VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Izvoz Republike Slovenije je u prošloj godini više od sedam puta bio veći od izvoza Bosne i Hercegovine, pokazuju zvanični podaci statističkih kancelarija.

    Tako je BiH prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, dok je Slovenija plasirala svoje proizvode za vrijednost veću od 118 milijardi KM.

    Ali krenimo redom…

    Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2023. godine.

    “Uvoz je iznosio 28,6 milijardi KM, što je za 3,2 odsto više nego u istom periodu 2023. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,1%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 12,58 milijardi KM”, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Podaci Statističkog ureda Slovenije pokazuju da je tokom 2024. godine izvoz iznosio 61,5 milijardi evra ili 118,6 milijardi KM.

    “U odnosu na 2023. godinu izvoz je viši za 11,8 odsto. Vrijednost izvoza u države članice EU je viši za 1,1 odsto, a nečlanice 25,1 odsto”, stoji u podacima.

    Dalje se navodi da je tokom prošle godine uvoz iznosio 69,1 milijardu KM ili 133,2 milijarde KM.

    “Vrijednost uvoza je bila veća za 21,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Vrijednost uvoza iz zemalja članica EU je porasla za 0,8 odsto, a nečlanica za 47 odsto. Spoljnotrgovinski deficit je iznosio 7,63 milijarde evra ili 14,7 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 89 odsto”, navodi se u podacima Statističke kancelarije Slovenije.

    Kako su poslovale druge zemlje u regionu?

    Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u 2024. godini iznosila je 4,68 milijardi evra ili 9,02 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Tako je izvoz iznosio 615 miliona evra ili 1,18 milijardi KM. Uvoz je iznosio 4,06 milijardi evra ili 7,82 milijardi KM”, dodaje se u podacima.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, spoljnotrgovinska robna razmjena je u prošloj godini iznosila 68,19 milijardi evra ili 131,5 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Izvoz robe imao je vrijednost od 29,16 milijardi evra ili 56,23 milijardi KM i uvećan je za 1,8 odsto u odnosu na 2023. godinu. Uvoz je iznosio 39,03 milijarde evra ili 75,26 milijardi KM i veći je za 5,9 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je 74,8% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 77,7%”, ističe se u podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

    Ukupan izvoz Hrvatske od januara do decembra prošle godine, prema prvim rezultatima objavljenim u petak, iznosio je 23,9 milijardi evra ili 46,09 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 41,8 milijardi evra ili 80,6 milijardi KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 17,8 milijardi evra ili 34,32 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom prema prvim rezultatima bila je 57,3%”, navodi se u podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske.

    Prema Državnom zavodu za statistiku Sjeverne Makedonije, vrijednost izvoza u prošloj godini je iznosila oko 7,87 milijardi evra ili 15,2 milijardi KM.

    “Izvoz bilježi pad od 6,6 odsto u odnosu na isti period 2023. godine. S druge strane, uvoz je iznosio 11,2 milijarde evra ili 21,6 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70,3 odsto”, piše u podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije.

  • MUP provjerava na šta je utrošen novac USAID-a u Srpskoj

    MUP provjerava na šta je utrošen novac USAID-a u Srpskoj

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske će, pod nadzorom nadležnih tužilaštava, preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u poslovanju pravnih lica kojima su donirana novčana sredstva iz grantova Američke agencije za međunarodni razvoj, rečeno je iz MUP-a na upit RTRS-a koji se odnosi na objavljene informacije da je novac USAID-a korišten sa ciljem uticaja na izbore u BiH.

    MUP će preduzeti mjere i radnje u skladu sa članom 227. Zakona o krivičnom postupku, navedeno je u odgovoru.

     

    RTRS saznaje da je MUP već zatražio informacije od nadležnih institucija i da su u toku provjere. Takođe, nezvanično saznajemo da je formiran i predmet.

