Autor: INFO

  • Tramp čestitao Vučiću Dan državnosti

    Tramp čestitao Vučiću Dan državnosti

    Predsjednik SAD Donald Tramp čestitao je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i građanima Srbije Dan državnosti, ističući da se raduje daljem jačanju partnerstva i zajedničkim naporima na unapređenju stabilnosti i ekonomskog razvoja na Zapadnom Balkanu.

    – Poštovani predsjedniče Vučiću, u ime naroda Sjedinjenih Američkih Država, upućujem Vama i građanima Srbije najiskrenije čestitke povodom Dana državnosti. Radujem se daljem jačanju našeg partnerstva, oslanjajući se na sve snažnije veze između naših zemalja, kako bismo zajednički doprinijeli većoj bezbjednosti i napretku građana Srbije i Sjedinjenih Američkih Država – naveo je Tramp u čestitki koja je objavljena na Instagramu.

    On je istakao da je zadovoljan sve intenzivnijom saradnjom i novim mogućnostima za obostrana ulaganja u važne sektore poput tehnologije i energetike.

    Tramp je naveo da izuzetno cijeni značajan doprinos Srbije međunarodnoj bezbjednosti.

    Dodao je da se raduje i zajedničkim naporima na unapređenju stabilnosti i ekonomskog razvoja na Zapadnom Balkanu.

    – Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju nastavak integracija Srbije u evroatlantski prostor, kao i njene napore u cilju promovisanja mirnih i prosperitetnih odnosa sa susjedima i partnerima u regionu – istakao je Tramp u čestitki predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću povodom Dana državnosti.

     

  • Novi cjenovnik “Šuma”

    Novi cjenovnik “Šuma”

    Novim cjenovnikom šumskih drvnih sortimenata na koji je Vlada Republike Srpke dala saglasnost najviše su podignute cijene najkvalitetnijeg hrasta i bukve, saznaje Capital.

    Prema novom cjenovniku, najviše je poskupio tzv. „L“ trupac bukve koji je po kvalitet odmah iza najkvalitetnijih furnirskih „F“ trupaca i umjesto dosadašnjih 204 KM sada košta 265 KM po kubiku, dok „F“ trupci umjesto 300 KM sada koštaju 370 KM po kubiku.

    Bukovi trupci prve klase umjesto 138 sada koštaju 160 KM, druga klasa je poskupjela sa 115 na 138 KM, a treća sa 98 na 120 KM po kubiku.

    Kada je riječ o hrastu, cijena najkvalitetnijih furnirskih trupaca prve klase skočila je sa 530 na 570 KM po kubiku, a druge klase sa 450 na 480 KM po kubiku, dok je najviše poskupio trupac prve klase koji je poskupio za 20 odsto i sada umjesto 300 košta 360 KM. Hrastovi trupci druge klase poskupjeli su sa 250 na 280, a treće klase sa 210 na 240 KM po kubiku, prenosi Capital.

    Crnogorične vrste drveća kao što su jela, smrča i bijeli bor poskupjeli su za najviše desetak odsto. Prva klasa jele više ne košta 177, već 190 KM po kubiku, cijena druge klase skočila je sa 154 na 170 KM, a treće klase sa 136 na 150 KM po kubiku.

    Kubik smrče prve klase poskupio je za deset maraka po kubiku i sada košta tačno 200 KM, druga klasa umjesto dosadašnjih 160 sada košta 180 KM, a cijena treće klase je sa 140 skočila na 160 KM.

    Kada je u pitanju bijeli bor, prva klasa ovog sortimenta skočila je sa 177 na 190 KM po kubiku, druga klasa umjesto 154 sada košta 170 KM, dok je cijena treće klase povećana sa 136 na 150 KM po kubiku.

    Iz Vlade Srpske su naveli da je iz analize cijena šumskih drvnih sortimenata u Federaciji BiH, Srbiji i Hrvatskoj vidljivo da su cijene ŠDS u Republici Srpskoj niže i da postoji prostor za povećanje cijena trupaca.

    „Domaći drvoprerađivači značajne količine trupaca hrasta uvoze iz Hrvatske gdje su cijene značajno veće. U 2024. godini je registrovan rekordan izvoz trupaca hrasta iz privatnih šuma za koje su se postizale značajno veće cijene u odnosu na cjenovnik javnog preduzeća“, navedeno je u saopštenju Vlade RS.

    Pored toga, Vlada povećanje cijene pravda tvrdnjama da je Udruženje drvoprerađivača predlagalo Privrednoj komori Srbije da se razmotri mogućnost zabrane uvoza u Srbiju proizvoda od drveta iz Republike Srpske zbog značajno nižih cijena trupaca četinara.

