U četvrtak radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupaju u generalni štrajk, rekao je za RTRS Petar Јokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.
– Proces rada će biti skraćen i odvijaće se od 6 do 12 časova, kada roditelji treba da dođu po djecu – rekao je Јokanović.
Podsjećamo, štrajk upozorenja održan je prošle sedmice u trajanju od sat vremena. Vaspitači traže povećanje plata za 20 odsto.
Granične kontrole postaju sve češća pojava unutar Evropske unije. Poljska je postala dvanaesta evropska zemlja koja se odlučila na ovaj korak, iako je cilj Šengenskog prostora upravo suprotan – slobodno kretanje bez unutrašnjih granica. Postavlja se pitanje: da li Evropska unija još može sačuvati slobodu putovanja?
Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja članica Šengenskog prostora koja je uvela kontrole na granicama. Ovo je direktna reakcija na pojačane kontrole koje Njemačka već danima sprovodi na svojoj granici s Poljskom, prenosi Dojče vele.
To nije iznenađenje, smatra poslanik Evropske narodne stranke Paskal Arimon. Prema njegovim riječima, sve više vlada preovladava mišljenje da granične kontrole nisu nužno negativne i da su se pokazale funkcionalnim.
„Ali upravo zato s njima treba postupati izuzetno oprezno – uvijek ih treba sagledavati u evropskom kontekstu“, poručuje Arimon, belgijski poslanik u Evropskom parlamentu. On poziva Evropsku komisiju da izvrši pravnu analizu i provjeri da li su ove mjere u skladu s članom 25. Šengenskog zakonika.
Zakonski okvir za privremene kontrole
Član 25. Šengenskog zakonika dozvoljava državama da ponovo uvedu privremene granične kontrole na period od deset dana, bez prethodne najave, ako postoji neposredna prijetnja, poput sumnje na teroristički napad.
Kontrole se zatim mogu produžiti na maksimalno šest mjeseci, a u izuzetnim slučajevima i do dvije godine – ako je ugrožen javni red ili unutrašnja bezbjednost. Kao čest primjer navodi se veliki priliv migranata.
Evropska komisija stalno ističe da ovakve mjere moraju biti vremenski ograničene i uvedene samo kao krajnja opcija.
Portparol Komisije Markus Lamert naglašava da i susjedne zemlje i sama Komisija moraju biti informisane o svakoj odluci. Dodaje da su u stalnom kontaktu sa svim pogođenim stranama.
Dugotrajne kontrole bez sankcija
U praksi se, međutim, sve češće dešava da Komisija „zažmiri“ na dugotrajne kontrole. Tako su kontrole na njemačko-austrijskoj granici u Bavarskoj na snazi još od jeseni 2015. godine, dok Danska kontroliše granicu s Njemačkom već punih osam godina.
Komisija nema ovlašćenja da zabrani već najavljene kontrole. Može samo da iznese svoje mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.
Šengen pod pritiskom
Još nije jasno da li su sve trenutno važeće kontrole širom Evrope zaista opravdane. Osim Njemačke i Poljske, granične kontrole trenutno sprovode i Francuska, Holandija, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španija i Slovačka. Belgija, kao trinaesta zemlja, planira da uvede kontrole tokom ljeta.
Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Bruner upozorava da se radi o zabrinjavajućem trendu i podsjeća na vrijednosti koje je Šengen donio:
„Ovo se mora zaustaviti. Moramo ispuniti svoju dužnost kao Evropska komisija.“
On poziva na što brže sprovođenje Pakta o azilu i migracijama. „Pozivamo države članice da to ubrzaju“, dodaje Bruner.
U Briselu se i dalje nadaju da bi sloboda kretanja unutar Evrope mogla biti sačuvana ako se Pakt o azilu i migracijama u potpunosti implementira do ljeta 2026. godine. Ključni uslov za to je efikasnija zaštita spoljašnjih granica Evropske unije.
Stanovnici Banjaluke mogu da računaju na besplatno parkiranje bar do septembra. Šta će se desiti nakon toga, još je neizvjesno, jer saga oko naplate parkinga i dalje traje.