  • Rod Blagojević mogući ambasador Amerike u Srbiji

    Rod Blagojević mogući ambasador Amerike u Srbiji

    Amerčki predsednik Donald Tramp razmatra da nominuje bivšeg guvernera države Ilionis Roda Blagojevića za ambasadora SAD u Srbiji, preneo je danas portal Politiko pozivajući se na dva neimenovana izvora.

    Izvori su naveli da Tramp još nije doneo konačnu odluku da predloži Blagojevića za ambasadora, navodeći da Tramp takođe razmatra da za ambasadora u Srbiji imenuje pravnika Marka Brnovića, čiji su roditelji u SAD došli za vreme bivše Jugoslavije.

    Blagojević je u razgovoru za Tanjug rekao da se dolaskom Trampa na vlast, osim novog pristupa spoljne politike SAD prema Srbiji, stvara i mogućnost strateškog partnerstva između dve države, umnogome i zato što je Srbija sa predsednikom Aleksandrom Vučićem na čelu postala ekonomski rastuća država.

  • Stevandić: Republika Srbija i Republika Srpska po prvi put zajedno slave Sretenje

    Stevandić: Republika Srbija i Republika Srpska po prvi put zajedno slave Sretenje

    Republika Srpska i Srbija će prvi put zajedno obilježiti Sretenje, što predstavlja važan simbol zajedništva i nacionalnog jedinstva, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić gostujući na TV Pink.On je naglasio da će se Sretenje obilježiti na državnom nivou i u Republici Srpskoj i u Srbiji, naglasivši značaj ovog događaja za srpski narod s obe strane Drine.

    “Ovo je prvi put da zajedno slavimo Sretenje, što je važno i sa stanovišta našeg identiteta i državotvornosti”, rekao je Stevandić.

    Dodao je da je ovo istorijski trenutak koji pokazuje snažnu vezu između Republike Srpske i Srbije.

    “Važno je da Srbi s obe strane Drine njeguju zajedničke praznike i tradiciju, jer nas to čini jačima i ujedinjenijima. Ove godine ćemo to obilježiti na poseban način, uz državne ceremonije i prisustvo najviših zvaničnika”, naglasio je Stevandić.

    Tokom gostovanja, govorio je i o pokušajima usvajanja zakona o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj, ističući da je to treći pokušaj da se uvedu pravila koja će spriječiti zloupotrebu stranih donacija za političke ciljeve.

    “Vidimo da su u Mađarskoj fondacije koje su se bavile navodnom promocijom marginalizovanih grupa zapravo koristile sredstva za finansiranje opozicionih partija. Slična situacija se dešava i kod nas, gdje se veliki dio novca koristi za političke ciljeve, a ne za stvarne potrebe društva”, naveo je Stevandić.

    On je naglasio da je takva praksa postala prepoznatljiva širom svijeta i da su pojedine države već preduzele mjere kako bi zaštitile svoj politički sistem.

    “Sigurno je da je bilo novca koji je i upotrebljen za marginalizovane grupe. Ne možemo sve negirati, ali čini se da je veliki dio novca iskorišten za političke ciljeve i da se upravo volja naroda ne ostvaruje, nego da se ostvaruje volja onih koji taj novac upotrebljavaju”, dodao je Stevandić.

    Komentarišući međunarodne odnose, Stevandić se osvrnuo na aktuelne poteze bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trampa, posebno u vezi s njegovim stavom prema Haškom sudu.

    “Tramp je odlučio da se obračuna sa strukturama duboke države i ponovo je objavio rat Haškom sudu. Postavlja se pitanje ko uopšte ima pravo da sudi velikim silama”, rekao je Stevandić.

    Osvrnuo se i na Ilona Maska, koji je, prema njegovim riječima, sada na čelu Ministarstva za efikasnost vlade i provjerava rad demokrata, uključujući i članove klana Klinton.

    “Oni su taj novac otkrili da je upotrijebljen od američkih poreskih obveznika i da se on dijeli. Znači, on se plasira na neke ciljeve, a onda oni koji ostvaruju te ciljeve vraćaju tim istim strukturama”, naveo je Stevandić.

