Autor: INFO

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se osjeća sve bolje nakon operativnog zahvata kojem je nedavno bio podvrgnut. Prema njegovim riječima, zahvat je bio nužan kako bi riješio zdravstvene tegobe koje su ga ograničavale, te dodao da se osjeća spremnim za političke izazove u narednom desetljeću.

Na čelu Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dodik se nalazi već 22 godine. Ukoliko njegova stranka sljedeće godine osvoji većinsko povjerenje birača, on će postati rekorder po dužini kontinuirane vladavine među liderima na Balkanu. Dodik je prvi put preuzeo vlast 1998. godine, zadržavši se do 2001. godine. Nakon što mu je 2006. godine tadašnji predsjednik Srpske, Dragan Čavić, omogućio formiranje nove vlasti, SNSD je ostao dominantna politička snaga na nivou Republike Srpske i BiH.

Iako je prošle godine ispunio uslove za starosnu penziju, Dodik i dalje aktivno učestvuje u političkom životu. Međutim, pitanje ostaje koliko dugo planira ostati na čelu Republike Srpske. Diplomatski izvori navode kako je u evropskim okvirima rijetkost da lideri provode toliko vremena u vrhu vlasti.

Za usporedbu, Milo Đukanović iz Crne Gore je, s gotovo 27 godina na najvišim funkcijama, dosad bio lider s najdužom vladavinom u modernoj istoriji Balkana. Među liderima s dužim stažem ističu se i Josip Broz Tito te Nicolae Ceaușescu, obojica s 35 godina na vlasti. Apsolutni evropski rekorder ostaje kraljica Viktorija, koja je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom 63 godine.

Sociolog Ivan Šijaković smatra da dugi politički angažmani pojedinaca, naročito u poznim godinama, ukazuju na stagnaciju društva.

– Biološki faktori neizbježno utiču na sposobnost donošenja odluka. Lideri stariji od 65 godina trebali bi prepustiti funkcije mlađim generacijama – naglašava Šijaković.

Politički analitičar Velizar Antić ističe kako Balkan ima dugu tradiciju političara koji ostaju na vlasti decenijama. Dodik, prema njegovim riječima, simbolizuje tu pojavu, pri čemu njegova politička prilagodljivost igra ključnu ulogu.

– Tokom karijere, Dodik je prolazio kroz različite političke transformacije. Od komuniste i antinacionaliste, preko socijaldemokrate, do nacionaliste i pravoslavca. Njegove promjene stavova, od podrške zapadnim vrijednostima do okretanja Rusiji i BRICS-u, čine ga enigmatičnim liderom – objašnjava Antić.

Kako dodaje, Dodik je majstor političke taktike, balansirajući između suprotstavljenih opcija i prilagođavajući se trenutnim okolnostima.

– Njegova sposobnost da zadovolji interese stranačke mašinerije ključ je dugovječnosti na vlasti. Dodik koristi mentalitet naroda, koji često zaboravlja greške iz prošlosti, kako bi osigurao kontinuiranu podršku – zaključuje Antić.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović rekao je da ne mogu dva zakona da budu prioritet na evropskom putu u odnosu na druge krupnije stvari i da se mora sagledati sve u cjelini.

Radmanović je istakao da se SNSD i drugi klubovi poslanika iz Republike Srpske zalažu za to da se na evropskom putu usvajaju određeni zakoni, ali bez komandovanja stranaca.

On smatra da nakon što je danas otkazana hitna sjednice Predstavničkog doma na čijem su dnevnom redu prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, naredna sjednica neće biti kvalitetnije urađena, dodajući da je sporan niz stvari.

Radmanović je rekao za RTRS da se odavno radi na ovim zakonima, koje je Savjet ministara jednoglasno usvojio bez ikakvih primjedbi.

“U međuvremenu, mi smo u iščitavanju došli do nekih stvari koje ne možemo da prihvatimo i postoji saglasnost o jednom od ova dva zakona, a to je zakon o graničnoj kontroli, da ga možemo usvojiti, ali su oba došla u paketu iz Savjeta ministara i zato imamo određene probleme”, pojasnio je Radmanović, prenosi Srna.

On smatra da se uvijek nešto može uraditi ukoliko postoji dobra volja da se dokaže da BiH upravljaju relevantni predstavnici tri konstitutivna naroda i dva entiteta, a ne stranci.

Radmanović je podsjetio i da je na sjednici Narodne skupštine Srpske jasno rečeno pod kojim uslovima rade predstavnici Srpske u BiH.

On je naglasio da postoje amandmani SNSD-a i SDS-a na zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su skoro svi prihvatljivi i prošli su kroz Zakonodavni odbor Skupštine Srpske.

Radmanović je ukazao da međunarodna zajednica, odnosno Evropska komisija ubjeđuje da postoji još amandmana, što je neozbiljno, jer ni danas nema tih amandmana.

