Autor: INFO

  • Cvijanović: Moramo da idemo u korak sa vremenom, da jačamo institucije i modernizujemo upravljanje

    Cvijanović: Moramo da idemo u korak sa vremenom, da jačamo institucije i modernizujemo upravljanje

    Svijet u kojem danas živimo drastično se razlikuje od onoga od prije samo jedne decenije, a za deset godina ovaj današnji svijet izgledaće kao daleka prošlost, poručila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nakon obraćanja na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju.

    Cvijanovićeva je izjavila da ekonomske krize, migracije, različiti bezbjednosni izazovi zahtijevaju zajedničke napore i kolektivne odgovore, jer ih pojedinačno niko ne može savladati.

    – Zato je unapređenje saradnje imperativ, kako na bilateralnom i regionalnom, tako i na globalnom nivou – istakla je Cvijanovićeva u obraćanju na Forumu “Inovativno upravljanje za otpornu budućnost: unapređenje stabilnosti, rasta i saradnje”.

    Cvijanovićeva je navela da je sigurna da budućnost pripada onima koji su spremni da prema drugima grade mostove plodotvorne saradnje, konstruktivnog dijaloga, uzajamnog razumijevanja i iskrenog partnerstva na ravnopravnim osnovama.

    Naglasivši da joj je velika čast što prvi put ima priliku da učestvujem na ovom prestižnom samitu i da govorim o temi koja je od suštinskog značaja za budućnost svih nas, Cvijanovićeva je rekla da se snažno zalaže za jačanje regionalne saradnje u okviru zapadnog Balkana, jer je to najbolji put ka izgradnji stabilnijeg i prosperitetnijeg okruženja za sve nas u regiji.

    – Zajedničke ekonomske inicijative, energetski i infrastrukturni projekti svima nama mogu donijeti ogromne benefete i u značajnoj mjeri ubrzati ekonomski razvoj kako regiona u cjelini, tako i svih pojedinačnih zemalja – konstatovala je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da se u vremenu nepredvidivih globalnih procesa i tektonskih geopolitičkih potresa suočavamo sa ozbiljnim izazovima koji dovode u pitanje otpornost institucija, ekonomija i društava.

    – U takvim okolnostima, odgovorno, efikasno i inovativno upravljanje postaju ne samo imperativ, već i osnovni preduslov za očuvanje stabilnosti, održivi rast i razvoj, kao i napredak društva u cjelini – istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da otpornost svake zajednice zavisi u najvećoj mjeri od snage njenih institucija koja podrazumijeva njihovu sposobnost da uspješno izlaze u susret različitim potrebama građana.

    – U doba digitalne revolucije, koja je iz korijena tranformisala način na koji živimo, komuniciramo i poslujemo, nema efikasnog upravljanja bez primjene novih, savremenih tehnologija – rekla je Cvijanovićeva.

    Ukazala je da galopirajuće tehnološke promjene postavljaju nove standarde za javnu upravu, pružajući joj mogućnost da kroz proces digitalizacije postane agilnija, transparentnija i bliža građanima nego ikada u prošlosti.

    – Od e-uprave do vještačke inteligencije, digitalni alati već sada predstavljaju nezaobilazne segmente svake moderne administracije, a njihova uloga u budućnosti biće još značajnija i izraženija – ocijenila je predsjedavajuća Predsjedništva  BiH.

     

    Prema njenim riječima, zemlje koje prepoznaju značaj tehnoloških inovacija u ovoj oblasti ostvarile su značajan napredak u pogledu podizanja kvaliteta javnih usluga.

    – Sjajan primjer za to je zemlja domaćin ovog samita – Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji programi unapređenja efikasnosti administracije kroz proces digitalizacije pokazuju zaista impresivne rezultate – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da je BiH veoma zainteresovana za jačanje saradnje sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u ovom sektoru, kao i za primjenu savremenih digitalnih rješenja s ciljem unapređenja kvaliteta javnih usluga, očuvanja javnog reda i mira, te podizanja nivoa bezbjednosti naših građana i imovine.

    Cvijanovićeva kaže da nema sumnje da postoji jasna korelacija između usvajanja inovativnih pristupa i tehnološke modernizacije s jedne strane, te bržeg i održivijeg ekonomskog rasta s druge strane.