    Govoreći o političkim procesima u BiH, Stevandić je ocijenio da su međunarodni faktori direktno umiješani u suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

    “Dodik se sudi po zakonu koji je donio Kristijan Šmit, a koji uopšte nije legitimno usvojen u Parlamentu. To jasno pokazuje da je cijeli proces politički motivisan”, naglasio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, cilj takvog postupka je eliminacija Dodika iz političkog života i slanje poruke svim budućim liderima da ne mogu donositi odluke van okvira koje su postavile strane sile.

    “Nije ovo samo napad na Dodika, već pokušaj da se uništi institucija predsjednika Republike Srpske. Ako se on ukloni, svima koji dođu poslije njega biće jasno da ne smiju da djeluju van zadatih okvira”, rekao je Stevandić.

    Osvrnuvši se na stanje na Kosovu, Stevandić je izrazio zabrinutost zbog predstojećih izbora i mogućnosti neregularnosti.

    “Kurti kontroliše novac, vlast i resurse. Pokušava da pronađe ljude poput Rade Trajković, koji će se predstaviti kao srpski predstavnici, a zapravo raditi protiv srpskih interesa”, kazao je Stevandić.

    Naglasio je da je jedinstvo Srba ključno u ovom trenutku, jer su pokušaji da se razbije politička snaga srpskog naroda prisutni ne samo na Kosovu, već i u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

    “Svaki put kada žele da oslabimo, prvo nam prekidaju komunikaciju sa Srbijom. Zato je važno da ostanemo povezani i da ne dozvolimo da nas podijele”, zaključio je Stevandić.

    Dodao je da Republika Srpska ima iskustvo suočavanja s političkim pritiscima i da je ranije preživjela obojene revolucije i bombardovanja.

    “Republika Srpska je bombardovana prije Srbije. Prvo su nas gađali 1995. godine, pa onda Srbiju 1999. Mi smo oni koji Srbiji javljaju kako će to da izgleda”, rekao je Stevandić.

    Osvrnuvši se na geopolitičku situaciju, Stevandić je istakao da su promjene u međunarodnim odnosima nepredvidive, ali da trenutni procesi mogu donijeti pozitivne rezultate za srpski narod.

    “U ovom momentu nam to odgovara, koliko će trajati – vidjećemo. Ali taj postupak protiv Dodika definitivno ima političku konspiraciju. Cilj je da se Dodik skloni iz političkog života”, rekao je Stevandić.

    Zaključio je da svi budući lideri Republike Srpske moraju biti svjesni pokušaja međunarodnih faktora da utiču na odluke unutar BiH i da je važno očuvati političku stabilnost i nacionalno jedinstvo.

  • Dodik o uticaju stranih faktora: Istraga o USAID-u i prijedlog za apelacioni sud

    Dodik o uticaju stranih faktora: Istraga o USAID-u i prijedlog za apelacioni sud

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je iznio ozbiljne optužbe prema stranom faktoru koji, kako tvrdi, u velikoj mjeri utiče na političku dinamiku u BiH i destabilizaciju Republike Srpske. Na današnjoj konferenciji za novinare, Dodik je prokomentarisao više aktuelnih političkih i pravosudnih pitanja, uključujući djelovanje USAID-a, prijedlog za premještaj apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluku, kao i stanje u BiH uopšte.

    Govoreći o financijskom uticaju SAD-a i drugih međunarodnih aktera na politiku u BiH, Dodik je iznio tvrdnje da je USAID tokom četiri godine mandata američkog ambasadora Majkla Marfija potrošio ogromnu količinu novca – čak 402 miliona dolara. Prema njegovim riječima, veliki dio tih sredstava završio je u Federaciji BiH, a samo mali postotak upućen je na područje Republike Srpske. Dodik je naglasio da su takva sredstva korišćena kako bi se uticalo na političke procese, manipulisalo javnim mnijenjem i osigurali politički interesi zapadnih zemalja. Posebno se osvrnuo na to da su ta sredstva, kako tvrdi, bila usmjerena na manipulaciju izbornim procesima, te je istakao da je potrebno istražiti sve transfere tih sredstava kroz Srpsku kako bi se otkrile sve nepravilnosti.