Ako bude po volji odbornika iz reda manjina Saše Čudića i skupštinske većine predvođene SNSD-om, grad bi mogao dobiti novo komunalno preduzeće – Banjaluka Parking servis. Ovo tijelo bi bilo zaduženo za kontrolu i organizaciju parkiranja, a imalo bi upravu i generalnog direktora, koga bi birala Skupština grada.
Zagovornici ove ideje tvrde da je to jedini pravno ispravan model, s obzirom na presudu Ustavnog suda kojom je prethodni način naplate proglašen neustavnim. Iako nije izričito navedeno, novo preduzeće bi, po svemu sudeći, preuzelo postojeće radnike iz trenutnog gradskog servisa.
Međutim, kritičari upozoravaju da se time samo širi birokratija i otvara prostor za zapošljavanje partijskih kadrova. Oni podsjećaju i na primjer iz Doboja, gdje je slično preduzeće završilo u stečaju zbog dugova i navodnih nepravilnosti.
Hoće li Banjaluka Parking servis zaživjeti do 1. septembra, kako je predloženo u amandmanu Saše Čudića, ostaje da se vidi. Naime, inicijativu mora formalno pokrenuti gradonačelnik Draško Stanivuković.
Postojala su i razmišljanja da se parking servis inkorporira u ZIBL, Zavod za izgradnju Banjaluke, ali ta opcija nije izgledna zbog finansijskih problema i sporova unutar akcionarskog društva.
Ako novo preduzeće ne bude formirano, moguće je da će se naplata nastaviti kao i do sada, preko službe u okviru Gradske uprave. Pristalice ovog modela naglašavaju da gradovi u Republici Srpskoj, izuzev Trebinja, već koriste ovakvu praksu, a da ni Ustavni sud nije zabranio takav pristup.
Prednost “starog” sistema je u racionalnijem korišćenju resursa, kao i u tome da gradske službe mogu vršiti kontrolu i naplatu čak i na onim lokacijama gdje imovinsko-pravni status nije sasvim riješen – poput parkinga kod Talije, Doma omladine i prostora između ATV-a i Tužilaštva.
Još jedan argument u korist zadržavanja naplate u okviru Gradske uprave jeste mogućnost izricanja prekršajnih naloga, što novo preduzeće ne bi moglo raditi, za razliku od Komunalne policije.
Na kraju, postoji i treći scenarij – da pravo na upravljanje i naplatu parkiranja bude preneseno privatnom partneru, tačnije nekom od preduzeća u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje. Njegova firma “Tržnica” već rukovodi parkingom kod gradske tržnice, a pominje se i kao akter u upravljanju parkiralištem na Staroj autobuskoj stanici.
Izbacivanje narodnog poslanika i lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića sa nedavne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske izazvalo je protestnu reakciju opozicije, ali ne i trajniji bojkot parlamenta. Iako se o toj mogućnosti govorilo, odluka je da se u radu skupštine ipak nastavi učestvovati.
Opozicija smatra da bi napuštanje skupštinskih zasjedanja odgovaralo vlasti, jer bi im omogućilo da bez otpora sprovode političke odluke i dominiraju u javnom prostoru. Izostanak opozicionih glasova, poručuju, značio bi odustajanje od demokratske borbe i prepustio bi parlamentarnu govornicu samo jednom političkom bloku.
Zato će, uprkos tenzičnoj atmosferi, svi opozicioni poslanici, uključujući i one iz Liste za pravdu i red, učestvovati u današnjoj sjednici.
Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić je na prethodnoj sjednici, netom prije glasanja o setu zakona koji su izazvali burne rasprave, donio odluku da Vukanovića udalji sa zasjedanja do kraja sjednice. Ovu odluku obrazložio je navodima o neprimjerenom ponašanju Vukanovića tokom sjednice Kolegijuma – uključujući povišen ton i narušavanje reda.
Sam Vukanović, nekoliko dana kasnije, izjavio je da je odluka neosnovana i da je donesena suprotno poslovniku. Najavio je da je slučaj predao Ustavnom sudu Republike Srpske i da još uvijek čeka ishod.
