VRBAS Media

Autor: INFO

  • Borci reagovali na nova prepucavanja oko Centralnog spomen obilježja u Banjaluci

    Borci reagovali na nova prepucavanja oko Centralnog spomen obilježja u Banjaluci

    Izgradnja Centralnog spomen obilježja palim borcima u centru Banjaluke ponovo se našla u centru prepucavanja SNSD I PDP. Iz Boračke organizaciji RS poručuju: političarima ništa nije sveto, pa ni stradanje više od 23.500 boraca.

    Žestoka paljba u kojoj su se dva suprotstvaljena politička tabora gađala milionima, rokovima i teškim riječima, počela je pres konferencijom ispred gradilišta spomenika.

    Žana Grmuša, odbornica SNSD u Skupštini Grada Banjaluka, i predsjednica Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen obilježja, propisno je isprozivala gradsku vlast na čelu sa PDP.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, optužila ih je za netransparentno trošenje javnog novca, podsjetivši da je za izgradnju spomenika planirano 10 miliona KM.

    – Vlada i predsjednik Republike Srpske su tokom prethodnog perioda uplatili 3 miliona KM tako da ovaj projekat nije vlasništvo Draška Stanivukovića – rekla je Grmuša.

    Samo sat kasnije uslijedila je kontraofanziva. Gradska menadžerka Mirna Savić Banjac, desna ruka gradonačelnika Draška Stanivukovića, spremno je odgovorila da bi, kad je u pitanju Centralno spomen obilježje, oni koji prozivaju banjalučku gradsku valst trebalo da se izvine.

    – Od Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen-obilježja očekivala sam izvinjenje u ime SNSD, zato što se na spomenik čekalo 30 godina. Pojedini visoki zvaničnici ove partije su Centralno spomen-obilježje nazivali „rakom i koljem“ i pa su čak pravili proteste protiv izgradnje spomenika – poručila je Mirna Savić Banjac.

    Dodala je da se sve radi transparentno, da gradilišne table nema samo zato što je bilo nevreijeme, pa ju je odnio vjetar i da Odbor za praćenje izgradnje spomenika naprosto širi dezinformacije.

    Savić Banjac je na kraju pozvala sve političke aktere u Srpskoj, da “ne traže dlaku u jajetu” i “ne sramote jedni druge”.

    Ipak, ono što bi političkim akterima mogla biti dlaka u jajetu, borcima koji su preturili rat preko glave i sahranili ratne drugove, itekako su bitne stvari.

    Mnogi od njih, kažu, nisu mogli vjerovati svojim ušima, kad su čuli da nije jasno čak ni – kojim je borcima, ustvari, spomenik posvećen.

    Član Odbora za praćenje izgradnje spoemnika, istoričar Goran Latinović, rekao je novinarima da je Vojska Republike Srpske imala 210 ratnih jedinica, od toga oko stotinu brigada, te da se uprkos tome u centru grada gradi spomenik u čast 62 brigade.

    – U idejnom rješenju, koje je pobijedilo na konkursu 2023. godine piše da se podiže spomenik u čast 62 brigade VRS i da svaki stub predstavlja jednu brigadu. Do danas ne znamo zašto 62 brigade, odnosno gdje će biti spomenik ostalima, koje su to 62 brigade i kakav je bio kriterijum da baš one budu izabrane – upitao je Latinović.

    On je istakao da se gradi spomenik koji sadrži grubu činjeničnu grešku, kao i da ovako zamišljen predstavlja skrnavljenje Odbrambeno-otadžbinskog rata, podstiče nove podjele i pokazuje da je njegova izgradnja plod političke ambicije.

    – To je više spomenik toj političkoj ambiciji nego stvarnim žrtvama, odnosno palim ratnicima Odbrambeno-otadžbinskog rata. Šta je sa drugim jedinicama VRS, Policije, jedinicama iz Republike Srpske Krajine, ruskim i grčkim dobrovoljcima – upitao je Latinović i dodao da do danas nema odgovora.

    Član Odbora Mladen Marinković, bio je učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata: kao borac i kao komandant. On smatra da je u pitanju manipulacija, koju nisu zaslužili poginuli borci.

    – Prvo se govorilo da se ovdje radi o Centralnom gradskom spomen obilježju, a onda smo čuli gradonačelnika koji kaže da je to ipak Centralno spomen obilježje – rekao je Marinković i dodao da niko nije obrazložio tu promjenu.