    Dodik je, uz oštru kritiku, dodao da se njegov rad u Srpskoj, a naročito njegov politički suverenitet, dovodi u pitanje od strane međunarodnih faktora i njihovih političkih agenata u BiH. Zbog toga, kako je naglasio, SNSD i njegova vlast ne mogu da prećute takvu politiku, već moraju poduzeti konkretne korake kako bi se zaštitili od političkih i ekonomskih pritisaka koji dolaze od međunarodnih igrača. On je istakao da će se potruditi da, uz pomoć relevantnih institucija, sprovede istragu koja bi istražila sve navode o uticaju stranih organizacija na politički sistem BiH.

    S druge strane, Dodik je govorio o prijedlogu da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude premješteno u Banjaluku. Ovaj prijedlog ima duboko političko značenje, jer Dodik smatra da bi smještaj apelacionog odjeljenja u Istočnom Sarajevu omogućio veći politički uticaj ambasada, posebno onih sa Zapada, na sudije, što bi moglo ugroziti nepristrasnost pravosudnih odluka. Dodik je naglasio da bi, u slučaju premještaja Suda u Istočno Sarajevo, bilo moguće uspostaviti neskrivene političke pritiske na sudije kroz direktne kontakte sa stranim diplomatama, posebno sa predstavnicima američke ambasade u BiH.

    Predsjednik Republike Srpske iznio je i konkretan prijedlog – smještaj apelacionog odjeljenja na Palama ili Sokocu, područjima koja, kako tvrdi, predstavljaju pravi dio Istočnog Sarajeva, a koja su već poznata po tome što se nalaze u većinskoj srpskoj regiji. Dodik je, govoreći o ovom prijedlogu, rekao da smještaj apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluku ili Istočno Sarajevo predstavlja korak prema sprječavanju potencijalnog političkog uticaja na pravosudne institucije. Time bi se, prema njegovim riječima, osigurao pravičan i nepristrasan rad tog pravosudnog organa, koji bi mogao donijeti odluke bez ikakvih spoljnih pritisaka.

    Dodik je takođe iznio ozbiljne optužbe na račun ministra inostranih poslova BiH, Elmedina Konakovića, kojeg je optužio za pokušaj destabilizacije vlasti u Srpskoj. Prema Dodikovim tvrdnjama, Konaković je na sastanku sa ambasadorima EU iznio navode da sarađuje sa opozicijom u Republici Srpskoj u cilju destabilizacije političkog sistema u Srpskoj. Dodik je tvrdio da je tu informaciju dobio od jednog od ambasadora EU, koji je izvještavao svoju zemlju o tome. Predsjednik Srpske je istakao da je takav pokušaj, prema njegovim riječima, zloupotrijebio političke odnose u BiH i pokušao da manipulira saopštenjima i informacijama u korist političkih interesa pojedinih stranaka.

    Ove optužbe još jednom pokreću pitanje kako će se ponašati politički akteri u BiH u predstojećim mjesecima, jer Dodik smatra da opozicija u Srpskoj, koju predvode stranke kao što su SDS i PDP, prečesto sarađuje s međunarodnim faktorima u pokušaju da destabilizuje vlast. On smatra da se ta saradnja koristi za ostvarivanje političkih ciljeva, a da ti ciljevi često nisu u skladu s interesima Republike Srpske. Dodik je naglasio da će SNSD, kao pobjednička stranka, nastaviti da se bori protiv tih pokušaja i da neće dozvoliti da stranci manipulišu sa političkim procesima u BiH.