    „Povećanje cijena ublažiće negativan finansijski efekat javnog preduzeća, a kroz zaključivanje ugovora o sukcesivnoj isporuci ŠDS, drvoprerađivačima će dati dodatnu sigurnost u poslovanju“, ocijenili su iz Vlade.

  • FBI otkrio nove tajne dokumente o ubistvu Kenedija

    FBI otkrio nove tajne dokumente o ubistvu Kenedija

    FBI je otkrio oko 2.400 dokumenata povezanih sa ubistvom bivšeg američkog predsjednika Džona F. Kenedija koji nikada nisu dostavljeni odboru za reviziju i objavljivanje, saznaje Axios.

    Spisi koji su i dalje tajni nalaze se među 14.000 stranica dokumenata koje je FBI pronašao u pregledu pokrenutom nakon izvršne naredbe predsjednika SAD Donalda Trampa od 23. januara, kojom je zatraženo objavljivanje svih dokumenata o ubistvu Kenedija.

    Ovo otkriće, 61 godinu nakon što je Kenedi ubijen u Dalasu, dolazi nakon decenija odbijanja vlasti da objavi sve dokumente o atentatu, što je podstaklo brojne teorije zavjere.

    Postojanje ovih novih dokumenata otkriveno je Bijeloj kući u petak, kada je Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe podnijela svoj plan za objavljivanje dosijea u skladu sa Trampovom naredbom. Sadržaj novootkrivenih dokumenata čuva se u strogoj tajnosti. Tri izvora koja su otkrila njihovo postojanje Axiosu izjavila su da ih nisu vidjeli.

    Ipak, otkriće hiljada dokumenata o jednom od najanaliziranijih događaja u američkoj istoriji vjerovatno će otvoriti pitanja o procedurama za provjeru i objavljivanje informacija unutar cijele vlade.

    “Ovo je ogromno. Pokazuje da FBI ovo konačno shvata ozbiljno”, rekao je Džeferson Morli, ekspert za atentat i potpredsjednik neprofitne organizacije Mary Ferrell Foundation, najvećeg američkog izvora dokumenata o ubistvu Kenedija.

    Morli, poznati stručnjak koji je napisao više knjiga vezanih za Kenedija, uvjeren je da su predsjednika ubili neprijatelji unutar američke vlade, prenosi Index.

    On je ranije tužio američku vladu tražeći više dokumenata.

    Stručnjaci kažu da preostali dokumenti koji trebaju biti objavljeni, kao i novootkriveni izvještaji, vjerovatno neće donijeti konačan dokaz da li je Li Harvi Osvald djelovao sam ili je bio dio šire zavjere.

    Prema Zakonu o dosijeima JFK iz 1992. godine, svi dokumenti o atentatu trebalo je da budu predati Odboru za reviziju JFK dosijea, a zatim Nacionalnom arhivu. Ovi dokumenti su prema zakonu trebalo da budu u potpunosti objavljeni do 2017. godine.

    Međutim, zvaničnici su sada utvrdili da ti novootkriveni zapisi nikada nisu dostavljeni niti pregledani od strane Odbora za reviziju ili Nacionalnog arhiva.

    Kada je Tramp bio predsjednik 2017. godine, on je, po savjetu CIA, odložio objavljivanje dosijea koje je vlada već identifikovala. Džozef Bajden, kada je bio predsjednik SAD, kasnije je naredio ograničena objavljivanja, koja takođe nisu u potpunosti ispoštovala duh Zakona o dosijeima JFK.

    Zagovornici transparentnosti tvrdili su da bi potpuno objavljivanje atentatorskih dosijea moglo kompromitovati “izvore i metode” obavještajne službe, kao i nepravedno uvući u kontroverzu tadašnje zvaničnike.

    Tokom kampanje za izbore 2024, Tramp je obećao svojim pristalicama i Robertu F. Kenediju mlađem, sinu brata ubijenog predsjednika, da će objaviti dokumente o atentatu na JFK iz 1963, kao i o ubistvu njegovog oca Roberta F. Kenedija 1968.

    Trampova naredba zahtijeva plan za objavljivanje dokumenata o atentatima na RFK i Martina Lutera Kinga mlađeg do 9. marta.

    “Predsjednik Tramp okončava beskonačna odlaganja. Predsjednik Tramp je tokom kampanje obećao da će objaviti atentatorske dosijee kako bi Amerikancima dao istinu”, navodi se u dokumentu Bijele kuće izdatom 23. januara.

    Uprkos Trampovoj naredbi, izvori tvrde da razne obavještajne agencije koje posjeduju dokumente o atentatu i dalje predlažu njihovo redigovanje i skrivanje informacija, prenosi Telegraf.