Uprkos tome, poslanici njegove liste će, kao i kolege iz drugih opozicionih stranaka, prisustvovati nastavku skupštinskog rada.
– Smatram da vlastima odgovara da opozicija ne bude prisutna. Ali parlament je jedino mjesto gdje se možemo suočiti s njihovim argumentima – rekao je Vukanović za Srpskainfo.
Dodao je da vjeruje da je odluka o njegovom udaljavanju imala političku pozadinu i da je donijeta u trenutku kada je vlast željela da izbjegne otvorenu raspravu nakon hapšenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
– Planiram doći u Banjaluku, barem na glasanje. Mislim da se u parlamentu može sankcionisati samo ponašanje tokom sjednice, ne van nje – rekao je Vukanović.
On tvrdi da je cilj vlasti da ga isprovocira kako bi imao burnu reakciju, koja bi im poslužila kao izgovor za dodatne sankcije. Prema njegovim riječima, ima potvrde da su se pojedini predstavnici vlasti sastajali kako bi dogovarali upravo takve scenarije.
– Jasno je da nije bilo incidenata na samoj sjednici. Ova mjera pokazuje slabost i nespremnost na političku debatu. Međutim, ja neću dozvoliti da im pružim bilo kakav povod – zaključio je Vukanović.
Predsjednik SAD uputio je pismo predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, kao i šefovima brojnim drugih država, a vezano za uvođenje carina.
Naime, Tramp je naveo u svom obraćanju zašto upućuje ovo pismo i poručio da ono svjedoči snazi i povezanosti trgovinskih odnosa BiH i SAD.
Pismo prenosimo u cijelosti:
“Velika mi je čast što vam šaljem ovo pismo jer ono pokazuje snagu i posvećenost naših trgovinskih odnosa, te činjenicu da su Sjedinjene Američke Države pristale da nastave saradnju s Bosnom i Hercegovinom, uprkos značajnom trgovinskom deficitu s vašom velikom zemljom. Ipak, odlučili smo da krenemo naprijed, ali uz pravedniju i uravnoteženiju trgovinu.
Stoga vas pozivamo da učestvujete u izuzetnoj ekonomiji Sjedinjenih Država – tržištu broj jedan u svijetu, daleko ispred svih. Imali smo četiri godine da razgovaramo o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita koje uzrokuju bosanskohercegovačke tarife i necarinske politike i trgovinske barijere.
Naši odnosi, nažalost, nisu bili recipročni. Počevši od 1. avgusta 2025. godine, Sjedinjene Države će uvesti carinu od samo 30% na sve proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. Roba koja se prevozi preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu biće podložna još višoj carini.
Imajte na umu da je brojka od 30 % znatno niža od onoga što je potrebno za uklanjanje trgovinskog deficita koji imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carina ako Bosna i Hercegovina, ili kompanije unutar vaše zemlje, odluče graditi ili proizvoditi unutar SAD-a. U tom slučaju, mi ćemo učiniti sve da se odobrenja dobiju brzo, profesionalno i rutinski – drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica.
Ako iz bilo kojeg razloga odlučite da podignete svoje carine, tada će sve što odlučite da povećate dodatno biti uračunato u ovih 30% koje mi naplaćujemo. Molimo vas da razumijete da su ove carine nužne kako bi se ispravile godine tarifa, necarinskih mjera i trgovinskih barijera koje uzrokuju neodržive trgovinske deficite protiv SAD-a. Taj deficit predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj ekonomiji, a uistinu i našoj nacionalnoj sigurnosti”, poručio je Tramp.
AmeričkI predsjednik Donald Trump najavio je da će od 1. avgusta uvesti visoke, jedinstvene carine na uvoz robe iz najmanje 14 zemalja.
U objavama na društvenoj mreži Truth Social podijelio je skenirana pisma poslana liderima tih zemalja, među kojima su BiH i Srbija, u kojima se navode nove carinske stope.
