VRBAS Media

Autor: INFO

  • Otkriven evropski plan za mir u Ukrajini

    Otkriven evropski plan za mir u Ukrajini

    Britanski premijer Kir Starmer predstaviće Donaldu Trampu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla pristati, ekskluzivno donosi britanski “The Telegraph”.

    Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeće sedmice u Vašingtonu.

    Međutim, prema zapadnim dužnosnicima upoznatim s planom, Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

    Strategija za “snage osiguranja”
    Anglo-francuska strategija za “snage osiguranja” predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice kao reakcija na Trampovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom.

    Plan je sastavljen iz straha da bi se Tramp mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

    Američki ministar obrane Pit Hegset izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu.

    Premijer Starmer obećao je djelovati kao “most” između Vašingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trampovih mirovnih inicijativa.

    Starmer će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

    Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih linija ratišta. Umjesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na “tehnički nadzor”, uključujući obavještajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao “potpuni pregled situacije”, rekao je jedan zapadni dužnosnik.

    Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za “nadziranje i neutralizaciju napada”, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski zračni prostor i omogućili komercijalni letovi.

    Američki zaštitni mehanizam
    Pomorski patrolni brodovi takođe bi bili poslani u Crno more radi nadzora ruskih prijetnji komercijalnim plovnim rutama.

    Plan koji su izložili zapadni dužnosnici daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Španije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenim.

    Nakon sastanka u Parizu, Sir Starmer izjavio je da bi takva operacija zahtijevala “američki zaštitni mehanizam” koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

    Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Takođe, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premjestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

    Klauzula uzajamne odbrane
    Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO-a ne smije izravno konfrontirati ruske snage u podršci Ukrajini.

    Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

    Evropski dužnosnik rekao je za “The Telegraph” da bi NATO takođe morao otvoriti raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve.

    Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje insistiraće na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči napasti njihov teritorij zbog raspoređivanja snaga.

    U srijedu se Zelenski sukobio s Trampom nakon što je američki predsjednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i ustvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski “duboko nepopularan”.

    “Nažalost, predsjednik Tramp, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cijenimo… živi u informacijskoj iluziji”, odgovorio je Zelenski.

    Tramp je potom nazvao Zelenskog “diktatorom” i poručio mu “da mu je bolje požuriti jer bi mogao ostati bez države”, prenosi “Avaz”.

  • Tramp: Očekujem da Si Đinping posjeti SAD

    Tramp: Očekujem da Si Đinping posjeti SAD

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da očekuje da kineski predsjednik Si Đinping posjeti SAD, ne navodeći vremenski okvir kada bi se to moglo dogoditi.

    Tramp je rekao novinarima u predsjedničkom avionu da je “moguće” da SAD i Kina postignu novi trgovinski dogovor, prenosi Rojters.

    Tramp je istakao da razgovara sa Kinom o društvenoj mreži TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije Bajtdens, dok SAD nastoje da posreduju u prodaji te popularne aplikacije.

    Agencija navodi da se razgovor Sija i Trampa smatra ključnim za potencijalno ublažavanje ili odlaganje primjene carina između SAD i Kine.

    Si je posljednji put posjetio SAD u novembru 2023. godine, što je bila njegova peta posjeta toj zemlji, kada se sastao sa tadašnjim američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

    Tramp je prošle sedmice rekao da je razgovarao sa Sijem otkako je preuzeo dužnost, ali nije iznio detalje, prenosi Tanjug.

  • Oglasila se Vlada Republike Srpske nakon sjednice

    Oglasila se Vlada Republike Srpske nakon sjednice

    Vlada Republike Srpske konstatovala je sinoć na posebnoj sjednici da će preduzeti sve neophodne mjere i radnje u okviru svoje nadležnosti s ciljem zaštite institucija, imovine i interesa građana Republike Srpske.

    Vlada ističe da će svi njeni budući zadaci biti usmjereni na očuvanje i zaštitu Republike Srpske, kao i interesa naroda koji u njoj žive, te da pravno nasilje mora prestati i neće biti dozvoljeno nad institucijama Republike Srpske.

    Na sjednici je razmtarana informacija o političkoj i bezbjednosnoj situaciji u Republici Srpskoj, sa osvrtom na eventualne posljedice sudskog procesa koji se pred Sudom BiH vodi protiv institucija predsjednika Republike Srpske i “Službenog glasnika”.