    “Kada predsjednik čuje za ovu opstrukciju, pobjesniće”, rekao je zvaničnik Bijele kuće za Axios.

    “Ovo je potpuni deep state bull*hit,” dodao je drugi.

    “Nemojte se iznenaditi ako se svi ovi dokumenti jednostavno iznenada pojave na internet. On želi da zatvori ovu priču i kaže da je ispunio obećanje”, rekao je Trampov savjetnik.

    Novootkriveni FBI dokumenti mogli bi biti relevantni u tekućoj federalnoj tužbi koju je Mary Ferrell Foundation podnijela protiv Bajdenove administracije 2022. godine.

    Tužba tvrdi da su federalne agencije imale još dokumenata povezanih s atentatom koje nisu predale Nacionalnom arhivu.

    Među njima su: zatvorski snimci mafijaškog bosa Karlosa Marčela, koji je tvrdio da je bio umiješan u atentat, te CIA dokumenti o Džordžu Joanidesu, šefu tajnih operacija CIA u Majamiju, koji je bio oficir za vezu sa grupom kubanskih izgnanika u Nju Orleansu, koja je imala seriju susreta sa Osvaldom prije pucnjave.

    Joanides je takođe optužen da je obmanjivao kongresnu komisiju koja je istraživala atentat, jer nije otkrio svoje veze sa Osvaldom.

    “Joanidesov dosije izgleda baš kao ovi novootkriveni FBI fajlovi. To je nešto direktno povezano sa atentatom, a nikada nije dostavljeno Nacionalnom arhivu”, rekao je Morli.

    Neki stručnjaci ranije su kazali da se ne trebaju gajiti prevelika očekivanja u vezi s objavom dokumenata. U krugovima Bijele kuće otkriće dodatnih 2.400 dokumenata nazvano je “taktikom odugovlačenja duboke države”, tvrdi Axios.

    Džon F. Kenedi ubijen je u novembru 1963. tokom posjete Dalasu, dok se vozio u otvorenoj limuzini.

    U službenu priču da je Li Harvi Osvald, odgovoran za atentat, djelovao sam ne vjeruju dvije trećine Amerikanaca. Među teorijama zavjere nalaze se tvrdnje o zavjeri CIA, osveti Kubanaca, mafijaškoj likvidaciji i napadu koji je financirao vojno-industrijski kompleks.

  • Nezaustavljivo rastu cijene stanova

    Nezaustavljivo rastu cijene stanova

    Rješavanje krova nad glavom kupovinom stana pusti san je za mnoge građane u Srpskoj, s obzirom na to da su njihove cijene već odavno otišle nebu pod oblake.

    Takođe, samo unazad par godina, kvadrat novih stanova poskupio je za skoro duplo.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u četvrtom tromjesečju lani kvadrat prodatih novih stanova u prosjeku je koštao 3.074 KM. Cijena kvadrata građevinskog zemljišta u prosjeku je bila 494, a trošak građenja i dobit izvođača 1.628 KM.

    Kvadratni metar novih stanova u ovom periodu u Banjaluci prosječno je koštao 3.716 KM. Prosječna cijena kvadrata građevinskog zemljišta u ovom gradu je 541, a troškovi građena i dobit izvođača iznosili su 2.103.

    Poređenja radi, u četvrtom tromjesečju 2020, kvadrat novih prodatih stanova u Srpskoj koštao je u prosjeku 1.645 KM, što znači da je, u međuvremenu, poskupio za nevjerovatnih 87 odsto. Građevinsko zemljište je otišlo za preko 300 KM po kvadratu, dok su troškovi gradnje i dobit izvođača porasli za više od 500 KM.

    Kako je Srpskainfo ranije pisala, u najvećem gradu Srpske najjeftiniji kvadrat je oko 3.000 KM u naseljima Lazarevo i Ada. U centru Banjaluke se penje i do 6.500 KM. Kupci se najčešće odlučuju za kupovinu stanova od 40 do 60 kvadrata, odnosno sa dvije do tri spavaće sobe.

    Primjera radi, u Trebinju se u novogradnji cijena kvadrata kreće oko 3.500 do čak 5.000 KM, dok je u staroj gradnji starogradnji je od 2.400 KM, pa naviše.

  • Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma u SAD

    Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma u SAD

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma u SAD, i ova odluka odnosi se bez izuzetka na sve zemlje, objavila je Bijela kuća.

    Ovo je velika stvar. Početak ponovnog stvaranja Amerike bogatom – rekao je Tramp prilikom potpisivanja odluke u Ovalnoj kabineta.

    Tom odlukom, koja stupa na snagu 4. marta, Tramp povećava postojeće carine iz 2018. godine sa 10 na 25 odsto.

