bliskoj opozicionim partijama u Federaciji BiH. On je podsjetio da je Dodik nedavno prošao kroz komplikovanu hiruršku intervenciju i da je preporučeno mirovanje u trajanju od 60 do 90 dana. „Sud BiH je time pokazao da ne poštuje medicinske preporuke, već političke naloge,“ zaključio je Romić.

    Slično je reagovao i predsjednik Skupštine grada Bijeljina, Aleksandar Đurđević, koji je odluku suda nazvao apsurdnom. „Dok srpske žrtve ratnih zločina čekaju pravdu više od 30 godina, Sud BiH žuri da sa operacionog stola u sudnicu dovede predsjednika Srpske,“ rekao je Đurđević, ističući da su dvostruki aršini u radu ove institucije postali očigledni.

    Širi politički i geopolitički kontekst

    Politički filozof Bogdana Koljević istakla je da se radi o kraju jedne ere liberalnog globalizma, koja u BiH dobija svoj najdrastičniji oblik kroz institucionalnu represiju. Ona je nove sankcije odlazeće američke administracije protiv Republike Srpske ocijenila kao „beskonačnost banalnosti zla“, naglašavajući da se radi o pokušaju diskreditacije političkog rukovodstva Srpske uoči promjena na globalnom nivou.

    Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD nedavno je uvela sankcije protiv nekoliko pojedinaca i firmi iz Republike Srpske, što su mnogi tumačili kao nastavak pritisaka na Dodika i njegove bliske saradnike. Koljevićeva je izrazila nadu da će se sa eventualnim povratkom Donalda Trampa na vlast u SAD vratiti i politika koja će više uvažavati principijelnost i pragmatizam, za razliku od, kako je navela, „razvratne politike gole sile“ aktuelne administracije.

    Pravni izazovi i institucionalna kriza

    Sud BiH se našao pod kritikama ne samo zbog postupanja u ovom slučaju, već i zbog opšteg pristupa radu. Dok je suđenje Dodiku dobilo prioritet, postupci protiv osumnjičenih za ratne zločine, poput Atifa Dudakovića, traju decenijama bez presude. Ovakvi dvostruki standardi izazivaju nepovjerenje u pravosudne institucije BiH, što je jasno ukazano i u izjavama Đurđevića i drugih aktera.

     

    Slučaj Milorada Dodika je mnogo više od individualnog pravnog procesa. On predstavlja odraz duboke institucionalne, političke i društvene krize u BiH. Reakcije javnosti i institucija iz Republike Srpske ukazuju na nepovjerenje u rad Suda BiH i percepciju da se radi o politički motivisanom procesu. Istovremeno, kontroverze oko zdravstvenog stanja i mišljenja sudskog vještaka dodatno potkrepljuju argumente o selektivnoj pravdi.

    Dok slučaj nastavlja da se odvija, ostaje otvoreno pitanje da li će institucije BiH uspjeti da vrate povjerenje javnosti u svoj rad ili će ovaj proces postati još jedan primjer produbljivanja podjela u već duboko podijeljenom društvu.

  • Odsustvo sindikata u privatnom sektoru Srpske

    Odsustvo sindikata u privatnom sektoru Srpske

    Neuspjeli pokušaj štrajka radnika Drvne industrije Šipovo (DIŠ) ponovo je skrenuo pažnju na težak položaj radnika u Republici Srpskoj, naročito onih zaposlenih u privatnom sektoru, koji su često lišeni osnovnih prava jer nisu sindikalno organizovani. Ovo otvara ključno pitanje: zašto radnici privatnog sektora nisu dio sindikata i djeluju li sindikati u Srpskoj kao zatvoreni krug, dostupan samo članovima?

    Radnici DIŠ-a odlučili su se na štrajk zbog neisplaćenih plata i neuplaćenih doprinosa, što ih je lišilo zdravstvene zaštite osim ako je sami ne plate. Iako je njihov bunt bio opravdan, izostanak poštovanja zakonskih procedura omogućio je vlasniku i načelniku opštine Šipovo, Milanu Kovaču, da obustavu rada okarakteriše kao „neopravdano odsustvo“ ili „odbijanje izvršenja radnih zadataka“, što predstavlja osnov za otkaz. Pod prijetnjom otkaza, radnici su se izjasnili da žele nastaviti rad, no Kovač tvrdi da nema posla za sve, već samo za one koji su tokom štrajka radili.