    Vlada smatra da je u ovim izazovnim trenucima od ključne važnosti jedinstvo i zajedničko djelovanje, i da sve političke nesuglasice moraju biti ostavljene po strani kako bi se institucionalno i politički zaštitila Republika Srpska i njeni interesi, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

  • Jedinstven stav lokalnih lidera: Srpska neće ostati pasivna

    Jedinstven stav lokalnih lidera: Srpska neće ostati pasivna

    Predstavnici lokalnih zajednica u Republici Srpskoj okupili su se na sastanku sa predsjednikom Vlade Srpske, kako bi razgovarali o aktuelnim političkim dešavanjima i mogućim koracima u narednom periodu.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković istakao je da je prisustvovao sastanku jer je to njegova dužnost i naglasio da dijalog može donijeti samo pozitivne rezultate.

    „Ohrabruje što je predsjednik Vlade naglasio da su mir i stabilnost apsolutni prioritet. Dijelim taj stav. O konkretnim mjerama još nismo obaviješteni, ali je važno da postoji jedinstven pristup u daljim koracima“, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da mu je bilo ključno da dobije odgovor na pitanje da li sve odluke obuhvataju i borce, heroje i sve one koji su se suočavali sa Sudom BiH.

    „Dobio sam afirmativan odgovor na to pitanje“, naglasio je.

    Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ocijenio je da je veliki odziv načelnika i gradonačelnika pokazatelj značaja teme.

    „Narod mora odlučivati o sudbini Republike Srpske. Bez obzira na političke razlike, moramo biti jedinstveni u zaštiti institucija. Nakon predsjednika Republike, postoji bojazan da će biti ugrožena i imovina Srpske. Složni smo i ne damo ono što nam pripada“, rekao je Ćurić.

    Načelnica opštine Jezero Snežana Ružičić smatra da odluka Suda BiH predstavlja napad na instituciju predsjednika Republike Srpske, bez obzira na to ko tu funkciju obavlja.

    „Nažalost, kolege iz SDS-a nisu prisustvovale sastanku, iako ih je na to obavezivao Ustav“, kazala je Ružičić i dodala da očekuje oslobađajuću presudu.

    „Ako do toga ne dođe, bojim se da Dejtonski sporazum više neće imati smisla“, poručila je.

    Načelnik Šipova Milan Kovač ocijenio je da politika ne bi smjela uticati na pravosuđe i da Srpska iz ove situacije može izaći još snažnija.

    „Ko zna zašto je ovo dobro. Sada su svi svjesni da moramo čuvati naše institucije. Predložio sam da Narodna skupština donese izmjene Zakona o pomilovanju, kako bi se zaštitili naši ljudi. Ako bude potrebno, promijenićemo i Ustav kako bi spriječili suđenja u Sarajevu“, rekao je Kovač.

    Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić istakao je da se ne radi o ličnoj odbrani Milorada Dodika, već o zaštiti institucije predsjednika Srpske.

    „Ovo je politički montiran proces i Srpska mora imati adekvatan politički odgovor. Neki nisu došli na sastanak, ali nadam se da će se odazvati narednom. Ovdje se brani Republika Srpska, ne pojedinac“, rekao je Ćosić.

    Načelnik Vlasenice Miroslav Kraljević naglasio je da se mora poštovati ono što su borci stvorili.

    „Ne smijemo odstupiti od zaštite Republike Srpske. Ovdje se ne radi o pravu i pravdi, već o političkom pritisku. Ako nema institucija, nema ni Republike Srpske“, rekao je Kraljević.

    Načelnik Višegrada Mladen Đurević istakao je da je na sastanku poslata jasna poruka jedinstva i sabornosti.

    „Institucija predsjednika Republike Srpske je na prvom mjestu. Vjerujem da ćemo uskoro uputiti snažnu poruku zajedništva i mira“, rekao je on.

    Načelnik Čelinca Vlado Gligorić ocijenio je da će se u narednom periodu okupiti još veći broj gradonačelnika i načelnika, jer je važno usaglasiti stavove sa institucijama Srpske.

    „Ovo je politički apsurdan proces, ali se globalna situacija mijenja i strano miješanje će morati postati prošlost. Srpska će imati adekvatan odgovor, a u Narodnoj skupštini će biti dovoljno jedinstva i mudrosti“, zaključio je Gligorić.

  • Stevandić: Proces protiv Dodika je državni udar, institucije Srpske će reagovati

    Stevandić: Proces protiv Dodika je državni udar, institucije Srpske će reagovati

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika oblik državnog udara, ali da institucije Srpske neće ostati pasivne.