    Američki predsjednik naveo je da je cilj mjera zaštita domaće proizvodnje i smanjenje trgovinskog deficita.

    – Našoj zemlji su potrebni čelik i aluminijum koji se prave u Americi, a ne u stranim zemljama – rekao je on.

    Na pitanje da li će nove carine povećati cijene za potrošače, Tramp je rekao da će one “na kraju biti jeftinije”.

    Trampov trgovinski savjetnik Piter Navaro, rekao je da će nove carine eliminisati prodaju po cijenama ispod tržišne vrijednosti, povećati domaću proizvodnju i obezbijediti stabilnost američke industrije čelika i aluminijuma.

    Iako Trampova administracija smatra da će nove mjere koristiti američkoj privredi, dio poslovne zajednice i analitičara upozorio je na moguće negativne posljedice.

    Sindikat radnika u industriji čelika upozorio je da bi tako široka primjena tarifa mogla da nanese štetu američkim industrijama.

    Kanada je trenutno najveći snabdjevač čelikom za SAD, a slijede Brazil, Meksiko, Јužna Koreja i Vijetnam.

    Tramp je takođe nagovijestio mogućnost uvođenja recipročnih tarifa u budućnosti, a analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao da izazove rast inflacije i dodatne tenzije u međunarodnoj trgovini.

    Vlada Australije će nastojati da nagovori SAD da izuzmu Australiju iz grupe zemalja kojima će biti uvedene carine na izvoz aluminijuma i čelika, rekao je juče u australijskom parlamentu premijer te zemlje Entoni Albanez.

    Tramp je nakon telefonskog razgovora sa australijskim premijerom rekao da će razmotriti taj prijedlog.

    Nakon Trampove najave o uvođenju tarifa reagovala je i Evropska komisija.

    – EU ne vidi opravdanje za uvođenje tarifa na svoj aluminijum i čelik. Reagovaćemo kako bismo zaštitili interese evropskih preduzeća, radnika i potrošača od neopravdanih američkih mjera – navodi se u saopštenju Evropske komisije.

  • Imovina Srpske nije tema za nametanje zakona

    Imovina Srpske nije tema za nametanje zakona

    Pitanje imovine riješeno je Dejtonskim sporazumom, zbog čega zahtjev SDA da visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne zakon o tzv. državnoj imovini nema pravnu težinu. Ipak, u Republici Srpskoj smatraju da taj zahtjev otkriva strah bošnjačkih struktura da nova američka administracija neće nastaviti s politikom intervencionizma.

    Savjet načelnika i gradonačelnika SDA u Federaciji BiH uputio je poziv OHR-u da donese zakon kojim bi Republici Srpskoj bilo oduzeto vlasništvo nad njenom imovinom.

    – Savjet načelnika i gradonačelnika zahtijeva od visokog predstavnika Kristijana Šmita da odmah donese Zakon o državnoj imovini BiH, jer je očigledno da se to neće desiti u bliskom periodu u Parlamentarnoj skupštini BiH – navedeno je u saopštenju Savjeta.

    Iz Republike Srpske poručuju da Parlamentarna skupština BiH neće usvajati takav zakon, jer je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Kristijan Šmit, navode, svjestan je da bi njegovo eventualno nametanje naišlo na snažan odgovor iz Srpske.

    Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić poručuje kolegama iz Federacije da se bave vlastitim pitanjima.

    – Godinama bošnjački političari BiH vide isključivo kroz intervencije međunarodne zajednice. Ono što je u Republici Srpskoj, pripada Republici Srpskoj i onima kojima ona delegira. Preporučujem Savjetu SDA načelnika i gradonačelnika da se bave raspodjelom zemljišta unutar Federacije – rekao je Ćosić.

    Politički analitičari smatraju da SDA ubrzava pritiske na OHR u strahu od dolaska nove američke administracije.

    – Vidimo da je Haris Imamović, neko iz struktura SDA, izjavio da ne očekuje velike promjene dolaskom novog ambasadora SAD u BiH, ali da će Dodik dobiti imovinu. To jasno pokazuje njihovu zabrinutost zbog promjene američke politike – kaže Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda PS BiH.

    Ustav BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma, ne poznaje termin “državna imovina”. Ta nadležnost nije navedena među deset zajedničkih nadležnosti BiH, što znači da isključivo pripada entitetima.

    Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podržava dogovor domaćih aktera o imovini i odbacuje mogućnost njenog nametanja od strane visokog predstavnika.

    – Više puta smo rekli da ne priznajemo legitimnost gospodina Šmita, on nije visoki predstavnik. Pitanje imovine moraju riješiti domaći politički akteri u skladu s Dejtonskim sporazumom. To je već precizirano u Dejtonu – poručio je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH.