“Bili smo spremni da sve to završimo, ali nismo mogli, ili se oni pripremaju na neku praksu. Već je bilo toga da mi nešto usvojimo, a onda oni kažu da to nije evropski”, naveo je Radmanović i dodao da tu postoji više problema nego što izgleda.

Radmanović je rekao da unutrašnje sukobe političke partije u Federaciji BiH (FBiH) pokušavaju rješavati preko SNSD-a, odnosno da svi trče da dobiju poene na osnovu toga ko će više napasti ovu stranku.

“To je u najmanju ruku smiješno i to nije ni politika, pogotovo nije politika u BiH koja mora počivati na dogovoru”, poručio je Radmanović.

On je rekao da srpski poslanici u BiH poštuju zaključke Narodne skupštine Srpske, kao i da su ranije u okviru rada konsultovali Srpsku, pojedina ministarstva i odbore u parlamentu Srpske u zavisnosti od teme i zakona.

“Oni nam dođu i kao korektiv, a i kao neki dio stručnog tijela koji nam pomogne u određenim stvarima kad pripremamo amandmane i ostalo”, naveo je Radmanović.

Ako SAD imaju pravo na Grenland, onda i Srbija ima pravo na Republiku Srpsku, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za RT Balkan.

“Ko god od nas pomene granice, skoče: “Ne smiju se granice dirati”. Granice su kao sveta indijska krava. Kako sad mogu? Kako taj svijet mogu pomjerati, a ne mogu Republiku Srpsku? Na skupštini 9. januara 1992. osnovna ideja je bila nezavisna država, nikakav entitet. Ako Amerikanci kažu da kod Slovenaca i Hrvata nije bila secesija već realna činjenica na terenu, zar i  Srpska je bila realna činjenica na terenu? Zašto ste nas vratili u tu glupost koja se zove BiH? Ako mogu Grenland i Kanada, ako su mogle Istočna i Zapadna Njemačka, kako sad ne može Srpska da se pripoji Srbiji? Ona i Rusija ima pravo na Ukrajinu”, kaže Dodik za RT Balkan.

Problem Srpske je, navodi, to što je na lažima o Srbima iz vremena građanskog rata u BiH, po američkim evidencijama, više od 450 ljudi izgradilo karijere.

“Zna se da je laž da su Srbi u BiH ubili 300.000 ljudi, ali niko više ne pominje da je to laž. Kad sam, jednom prilikom, pričao da ih demantuje zvanični izveštaj i komandant UN, jedan Amerikanac mi je prišao i rekao – morate da shvatite da je na toj laži 450 Amerikanaca izgradilo karijere. A najveći lažov je Bajden”, naveo je Dodik.

Osvrćući se na sukob u Ukrajini, Dodik ističe:

“Da Rusija nije ovo uradila išla bi ka konceptu Bžežinskog – bila bi razbijena na nekoliko manjih država koje bi preuzele multinacionalne kompanije. Ali nisu računali da postoji jedan Putin koji ima podršku ljudi i dovoljno odlučnosti”, kaže predsjednik Republike Srpske.

Svijet je danas, ocjenjuje, u totalnom neredu – svi čekaju ustoličenje Donalda Trampa i kako će on dekretima da oblikuje svijet. Ako Evrope nema nigdje, gdje je Srbija?

“Srbiji, sa svim svojim istorijskim i novopolitičkim kretanjima, jedino treba politička stabilnost, jak lider i jaka struktura koja može da se postavi u tim globalnim razgovorima kao faktor na Balkanu. Što i jeste, iako su se mnogi trudili da to ne bude. Moramo dočekati stabilni ovo vrijeme. Srbija, ma šta pričali, je najstabilnija zemlja Balkana i ekonomija to pokazuje. Vučić je mogao sa Kosovom samo da prećuti godinu dana, da ne vrati tu temu na sto, jer je ono već bilo izgubljeno. Јa sam svjedok na koji način se bori. Slušao sam i druge predsjednike Srbije, ne zaboravite da sam ja svjedok vremena. Vučić se najbolje pozicionirao u odbrani Srbije i srpskog naroda i vratio je na političku scenu. Možda drugi nisu mogli”, kaže Dodik, prenosi RTRS.

Osvrćući se na optužbe iz “kruga dvojke” da su “bosančuge” i “bosančerosi” iz Republike Srpske prekrojile izbornu volju žitelja srpske prestonice i izabrale naprednjačku vlast na izborima 2024. godine, Dodik kaže da je taj stav povrijedio Srbe u Republici Srpskoj.