    Marinković dodaje da na spomeniku nije vidljivo nikakvo obilježje Vojske Republike Srpske, te ukazao da na nešto na šta su odavno upozoravali urbanisti: da se to monumentalno obilježje ne pravi u centru grada.

    – Gradimo lakrdiju, izigravamo nauku. To naši poginuli borci, ratni vojni invalidi i svi učesnici nisu zaslužili -zaključio je Marinković.

    Da u svemu ovom ima lakrdije, i to one stranačko – političke , saglasan je i predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske, Milovan Gagić.

    Gagić za Srpskainfo kaže da političarima ništa nije sveto, pa ni stradanje više od 23.500 boraca.

    – Bar da se javno ne prepucavaju preko poginulih boraca! Stalno se prepiru, te ko je dao koliko para, te je li Centralnom spomen obilježju mjesto u centru Banjaluke ili negdje drugdje. To nije način da se sakupljaju politički poeni – kaže Gagić.

    Priznaje da jeste upitno šta simbolizuju 62 stuba od kojih se sastoji Centralno spomen obilježje, jer je ratnih jedinica bilo mnogo više.

    – Da su pitali ljude iz BORS o tome, dobili bi odgovor, ali Boračka organizacija Republike Srpske nije direktorno uključena u proces izgradnje spomen obilježja, uključena je bila samo gradska Boračka organizacija Banjaluka. A opet, ako je spomen obilježje centralno, za cijelu Republiku, onda bi bilo logično da BORS bude konsultovan – zaključuje Gagić. .

  • Da li je Zapad Zelenskog “pustio niz vodu”?

    Da li je Zapad Zelenskog “pustio niz vodu”?

    Protesti u Ukrajini odgovaraju Zapadu jer se sada Zelenski lako može zamijeniti, napisao je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk na Telegramu.

    “Važno je razumijeti da je zvaničan razlog protesta usvojeni zakon. Ali iza toga stoji mnogo dublje nagomilano nezadovoljstvo i bol ljudi: mobilizacija, represije, krah ekonomije, uništavanje Ukrajinske pravoslavne crkve i, na kraju, hiljade tragedija koje su prouzrokovali TCK (teritorijalni centri za mobilizaciju), SBU (Služba bezbjednosti Ukrajine) i strukture Ministarstva unutrašnjih poslova”, istakao je on.

    Poslanik je dodao da protesti imaju šansu za uspijeh dokle god se interesi Ukrajinaca poklapaju sa interesima zapadnih pokrovitelja Kijeva.

    Prema njegovim riječima, iako ciljevi mogu biti različiti, sredstvo za njihovo ostvarenje je isto – uklanjanje šefa režima.

    “Što se tiče Zapada, stvar je komplikovanija nego što izgleda na prvi pogled. Zapad nije homogen, stavovi i mišljenja unutar njega se razlikuju. Ali postoji jedna zajednička stvar – vrijeme je da se sa Zelenskim završi. Ali pošto još postoje grupe koje ga podržavaju, to mora da se uradi demokratski”, zaključio je Dmitruk.

    Masovni protesti zbog zakona koji ukida nezavisnost Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAP) su se u devet velikih gradova.

    Pored Kijeva, protesti protiv zakona o NABU i SAP proširili su se na Vinicu, Žitomir, Ternopolj i niz drugih gradova. Navodi se da protest održava i na Trgu slobode u Harkovu. U Lavovu, demonstranti su se okupili pored spomenika ukrajinskom pjesniku Tarasu Ševčenku.

    Osim toga, protest se održava i u Zaporožju.

    Prema izjavama demonstranata, samo povlačenje jednog zakonskog prijedloga nije dovoljno. Učesnici protesta insistiraju na nezavisnosti antikorupcijskih institucija. U rukama nose transparente na kojima piše: “Zakon za jedan dan – korupcija na decenije”.

    Ambasadori zemalja G7 izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog istrage koju SBU vodi protiv NABU i planiraju da o ovom pitanju razgovaraju sa rukovodstvom ukrajinske vlade.

    Osim toga, britanski list “Telegraf” piše da se u režimu Zelenskog sve jasnije ispoljavaju crte autoritarizma, zbog čega on treba da se povuče sa mjesta predsjednika Ukrajine.

    “Zelenski više ne može da pomaže Ukrajini – sada je on dio problema”, ističe se u tekstu lista.