    Dejtonski sporazum jasno je definisao teritorijalni raspored – 51 odsto teritorije pripada Federaciji BiH, a 49 odsto Republici Srpskoj. Rasprave o tzv. državnoj imovini pokrenute su nakon odluka Ustavnog suda BiH, kojima su pokušali osporiti vlasništvo Republike Srpske nad šumama, zemljištem i drugim nekretninama. Te odluke donošene su glasovima bošnjačkih sudija i stranih predstavnika, uz preglasavanje srpskih sudija.

  • Vučić: Na Sretenje srpska narodna deklaracija

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će skup povodom 15. februara nositi naziv “Srećemo se na Sretenje” i da će tada biti donesena srpska narodna deklaracija kojom se garantuje Vojvodina u Srbiji, te poručio da, uprkos pokušajima iz inostranstva i regiona, nije uspio pokušaj rušenja države Srbije.

    – Mi ćemo za Sretenje, imam opcije gdje će biti veliki skup, doći će i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i mnogi važni ljudi. Imaćemo od Orašca do Beograda, Kragujevca… Donijećemo narodnu deklaraciju, to će biti veoma ozbiljan tekst, Srpska narodna deklaracija – rekao je Vučić.

    On je podsjetio da se iz sarajevskih i hrvatskih medija moglo čuti da “mora da se završi Vojvodina”.

    – Ali, oni ne razumiju koliki je procenat srpskog stanovništva u Vojvodini. Ne razumiju raznolikost stanovništva tamo, koji ne žele nigdje drugdje sem da žive u Srbiji. Razgovaraćemo i sa mađarskim koalicionim partnerima šta da uđe u deklaraciju, kojom se garantuje Vojvodina u Srbiji, da bi je usvojili u Narodnoj skupštini – naveo je Vučić.

    On je rekao da su u njegovo rušenje uložene tri milijarde evra u proteklih 10 godina, da se političari iz zemalja regiona miješaju u unutrašnja pitanja Srbije jer svi oni odlično znaju i vide kojom brzinom Srbija ide naprijed.

    – A jedina im je šansa da se nekome dodvore to da kažu nešto protiv Srbije. Znamo vas sve dobro i koliko nam “dobra želite”. Mi vama stvarno sve najbolje želimo, osim što sebi želimo da rastemo i napredujemo brže od vas, što ćemo nastaviti, uprkos svim vašim pokušajima da srušite državu Srbiju. Niste uspjeli i nećete uspjeti, to vam garantujem – rekao je Vučić za Pink televiziju.

    Vučić je, povodom napada ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza na njega i uvredljivih riječi da je “pogrešnog odgoja”, rekao da Helez nije neki važan čovjek, da je potekao iz kafane, bez mnogo znanja i obrazovanja, i da zna da ga ne plaši.

    On je dodao da Helez niti ima bilo kakvo poštovanje, niti ga iko cijeni jer se iz tih krajeva, iz Bugojna, odakle je i Vučićev otac i djed koji je bio ugledni Srbin, svi odlično znaju.

    Govoreći o izborima na Kosovu i Metohiji, Vučić je istakao da je uspjeh Srpske liste, koja je osvojila svih 10 poslaničkih mandata, velika i snažna pobjeda za Srbiju uprkos jezivim prijetnjama i pritiscima ne samo od premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija, nego i od Kvinte.

    On je ocijenio da bi ko god bi od albanskih partija formirao vladu sa Kurtijem, bio politički mrtav poslije toga, te Kurtija, koji je želio da Vučić padne sa vlasti u Srbiji, prokomentarisao poslovicom “Ko drugome jamu kopa, sam u nju pada”.

    Kada je riječ o incidentu sa gumom na službenom vozilu, Vučić je naveo da se osjeća apsolutno bezbjedno, da ga čuvaju vrhunski specijalci “Kobre”.

    On je rekao da očekuje uskoro velike probleme vezano za NIS, jer se čini da se Rusi i Amerikanci udaljavaju u svojim pozicijama, te dodao da nema dobrog i jednostavnog rješenja za NIS.

    Vučić je još jednom pozvao studente na dijalog, izrazivši nadu da će prestati blokade, jer to razara srpsku ekonomiju, mogućnost dolaska investitora.

    On je dodao da ne zna kako će djeca, osnovci i srednjoškolci, da se vrate u škole i uče.

    – Ovo je užasno stanje jer moraju da nastave da uče – rekao je Vučić.

  • Istraga novca USAID-a: Hoće li Dodik provjeriti i vlastite saradnike?