    U Šipovu, gdje Kovač kao vlasnik nekoliko preduzeća i lider lokalnog SNSD-a ima odlučujuću riječ, otkaz u njegovim firmama praktično znači nemogućnost pronalaska novog posla. A gdje su u cijeloj priči sindikati? Prema radnicima DIŠ-a, sindikalno organizovanje u njihovom preduzeću nije dozvoljeno.

    Danko Ružičić, potpredsjednik Saveza sindikata Republike Srpske za privredu, objašnjava da bez sindikata radnici teško mogu organizovati štrajk na zakonit način.

    – Da su nam se obratili, savjetovali bismo ih i pomogli, jer je to naša obaveza zbog sindikalne solidarnosti – kaže Ružičić za Srpskainfo, dodajući da Savez sindikata ne može zastupati interese radnika DIŠ-a jer nisu članovi sindikata.

    Ružičić priznaje da je sindikalno organizovanje znatno slabije u privatnom sektoru nego u javnim preduzećima.

    – Iako su pravo na sindikalno organizovanje i kolektivno pregovaranje zagarantovani Ustavom RS i Zakonom o radu RS, u praksi to često nije ostvarivo. Razlog za to treba tražiti kod onih koji su zaduženi za provođenje zakona – ističe Ružičić.

    U stvarnosti, vlasnici firmi, naročito oni bliski vlastima, često pronalaze načine da „eliminišu“ sindikate. Radnici, sa druge strane, nerijetko izbjegavaju sindikalno organizovanje kako bi sačuvali „dobre odnose s gazdom“.

    – Čak i kada se osnuje sindikalna organizacija, često ne zaživi zbog straha radnika. Ovo nije problem samo u udaljenim mjestima poput Šipova, već i u gradovima poput Dervente i Gradiške – dodaje Ružičić.

    Podaci pokazuju poražavajuću sliku: od preko 15.000 registrovanih privrednih društava u Srpskoj, kolektivni ugovori na nivou kompanije potpisani su u samo 30 preduzeća. Generalnog kolektivnog ugovora nema, a u sektorima dominiranim privatnim firmama nisu zaključeni ni granski kolektivni ugovori.

    Profesor Zoran Stojiljković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu, jedan od vodećih regionalnih stručnjaka za sindikalno organizovanje, godinama upozorava na neravnotežu moći između radnika i poslodavaca.

    – Sindikalno organizovanje i kolektivno pregovaranje ključne su poluge u borbi za očuvanje vrijednosti rada i smanjenje socijalne nejednakosti – istakao je ranije Stojiljković za Srpskainfo.

    Dok se u Evropskoj uniji svake godine pregovara o ključnim radničkim pravima, poput dostojanstvenog rada i životne plate, u Republici Srpskoj se radnici i dalje bore za osnovna prava. Bez ozbiljne reforme i podrške vlasti, sindikata i društva, teško je očekivati promjene u korist obespravljenih radnika.

  • Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Na nedavno završenom Samitu EU i zemalja zapadnog Balkana usvojena je Deklaracija u kojoj se ističe da je budućnost regiona u EU te da je strateško partnerstvo, kako se navodi, važnije nego ikada.

    Pompezno najavljivani samit u Briselu, kojem su prisustvovali politički lideri svih zemalja bivše Jugoslavije, osim kurtoaznih pohvala “napretka” na evropskom putu zemalja koje još nisu članice EU, kao i već bezbroj puta ponovljenih floskula o neohodnosti što bržeg učlanjenja u EU, ruku na srce, donio je malo šta novog.

    U saopštenju nakon završetka samita, između ostalog, navedeno je da su lideri EU i njenih država članica, uz konsultacije s partnerima sa zapadnog Balkana, zaključili da je “u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, sukoba u Ukrajini i konflikata na Bliskom istoku, te na startu novog ciklusa liderstva u EU, strateško partnerstvo EU i zapadnog Balkana važnije nego ikad prije”.

    Učesnici Samita istakli su i da je budućnost zapadnog Balkana u EU i ponovo potvrdili “potpuno i nedvosmisleno opredjeljenje za perspektivu članstva regiona u EU”.

    Šta za BiH i zapadni Balkan u cjelini znače zaključci i deklaracija usvojena na Samitu u Briselu, pitali smo za mišljenje bivšeg ambasadora BiH u prestonici Belgije, Draška Aćimovića. On smatra da je navedeni samit, u suštini, donio jedino tugu i pesimizam u region. Samim tim što je poslije samita postalo jasno da na dugi vremenski period niko iz regiona nema šanse da uđe u EU, posebno Crna Gora koja je trebalo već sljedeće godine da zatvori sva poglavlja i bude spremna za ulazak, slobodno možemo reći da je ovo bio jedan tužni, pesimistični i deprimirajući skup – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Na pitanje koliko je BiH poslije Samita u Briselu, konkretno, bliže ili dalje od članstva u EU, Aćimović odgovara da je BiH “samo retorički na evropskom putu, a tamo se suštinski ne nalazi”.

