Rast cijena proizvoda u BiH nije zaobišao ni apoteke, pa su poskupjele brojne vrste lijekova.
Apotekari su za “Nezavisne novine” potvrdili da su lijekovi u Srpskoj prošle godine poskupjeli dva puta.
“Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda, marža je u RS za lijekove bila ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji. Ta uredba je važila do 30. juna 2024. godine, a nedugo nakon što je istekla, uslijedilo je povećanje marže u apotekama na 20 odsto. Samim tim poskupjeli su lijekovi. Novo poskupljenje uslijedilo je krajem 2024. i marža je podignuta na 22 odsto. Poskupjeli su svi lijekovi, od kafetina, preko brufena itd. Apsolutno svi”, ispričala je za “Nezavisne novine” jedna apotekarka.
Na poskupljenje lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, koja ističe da mnogo toga ostaje nezapaženo dok se priča o osnovnim životnim namirnicama.
“Nije ovo samo više divljanje cijena u trgovinama, mi imamo ogromne cijene sad i u našim apotekama”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.
Slično stanje bilježi se i u drugim gradovima.
“Posljednjih nekoliko dana dobijamo prijave od potrošača o novim ‘korigovanim’ cijenama u apotekama, gdje je veliki broj lijekova skuplji za 0,5 do šest KM u odnosu na januar ove godine. Svi razlozi koji se navode za opravdanje rasta cijena u ostalim sektorima u ovom trenutku, mislim da se ne mogu primijeniti na prodaju lijekova – i potrošači su zaista u pravu kada negoduju”, ističe za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.
On podsjeća da su najveći potrošači lijekova upravo ljudi s najmanjim primanjima – penzioneri.
“Ako još tome dodamo da je više od pola penzionera na penziji do 600 KM i da na lijekove troše prosječno 100 do 300 KM mjesečno – zaista je veliko pitanje kako oni prežive od penzije do penzije”, poručuje Arnautović.
Da su lijekovi poskupljivali u prošloj godini, proističe i iz podataka Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, koji finansira lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.
“U 2024. godini propisano je 5.494.800 recepata, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio 69,9 miliona maraka. Godinu ranije, propisano je 5.630.259 recepata, a trošak Fonda iznosio je 67,6 miliona maraka. Iako podaci pokazuju da je lani propisan manji broj recepata, trošak Fonda bio je veći u odnosu na 2023. godinu, što se moglo očekivati”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, iz godine u godinu raste trošak za lijekove koji se izdaju na recept na teret FZO RS, a izuzetak je bila epidemija virusa korona.
“Na povećanje troška najviše utiče količina propisanih lijekova u 2024. godini, ali i rast cijena pojedinih lijekova, uvođenje novih lijekova, a za mnoge lijekove proširena je indikacija, odnosno povećan broj dijagnoza kod kojih se može primijeniti terapija.
Finansiranje i uvođenje novih lijekova na liste Fonda je kontinuirana praksa u cilju poboljšanja dostupnosti terapija, ali i efikasnijeg liječenja”, kažu iz FZO RS.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je pravni okvir za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka koji se izdaje na recept i plasira na BiH tržište definisan Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.
“Pravilnikom je definisano da se za izračun maksimalne veleprodajne cijene uzima prosjek cijena iz tri referentne zemlje: Srbija, Hrvatska, Slovenija, a ukoliko u tim zemljama nema registrovanih lijekova, uzimaju se lijekovi iz rezervnih zemalja: Bugarske i Italije”, navode iz Agencije.
Pravilnikom je, dodaju, definisana marža na lijekove, na način da je maksimalna veleprodajna marža do osam odsto, dok maloprodajnu maržu određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja.