“To nas boli. To je poniženje. To nije adekvatno onome šta naši ljudi u Srpskoj osjećaju prema Srbiji. Smatram greškom što svi ljudi iz Srpske nemaju državljanstvo i biračko pravo u Srbiji. Dakle, svako ko se rodi u Srpskoj trebalo bi automatski da dobije i državljanstvo Srbije. Sad su bili izbori u Hrvatskoj, Hrvati iz Banjaluke su imali mitinge, sastanke, glasačko mjesto. I mi to želimo, da bude glasačko mjesto u Banjaluci kada se bira predsjednik Srbije i srpski parlament. Kada se opozicija bude za to zalagala ja ću ih prihvatiti kao političke partnere”, dodaje predsjednik Srpske.

Dodik je naveo da se sjeća i da su se do prije osam godina studenti iz Srpske na univerzitetima u Srbiji vodili kao stranci, a pacijenti, recimo iz Banjaluke, u zdravstvenim ustanovama u Srbiji morali da plaćaju liječenje.

“Sad je sve to riješeno, ali znate kako je to vrijeđalo naše ljude”, dodaje Dodik.

Za Srbe u Republici Srpskoj glavni glad je Beograd, a ne Sarajevo, kaže, i objašnjava da je razlog tome što Srbi u današnjem Sarajevu ne mogu da žive kao ranije. Nezamislivo je i da na sarajevskom fakultetu radi neki Dinko Gruhonjić i da odatle sanja snove o osamostaljenju Srpske.

“To nije moguće. Ne bi postojao. Takvu priču tamo nećete naći. Ali u tome je veličina Srbije. U Srbiji imate ljude koji je decenijama osporavaju, na isti način kleveću putem raznih međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, poput onih satrapa kojima USAID daje vladin novac. Kako su to onda nevladine organizacije? A ovi koji dobijaju novac iz budžeta su plaćenici? Mi smo pokrenuli jedno pitanje i ono je prošlo u prvom krugu, a to je zakon o nevladinim organizacijama. Uzeli smo američki zakon FARA, koji je donijet 1937, nekoliko puta dorađivan i uperen protiv SSSR, i samo umjesto SAD stavili Republika Srpska. Ali se ipak digla galama. Doduše, veću galamu su digli Evropljani nego Amerikanci, ali čuvena je izjava ambasade u Sarajevu: Da, taj zakon postoji, donijele su ga vlasti Amerike, ali ne preporučujemo da ih i druge države donesu”, naveo je Dodik.

Evropsku uniju danas vidi u zapećku svjetskih dešavanja, ekonomski i politički oslabljenu, kojoj se sve više opiru one države koje drže do suvereniteta. Loši lideri donijeli su, navodi, loše odluke, a posljedica njihove neuspješne politike najbolje se ogleda u tome što je Njemačka danas deseta ekonomija svijeta, a bila je četvrta, dok je Rusija sada četvrta, a bila je osma.

“Evrope nigdje više nema, niko je više ništa ne pita. Nemaju lidera. Oni više ne upravljaju ni svojim zemljama, a kamoli Evropskom unijom. Evropski lider da bude Berbokova je poniženje za evropsku civilizaciju, da ona određuje politiku prema Rusiji i da kaže da je normalno da se prekine dotok energenata prema EU. Šta ste dobili? Države koje drže do suverenizma prirodno se se suprotstavljaju Briselu koji nameće već propale vrijednosti. Šta je sa ljudskim pravima? Sva ugrožena. Šta je sa vladavinom prava? Hoćete da vas dovedem u BiH i da vas pitam odakle Šmit ovdje ako je vladavina prava? Evropa nema sirovina i osim, akumuliranih prava, nema ništa. Da je bilo pameti nikada ne bi dozvolili da dođu u sukob sa Rusijom”, naveo je Dodik.

Kako bi ilustrovao propast evropske politike, posebno onog dijela koji se odnosi na energetsku tranziciju, Dodik ističe kako je pred kraj prošle godine bankrotirala firma koju je Brisel osnovao i u njoj vidio perjanicu zelene tranzicije.

“EU je u “Nort volt” uložila 15 milijardi kapitala, s tim što joj je 5,6 zemalja EU dalo još pet milijardi državnih garancija za tu firmu. I ona je bankrotirala 21. novembra. To znači da ne možete imati sigurno snabdijevanje računajući na vjetroparkove i solarnu energiju. I onda vam Amerika prodaje pet puta skuplji impregnirani gas. Kako ćete biti konkurentni? Gdje je sada njemački standard? Zašto “Folksvagen” otpušta ljude”, objašnjava predsjednik Srpske zašto je dobro da Evropa ipak ima alternativu.