    – Nema tu nikakve želje ni volje od strane domaćih političkih aktera. Ovom izjavom iz EU oni će naići na potvrdu svojih politika i to je ono što je za građane BiH tragično – smatra Aćimović.

    Profesor geopolitike Srđan Perišić ocjenjuje da je Samit u Briselu evropska administracija organizovala kako bi definisala mandat Evropske komisije u narednom periodu, kao i da, prema njegovim riječima, jasno poruči svim balkanskim zemljama da moraju slušati njene naloge.

    – U uvodu deklaracije, kao i pozivu na sastanak jasno se vidi da je Evropa, navodno, ugrožena od Rusije i da treba da se objedinjava – kaže Perišić za Srpskainfo.

    Kako navodi, ideja Brisela je da negdje 2027. godine Srbija i Sjeverna Makedonija postanu članice EU, ali da prije toga moraju ispuniti geopolitičke zahtjeve koji nemaju veze s klasterima koji se vezuju za pristupanje EU.

    – To je, između ostalog, potpuno odvajanje od Rusije u ekonomskom, energetskom, kulturnom i političkom smislu, kao i postepeno priznanje tzv. Kosova. To su osnovni zahtjevi za Srbiju – ističe Perišić.

    Što se tiče BiH, dodaje on, od ulaska u EU nema ništa ni 2027, kao ni 2028. godine.

    – Tada se najavljuje ulazak Crne Gore, ako se u potpunosti stavi granica između nje i Srbije. Što se tiče BiH, zahtjevi iz Brisela su njena izgradnja kao jedinstvene države. Za BiH nije određen datum priključivanja, već da u periodu poslije uključivanja Crne Gore u članstvo mora da bude funkcionalna i jedinstvena država, sa slabim entitetima koji u suštini neće imati bilo kakve ingerencije. To je saopšteno delegaciji BiH u Briselu – tvrdi Perišić.

  • ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

    ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

    Evropska centralna banka (ECB) je prije nekoliko dana smanjila ključnu kamatnu stopu za depozite četvrti put ove godine, dok banke u Bosni i Hercegovini to nisu uradile nijednom.

    Tako je ECB prethodne sedmice smanjila kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena na tri odsto.

    Kako su naveli, druge dvije kamatne stope ECB-a takođe su smanjene, te su nove kamatne stope postavljene na 3,15 odsto za glavne operacije refinansiranja (za banke koje posuđuju sredstva od ECB-a na sedmičnom nivou) i 3,4% za marginalnu kreditnu liniju (noćni kredit za banke protiv šireg kolaterala).

    Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, u ponedjeljak je rekla da će ECB dodatno smanjiti kamatne stope ako inflacija nastavi da se smanjuje prema ciljanom nivou od dva odsto, jer više nije potrebno ograničavati privredni rast.

    “Zadržavanje stope na ‘dovoljno restriktivnom’ nivou više nije opravdano s obzirom na slab rast i umjerene cjenovne pritiske, što upućuje na to da je sljedeći cilj neutralni nivo koji neće niti ograničavati, niti podsticati privredu”, navela je Lagardova.

    Ključni razlog zašto bi se mjere mogle tako brzo ublažiti jeste to što visoka inflacija iščezava, budući da cjenovni pritisak na uslužni sektor, najveću stavku na potrošačkoj strani, dolazi pod kontrolu.

    Rast plata takođe pokazuje pozitivnije prognoze s ECB pretpostavkama troprocentnog rasta sljedeće godine, čime bi plate bile usklađene sa ciljem Evropske centralne banke.

    Lagardova je dodala da postoje čak i neki negativni rizici za inflaciju, budući da geopolitički nemiri zamagljuju prognoze, a novi šokovi mogu naštetiti već slabom rastu.

    “Ako se SAD, naše najveće izvozno tržište, okrene protekcionizmu, rast u evrozoni će to vjerovatno osjetiti”, rekla je ona.

    S druge strane, banke u BiH ove godine nijednom nisu smanjile kamatne stope, iako kod nas one nisu ni rasle toliko koliko su u Evropskoj uniji.

    Ipak, banke u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit.

    Za devet mjeseci ove godine su imale neto dobit od skoro 700 miliona KM.