    Istraga novca USAID-a: Hoće li Dodik provjeriti i vlastite saradnike?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je pokretanje istrage o novcu koji je američki USAID uložio u Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. No, kako piše Srpska info, upravo su institucije Srpske, brojna ministarstva, pa i SNSD funkcioneri često bili korisnici tih sredstava.

    Dodik tvrdi da je novac USAID-a korišten za, kako je rekao, “podzemne operacije”, te da će insistirati na istrazi. Ipak, opozicija mu poručuje da bi najprije trebalo da istraži one koji su najviše sarađivali s ovom američkom agencijom – vlastitu stranku i institucije Srpske.

    – Najveći korisnik stranih donacija su upravo institucije Republike Srpske i njihovi budžeti. Ako Dodik traži istragu, onda bi prvo trebalo da istraži svoje saradnike i SNSD načelnike, jer su upravo oni koristili milione maraka iz USAID fondova – kaže Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Među brojnim institucijama koje su sarađivale s USAID-om nalaze se Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Ministarstvo trgovine i turizma, ali i pojedine opštine poput Laktaša. Čak je i Košarkaški klub Igokea, koji je u bliskoj vezi s Dodikom, dobijao pomoć iz američkih fondova.

    – Mora se konačno otvoriti pitanje gdje je završavao taj novac i ko ga je koristio. Naložiću da se sve detaljno ispita – poručio je Dodik.

    Prema podacima američke ambasade u BiH, USAID je od 1995. godine samo u Republiku Srpsku uložio više od 600 miliona dolara. Taj novac je, kako navode, bio usmjeren na obnovu, ekonomski razvoj i podršku lokalnim zajednicama. Interesantno je da je pomoć primio i MUP Republike Srpske, koji je od američkih fondova dobio preko 10 miliona dolara za programe obuke i opremanja.

    Politički analitičarka Tanja Topić smatra da Dodikova retorika ne uključuje činjenicu da su institucije Srpske bile među glavnim korisnicima USAID sredstava.

    – Vrlo se selektivno govori o ovim donacijama, a zanemaruje se da su entitetske institucije godinama dobijale novac za razne projekte. Kada se uporede ta sredstva sa onim koje je USAID davao civilnom sektoru, vidimo da su iznosi za nevladine organizacije zapravo mnogo manji – kaže Topić.

    Zanimljivo je i da su Dodik i njegovi saradnici ranije otvoreno hvalili USAID i zahvaljivali na njihovoj pomoći.

    – USAID je pružio značajnu podršku Republici Srpskoj. Zahvalni smo na tome i drago nam je što ne pravi razliku između Republike Srpske i Federacije BiH – rekao je Dodik još 2022. godine, prenosi BN portal.

    S obzirom na dugogodišnju saradnju vlasti Srpske sa USAID-om, postavlja se pitanje – hoće li najavljena istraga obuhvatiti i institucije koje su koristile ta sredstva ili će ostati samo politička poruka usmjerena protiv opozicije i nevladinog sektora?

  • Cvijanović: Moramo da idemo u korak sa vremenom, da jačamo institucije i modernizujemo upravljanje

    Cvijanović: Moramo da idemo u korak sa vremenom, da jačamo institucije i modernizujemo upravljanje

    Svijet u kojem danas živimo drastično se razlikuje od onoga od prije samo jedne decenije, a za deset godina ovaj današnji svijet izgledaće kao daleka prošlost, poručila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nakon obraćanja na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju.

    Cvijanovićeva je izjavila da ekonomske krize, migracije, različiti bezbjednosni izazovi zahtijevaju zajedničke napore i kolektivne odgovore, jer ih pojedinačno niko ne može savladati.

    – Zato je unapređenje saradnje imperativ, kako na bilateralnom i regionalnom, tako i na globalnom nivou – istakla je Cvijanovićeva u obraćanju na Forumu “Inovativno upravljanje za otpornu budućnost: unapređenje stabilnosti, rasta i saradnje”.

    Cvijanovićeva je navela da je sigurna da budućnost pripada onima koji su spremni da prema drugima grade mostove plodotvorne saradnje, konstruktivnog dijaloga, uzajamnog razumijevanja i iskrenog partnerstva na ravnopravnim osnovama.

    Naglasivši da joj je velika čast što prvi put ima priliku da učestvujem na ovom prestižnom samitu i da govorim o temi koja je od suštinskog značaja za budućnost svih nas, Cvijanovićeva je rekla da se snažno zalaže za jačanje regionalne saradnje u okviru zapadnog Balkana, jer je to najbolji put ka izgradnji stabilnijeg i prosperitetnijeg okruženja za sve nas u regiji.