“Opozicija nema tu emociju za Republiku Srpsku, nikada nisu ni imali. Nije pokazivala svoju patriotsku dimenziju. Sjećam se da, a to sam morao da prihvatam, nikada nisu došli u Republiku Srpsku, a da prije toga nisu otišli da se poklone u Sarajevo. Sada je to sasvim drugačije, sada ne moramo to da radimo. Nemam posebnu saradnju sa ljudima iz opozicije, nema ni potrebe, jer ih ne prepoznajem kao one koji su spremni da se izdignu iznad bilo kog svog političkog angažmana i da stanu u odbranu Srpske, pa i Srbije na pravi način. Sada su to i neki novi ljudi, malo njih i poznajem” rekao je Dodik komentarišući proslavu Dana Republike Srpske.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o Јužnoj interkonekciji. Nakon intervencije američke Ambasade u BiH i ambasadora Majkla Marfija, Klub Bošnjaka je “progurao” ekspresno Prijedlog zakona na vrh dnevnog reda današnje sjednice, iako je ta tačka bila posljednja. I Amerikanci, ali i bošnjački delegati, otvoreno su poručili da time žele da smanje ruski uticaj u BiH. Iako je Prijedlog zakona usvojen, sve je i dalje u rukama srpskih kadrova u Savjetu ministara, odnosno ministra Staše Košarca. A iz Srpske je davno poslata poruka – bez Istočne, neće biti ni Јužne interkonekcije.

Sjednica nije ni počela, a instrukcije iz američke ambasade su stigle. I to javno. Na decembarskom zasjedanju federalnog Predstavničkog doma o ovom Zakonu, parlamentarcima se obratio Majkl Marfi. Ovaj put iz ambasade su povukli prvi potez, sa jasnim pitanjem, a moglo bi se reći i prijetnjom: ili evroatlantske integracije ili Rusija?

– Ovo je važan trenutak za BiH i za Sjedinjene Države. To je prilika za rješavanje gorućeg nacionalnog bezbjednosnog problema obje zemlje – zavisnosti BiH o ruskom gasu. Delegati Doma naroda FBiH danas imaju priliku glasati za Zakon koji BiH približava transatlantskoj zajednici država i postavlja temelje za okončanje ruske energetske prijetnje BiH – stoji u objašnjenju ambasade.

I bošnjački delegati shvatili su zadatak. Iako je po dnevnom redu tačka o Јužnoj interkonekciji bila zadnja, na njihov prijedlog našla se na samom početku sjednice. I baš je Bošnjacima najviše stalo da se taj zakon i usvoji. Načelno iz ekonomskih, suštinski iz političkih razloga.

Play Video

– Zavisnost o gasu može značiti i neke druge zavisnosti, neka druga vezivanja i ova politička i geopolitička. U ovom slučaju o Rusiji, a takvu ovisnost ovdje ne želimo. Dođe nam da smo zavisni o Putinovom gasu koji dolazi Dodikovim kanalima. To je nešto ne možemo dozvoliti – ističe Muamer Zukić, poslanik SDA.

I iz ove izjave se može zaključiti čiji je ovo Zakon i ko želi da ostvari svoje geopolitičke interese. A kako nezvanično saznajemo, iz američke ambasade kontaktirali su i pojedine predstavnike Srba u Domu naroda Federacije kako bi lobirali za usvajanje Zakona.

Delegat iz SNSD-a Goran Broćeta kaže da njih niko nije kontaktirao jer je njihov stav dobro poznat.

– Mi nismo podržali ovakav zakon pogotovo u uslovima i okolnostima u kojima je on donesen. Usvojen je po hitnoj proceduri, iznenadilo me je da je usvojen sa 51 glas ZA, vjerovatno se to desilo prethodnih dana nakon raznih pritisaka o kojima su kružile priče po kuloarima – dodaje Broćeta.

Uputili su Amerikanci i političkovaspitnu poruku predstavnicima hrvatskog naroda, prije svega delegatima HDZ-a. Hrvati su već ranije poručili da nemaju ništa protiv izgradnje gasovoda koji bi bio povezan s EL EN DŽI terminalom na Krku u Hrvatskoj, ali da projekat ne treba realizovati kroz firmu “BH-Gas” i nikako pod pritiskom stranaca.

– Smatram da privredno društvo “BH-Gas” ne može na primjeren način provesti restrukturiranje i istovremeno izgradnju gasovoda Јužne interkonekcije. Ali i da se do kraju osiguraju nacionalni interesi hrvatskog, bošnjačkog, srpskog naroda i ostalih u Federaciji BiH – naglasio je Damir DŽeba iz HDZ-a BiH.

Usvajanje prijedloga Zakona u Domu naroda Federacije BiH samo po sebi nema nikakav značaj. On u daljoj proceduri ide u Savjet ministara – u ruke Staše Košarca. A stav predstavnika Republike Srpske odavno je poznat – ako nema Istočne, nema ni Јužne interkonekcije. Tako da, ako Federacija želi napredak BiH, trebalo bi da prestane sa blokadama projekata u Republici Srpskoj.