Prema objavljenim dokumentima:
25 % carine uvodi se na robu iz Japana, Južne Koreje, Malezije, Kazahstana i Tunisa
30 % carina na uvoz iz Južnoafričke Republike i Bosne i Hercegovine
32 % carine za Indoneziju
35 % carine za Bangladeš i Srbiju
36 % carine za Kambodžu i Tajland
40 % carina na robu iz Laosa i Mjanmara
Tramp je u pismima dodao da će SAD “možda razmotriti” prilagođavanje carinskih stopa, “zavisno našem odnosu s vašom zemljom”.
Zbog pada proizvodnje uglja u rudnicima, “Elektroprivreda BiH” je prinuđena da kupi 400.000 tona mrkog uglja za oko 70 miliona KM.
Sa druge strane, stručnjaci kažu da je uvoz električne energije za šest mjeseci premašio 300 miliona KM.
Kako pišu federalni mediji, “Elektroprivreda BiH” je krenula u nabavku oko 400.000 tona mrkog uglja za potrebe Termoelektrane u Kaknju, za šta je predviđeno da se izdvoji oko 70 miliona KM sa PDV-om.
Naime, kako je ranije saopšteno iz “Elektroprivrede BiH”, u posljednjih godinu dana proizvodnja uglja iz rudnika koji posluju u koncernu ovog elektroenergetskog preduzeća je nedovoljna, te su prinuđeni nabavljati velike količine uglja na slobodnom tržištu.
“Pad proizvodnje doveo je preduzeće u tešku situaciju, zbog čega se određen nivo struje mora kupovati za FBiH”, rečeno je nedavno na konferenciji za medije.
Podsjećamo da je “Elektroprivreda BiH” nedavno tražila više cijene električne energije.
Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, rekao je ranije da je njihova obaveza da osiguraju stabilno i uredno snabdijevanje kupaca, ali i da održavaju stabilnost energetskog sektora.
Kako stvari sada stoje, struja će od 1. septembra u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto, ali će zadnju riječ na ovaj prijedlog dati Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK).
I “Elektroprivreda RS” je ranije tražila povećanje cijena električne energije, ali je to u startu presjekao Radovan Višković, premijer RS, rekavši da do kraja godine neće biti viših cijena struje.
Ipak, ukoliko dođe do dodatnih problema u elektroenergetskom sektoru u Srpskoj i prekomjernog uvoza te loše hidrologije, pitanje je kako će se ovo javno preduzeće izboriti sa svim tim, te da li će možda jedini način biti da cijena struje bude viša.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), kazao je federalnim medijima da je BiH za šest mjeseci ove godine na uvoz struje potrošila 320 miliona KM.
“Uvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine porastao je za četiri puta u odnosu na isti period prošle godine i na taj uvoz utrošeno je 320 miliona KM”, kazao je Bičakčić za Fenu.
Rekao je da je proizvodnja električne energije u proteklih šest mjeseci iznosila 6,6 teravat-sati (TWh), što je tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je potrošnja na mreži prenosa iznosila 5,5 TWh.
“Fizički obim izvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 3,8 TWh, što je za sedam posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Finansijski efekat tog izvoza električne energije je iznosio 470 miliona KM, što je više za 60 procenata u odnosu na isti period 2024. godine”, pojasnio je Bičakčić.
Prema njegovim riječima, fizički obim uvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine je iznosio 2,7 TWh, što je na nivou uvoza u istom periodu prethodne godine.
“Istovremeno fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine je iznosio 1,1 TWh, što predstavlja smanjenje od 15 procenata, dok je neto izvoz bio 150 miliona KM i manji je za 29 procenata. Iako se nastavlja trend smanjenja, ipak je još zadržan pozitivan bilans neto izvoza, zahvaljujući prije svega privatnim kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije. Razlog ovako loših energetskih efekata je u nedostatku uglja i donekle u lošoj hidrologiji”, zaključio je Bičakčić.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo slijed svega onoga šta se dešava u posljednje vrijeme.