    – U 21. vijeku je gotovo nemoguće izgraditi konkurentnu ekonomiju bez digitalne transformacije u upravi i privredi i bez strateških ulaganja u obrazovanje i naučno – istraživački rad – ocijenila je Cvijanovićeva.

    Zbog toga, istakla je, različiti nivoi vlasti u BiH sprovode brojne reforme, sa ciljem jačanja konkurentnosti kroz proces modernizacije privrede i uvođenje inovacija u oblasti kao što su obrazovanje i javna uprava.

    – Međutim, svjesni smo da je u pitanju kontinuiran i izuzetno zahtjevan proces u kome neprestano moramo hvatati korak sa veoma dinamičnim savremenim tokovima – rekla je ona.

    Navela je da su ključni akteri digitalne transformacije našeg društva mladi ljudi koji se u svojoj svakodnevnici, u obrazovanju i radu, uspješno služe najnaprednijim digitalnim alatima, jednako kao i njihovi vršnjaci u najrazvijenim zemljama svijeta.

    – Mladima, njihovom obrazovanju, edukaciji i usavršavanju moramo posvetiti dodatnu pažnju i ponuditi im odgovarajuće uslove, kako bi svoja savremena tehnološka znanja i vještine upotrijebili za razvoj i napredak cijelog društva – ukazala je Cvijanovićeva.

    Istakla je da svijet u kojem živimo postaje sve povezaniji, a izazovi sa kojima se suočavamo odavno prevazilaze granice između država i naroda. Ona je izrazila uvjerenje da jedni od drugih mogu o mnogo toga da nauče u različitim oblastima, uključujući i ove o kojima smo danas razgovarali.

    – Zato skupove poput ovog prestižnog samita vidim kao veoma važne i dragocjene u kontekstu međusobne razmjene znanja, kontakata, informacija i iskustava – rekla je Cvijanovićeva.

    Navodeći da neki tvrde da se svijet u posljednjih 40 godina promijenio više nego do tada, pa u prethodnih hiljadu godina, Cvijanovićeva kaže da “na prvu” djeluje nestvarno, ali ne i neutemeljeno. Ono što je sigurno, naglasila je, jeste da se ovaj svijet drastično razlikuje od onoga od prije samo jedne decenije, a da će za deset godina današnji svijet izgledati kao daleka prošlost.

    – To znači samo jedno – da moramo da idemo u korak sa vremenom, da jačamo institucije i modernizujemo upravljanje, da ulažemo u obrazovanje i inovacije, da unapređujemo saradnju i partnerstva, kako bismo očuvali stabilnost, obezbijedili održiv rast i razvoj i bili u stanju da se izborimo sa svim predstojećim izazovima – rekla je Cvijanovićeva.

    Ističući da budućnost koja dolazi nije sasvim predvidiva, baš kao ni izazovi koji će se u narednom periodu naći pred nama, Cvijanovićeva je izrazila uvjerenje da ćemo na raspolaganju imati dovoljno savremenih alata za njihovo prevazilaženje, kao i znanja da ih na najbolji mogući način upotrijebimo.

    Cvijanovićeva je ovom prilikom zahvalila domaćinima na pozivu i čestitala na vrhunskoj organizaciji ovog veoma važnog događaja.

  • Izborni zakon Srpske ponovo u fokusu političkih rasprava

    Izborni zakon Srpske ponovo u fokusu političkih rasprava

    Izborni zakon Republike Srpske, koji je prošao put od usvajanja do ukidanja u manje od godinu dana, ponovo se našao u središtu političkih rasprava. Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, naznačio je da bi ovaj zakon mogao biti vraćen u primjenu.

    Kako piše Srpska info, Dodik je izjavio da pokušaji USAID-a da SNSD izbaci iz vlasti predstavljaju dovoljan razlog za reaktivaciju Izbornog zakona Srpske.

    – To je dovoljan argument da se zakon ponovo aktivira – naglasio je Dodik.

    Njegove riječi odmah su izazvale reakcije na političkoj sceni, a među prvima se oglasio Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    – Podsjećam da je Ustavni sud BiH, na osnovu moje apelacije, proglasio Izborni zakon RS neustavnim, jer nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH. Bilo kakav pokušaj njegove primjene bio bi suprotan zakonima i mogao bi imati pravne posljedice – poručio je Zvizdić.

    Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je ovaj zakon u aprilu prošle godine, a predviđeno je da Republička izborna komisija preuzme nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK) na teritoriji Srpske. Međutim, nakon objavljivanja u Službenom glasniku, Ustavni sud BiH ga je suspendovao, da bi ga u septembru konačno proglasio neustavnim.

    U obrazloženju odluke navedeno je da zakon podriva nadležnosti državnih institucija i nije u skladu s važećim pravnim okvirom BiH.

    Politička taktika ili stvarna namjera?
    Dodik je i ranije poručivao da će ovaj zakon biti primijenjen, ali se to nije dogodilo. Da li je sada zaista spreman da sprovede ono što najavljuje?

    Poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović smatra da su Dodikove izjave dio političkog manevrisanja.

    – Toliko je puta nešto najavljivao, a kasnije odustajao. Ove izjave mu služe da skrene pažnju s važnijih tema. Da je zaista mislio da sprovede ovaj zakon, učinio bi to na prošlim izborima – izjavio je Vukanović.

    Smatra da ni političari iz Federacije ne treba da pridaju previše značaja ovim najavama.

    – Svi čekaju da Dodik nešto izjavi kako bi na tome gradili političke poene, umjesto da se bave stvarnim problemima građana – dodaje on.

    Granice političke igre
    Politikolog Velizar Antić uvjeren je da Dodik nema namjeru da zaista sprovede zakon, već da koristi ovu temu kao politički alat.

    – Ovakve izjave su više dio političkog pritiska i podizanja tenzija nego stvarna najava konkretnih poteza. Dodik je svjestan da bi organizovanje izbora mimo CIK-a narušilo postojeći sistem i međunarodna zajednica ih ne bi priznala. To bi ga dovelo u politički ćorsokak – ocjenjuje Antić.

    Ako bi ipak odlučio da ignoriše važeće institucije i pokuša sprovesti izbore na osnovu ovog zakona, to bi značilo dalju eskalaciju političke krize u BiH.

    – Time bi prešao crvenu liniju i sebe označio kao direktnog krivca za urušavanje dejtonskog poretka. Ne vjerujem da će rizikovati takvu situaciju – dodaje Antić.

    Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović smatra da Dodik ponavlja već viđeni obrazac.

    – On stalno lansira velike priče, referendume i zakone koji nikada ne zažive. Sve su to priče za kratkoročnu političku korist – istakao je Borenović.

    Ostaje da se vidi da li će ovaj put Dodik svoje najave pretočiti u djelo ili će i ova priča ostati samo još jedan politički manevar.

  • Najavljen novi bojkot trgovina

    Najavljen novi bojkot trgovina

    Fejsbuk grupa BOJkot.ba najavila je da će na Dan zaljubljenih, 14. februara biti održan treći bojkot trgovina u Bosni i Hercegovini.

    Građanima su naveli određene upute:

    “Racionalizujte potrošnju ostalim danima!

    Izbjegavajte kupovinu lako kvarljivih proizvoda!

    Izbjegavajte kupovinu artikala koji su najviše poskupili / potražite alternative!

    Kupujte samo nužne namirnice!

    U petak / ne kupuj ništa!

    Budi dio promjene!”, naveli su.

    Kritike na zaključavanje cijena u FBiH
    Nakon što je Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević juče održao sastanak sa predstavnicima Udruženja poslodavaca iz sektora trgovine, domaćih proizvođača i predstavnika prerađivačke industrije, te predstavnika udruženja potrošača i Sindikata trgovačkih radnika na kojem je dogovoren nastavak projekta sniženih i zaključanih cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, a s ciljem ublažavanja pritiska na životni standard potrošača, iz grupe BOJkot.ba. uputili su kritike na radnu verziju spiska “50+20 artikala” koji će biti sniženi odnosno njihove cijene biti “zaključane”.

    Iz BOJkot.ba navode da je ovo urađeno bez dijaloga sa građanima.