    U članku se takođe navodi da je tokom protekle godine šef kijevskog režima više puta produžavao vanredno stanje, postepeno uništavajući opoziciju i zadržavajući svoje mjesto na vlasti.

    Tako su mnogi opozicioni mediji ugašeni, a hiljade preduzetnika i političara nalazi se u pritvoru po fabrikovanim optužbama za saradnju sa Rusijom.

    “Sada postoji opasnost da će početi da podražava svoje korumpirane prethodnike na mjestu predsjednika. Zato, u interesu same Ukrajine, on treba da podnese ostavku”, zaključuje se u tekstu, prenosi rt

  • Tržište rezanog duvana u BiH gotovo potpuno prepušteno švercerima

    Tržište rezanog duvana u BiH gotovo potpuno prepušteno švercerima

    Iako je zabilježen značajan napredak i primijeti se velika razlika između stanja od danas i prije pet godina, problem nelegalne trgovine i dalje postoji, što, istina, nije ekskluzivno pitanje BiH, već vrijedi za cijeli region, pa i globalno – borba protiv ilegalne prodaje cigareta i duvanskih proizvoda postoji u svim zemljama svijeta.

    U praksi, 370 milijardi ilegalnih cigareta u svijetu je jednako 50 cigareta po stanovniku, što je ukupno 13 odsto svjetske potrošnje ili 50 milijardi funti gubitka prihoda država na nivou svijeta godišnje.

    Problem je evidentan i kod nas – za BiH je crno tržište duvana i duvanskih proizvoda i dalje jedan od ključnih fiskalnih, ali i bezbjednosnih izazova.

    Iako su prethodnih godina zabilježeni određeni pomaci u smanjenju obima ilegalne trgovine, podaci iz najnovijih istraživanja i iskustva s terena pokazuju da ovaj problem i dalje zahtijeva snažnu institucionalnu pažnju. Posebno je zabrinjavajuće to što ilegalni rezani duvan čini ogromnu većinu ukupnog crnog tržišta.

    U prilog tome govori i podatak da BiH svake godine izgubi više od 420 miliona KM zbog ilegalne trgovine duvanom. To nije samo fiskalni problem, već i pitanje društvene pravednosti, sigurnosti i kvaliteta života građana.

    Da bi se razumjela veličina gubitka, dovoljno je reći da bi ovim iznosom država mogla izgraditi pet savremenih bolnica sa najsavremenijom opremom, izgraditi 100 kilometara modernog auto-puta, sanirati više od 1.000 kilometara lokalnih i regionalnih puteva, izgraditi 10.000 stanova za mlade porodice i socijalno ugrožene, povećati minimalne penzije za više od 100.000 penzionera tokom 12 mjeseci, pokriti kompletnu materijalnu štetu od velikih poplava koje su pogodile BiH u oktobru 2024. godine.

    Ovi podaci jasno ilustruju da se borba protiv crnog tržišta ne tiče samo duvanske industrije, već je ovo pitanje javnog interesa.

    Treba naglasiti i da najnovije IPSOS istraživanje pokazuje da je udio crnog tržišta cigareta u BiH smanjen sa 54 odsto iz 2020. na 30 odsto u 2025. godini. Ovaj rezultat je ostvaren zahvaljujući intenzivnom radu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Granične policije (GP) BiH i drugih nadležnih institucija.

    Ipak, potražnja za jeftinijim, nelegalnim proizvodima i dalje postoji – prvenstveno zbog razlike u cijeni i dostupnosti proizvoda putem neformalnih kanala poput pijaca i uličnih prodavača.

    Štaviše, čak 94 odsto ispitanih korisnika rezanog duvana u BiH konzumira ilegalne proizvode, a u Hrvatskoj taj udio je oko 70 odsto. Rezani duvan je, dakle, bez konkurencije, najdominantniji segment crnog tržišta.

    Razlozi za to su višestruko niža cijena jer se izbjegava plaćanje akciza i ostalih zakonskih obaveza, jednostavna distribucija i prodaja bez nadzora – najčešće na pijacama i među poznanicima, te izostanak kontrole kvaliteta i porijekla proizvoda.

    Uzrok problema crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda u BiH je prebrzo i preveliko dizanje akciza. Treba obratiti pažnju da se taj problem ne desi i kada je riječ o proizvodima nove kategorije (e-cigarete, grijani duvanski proizvodi i nikotinske vrećice).