“Nakon pada izvoza električne energije imamo povećan uvoz električne energije. ‘Elektroprivreda BiH’ mora da kupuje ugalj, jer rudnici u njihovom koncernu ne mogu da isporuče sve te količine koje su njima potrebne. Da li je to dobro i zašto se radi? ‘Elektroprivreda BiH’ ne daje odgovore na to, nego ide u nabavku. Došli smo do jednog zida, odnosno ne znamo kuda to sve vodi, a sumnjam da ni u ‘Elektroprivredi BiH’ to ne znaju”, naglasio je Bečarević.
Bager koji je do prije neki dan kopao po obali Vrbasa, u banjalučkom naselju Srpske toplice, “povukao” se. Sada na tom mjestu stoji tabla kojom Republička inspekcija zabranjuje dalji rad na obali rijeke.
Ovi radovi nemaju nijednu dozvolu koja je zakonom propisana, a njima su narušeni prirodno zelena obala Vrbasa, ali i samo korito, jer se dio radova odvija u potpunosti u samoj rijeci. Iz Grada Banjaluka se još niko nije oglasio, poručuju iz Centra za životnu sredinu zahvaljujući kojima je cijeli slučaj pokrenut.
Ulazak mehanizacije u rijeku, ogromno kamenje, široka traka šljunka umjesto trave, izazvala je reakciju javnosti i zabrinutost stručnjaka za zaštitu prirode.
Igor Kalaba iz Centra za Srpskainfo kaže da se ovo definitivno treba posmatrati kao jedna od pobjeda, budući da su uspjeli dovesti do toga da nadležne institucije rade svoj posao.
-Oko 30, kažu lokalci, možda je to više ili manje. Ako bi došlo do poplava, tu će se definitvno promijeniti brzina rijeke i uticaj koji će imati nizvodno u slučaju bujice. Sanacija će biti svakako izazovna, ali apsolutno izvodiva – naglašava Kalaba i dodaje kako još nije utvrđeno, ali jedna od opcija je podnošenje krivične prijave protiv odgovornih.
Mještani uz obalu pričaju da je bager prestao da radi prije dva dana.
-Vjerujem da čekaju da se malo prašina oko toga smiri, pa će oni nastaviti da rade. U zemlji kao što je ova, svašta se može, jer ko mari za zakon i red – kaže jedan od mještana.
Drugi kaže da na toj lokaciji peca ribu i da je, prije radova i mehanizacije, to bilo mirno mjesto za plivanje, gdje su ljudi uživali sjedeći na travi.
-Ovo šetalište “ubiće” mjesto za plivanje i sve će da bude puno ljudi. Jer, ima onih koji ne žele beton i ogromno kamenje, već zemlju, travu i krošnju iznad glave. Zašto se prvo nisu pobrinuli da ugrade kolektore, umjesto što pokušavaju da ušminkaju obalu. Nisu ovo trebali da rade, nikako – kaže on i dodaje kako na Vrbas dolaze ljudi iz cijelog svijeta, kako stalno gleda čamce i kanue kako se spuštaju.
Podsjećamo, riječ je o novoj dionici šetališta uz rijeku Vrbas. Centar za životnu sredinu pokrenuo je cijeli slučaj podnošenjem prijava zbog, kako tvrde, ilegalnih radova na novoj dionici šetališta uz rijeku Vrbas.
-Gradskoj upravi Banjaluka se zabranjuje dalje izvođenje radova u koritu i na desnoj obali rijeke Vrbas, na lokaciji “Vrućica” i nizvodno, Srpske Toplice, Banjaluka, bez pribavljenih vodopravnih akata za te radove od JU “Vode Srpske” Bijeljina – navedeno je u obavještenju Republičke uprave za inspekcijske poslove.
Iz Centra za životnu sredinu su, u proteklom periodu, prijave slali i gradskoj i republičkoj inspekciji, ali su ostajali bez odgovora. Dok aktivisti, građani i mediji bruje o bespravnoj gradnji, iz Grada Banjaluka niko se još nije oglasio. Umjesto objašnjenja ili izvinjenja, ništa.
Na licu mjesta nema table sa podacima o izvođaču radova, nema informacija o projektu, nema nikoga ko bi preuzeo odgovornost.
Sutra se u Republici Srpskoj očekuje promjena vremena uz jače nepogode a do večeri i nagli pad temperature, objavljeno na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.