    – Ova odluka dolazi bez prethodnog uvažavanja naših zahtjeva i bez iskrenog dijaloga s građanima. Zar nije uvreda da sada, kada smo digli glas protiv nepravde, vlast i trgovci jednostrano odlučuju kako će “pomoći” potrošačima? Da smo vjerovali istoj toj vladi, ne bismo tražili odgovornost niti ukazivali na probleme koje svi osjećamo. Privremeno zamrzavanje cijena ne rješava suštinske probleme – enormne marže i nedostatak kontrole nad tržištem .Ne smijemo dopustiti da nas ovakvi potezi zavaraju i skrenu pažnju sa pravih zahtjeva. Zajedno možemo pokazati da nismo pasivni posmatrači, već glas koji se mora čuti! – navode oni.

    Podaci Poreske uprave FBiH
    Prema službenim podacima Poreske uprave Federacije BiH, 6. februara ove godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 205.226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 105.339.993,86 KM.

    U petak, 7. februara na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 190.144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 93.549.831,65 KM.

    U subotu, 8. februara na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 73.735.142,18 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH tog dana iznosio je ukupno 47.738.989,66 KM.

    Upravo su u petak i subotu bili dani kada su građani bojkotovali kupovinu, prenosi N1.

     

  • Pada Volodimir Zelenski?

    Pada Volodimir Zelenski?

    Izjave specijalnog predstavnika američkog predsednika Kita Keloga, slične izjave portparola Kremlja, kao i informacije stranih agencija, sugerišu da je američki predsednik spreman da “pusti Zelenskog niz vodu”.

    Kako podseća ukrajinski portal “Strana”, Kelog je nedavno govorio o potrebi održavanja izbora u Ukrajini, a informacije Rojtersa govore o tome da Vašington promoviše plan za okončanje rata po formuli “prekid vatre – izbori – sklapanje mirovnog sporazuma od strane nove ukrajinske vlade”.

    Moskva, takođe, na tome stalno insistira, praktično otvoreno stavljajući do znanja da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski gotovo glavna prepreka mirovnim pregovorima o okončanju rata.

    “Konvergencija stavova Vašingtona i Moskve po pitanju izbora je zabrinjavajuća. Ovo vidim kao prvi znak da se Tramp i Putin slažu oko jedne stvari: žele da uklone Zelenskog”, citira Politiko jednog od bivših ukrajinskih ministara.

    Da li to zaista znači da će Vašington zauzeti kurs ka promeni vlasti u Ukrajini?

    S jedne strane, navodi “Strana”, Zelenski nije Trampov rođeni sin ili retki zemni metal koji treba ceniti.

    Neki iz njegovog najužeg kruga, poput, kako se naovdi, Ilona Maska i Trampovog najstarijeg sina, ne kriju svoj negativan i preziran stav prema predsedniku Ukrajine.

    I malo je verovatno da će sam Tramp gajiti posebno topla osećanja prema Zelenskom, s obzirom na blisku saradnju ukrajinskog predsednika s demokratskom administracijom Džoa Bajdena.

    A ako je uslov Kremlja za budući dogovor o Ukrajini odlazak Zelenskog, Tramp bi to mogao da shvati kao potpuno prihvatljivu i generalno veoma nisku cenu za postizanje rezultata.

    Štaviše, aktivno lobiranje je već u toku u ovom pravcu – i to ne samo od strane Rusije i sa njom povezanih snaga.

    U Vašingtonu temu promene vlasti u Ukrajini promovišu brojni domaći politički protivnici Zelenskog, uključujući i one koji se klade na bivšeg glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog.

    Ali postoji problem: nema garancija da će nova vlada formirana posle izbora u Ukrajini (ili stara, ako Zelenski izdrži) pristati da potpiše bilo kakve mirovne sporazume, čak i ako budu dogovoreni pre izbora.

    Gore opisani scenario sa prekidom vatre i izborima nije jedina šema “tranzicije vlasti” u Ukrajini koja se može primeniti ako se donese odgovarajuća odluka.

    A ostavka?

    Zelenski bi mogao da podnese ostavku, odbacujući mirovni plan koji je predložio Tramp. U ovom slučaju, predsednik Vrhovne rade, koga je Vladimir Putin ranije nazvao “jedinom legitimnom figurom”, bio bi nadležan.

    Štaviše, najverovatnije, ne Ruslan Stefančuk, već druga figura koja će biti izabrana iz redova poslanika uoči ostavke Zelenskog.