    Takođe, prema istraživanju Evropske investicione banke, sve kćerke poslovnice u BiH su imale veću ili istu dobit od matičnih preduzeća, što dokazuje koliko su one profitirale.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da banke na našem tržištu nisu prinuđene da smanjuju kamatne stope.

    “Priča o nacionalnim obveznicama koje su planirane za narednu godinu u Republici Srpskoj ima smisla, i to kako bi se napravila konkurencija bankama. Trenutno imamo jednu vrstu oligopola. Banke već godinama imaju velike viškove: praktično koliko imaju obaveznih rezervi kod Centralne banke BiH, toliko imaju i viška iznad obaveznih rezervi. Govorimo o milijardama KM. Ipak, ne osjeti se da snižavaju kamatne stope kako bi plasirale taj višak sredstava. Oni ostvaruju takve rezultate da to ne moraju da rade. Imaju dovoljno likvidnih sredstava koja mogu da plasiraju, da ne moraju klijentima povećati kamatne stope na depozite, a smanjivati kamate na kredite. Niko kome dobro ide ne trudi se da nešto promijeni. Bankama već godinama ide dobro, dobit se mjeri stotinama miliona KM svake godine, te one nemaju motivaciju da smanjuju kamate”, naglasio je Đogo.

    Prema njegovim riječima, agencije za bankarstvo RS i FBiH su pokušale nešto da urade kako bi se situacija promijenila.

    “Čini se, ipak, da se više stalo na prijetnjama nego što se nešto konkretno uradilo, što ne znači da narednih godina one neće biti aktivnije. Agencije za bankarstvo imaju mandat da regulišu stanje. Vidjeli smo situaciju kada je došlo do naglog skoka kamatnih stopa, obje agencije su koordinisano “plafonirale” rast kamatnih stopa tada, čini mi se da nije moglo preći tri odsto. Situacija je sada slična kao kod pada cijena naftnih derivata, a naši distributeri mjesecima poslije drže više cijene. Sada se tako nešto radi i u bankarstvu. Kao što su inspektori kontrolisali tada marže na naftu, tako i sada inspektori agencija za bankarstvo mogu provjeravati da li se banke svih pravila pridržavaju”, zaključio je Đogo.

  • Vučić: Znaju da Srbija ima dobru ekonomiju, 2025. će biti najbrže rastuća u Evropi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije učešća na Samitu Evropska narodna partija – Zapadni Balkan (EPP Western Balkans Summit) da će Srbija sljedeće godine biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi.

    “Nadam se da su videli šta i kako radimo, za nas je važno da znaju da Srbija ima dobru ekonomiju, druga najbrže rastuću u Evropi, Malta je prva da ne objašnjavam zašto. Sledeće godine ćemo kako god da računate biti prva ekonomija u Evropi po stopi rasta ako ostvarimo sve što je potrebno”, rekao je Vučić novinarima.

    Naglasio je da su to za nas važne stvari i da je zato cilj da se napravi najbolji mogući investicioni ambijent u Srbiji, prenosi Tanjug.

    “Ali čekamo da vidimo i šta će administracija Trampa da uradi i u odnosima sa Kinom i koliko će ti poremećaji da utiču na nas, kao i sa EU, koliko će to i na koji način, da li pozitivno ili ne, da utiče na nas. Ali ako bi uspeo da doprinese zaustavljanju rata u Ukrajini to bi bio fantastičan doprinos daljem ekonomskom napretku i Srbije i cele Evrope i celog sveta”, rekao je Vučić.

    Naglasio je da, ako bi se to dogodilo, da bi onda psihiloški podiglo sve.

    “Samo posle godinu dana mira, ekonomija, kao i plate i penzije, drastično bi se podigle, ako to bude moguće”, rekao je Vučić.

    Dodao je da ne želi da ulazi u odnose između predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i premijera Mađarske Viktora Orbana.

    “Poznajem presednika Zelenskog vrlo dobro, a premijer Mađarske mi je lični prijatelj i ne želim da učestvujem u kritikovanju Viktora Orbana i da objašnjavam bilo šta. Mislim da je želja i namera Orbana da doprinese miru, a naravno Zelenski ima pravo da donosi zaključke u ime svoje zemlje jer je njegova zemlja u ratnom požaru i ima pravo da razmišlja i provodi poteze u delo kakve on smatra da su neophodni. Zato ne želim nikad da se meša, u odnose između tih velikih”, rekao je Vučić.

  • Kako je BiH poslovala sa zemljama EU ove godine?

    Kako je BiH poslovala sa zemljama EU ove godine?