    Dakle, ne bi bilo racionalno ući u prevelike restrikcije i nerealne regulative jer je to onda zeleno svjetlo za švercere. Pojednostavljeno rečeno, previše stroge regulacije i zabrane vode proizvode nove kategorije, koji su značajno manje štetni, u ilegalnu sferu. BiH ne bi trebalo da dozvoli da joj se isti scenario ponovi.

    U postizanju ciljeva, BiH može da se ugleda na prakse nekih zemalja u regionu. Hrvatska je, recimo, u posljednjih pet godina smanjila udio crnog tržišta sa 21 na 11 odsto. Taj uspjeh je rezultat kontinuiranog prisustva inspekcija i policije, uvođenja specijalizovanih pasa za detekciju duvana, jasne i konzistentne akcizne politike, snažne edukacije potrošača i javnih kampanja, te partnerstva između države, industrije i građana.

    Ovo, kada se podvuče crta, pokazuje da rezultati ne dolaze preko noći, ali da su mogući uz jasan plan i političku volju.

    U BiH je, stoga, potreban nastavak intenzivnog rada na terenu – bez prekida i padova u aktivnostima. Neophodno je i sistematsko jačanje kapaciteta UIO i ostalih institucija za sprovođenje zakona, posebno u praćenju rezanog duvana i proizvoda nove kategorije.

    BiH je potrebna i pametna i dobro planirana akcizna politika bazirana na realnom stanju na tržištu, svjetskim trendovima i najboljim praksama, kao i transparentna saradnja – država, industrija i građani moraju djelovati zajedno.

  • Drugi upisni rok počinje 25. avgusta

    Drugi upisni rok počinje 25. avgusta

    Na Univerzitetu u Banjaluci prijave za upis u prvu godinu studija u drugom upisnom roku trajaće od 25. do 29. avgusta, dok će tekst konkursa za upis u drugom roku biti objavljen 13. avgusta, rečeno je u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

    Drugi upisni rok organizuju fakulteti i Akademija umjetnosti koji u prvom roku nisu upisali planirani broj studenata.

    Prijemni ispiti biće održani 1. septembra, a na Akademiji umjetnosti do 5. septembra, dok je upis primljenih kandidata predviđen od 9. do 12. septembra.

    Univerzitet u Banjaluci nudi veliki izbor studijskih programa iz oblasti prirodnih, tehničkih, društvenih, humanističkih i umjetničkih nauka.

    Uz kvalitetnu nastavu, savremenu infrastrukturu i podršku studentima, banjalučki Univerzitet, kako su istakli, predstavlja jedno od najpoželjnijih mjesta za studiranje.

    Nastava se izvodi u skladu sa savremenim standardima, uz angažman uglednih nastavnika i saradnika, a studentima su na raspolaganju brojne mogućnosti za učešće u naučnoistraživačkim, kulturnim, sportskim i međunarodnim aktivnostima.

  • Francuska će u septembru priznati palestinsku državu – SAD: Nepromišljena odluka

    Francuska će u septembru priznati palestinsku državu – SAD: Nepromišljena odluka

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je juče da je Vašington odbacio plan francuskoga predsjednika Emanuela Makrona o priznavanju palestinske države, nazvavši Makronov naum “nepromišljenom odlukom”.

    “Ova nepromišljena odluka samo služi propagandi Hamasa i unazađuje mir”, napisao je Rubio u objavi na društvenoj mreži X.

    Ambasador Vašingtona u Izraelu, Majk Hakabi, rekao je u junu kako ne misli da nezavisna palestinska država ostaje cilj američke vanjske politike.

    Priznanje palestinske države

    Francuska će priznati palestinsku državu na Opštoj skupštini UN-a u septembru u Njujorku, najavio je juče francuski predsjednik Emanuel Makron na društvenim mrežama, što je izazvalo žestoku kritiku Izraela i zadovoljstvo kod Palestinaca.

    “Vjerni svojoj istorijskoj predanosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Službenu objavu imaću na Opštoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru”, napisao je francuski šef države na X-u i Instagramu.

    Do danas su najmanje 142 države priznale palestinsku državu, prema podacima AFP-a. Sjedinjene Države i Izrael odlučno se protive takvom projektu.

    “Hitna potreba danas je okončanje rata u Gazi i spašavanje civilnog stanovništva”, naglasio je francuski predsjednik na X-u.