    A upravo će novi predsednik, koji je postao vršilac dužnosti, potpisati sve sporazume o okončanju rata i ratifikovati ih u Radi, nakon čega će biti raspisani izbori. Tehnički, ovo je najjednostavnija opcija za “tranziciju vlasti”.

    Druga opcija: Zelenski ostaje na vlasti tokom pregovora, na njegovo mesto šalje predsednika Stefančuka, koji potpisuje sporazum, a zatim sprovodi ratifikaciju preko Rade. A onda zemlja izlazi na izbore.

    Drugi scenario je održavanje predsedničkih izbora tokom rata bez prekida vatre, ali je tehnički i politički izuzetno složen, pa samim tim i malo verovatan.

    Ali…
    Međutim, svi ovi planovi za “rušenje”“ Zelenskog imaju jednu poteškoću – samog Zelenskog.

    Sadašnji predsednik Ukrajine, možda, nije baš subjektivna figura u svetskim razmerama. Međutim, unutar zemlje on je više nego subjektivan, kontroliše parlament, vladu, snage bezbednosti, vojsku, regionalne vlasti i u velikoj meri informacioni prostor.

    Odnosno, cela vertikala je u njegovim rukama.

    Da bi naterao Zelenskog da ode, Tramp, ako donese takvu odluku, mora da uloži super-moćne i superteške napore. Prosta pretnja obustavom pomoći neće biti dovoljna, jer efekat neće biti trenutan, već dugoročno.

    Nejasno je da li je Tramp spreman na takve napore.

    I, naravno, veliku ulogu će odigrati situacija na frontu. Uslovi pregovora, uključujući sudbinu Zelenskog, uglavnom zavise od toga da li će se nastaviti pogoršavati ili će ukrajinske oružane snage uspeti da stabilizuju front.

     

     

  • Tramp pomilovao Roda Blagojevića

    Tramp pomilovao Roda Blagojevića

    Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp pomilovao je bivšeg guvernera Ilinoisa Roda Blagojevića, nekadašnjeg demokratu, koji je osuđen za korupciju.

    Blagojević je smijenjen sa funkcije 2009. nakon što je optužen da je pokušao da proda ili razmijeni mjesto u Senatu koje je Barak Obama napustio pošto je pobijedio na predsjedničkim izborima 2008.

    Govoreći u Ovalnom kabinetu, gdje je potpisao pomilovanje, Tramp je rekao da je Blagojević pretrpio “strašnu nepravdu”.

    Blagojević je osuđen 2011. po optužbama za korupciju.

    Odslužio je osam godina od 14-godišnje kazne.

    U prvom mandatu, Tramp je 2020. ublažio Blagojeviću 14-godišnju kaznu zbog optužbi za političku korupciju tokom njegovog prvog mandata.

    Tramp je u drugom mandatu već pomilovao više od 1.500 ljudi optuženih u vezi sa upadom u Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Prema propisima, pomilovanje obično uklanja zabranu određenih građanskih prava, uključujući glasanje, članstvo u poroti, kandidovanje za javnu funkciju, posjedovanje oružja i zadržavanje određenih dozvola, piše Glas Amerike.

    Državni Vrhovni sud oduzeo je Blagojeviću advokatsku licencu, međutim, rezultat pomilovanja ne može da se poništi, saopštila je Kancelarija tužioca za pomilovanje pri Sekretarijatu pravde.

    Blagojevićev slučaj je takođe komplikovan zbog njegovog opoziva 2009. i smjenjivanja sa funkcije od strane državnog Senata.

    Odlukom o opozivu mu je zabranjeno obavljanje funkcije, a prošle godine je savezni sudija odbacio Blagojevićevu tužbu u kojoj je tvrdio da je zabrana prekršila njegova i ustavna prava birača.

  • Putin: Nuklearni potencijal Rusije mora biti potpuno iskorišćen

    Putin: Nuklearni potencijal Rusije mora biti potpuno iskorišćen

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da nuklearni potencijal te zemlje mora biti u potpunosti iskorišćen za razvoj privrede i odbrane te zemlje, prenijela je danas RIA Novosti.

    “Jedinstveni potencijal domaće nuklearne industrije mora biti u potpunosti iskorišćen za modernizaciju privrede i obezbjeđivanje odbrambene sposobnosti Ruske Federacije”, rekao je Putin.