    Tokom 11 mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je u Evropsku uniju izvezla proizvoda za oko 11 milijardi KM, dok je, sa druge strane, uvezeno proizvoda iz EU za više od 20 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit sa 27 zemalja članica Evropske unije iznosio više od devet milijardi KM.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske i to za 5,4 milijarde KM.

    Slijedi Njemačka, iz koje je došlo robe za 2,45 milijardi KM.

    Slovenija je u BiH plasirala proizvoda za 2,32 milijarde KM, Italija 2,09 milijardi KM, a Austrija 1,42 milijarde KM.

    Iz Mađarske je došlo robe za 1,03 milijarde KM, Nizozemske za 665 miliona KM, Češke 608 miliona KM, a Poljske 856 miliona KM.

    U prvih 10 najvećih uvoznika iz EU je i Slovačka, iz koje je došlo proizvoda za 391 milion KM.

    Što se tiče izvoza, Bosna i Hercegovina je najviše svojih proizvoda od zemalja članica EU plasirala u Hrvatsku, za 2,4 milijarde KM.

    U Njemačku je otišlo bh. proizvoda za 2,33 milijarde KM, a u Austriju 1,53 milijarde KM.

    Sloveniji je plasirano proizvoda iz BiH za 1,35 milijardi KM, a Italiji 1,19 milijardi KM.

    Nizozemska je dobila bh. proizvoda za 394 miliona KM, Francuska 335 miliona KM, Češka 292 miliona KM, a Mađarska 266 miliona KM.

    Poljska zauzima 10. mjesto od zemalja članica EU kojima je BiH najviše izvozila ove godine, i to za iznos od 212 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran, analizirajući stanje spoljnotrgovinske razmjene sa EU, za “Nezavisne novine” kaže da nam nije potreban ovoliki uvoz.

    “Kada je riječ o Evropskoj uniji, tu se ogroman dio uvoza upravo odnosi na one proizvode koje i sami imamo, poput hrane i pića, i taj dio uvoza je čisti gubitak bez ikakvog opravdanja. Recimo, ogroman deficit s Kinom i Ruskom Federacijom je drugačijeg karaktera, jer uvozimo većinom nešto čega nemamo i što bismo svakako uvozili s nekog tržišta, pa ga ne možemo smatrati gubitkom. Rješenje za povećanje izvoza u EU je u principu da što veći broj naših proizvođača primijeni EU standarde i da za što više njih uopšte bude pravno moguće izvoziti na ovo tržište, a dalje naravno sve ono što podrazumijeva jačanje njihove konkurentnosti. Nažalost, već duže vrijeme traje kriza na mnogim tržištima EU i čak i oni koji već decenijama tako izvoze su suočeni s manjim tražnjom pa je trenutak dosta nepovoljan”, objašnjava Gavran.

    Prema njegovim riječima, u ovom trenutku možda istraživanje novih tržišta ima više smisla.

    “Za smanjenje uvoza je uvijek rješenje jačanje domaće privrede i povećanje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Recimo, ja kao kupac ni po koju cijenu neću dati prednost uvoznom proizvodu u odnosu na domaći i uvijek ću kupovati domaće, ali veliki broj kupaca, nažalost, to ne vidi, već je spremno čak platiti više za lošiji proizvod (kao, recimo, uvozno voće i povrće u trgovačkim lancima, koje je uglavnom i mnogo lošije od onog domaćeg na pijacama, a nije jeftinije). Taj dio problema, odsustvo svijesti i zdravog razuma nekih kupaca, najteže je riješiti”, zaključio je Gavran.

  • Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da to što vještak sudi o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovoj operaciji bez samog pacijenta i zahtjeva o komunikaciji ukazuje na to da se u sudskom procesu protiv predsjednika Srpske namjerava donijeti presuda bez obzira na stanje dokaza i činjenice.

    Prema njegovim riječima, ta činjenica govori da je već donesena odluka u sudskom procesu koji se u Sudu BiH vodi protiv predsjednika Srpske i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.

    Stevandić je rekao Srni da Sud BiH ni pravne, ni etičke ili druge činjenice neće spriječiti da završi “ovaj prljavi posao”.

    – Ovo govori da oni na taj način namjeravaju da donesu i presudu bez obzira na stanje dokaza i činjenično stanje. Oni pokazuju da je za njih nebitan predsjednik Republike Srpske u postupku i kao čovjek i kao predsjednik, i kao osoba i kao pacijent. To govori da je to sudski proces koji treba samo da se završi, a da je odluka izgleda već donesena – naveo je Stevandić.

    Sud BiH dostavio je poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

    Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržajem otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.