    U odnosu na političku situaciju u Federaciji BiH, Dodik je iznio stav da “Trojka” (koja se sastoji od stranaka SDA, SDP-a i Naše stranke) nije u stanju da prepozna stvarne političke promjene u zemlji. Prema njegovim riječima, “Trojka” je, zbog svojih političkih padova i gubitka političkog uticaja, sklona konfliktima i pokušajima podizanja vlastitog rejtinga kroz konfrontaciju sa SNSD-om. Dodik je istakao da SNSD neće pasti u zamku tih političkih manipulacija, već će ostati posvećen stabilnosti i napretku Republike Srpske, ne dopuštajući da se vlast koristi za profit i političke obračune u BiH.

    Za kraj, Dodik je ponovio da će SNSD, zajedno sa svojim partnerima, učiniti sve što je potrebno da zaštiti interese Republike Srpske, te da će se, u skladu s tim, boriti protiv svakog pokušaja stranog uticaja, pa tako i protiv pokušaja da se u BiH instaliraju pravosudne institucije koje bi bile pod političkim uticajem. Dodik je, na kraju, istakao da je SNSD uvijek bio i biće odgovoran prema interesima Republike Srpske, a da opozicija, kako tvrdi, čini sve da udovolji političkim željama Sarajeva, što može imati dugoročne negativne posljedice po stabilnost i budućnost Republike Srpske.

  • Trampov tajni plan je procurio

    Trampov tajni plan je procurio

    Britanski tabloid “Dejli mejl” tvrdi da je takozvani “mirovni plan Trampa” za Ukrajinu procurio na internet. Pozivajući se na ovu informaciju, list piše da će sukob biti okončan do 9. maja ove godine.

    Prema navodima “Dejli mejla”, u prvoj polovini februara trebalo bi da se održi prvi telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa. U isto vreme planiran je i telefonski razgovor između ruskog predsednika i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

    Do kraja februara ili početkom marta moglo bi da dođe i do ličnog susreta Putina i Zelenskog, moguće uz prisustvo Trampa. Tokom ovog sastanka, prema izveštaju, biće usaglašeni ključni uslovi mirovnog sporazuma i postignut dogovor o prekidu borbenih dejstava.

    Prema ovom planu, prekid vatre bi stupio na snagu 20. aprila, čime bi se zaustavilo daljnje napredovanje ruskih snaga. Takođe, ukrajinska vojska bi morala da se povuče iz Kurske oblasti, gde je prošlog avgusta pokrenula kontranapad.

    Još jedan ključni deo predloga odnosi se na zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, uz obavezu Kijeva da prizna suverenitet Rusije nad određenim teritorijama, navodi britanski tabloid Daily Mail.

    9. maja – otkrivanje mirovnog sporazuma i ukidanje ratnog stanja u Ukrajini
    Prema procurilim informacijama, 9. maja bi svi mirovni dogovori bili objavljeni pred svetskom javnošću. Tada bi Ukrajina ukinula ratno stanje i mobilizaciju, a istovremeno bi bila zakazana predsednička i parlamentarna izborna procedura.

    Trampov tajni plan je procurio: 9. maja…
    Glavni uslovi Trampovog mirovnog plana
    Prema izveštaju Daily Mail-a, ključne tačke Trampovog plana uključuju:

    Stvaranje demilitarizovane zone u Ukrajini, koju bi obezbeđivale evropske, a moguće i britanske snage, dok bi američka vojska izbegla bilo kakvu direktnu ulogu.
    Zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, ali dozvolu za nastavak evropskih integracija i pridruživanje EU.
    Kijev bi bio obavezan da prizna Donbas i teritorije Nove Rusije kao deo Ruske Federacije.
    Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog plana jeste pitanje obnove Ukrajine. Prema Daily Mail-u, troškovi rekonstrukcije Ukrajine pali bi na teret Evropske unije, koja bi u narednih 10 godina morala da izdvoji 486 milijardi dolara za obnovu zemlje.

    Trampov plan – u suprotnosti sa interesima Rusije?
    Iako “Dejli mejl” iznosi pojedinosti koje deluju u korist Moskve, neki aspekti plana se ne poklapaju sa ruskim interesima.