    U tom kontekstu, “moramo konačno izgraditi palestinsku državu, osigurati njenu održivost i osigurati da prihvatanjem njene demilitarizacije i potpunim priznavanjem Izraela doprinese sigurnosti svih na Bliskom istoku”, dodao je Makron, prenosi “Index”.

     

  • Rusija raspoređuje dodatnu opremu na granici

    Rusija raspoređuje dodatnu opremu na granici

    Rusija je rasporedila dodatnu opremu za elektronsko ratovanje blizu granice sa Estonijom, saopštio je estonski ministar unutrašnjih poslova Igor Taro, prenosi “Bloomberg”.

    Sistemi, postavljeni u blizini ruskog grada Kingisepa – oko 20 kilometara od istočne granice Estonije – namijenjeni su ometanju komunikacija, narušavanju radarskih sistema i kontroli elektromagnetnog spektra.

    Taro je rekao da je estonska služba za unutrašnju bezbjednost kontaktirala rusku vojsku povodom ove raspoređenosti.

    Moskva je odavno optuživana za ometanje GPS signala u baltičkom regionu, ali je 2024. godine zabilježen nagli porast takvih incidenata, posebno nad Baltičkim morem. Finska, Poljska i zvaničnici NATO-a izrazili su zabrinutost zbog pojačane ruske aktivnosti u ometanju signala.

    Estonija, članica NATO-a koja graniči sa Rusijom, sve više je zabrinuta zbog vojne posture Rusije. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski više puta je upozoravao da nekontrolisana ruska agresija u Ukrajini može na kraju da se prelije i na teritorije NATO-a.

    14. jula, portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je evropske obalske države za vođenje “agresivne politike” i poručio da će Rusija “čvrsto braniti” svoje interese u regionu.

    Njegove izjave uslijedile su nakon što je Estonija početkom mjeseca izvela testiranje gađanja uživo HIMARS sistema koje je isporučila SAD, što je Moskva protumačila kao provokaciju.

    Zapadne obavještajne agencije upozorile su da Rusija može predstavljati direktnu vojnu prijetnju saveznicima NATO-a u narednih pet godina, prenosi “b92”.

  • Tajland ili Kambodža: Čija vojska je spremnija za rat?

    Tajland ili Kambodža: Čija vojska je spremnija za rat?

    Dok sukobi između Tajlanda i Kambodže duž sporne granice eskaliraju, pažnja javnosti i analitičara sve više se usmjerava ka vojnom balansu snaga između dvije zemlje.

     

    Prema dostupnim podacima, Tajland ima višestruku prednost – kako u ljudstvu, tako i u naoružanju – što ga čini znatno nadmoćnijim u odnosu na svog istočnog susjeda.

    Tri puta brojnija vojska

    Tajlandske oružane snage broje oko 361.000 aktivnih pripadnika, raspoređenih u sve grane vojske, što je tri puta više od brojnog stanja kambodžanske vojske.

    Osim kvantitativne, Tajland ima i kvalitativnu prednost, naročito u oblasti vazduhoplovstva i artiljerije.

    Savremeno vazduhoplovstvo i međunarodna podrška

    Prema godišnjem izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije (Military Balance 2025), tajlandsko ratno vazduhoplovstvo spada među najbolje opremljene i obučene u Jugoistočnoj Aziji. Ova prednost je djelimično rezultat dugogodišnje američke vojne podrške, budući da SAD smatraju Tajland važnim nenato saveznikom.

    Tajland posjeduje najmanje 11 savremenih švedskih Gripen borbenih aviona, kao i desetine starijih američkih F-16 i F-5 letjelica. S druge strane, Kambodža praktično nema operativno borbeno vazduhoplovstvo, što predstavlja značajan strateški nedostatak.

    Tenkovske i artiljerijske jedinice

    Na kopnu, Tajland raspolaže desetinama savremenih borbenih tenkova, uključujući 60 kineskih VT-4 modela, kao i stotinama starijih američkih tenkova. Kambodža, prema istom izvještaju, ima oko 200 zastarjelih tenkova kineske i sovjetske proizvodnje.

    U domenu artiljerije, razlika je još veća: tajlandska vojska ima preko 600 artiljerijskih oruđa, uključujući najmanje 56 moćnih topova kalibra 155 mm, dok Kambodža posjeduje svega desetak topova tog kalibra, uz oko 400 manjih vučenih oruđa.