    – Zajedničke ekonomske inicijative, energetski i infrastrukturni projekti svima nama mogu donijeti ogromne benefete i u značajnoj mjeri ubrzati ekonomski razvoj kako regiona u cjelini, tako i svih pojedinačnih zemalja – konstatovala je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da se u vremenu nepredvidivih globalnih procesa i tektonskih geopolitičkih potresa suočavamo sa ozbiljnim izazovima koji dovode u pitanje otpornost institucija, ekonomija i društava.

    – U takvim okolnostima, odgovorno, efikasno i inovativno upravljanje postaju ne samo imperativ, već i osnovni preduslov za očuvanje stabilnosti, održivi rast i razvoj, kao i napredak društva u cjelini – istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da otpornost svake zajednice zavisi u najvećoj mjeri od snage njenih institucija koja podrazumijeva njihovu sposobnost da uspješno izlaze u susret različitim potrebama građana.

    – U doba digitalne revolucije, koja je iz korijena tranformisala način na koji živimo, komuniciramo i poslujemo, nema efikasnog upravljanja bez primjene novih, savremenih tehnologija – rekla je Cvijanovićeva.

    Ukazala je da galopirajuće tehnološke promjene postavljaju nove standarde za javnu upravu, pružajući joj mogućnost da kroz proces digitalizacije postane agilnija, transparentnija i bliža građanima nego ikada u prošlosti.

    – Od e-uprave do vještačke inteligencije, digitalni alati već sada predstavljaju nezaobilazne segmente svake moderne administracije, a njihova uloga u budućnosti biće još značajnija i izraženija – ocijenila je predsjedavajuća Predsjedništva  BiH.

     

    Prema njenim riječima, zemlje koje prepoznaju značaj tehnoloških inovacija u ovoj oblasti ostvarile su značajan napredak u pogledu podizanja kvaliteta javnih usluga.

    – Sjajan primjer za to je zemlja domaćin ovog samita – Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji programi unapređenja efikasnosti administracije kroz proces digitalizacije pokazuju zaista impresivne rezultate – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da je BiH veoma zainteresovana za jačanje saradnje sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u ovom sektoru, kao i za primjenu savremenih digitalnih rješenja s ciljem unapređenja kvaliteta javnih usluga, očuvanja javnog reda i mira, te podizanja nivoa bezbjednosti naših građana i imovine.

    Cvijanovićeva kaže da nema sumnje da postoji jasna korelacija između usvajanja inovativnih pristupa i tehnološke modernizacije s jedne strane, te bržeg i održivijeg ekonomskog rasta s druge strane.

    – U 21. vijeku je gotovo nemoguće izgraditi konkurentnu ekonomiju bez digitalne transformacije u upravi i privredi i bez strateških ulaganja u obrazovanje i naučno – istraživački rad – ocijenila je Cvijanovićeva.

    Zbog toga, istakla je, različiti nivoi vlasti u BiH sprovode brojne reforme, sa ciljem jačanja konkurentnosti kroz proces modernizacije privrede i uvođenje inovacija u oblasti kao što su obrazovanje i javna uprava.

    – Međutim, svjesni smo da je u pitanju kontinuiran i izuzetno zahtjevan proces u kome neprestano moramo hvatati korak sa veoma dinamičnim savremenim tokovima – rekla je ona.

    Navela je da su ključni akteri digitalne transformacije našeg društva mladi ljudi koji se u svojoj svakodnevnici, u obrazovanju i radu, uspješno služe najnaprednijim digitalnim alatima, jednako kao i njihovi vršnjaci u najrazvijenim zemljama svijeta.

    – Mladima, njihovom obrazovanju, edukaciji i usavršavanju moramo posvetiti dodatnu pažnju i ponuditi im odgovarajuće uslove, kako bi svoja savremena tehnološka znanja i vještine upotrijebili za razvoj i napredak cijelog društva – ukazala je Cvijanovićeva.

    Istakla je da svijet u kojem živimo postaje sve povezaniji, a izazovi sa kojima se suočavamo odavno prevazilaze granice između država i naroda. Ona je izrazila uvjerenje da jedni od drugih mogu o mnogo toga da nauče u različitim oblastima, uključujući i ove o kojima smo danas razgovarali.

    – Zato skupove poput ovog prestižnog samita vidim kao veoma važne i dragocjene u kontekstu međusobne razmjene znanja, kontakata, informacija i iskustava – rekla je Cvijanovićeva.

    Navodeći da neki tvrde da se svijet u posljednjih 40 godina promijenio više nego do tada, pa u prethodnih hiljadu godina, Cvijanovićeva kaže da “na prvu” djeluje nestvarno, ali ne i neutemeljeno. Ono što je sigurno, naglasila je, jeste da se ovaj svijet drastično razlikuje od onoga od prije samo jedne decenije, a da će za deset godina današnji svijet izgledati kao daleka prošlost.