    Pre svega, postavlja se pitanje ko bi kontrolisao demilitarizovanu zonu, kao i da li bi Evropska unija zaista bila spremna da snosi tako veliki finansijski teret obnove Ukrajine.

    Za sada, nema zvanične potvrde o autentičnosti ovog plana, ali sama vest o njegovom postojanju dolazi u trenutku sve češćih spekulacija o Trampovoj inicijativi za okončanje rata u Ukrajini, a uzimajući u obzir dosadašnje delovanje britanskih službi očekivano je da ovakve spekulacije čitamo u njihovoj žutoj štampi.

     

     

  • Vučić: Nova američka administracija nada za Srbiju i RS

    Vučić: Nova američka administracija nada za Srbiju i RS

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je kako bi kosovski premijer Aljbin Kurti mogao imati problem s novom američkom administracijom koja ne živi život iz devedesetih, a što ujedno može biti nada i za Srbiju i za očuvanje Republike Srpske.

    “Problem je u tome što dobar deo zapadnog sveta gleda Kurtiju kroz prste, to je njihovo čedo, šta god radio, oni će ga ljuljati. Može jedino imati ozbiljnijih problem s novom američkom administracijom koja nije pripadala ni Bilu Klintonu, ni Džordžu Bušu. Oni ne žive život iz ‘90-ih a to može biti naša nada kao i nada za očuvanje Republike Srpske”, rekao je Vučić.

    Vučić je istaknuo kako je veoma zabrinut zbog postupka koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    “Ako oni budu mislili da treba doneti presudu da se ne mešamo u takve stvari već do kraja februara, možete misliti što nas sve čeka u martu nakon toga”, rekao je Vučić.

    U intervjuu koji je dao u četvrtak za Radioteleviziju Srbije Vučić je najavio da će uskoro biti donijeta “politička deklaracija o Vojvodini u Srbiji”.

    “Napravićemo ne mali skup, ne mogu kazati veliki, ali ne mali skup i doneti posebnu deklaraciju o Vojvodini u Srbiji, političku deklaraciju, koja nema veze ni s kakvim protestima. To će se dogoditi u nekom od idućih dana, hoće li biti dan pre ili dan posle Sretenja ili na Sretenje, videćemo već kako i gdje”, rekao je Vučić.

    Srbiju od novembra prošle godine potresa kriza i traju protesti stotina ljudi koji su izašli na ulice potaknuti pogibijom 15 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkjoj stanici u Novom Sadu.

    Beogradski studenti blokirali su fakultete te zahtijevaju odgovornost vlasti, poštivanje ustava, zakona, iskorjenjivanje korupcije, te osnaživanje i samostalnost institucija bez političkog utjecaja.

    No Vučić ističe kako će nastaviti insistirati na dijalogu te kako vjeruje da će studenti imati više hrabrosti od nekih njihovih profesora kada je riječ o dijalogu.

    Vučić tvrdi da su objavljeni svi dokumeni koje su studenti tražili i kako su prvo objavljeni dokumenti u vezi s padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

    Srpski predsjednik je kazao kako bi u idućih 10 do 12 dana trebalo biti konstatovana ostavka Vlade i njenog predsjednika, a nova vlada bi se trebala formirati do 20. marta.

    “Vlada bi se trebala formirati do 19. ili 20. marta, a ako se ne formira, onda to znači da bi nam izbori bili najverovatnije početkom maja. Dakle, te dve opcije su jedino moguće”, kazao je Vučić, prenosi Fena.

  • “DEP-OT” tužio gradsku “Čistoću”

    “DEP-OT” tužio gradsku “Čistoću”

    Javno preduzeće „DEP-OT“ koje upravlja regionalnom deponijom u Ramićima kod Banjaluke tužilo je gradsku „Čistoću“ od koje traži preko 34 miliona maraka.