    Helikopteri i transportne sposobnosti

    U vazdušnoj podršci kopnenim jedinicama, Tajland takođe ima prednost. Njegove snage raspolažu američkim borbenim helikopterima tipa Cobra, kao i sa 18 transportnih helikoptera Black Hawk. Kambodža ima samo nekoliko desetina starih sovjetskih i kineskih transportnih helikoptera, bez borbenih modela.

    Iskustvo kroz međunarodne vojne vježbe

    Tajlandske oružane snage redovno učestvuju u međunarodnim vojnim vežbama, među kojima je najpoznatija Cobra Gold, koju Tajland zajedno organizuje sa Američkom Indo-pacifičkom komandom još od 1982. godine. Danas se smatra najdugovječnijom međunarodnom vojnom vježbom na svijetu, sa desetinama partnerskih zemalja koje učestvuju.

  • Hrvatska zainteresovana za rješavanje graničnog prelaza kod Gradiške

    Hrvatska zainteresovana za rješavanje graničnog prelaza kod Gradiške

    Hrvatska je spremna na razgovor sa BiH o sistemu graničnih prelaza između BiH i Hrvatske koji bi podrazumijevao izgradnju novih i proširenje postojećih prelaza, proizlazi iz odgovora koje smo dobili iz Ministarstva finansija Hrvatske.

    Pitanje smo uputili povodom spekulacija i nejasnoća u vezi s otvaranjem i kategorizacijom novog graničnog prelaza na brzoj cesti kod Gradiške, čiju gradnju preduzeće “Integral inženjering” iz Banjaluke ovih dana privodi kraju.

    Pitanje je aktuelno jer izgradnja ceste neće biti od velike koristi ako Ministarstvo finansija Hrvatske ne završi izgradnju i ne otvori novi granični prelaz s hrvatske strane, koji će se nalaziti na toj dionici.

    “U ovom trenutku držimo preranim za najave i nagađanja u pogledu otvaranja novih graničnih prelaza ili prekategorizacije postojećih, a prije početka službenih razgovora o sadržaju novog međudržavnog ugovora o graničnim prelazima, koji bi zamijenio postojeći sklopljen 2013. godine. Međutim, hrvatska strana razumije da je u cilju boljeg saobraćajnog povezivanja i privredne saradnje potrebno postojeći sistem graničnih prelaza proširiti novim graničnim prelazima i kategorijama graničnih prelaza”, odgovoreno nam je iz ovog ministarstva, koje je investitor izgradnje prelaza.

    Pojasnili su da se infrastruktura na svim graničnim prelazima osigurava u skladu sa potrebama koje proizlaze iz kategorizacije svakog pojedinog graničnog prelaza određene međudržavnim ugovorima, u ovom slučaju između Republike Hrvatske i BiH.

    Prema nekim neslužbenim najavama, prije kraja ove godine mogao bi biti pušten u saobraćaj prelaz za vozila za prevoz putnika, dok bi se pitanje prevoza robe rješavalo na nivou vlada dviju zemalja.

    Međutim, i dalje nije jasno da li bi se išlo na  novi sporazum, ili bi se potpisao aneks na postojeći, privremenog karaktera.

    Kao što smo već pisali, paralizom vlasti na nivou BiH teško je očekivati aktivniji diplomatski angažman na bh. strani, posebno zato što postoje interne podjele u vezi s tim šta je prioritet kojoj strani.

    Spekuliše se da je Hrvatska zainteresovanija za prelaz Svilaj nego za Gradišku zbog hrvatskog življa u Posavskom kantonu, dok je Banjaluci važnija Gradiška zbog lakšeg povezivanja sa Zagrebom, a Sarajevo želi Svilaj zbog toga što on leži na koridoru 5c koji vodi iz Sarajeva i povezuje taj dio BiH s Hrvatskom.

    Republici Srpskoj, pak, odgovara da ostane ovakvo stanje jer bi onda putnici iz Sarajeva prema Zagrebu putovali auto-putem “9. januar”, što diže prihode “Autoputevima Srpske”, ali od toga nema ništa ako se ne otvori novi prelaz u Hrvatskoj.

    U svakom slučaju, tipično za prostor bivše Jugoslavije – infrastruktura, poput auto-puteva, gradi se bez plana i dogovora susjednih zemalja, pa se onda dešava da se tek nakon završetka radova pokušava napraviti naknadni sporazum kako da se ti objekti koriste.