Jači pljuskovi sa grmljavinom počeće rano ujutru na zapadu i zatim će se širiti ka sjeveru i jugu, a popodne i ka istoku.
“U Krajini, na jugu i i široj regiji oko rijeke Save jače nepogode se očekuju u prvom dijelu dana uz jače pljuskove, obilnije padavine u kratkom periodu, jak vjetar i pojavu grada ponegdje“, naveli su iz RHMZ.
Popodne se nepogode očekuju i na istoku.
“Kasnije popodne padavine prestaju uz kratkotrajno razvedravanje, a uveče i u narednoj noći se očekuju jače padavine koje će se premještati od zapada i sjevera ka jugu i istoku“, dodali su.
Biće i vjetrovito uz jake udare vjetra.
“Očekuju se udari vjetra od 40 do 70 km/h“, navode iz RHMZ.
Količina padavina će, napominju, znatno varirati i zavisiće od jačine pljuskova.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković komentarisao je nedavno održani koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, i istakao da je to primjer organizacijskog uspjeha na koji svi mogu biti ponosni.
Plenković je nakon Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) održao konferenciju za medije, a glavna tema, ipak, je bio koncert Thompsona na Hipodromu i ustaška ikonografija koja se tamo mogla vidjeti, ali i čuti, prenosi Index.hr.
“Ovako veliki koncert je u organizacijskom smislu uspjeh na koji svi skupa možemo biti ponosni. Ne događa se svaki dan da dođe 500.000 ljudi i sluša jednog izvođača, a da pritom sve prođe u potpunom redu. Politička ocjena mi je sljedeća, njegov koncert nije bio ništa drugačiji nego posljednjih 35 godina. Veliko čuđenje u smislu izvođenja jedne pjesme me iznenađuje, posebno jer su sudovi tu rekli svoje. Što se tiče pojedinačnih slučajeva, gdje imate nedopuštene znakovlje i pjesme, policija će ih procesuirati. Ona radi svoj posao i tu nemam što dodati. Također, moram podsjetiti, Grad Zagreb je odgovoran za organizaciju, a Vlada je preuzela odgovornost za ono što u takvom slučaju mora. Mislim da je sve skupa to prošlo onako kako treba”, kazao je Plenković, pa istakao da opozicija pretjeruje.
“Uvijek to osuđujem, posljednjih 20 godina. Uvijek osuđujem ono što nije zakonom dozvoljeno. Što se oporbe tiče, toliko je uzrujana, kao i mediji na lijevom spektru, zato što se na koncertu pojavilo pola milijuna ljudi i što je sve bilo u redu. Reakcija im je bila pretjerana. Čisto politiziranje od kojeg nema nikakve koristi. U smislu organizacije, sve je prošlo izvanredno. Naravno, znao sam da će se svesti na prve tri riječi pjesme ‘Bojna Čavoglave’, koja je tu već 34 godine i bit će valjda sto. Nećemo zabranjivati pjesmu, što nije nijedan sud. A u drugom kontekstu, imate reakcije policije i odluke sudova. Nije na meni objašnjavati kad je pjesma nastala, u ratu i u trenutku agresije i okupacije. Trebamo je gledati u tom kontekstu”, rekao je Plenković.
“Thompson jedini može dovesti pola miliona ljudi”
Još je jednom ponovio da niko nije procesuiran ni u prošlosti zbog vikanja “Za dom spremni” na Thompsonovim koncertima.
“To je dio njegovog integralnog repertoara na svakom njegovom koncertu, tako je bilo i sada. Thompson jedini može dovesti pola milijuna ljudi i ne znam tko više plače, ovi s desnice jer nemaju privilegij na njega, ili ovi s ljevice. Što smo trebali reći? Zabraniti ga? Pa bi nas optužili da ga cenzuriramo”, objasnio je i time odgovorio na kritike Milorada Pupovca.
Objasnio je i da je odlučio otići na probu kako bi vidio napredak najvećeg koncerta, a pritom se želio fotografisati sa Thompsonom, najviše zbog djece koja su željela i autogram.