    Naime, prema pravosnažnoj presudi, „DEP – OT“ ima rok do kraja mjeseca da lokaciju na kojoj otpad odlaže osam lokalnih zajednica preda u posjed „Čistoće“.

    Međutim, kako tvrde, za vrijeme dok su se oni vodili kao vlasnici zemljišta, na istom su napravljeni objekti u vrijednosti tužbenog zahtjeva.

    Opravdanost svog zahtjeva oni su naši u Zakonu o stvarnim pravima.

    „Članom 59, stav 1. je propisano da zgrada koju neko sagradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku zemljišta. Stav 2. je propisao da vlasnik zemljišta ima pravo da zahtijeva da mu se preda u državinu njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tražiti naknadu, po pravilima obligacionog prava“, stoji u tužbi.

    Dodaje se da je u konkretnom slučaju tužilac savjesno i zakonito gradio i ulagao u predmetnu nekretninu, koja je u konačnici u skladu sa sudskim odlukama pripala tuženom.

    „Međutim, po osnovu savjesnosti, tužiocu pripada naknada štete za objekte, a koja se ogleda u tržišnoj vrijednosti tih objekata dobijenoj na osnovu vještačenja vještaka građevinske struke“, piše u tužbi.

    U njoj se podsjeća i da je „DEP-OT“ zemljište u posjed dobio na osnovu odluke Skupštine grada Banjaluka, a koja ga je svojim rješenjem izuzela iz posjeda tadašnjeg državnog preduzeća „Čistoća“ radi fazne izgradnje regionalne sanitarne deponije čvrstog otpada.

    Podsjećamo, „DEP-OT“ je zbog ovoga nedavno tužio i Grad Banjaluku za 2,7 miliona maraka, prenosi Capital.

    Iz ovog preduzeća tvrde da je do svih problema došlo zbog nemarnog i nezakonitog postupanja Grada prema ovom preduzeću.

    „DEP – OT“ je osnovan 2003. godine, a vlasnici su Grad Banjaluka i još sedam lokalnih zajednica, odnosno Laktaši, Prnjavor, Čelinac, Gradiška, Srbac, Kneževo i Kotor Varoš.

    Sve one bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da dozvole za upravljanje deponijom ima jedino „DEP-OT“.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je u januaru za probleme optužio SNSD, za čije je vlasti prodat većinski dio „Čistoće“ nakon čega je izgubljen kontrolni paket u preduzeću.

  • Orban pokreće rat protiv “Soroševe mreže”

    Orban pokreće rat protiv “Soroševe mreže”

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da će njegova vlada preduzeti odlučne mjere protiv mreža koje financiraju strane organizacije kako bi služile njihovim interesima.

    Govoreći na državnom radiju, Orban je pozdravio “transparentnost koju je donijela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa objavljivanjem detalja o financijskim doprinosima stranim subjektima, uključujući mađarske organizacije”, prenosi Index.

    “Ono što sada vidimo je poplava informacija koje potvrđuju ono što smo već sumnjali”, rekao je, optužujući strane aktere, uključujući nevladine organizacije koje podržava Brisel i milijardera Georgea Soroša, da rade na potkopavanju mađarske vlade.

    “Oni dobijaju novac iz više izvora: američke vlade, Soroševe mreže i fondova EU. A za šta se taj novac koristi? Za jačanje ljevičarskih snaga i pokušaj svrgavanja naše vlade”, rekao je.

    Naglasio je da će njegova vlada preduzeti odlučne mjere kao odgovor.

    “Moramo očistiti te mreže iz Mađarske. Njihov cilj je jasan, žele vlade u ovoj regiji koje služe njihovim interesima, a ne interesima njihovog naroda”, naglasio je Orban.

    Ponovio je svoje stajalište o ilegalnim migracijama, istaknuvši da Mađarska već dugo upozorava na opasnosti nekontrolisanih migracija. Prema njegovom mišljenju, trenutni migracijski okvir EU-a je “temeljno manjkav”.