    Izjava predsjednika Rusije dio je čestitke koju je pomoćnik predsjednika za nauku i obrazovanje Andrej Fursenko prenio učesnicima skupa posvećenog predstojećoj 80-godišnjici domaće nuklearne industrije.

    “Važno je da se jedinstveni potencijal i zaista neiscrpne inovativne mogućnosti nuklearne industrije danas u potpunosti iskoriste u cilju modernizacije nacionalne privrede, obezbjeđivanja odbrambene sposobnosti i energetske bezbjednosti zemlje i obuke savremenih, kvalifikovanih kadrova”, navodi se u čestitki.

  • “Ukrajina bi jednog dana mogla da bude ruska”

    “Ukrajina bi jednog dana mogla da bude ruska”

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi Ukrajina jednog dana mogla da bude ruska i ponovio da su Sjedinjene Države uložile u tu zemlju stotine milijardi dolara kao i da zauzvrat očekuje ukrajinske rijetke minerale.

    “Možda će biti sklopljen dogovor Rusije i Ukrajine, a možda i neće. Ukrajina bi jednog dana mogla da bude i ruska, a možda i ne”, rekao je Tramp u intervjuu za američki Foks njuz.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina ima nevjerovatno vrijednu zemlju kada je riječ o rijetkim mineralima, nafti i gasu i SAD želi da novac koji je Amerika uložila u Ukrajinu bude siguran, imajući u vidu da je Vašington, kako kaže, potrošio stotine milijardi dolara u Ukrajini, prenosi Tanjug.

    “Želimo taj novac nazad. Ja sam Ukrajini rekao da želimo ekvivalent za taj uloženi novac i to u vidu rijetkih minerala vrijednih 500 milijardi dolara, na šta je Kijev, u suštini, i pristao”, rekao je Tramp.

    Kako kaže, da nije takvog dogovora, SAD bi ispale glupe.

  • Ademović umjesto za Špirića potpisao inicijativu za smjenu samog sebe

    Ademović umjesto za Špirića potpisao inicijativu za smjenu samog sebe

    Pet delegata Doma naroda potpisalo je zahtjev za smjenu prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda koja se odnosila na Nikolu Špirića, međutim, Špirić 16. februara po sistemu rotacije preuzima predsjedavanje ovim Domom od Dragana Čovića, i kako stvari sada stoje delegati bi mogli glasati o smjeni Kemala Ademovića, koji će u vrijeme održavanja sjednice, odnosno 18. februara biti prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.

    U suštini, Ademović koji je bio jedan od pet delegata koji su potpisali zahtjev za sazivanje hitne sjednice i smjenu “prvog zamjenika predsjedavajućeg”, praktično potpisao inicijativu za smjenu samog sebe jer u zvanično upućenom zahtjevu nigdje se ne navodi ime Špirića već samo funkcija sa koje su ga planirali smjeniti.

    Ovaj propust, kako kaže Ademović, uočio je odmah ali je dobio usmeno uvjerenje da je već dogovoreno da će hitna sjednica Doma naroda biti zakazana do 14. februara i da to ne može da pravi problem.

    “Rekao sam-pružili stre ruke, neću praviti problem dogovoru, ali skrećem pažnju na to”, napisao je Ademović na svom Fejsbuk profilu.

    On je podsjetio da je razriješen Nebojša Radmanović iz rukovodstva Predstavničkog doma te da je podnijet zahtjev za smjenu SNSD-ovih ministara iz Savjeta ministara, a da je potom i pripremljen zahtjev za smjenu Špirića.

    “Od sva tri zahtjeva jedio na posljednjem, koji sam potpisao kao peti potpisnik, nije bilo navedenih imena, napisanih odštampanih imena, dakle ne samo imena onog čije se razriješenje zaztijeva već ni imena potpisnika zahtjeva. Što je bilo više nego očigledno (morate se dobro zagledati da vidite ko je potpisao zahtjev)”, napisao je Ademović.

    Inače, osim Ademovića, smjenu Špirića, tačnije “prvog zamjenika predsjedavajućeg” potpisali su i Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović i Zlatko Miletić. Sjednica je zakazana za 18. februar, međutim od 16. februara, Špirić od Čovića preuzima predsjedavanje Domom naroda, a prvi zamjenik od 16. februara postaje sam Ademović. Na dnevnom redu hitne sjednice koja je zakazana za 18. februar tačno se navodi: “Prijedlog odluke o razrješenju prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predlagač: delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović”.