    Na primjer, RS je izgradila auto-put Banjaluka – Gradiška, a most na Savi i dalje stoji neiskorišten jer nije riješeno pitanje brze ceste, a s druge strane EU je obustavila finansiranje dijela koridora 5c kroz RS kao dio sankcija protiv vlasti u Banjaluci, tako da je i taj dio projekta doveden u pitanje.

  • Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi van zemlje nazad u Srbiju

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi van zemlje nazad u Srbiju

    Narodna banka Srbije planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrijednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbjednost zlata u periodima krize.

    Njujorška agencija navodi da je centralna banka Srbije objavila da je vraćanjem zlata u zemlju, NBS nastojala da “poveća dostupnost i bezbjednost zlatnih rezervi u periodima krize i neizvjesnosti”.

    Dodaje se da je sa prvim koracima ka povratku zlata na tlo Srbije započeto 2021. usred ”okruženja povećane globalne neizvjesnosti”.

    Prošle nedjelje guvernerka NBS Јorgovanka Tabaković rekla je da će preostalih pet tona koje su van zemlje biti vraćene ”što je prije moguće”.

    Srbija je kupila 17 tona zlata u inostranstvu od 2019. do prošle godine, pored najmanje 19 tona kupljenih od lokalne kompanije Ziđin, i na taj način povećale rezerve zlata na 50,5 tona.

    Gotovo sva ta količina skladištena je u Beogradu, osim pet tona kupljenih prošle godine koje se još čuvaju u Švajcarskoj, a koje po trenutnim cijenama zlata vrijede oko šest milijardi dolara.

    Tempo akumulacije zlata u centralnim bankama nacionalnih država udvostručen je nakon što su ruske devizne rezerve zamrznute 2022. godine, što ističe politički rizik držanja imovine denominirane u dolarima i evrima, ockenjuje Blumberg i dodaje da čuvanje zlatnih poluga u zemlji štiti od takve vrste stranog miješanja.

    Prema podacima Blumberga, Mađarska čuva oko 86 odsto svojih zlatnih rezervi u svojoj zemlji, a Poljska 25 odsto.

  • Ambasada SAD u BiH: Određeni podnosioci zahtjeva za vizu moraju podesiti društvene mreže na javno

    Ambasada SAD u BiH: Određeni podnosioci zahtjeva za vizu moraju podesiti društvene mreže na javno

    Ukoliko želite da dobijete vizu za Sjedinjene Američke Države – jedan od uslova je i javni pristup vašim društvenim mrežama. Upravo bi to mogao biti jedan od zaključaka nove objave Stejt departmenta koji je podijelila i američka Ambasada u Sarajevu putem društvenih mreža.

    Naveli su da je Stejt Department posvećen zaštiti svoje nacije i građana, podržavajući najviše standarde nacionalne i javne bezbjednosti kroz proces izdavanja viza.

    – Američka viza je privilegija, a ne pravo – poručili su.

    U objavi na društvenim mrežama navode da koriste sve dostupne informacije u pregledu i provjeri za vizu kako bi se identifikovali podnosioci zahtjeva za vizu koji su neprihvatljivi u Americi, uključujući one koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a.

    – Prema novim uputstvima, mi ćemo provesti sveobuhvatnu i temeljitu provjeru, uključujući prisustvo na mreži svih kandidata za studente i posjetilaca na razmjeni u F, M i Ј neimigrantskim klasifikacijama. Kako bi se olakšala ova provjera, svi podnosioci zahtjeva za neimigrantske vize F, M i Ј biće upućeni da prilagode postavke privatnosti na svim svojim profilima na društvenim mrežama na “javne” – navodi se u saopštenju.

    Poručuju da će njihove službe nastaviti sa zakazivanjem zahtjeva i da bi kandidati trebalo da provjere dostupnost termina na veb stranici relevantne ambasade ili konzulata.

    – Svako donošenje odluke o vizama je odluka o nacionalnoj bezbjednosti. Sjedinjene Američke Države moraju biti budne tokom procesa izdavanja vize kako bi osigurale da oni koji se prijavljuju za prijem u Ameriku, nemaju namjeru da naškode Amerikancima i našim nacionalnim interesima, te da svi podnosioci zahtjeva vjerodostojno potvrde svoju podobnost za traženu vizu, uključujući i da namjeravaju da se uključe u aktivnosti u skladu sa uslovima za njihov prijem – navodi se u objavi.