    “Jedini način da se to promijeni je kroz otpor. Poljska je suspendirala pakt o migracijama, a sada čak i Njemačka raspravlja o tome. Više mora uslijediti”, zaključio je Orban.

  • Stanivuković predao dvije inicijative Ustavnom sudu RS

    Stanivuković predao dvije inicijative Ustavnom sudu RS

    Gradonačelnik Draško Stanivuković predao je danas dvije inicijative Ustavnom sudu Republike Srpske, a prva inicijativa se odnosi na izmjenu Zakona o budžetskom sistemu, dok se druga tiče Poslovnika Skupštine grada Banjaluka.

    On je poručio da će mišljenje ovog suda zatražiti i ukoliko budu donesene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojim bi bile smanjene nadležnosti, odnosno ovlašćenja gradonačelnika i načelnika u jedinicama lokalne samouprave.

    “Dajemo najviše sredstava, a onda kod raspodjele prihoda od PDV-a, oduzimaju nam se sredstava i naši građani ostaju uskraćeni. U skladu sa Ustavom i zakonima, svi građani su jednaki i u suštini osnovni princip zakona jeste ravnopravnost, koja je u ovom slučaju odnosno Zakonom o budžetskom sistemu narušena”, kazao je Stanivuković, dodajući da su ovim zakonom i građani Banjaluke i Bijeljine u neravnopravnom položaju, zbog čega smatra da treba da reaguje Ustavni sud.

    Kada je riječ o drugoj inicijativi, gradonačelnik je naglasio da dosadašnji način rada Kolegijuma Skupštine grada Banjaluka nije zakonit.

    “Nadležno ministarstvo je reklo da ono što radi Kolegijum nije u skladu sa zakonom, i ovdje tražimo ocjenu zakonitosti. Naši građani su oštećeni time što do sada na zasijedanju Skupštine nisu mogli da čuju raspravu, odnosno obrazloženje o izgradnji kolektora, neradnoj nedjelji, besplatnim placevima za mlade bračne parove zato što Kolegijum skine te tačke sa dnevnog reda. Poslovnik je kazao da Kolegijum nije organ grada, nego pomoćno radno tijelo i da pomaže pri radu, ali ne može na taj način da odlučuje”, kazao je gradonačelnik.

    Zato, kako je naveo, traži se ocjena zakonitosti takvog ponašanja Kolegijuma.

    “Banjalučani su uskraćeni da u plenumu Skupštine grada čuju zašto je nešto ‘da’, a zašto je nešto ‘ne'”, naglasio je Stanivuković, koji je najavio da će biti zatraženo i mišljenje Suda o jednoj komisiji koja je formirana na posljednjoj Skupštini grada.

    Govoreći o najavljenim izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, kazao je da će se unaprijed tražiti da se o tome javno govori, jer kako je kazao, “tu se radi o pravnoj nesigurnosti i kršenju demokratskih principa”.

    “Izmjenom zakona ruši se temelj demokratičnosti i pravne sigurnosti Republike Srpske. Građani su nama dali legitimitet, vjerujući u snagu gradonačelnika ili načelnika i zakon nam je rekao da su to naše nadležnosti. Onda dođu neki ljudi i kažu nama se ne sviđa što su pobijedili ti gradonačelnici i načelnici i idemo da mijenjamo zakon nakon izbora. To je mimo Ustava i svih evropskih konvencija i međunarodnog prava”, rekao je on te najavio da će naredne sedmice biti sastanak sa načelnicima opština u Republici Srpskoj, kako bi se zauzeo jasan stav.

    Vedrana Prole, savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja, rekla je da je nedavno Ustavni sud utvrdio da Odluka Skupštine grada Banjakuka o obrazovanju, organizaciji, poslovima i načinu finansiranja mjesnih zajednica na području grada i Odluka o određivanju naknade za materijalne troškove predsjednicima i članovima Savjeta mjesnih zajednica nisu u saglasnosti sa Ustavom RS i Zakonom o lokalnoj samoupravi.