    Dakle, delegati će ukoliko se bude poštovao dnevni red glasati o smjeni Ademovića, koji će u to vrijeme biti prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, a ne Špirića koji će predsjedavati tom sjednicom.

  • Pasoši građana BiH na prodaju na Dark Webu

    Pasoši građana BiH na prodaju na Dark Webu

    Prije nekoliko dana sam naišla na stranice na Dark Webu i breach forumima koje prodaju skenirane ili uslikane pasoše iz cijelog svijeta. Među njima su, naravno, i pasoši iz naše države, napisala je na svom Linkedin profilu Arnela Šabović, ethical hacker.

    Osobe koje se bave ethical hackingom svoje kompjutersko znanje koriste za dobrobit društva, a Arnela je ukazala da na Dark Webu postoje mnoga mjesta na kojima se prodaju uslikani dokumenti bh. građana, prenosi N1.

    Kako tvrdi, Arnela je provjerila da li su lica čiji su pasoši izloženi stvarna i došla do zaključka da jesu.

    “Iz radoznalosti, ali i profesionalne odgovornosti, odlučila sam provjeriti autentičnost neki od njih i uvjerila sam se da to nisu generički falsifikati ili loše obrađene slike s interneta nego nečiji stvarni dokumenti. E sad, ljudi će se vjerovatno pitati kako su tu završili. Postoji bezbroj načina…hakirane baze podataka, insajderske prevare, turističke agencije, hoteli, neoprezno dijeljenje skenova putem e-maila, itd.” napisala je na svom Linkedin profilu.

    Šabović je otkrila i uvećala prikaz pasoša djevojke iz Sarajeva čiji je pasoš još validan.

    “Svejedno, neki još uvijek misle da se njima to ne može desiti. Ali vjerujte mi realnost je brutalna, jer može. I možda već jeste.” zaključila je.Šta treba znati: Dark web je dio interneta koji nije indeksiran od strane standardnih pretraživača kao što su Google ili Bing. Pristup mu je moguć samo putem specifičnih alata, poput Tor (The Onion Router), koji omogućuju anonimnost i skrivanje identiteta korisnika. Na dark webu se mogu naći različite vrste sadržaja, uključujući ilegalne aktivnosti poput trgovine drogama, oružjem, ukradenim podacima i drugim nelegalnim uslugama.

  • Vučić o NIS-u: Očekujem velike probleme, Rusi i Amerikanci kao da se udaljavaju

    Vučić o NIS-u: Očekujem velike probleme, Rusi i Amerikanci kao da se udaljavaju

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da očekuje velike probleme u vezi američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).

    Vučić je izjavio da uskoro očekuje velike probleme u vezi sa NIS-om, pošto se stavovi SAD i Rusije, kako je rekao, sve više razilaze, kao i da je januar mesec bio najgori mesec za srpsku ekonomiju zbog blokada.

    “Očekujemo skoro velike probleme vezane za NIS, zato što Rusi i Amerikanci kao da se udaljavaju po svim pozicijama. Mi ćemo sutra i prekosutra imati posebne sastanke po tom pitanju, ali sve što sam mislio da ćemo moći bez velike političke drame da završimo, nekakvim dogovorom, razumevanjem svih strana – očigledno nećemo moći”, rekao je Vučić za Pink.

    Kako je rekao, za nas nema dobrog rešenja za NIS.

    “Mi smo otprilike kao rastrgnuti između dva automobila koja voze u suprotnom smeru, pa tako da vam je onda jasna naša pozicija, ali bavićemo se time narednih dana i dati sve od sebe”, rekao je Vučić.

    Istakao je da je januar bio najgori mesec u našoj ekonomiji zahvaljujući blokadama i, kako je naveo, svim besmislenim postupcima kojima je Srbija bila izloženi od njegovih političkih protivnika.

    “Nadam se da će uskoro prestati blokade koje nanose štetu svakom građaninu ove zemlje, razara našu ekonomiju, razara mogućnost dolaska  investitora u zemlju. To je prosto nešto što je veoma veoma loše i to ljudi moraju da znaju. To će se osetiti na platama i penzijama”, zaključio je Vučić.