    „Nećemo ostati skrštenih ruku. Možda se nadaju našoj manjoj reakciji, ali im poručujem da se ne nadaju. Nivo patriotske i nacionalne svijesti je porastao“, rekao je Stevandić za ATV.

    Dodao je da međunarodni akteri nikada nisu pružali podršku predsjednicima Republike Srpske.

    „Nikoga nisu voljeli i sve su htjeli da iskoriste. Radovan Karadžić je prošao kao Karađorđe – izdali su ga. Uvijek sam govorio da će Dodik proći kao Miloš Obrenović. On je čovjek koji je potpao pod mač američke administracije, ali je ipak ostao u sedlu“, istakao je Stevandić.

    Na pitanje da li najavljene reakcije mogu biti tumačene kao korak ka otcjepljenju Republike Srpske, Stevandić je odgovorio da takve tvrdnje nisu zasnovane na činjenicama.

    „Nisam vidio da je iko napisao ili izgovorio da je ideja da se ide u otcjepljenje“, poručio je.

    Govoreći o Kristijanu Šmitu, Stevandić je naglasio da njegovo djelovanje ne može biti legalizovano.

    „Ako oni misle da će ga legalizovati preko ovog suda i da će on biti taj koji donosi akte, prevarili su se“, rekao je.

    Dodao je da se sada čeka stav njemačkog Bundestaga o Šmitu, koji je, kako je naveo, već pod budnim okom u Njemačkoj.

  • Putin se hitno oglasio o stanju na frontu

    Putin se hitno oglasio o stanju na frontu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su vojnici iz 710. brigade prešli granicu u Kurskoj oblasti i ušli na teritoriju Ukrajine.

    Vladimir Putin naglasio je da je o prelasku vojnika preko granice obaviješten prije sat vremena.

    Predsjednik Putin istakao je da oružane snage Rusije napreduju duž cijele linije fronta.

  • Grad i SUBNOR uputili apel Vladi Srpske: Traže renoviranje spomenika na Banj brdu

    Grad i SUBNOR uputili apel Vladi Srpske: Traže renoviranje spomenika na Banj brdu

    Predstavnici Grada i Gradske organizacije SUBNOR-a Banje Luke nakon održanog sastanka u Gradskoj upravi uputili su još jedan apel prema Vladi Republike Srpske a u vezi sa renoviranjem spomenika palim Krajišncima na Banj brdu.

    Kako je kazala savjetnica gradonačelnika Milada Šukalo, Grad je u proteklom periodu uložio velike napore kada je rječ o ovom projektu.

    -Uradili smo projekat zajedno sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, kojije taj projekat i izradio. Dodatno, mi smo stupili i kontakt sa potomcima autora projekta Antuna Agustinčića, koji još uvijek imaju autentične odljevke reljefa koji se nalaze na samom spomeniku – istakla je ona.

    Još jednom je naglasila kako je Grad spreman i želi da učestvuje u ovom projektu koji je od nacionalnog značaja.

    -Ipak, glavni nosilac rekonstrukcije treba da bude Vlada Republike Srpske. U narednom periodu, mi ćemo izvšriti dodatne pritiske na sve relevantne institucije kako bi se ovo što prije riješilo. Ove godine u aprilu obilježavamo i značajan datum – 80 godišnjicu od oslobođenja Banje Luke od fašista 1945. godine, te je potrebno da se uključe sve gradske i republičke instituije, te udruženja i da ovom pitanju svi zajedno posvetimo veliku pažnju – kazala je ona.

  • A Zalužni ćuti

    A Zalužni ćuti

    Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni izjavio je danas da će “biti spreman” da odgovori na pitanja o izborima i ličnim političkim ambicijama kada Ukrajina stane na noge i sačuva svoju državnost.

    Na pitanje novinara da li planira da se kandiduje na izborima, Zalužni, koji je sada ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji, je rekao da prvo treba da se stvore uslovi u kojima bi takva pitanja “bila apsolutno prikladna”.

    “Verujem, ako se stvore ti uslovi, onda ću ja, kao čovek koji je u državnoj službi, radi direktno za državu, biti spreman da odgovaram na takva pitanja”, rekao je on na skupu “Ukrajina menja svet. Dijalozi o mogućnostima”, prenosi ukrajinski portal New Voice.

    Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska je jedini pravi garant bezbednosti za opstanak države.