    – To znači samo jedno – da moramo da idemo u korak sa vremenom, da jačamo institucije i modernizujemo upravljanje, da ulažemo u obrazovanje i inovacije, da unapređujemo saradnju i partnerstva, kako bismo očuvali stabilnost, obezbijedili održiv rast i razvoj i bili u stanju da se izborimo sa svim predstojećim izazovima – rekla je Cvijanovićeva.

    Ističući da budućnost koja dolazi nije sasvim predvidiva, baš kao ni izazovi koji će se u narednom periodu naći pred nama, Cvijanovićeva je izrazila uvjerenje da ćemo na raspolaganju imati dovoljno savremenih alata za njihovo prevazilaženje, kao i znanja da ih na najbolji mogući način upotrijebimo.

    Cvijanovićeva je ovom prilikom zahvalila domaćinima na pozivu i čestitala na vrhunskoj organizaciji ovog veoma važnog događaja.

  • Izborni zakon Srpske ponovo u fokusu političkih rasprava

    Izborni zakon Srpske ponovo u fokusu političkih rasprava

    Izborni zakon Republike Srpske, koji je prošao put od usvajanja do ukidanja u manje od godinu dana, ponovo se našao u središtu političkih rasprava. Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, naznačio je da bi ovaj zakon mogao biti vraćen u primjenu.

    Kako piše Srpska info, Dodik je izjavio da pokušaji USAID-a da SNSD izbaci iz vlasti predstavljaju dovoljan razlog za reaktivaciju Izbornog zakona Srpske.

    – To je dovoljan argument da se zakon ponovo aktivira – naglasio je Dodik.

    Njegove riječi odmah su izazvale reakcije na političkoj sceni, a među prvima se oglasio Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    – Podsjećam da je Ustavni sud BiH, na osnovu moje apelacije, proglasio Izborni zakon RS neustavnim, jer nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH. Bilo kakav pokušaj njegove primjene bio bi suprotan zakonima i mogao bi imati pravne posljedice – poručio je Zvizdić.

    Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je ovaj zakon u aprilu prošle godine, a predviđeno je da Republička izborna komisija preuzme nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK) na teritoriji Srpske. Međutim, nakon objavljivanja u Službenom glasniku, Ustavni sud BiH ga je suspendovao, da bi ga u septembru konačno proglasio neustavnim.

    U obrazloženju odluke navedeno je da zakon podriva nadležnosti državnih institucija i nije u skladu s važećim pravnim okvirom BiH.

    Politička taktika ili stvarna namjera?
    Dodik je i ranije poručivao da će ovaj zakon biti primijenjen, ali se to nije dogodilo. Da li je sada zaista spreman da sprovede ono što najavljuje?

    Poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović smatra da su Dodikove izjave dio političkog manevrisanja.

    – Toliko je puta nešto najavljivao, a kasnije odustajao. Ove izjave mu služe da skrene pažnju s važnijih tema. Da je zaista mislio da sprovede ovaj zakon, učinio bi to na prošlim izborima – izjavio je Vukanović.

    Smatra da ni političari iz Federacije ne treba da pridaju previše značaja ovim najavama.

    – Svi čekaju da Dodik nešto izjavi kako bi na tome gradili političke poene, umjesto da se bave stvarnim problemima građana – dodaje on.

    Granice političke igre
    Politikolog Velizar Antić uvjeren je da Dodik nema namjeru da zaista sprovede zakon, već da koristi ovu temu kao politički alat.

    – Ovakve izjave su više dio političkog pritiska i podizanja tenzija nego stvarna najava konkretnih poteza. Dodik je svjestan da bi organizovanje izbora mimo CIK-a narušilo postojeći sistem i međunarodna zajednica ih ne bi priznala. To bi ga dovelo u politički ćorsokak – ocjenjuje Antić.

    Ako bi ipak odlučio da ignoriše važeće institucije i pokuša sprovesti izbore na osnovu ovog zakona, to bi značilo dalju eskalaciju političke krize u BiH.

    – Time bi prešao crvenu liniju i sebe označio kao direktnog krivca za urušavanje dejtonskog poretka. Ne vjerujem da će rizikovati takvu situaciju – dodaje Antić.

    Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović smatra da Dodik ponavlja već viđeni obrazac.

    – On stalno lansira velike priče, referendume i zakone koji nikada ne zažive. Sve su to priče za kratkoročnu političku korist – istakao je Borenović.

    Ostaje da se vidi da li će ovaj put Dodik svoje najave pretočiti u djelo ili će i ova priča ostati samo još jedan politički manevar.