    “Rat nužno vodi do pobede kada su ljudi koji brane svoju zemlju spremni da to i dalje čine. Moramo da se zapitamo šta radimo po tom pitanju. Potrebna je stalna i pouzdana međunarodna podrška”, istakao je on i ocenio da budućnost Ukrajine zavisi od toga koliko su njeni građani spremni da brane zemlju.

    “Za sada imamo jedan zadatak: da sačuvamo državu. Posle toga ćemo razmišljati o nečem drugom”, dodao je Zalužni.

    rema rezultatima ankete sprovedene u decembru 2024. za bivšeg glavnokomandujućeg ukrajinske vojske glasalo bi 36,1 odsto građana.

    Ukrajinci su takođe spremni da podrže aktuelnog predsednika Volodimira Zelenskog (24,3 odsto), dok bi za bivšeg predsednika Petra Porošenka glasalo manje od 10 odsto birača.

    Američki predsednik Donald Tramp je posle razgovora američke i ruske delegacije u Rijadu izjavio da je potrebno održavanje izbora u Ukrajini pre zaključenja mirovnog sporazuma.

    On je naveo da je podrška Zelenskom pala na četiri odsto, a da je sama zemlja “razbijena u paramparčad”, kao i da je većina gradova, osim Kijeva, uništena.

  • Putin nudi Trampu rusku naftu i Arktik

    Putin nudi Trampu rusku naftu i Arktik

    Dok predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmatra mogućnost potpisivanja sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o mineralnim resursima, Rusija je administraciji Donalda Trumpa ponudila saradnju u oblasti prirodnih resursa.

    Direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev izjavio je, uoči pregovora u Saudijskoj Arabiji, da Rusija smatra da bi se američke naftne kompanije mogle vratiti na njeno tržište, kao i da postoji interes za zajedničke projekte na Arktiku.

    Prema njegovim riječima, obnova ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama je od posebnog značaja. “Velike američke naftne kompanije imale su uspješan biznis u Rusiji i vjerujemo da će se u nekom trenutku vratiti”, rekao je Dmitrijev, dodajući da zajednički projekti mogu donijeti obostranu korist.

    On je naveo da su američke kompanije zbog sankcija prema Rusiji pretrpjele gubitke od 300 milijardi dolara, dok su odluke administracije predsjednika Joea Bidena, kako je ocijenio, imale negativan uticaj na ekonomske odnose.

    Prije sukoba u Ukrajini, američka kompanija Exxon Mobil imala je 30 odsto udjela u projektu “Sahalin-1”. Nakon uvođenja sankcija, kompanija je najavila povlačenje iz projekta, ali proces prodaje udjela nije završen, budući da je ruska administracija produžila rokove do kraja 2026. godine.

    Nakon početka sukoba, nekoliko vodećih američkih naftno-servisnih kompanija, uključujući Halliburton, Schlumberger i Baker Hughes, objavilo je povlačenje iz Rusije. Ruska vlada planira da do 2025. godine razvije sopstvene tehnologije u sektoru naftne industrije, ali trenutno postoji značajna zavisnost od uvoza opreme.

    Prema podacima stručnjaka kompanije “Jakov i partneri”, više od polovine opreme za hidraulično frakturiranje i dalje se nabavlja iz inostranstva. Vlada Ruske Federacije u svojoj Strategiji razvoja mineralno-sirovinske baze do 2050. godine priznaje da je zavisnost od uvozne opreme i dalje velika, posebno u sektoru bušačke opreme, rudarskih mašina i geofizičkih sistema.

  • Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom bi mogao postati najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a

    Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom bi mogao postati najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a

    Američki predsjednik Donald Tramp izdao je izvršnu uredbu kojom proširuje ovlaštenja Bijele kuće nad regulatornim agencijama koje su Kongresom uspostavljene kao nezavisne.

    Ovim potezom Tramp nastavlja nastojanja da centralizuje predsjedničku moć nad državnom upravom i postane najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a.

    Uredbom se od nezavisnih agencija zahtijeva da Bijeloj kući dostavljaju prijedloge propisa na pregled, a predsjedniku se daje pravo da blokira trošenje sredstava na projekte koji nisu u skladu s njegovim prioritetima. Takođe, agencijama se nalaže da prihvate tumačenje zakona koje dolazi od predsjednika i Ministarstva pravde kao obavezujuće.

    – Ovo je značajan udar na nezavisne agencije, čiji je model upravljanja Kongres koristio još od 1880-ih – izjavio je Piter M. Šejn, pravni stručnjak s Univerziteta Njujork.