VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srbin savladao putnika u avionu koji je urlao da ima bombu i “Alahu akbar”

    Srbin savladao putnika u avionu koji je urlao da ima bombu i “Alahu akbar”

    Hrabri Srbin uspio je da savlada muškarca koji je urlao u avionu da ima bombu! Incident se dogodio u nedjelju, 27. jula, na letu easyJet-a iz Lutona za Glazgov.

    Dramatičan incident koji se dogodio u jutarnjim časovima doveo je do prinudnog slijetanja prepunog aviona na aerodrom u Glazgovu.

    Napadaču su potom stavljene lisice i šestorica policajaca su ga izvela iz aviona, dok su preplašeni putnici ostali u suzama.

    Na snimku se čuje kako napadač govori: “Htio sam da pošaljem poruku Trampu… on je u Škotskoj.”

    Podsjetimo, američki predsjednik je trenutno u posjeti toj zemlji i tokom vikenda je viđen kako igra golf.

    Jedan očevidac rekao je da se probudio iznenada oko 8 sati, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Lutona, kada je muškarac izašao iz toaleta u zadnjem dijelu aviona i počeo da pravi pometnju.

    “Izašao je iz toaleta vičući: ‘Allahu Akbar’ s podignutim rukama iznad glave. Zatim je rekao: ‘Imam bombu, imam bombu’ — u tom trenutku su ljudi bili zbunjeni. Mislio sam da se šali, mislim, to je čudna šala”, rekao je putnik.

    On je rekao da je pomahnitali muškarac odgurnuo osoblje aviokompanije i ponašao se agresivno prema njima.

    “Kad ih je odgurnuo, tada se sve promijenilo. U tom trenutku je jedan momak uspio da ga zgrabi s leđa i obori na pod, a onda su svi skočili na njega. Malo se rvao na podu, ali tada je već znao da je zaj**ao”, rekao je putnik.

    Momak koji je obuzdao pomahnitalog muškarca zapravo je Srbin, što se jasno čuje na snimku, budući da je opsovao nakon što je savladao napadača.

    Putnik koji je snimio čitav incident rekao je da je, pošto je ovaj bio savladan, odlučio sve da snimi.

    Na snimku se vidi kako stjuardese u visokim potpeticama prelaze preko sjedišta dok idu da provjere njegovu torbu i “shvatile su da nema bombe”, rekao je očevidac.

    “Pilot je objavio da ide na prinudno slijetanje i spustio avion veoma brzo. Svima koji ga nisu držali rečeno je da sjednu. Ona trojica koji su ga držali, sletjeli su tako što su ga i dalje pritiskali. Bilo je nevjerovatno. Nikada to ranije nisam vidio. Osoblje aviona, sve djevojke, bile su zaista potresene zbog toga, ali su se ponašale krajnje profesionalno”, naveo je putnik.

    “Neki putnici su plakali jer su bili uzdrmani. Sve je bilo pomalo nestvarno”, dodao je, ističući da su putnici uspjeli da mu izvade novčanik iz džepa i da se činilo da je indijski državljanin, te da mu je pronađena izbjeglička kartica.

    “Let EZY609 iz Lutona za Glazgov je u nedjelju ujutru dočekala policija po dolasku, koja je ušla u avion i uklonila jednog putnika zbog njegovog ponašanja tokom leta. Osoblje easyJet-a je obučeno da procijeni sve situacije i brzo i adekvatno reaguje kako bi se osigurala bezbjednost leta i ostalih putnika u svakom trenutku”, naveli su iz aviokompanije

  • Ukrajina dronovima napala Sankt Peterburg tokom posjete Putina na Dan mornarice

    Ukrajina dronovima napala Sankt Peterburg tokom posjete Putina na Dan mornarice

    Ukrajinski dronovi ciljali su danas Sankt Peterburg, zbog čega je aerodrom Pulkovo bio pet sati zatvoren, dok je predsjednik Rusije Vladimir Putin učestvovao u obilježavanju Dana ruske mornarice u svom rodnom gradu, uprkos ranijem otkazivanju pomorske parade zbog bezbjednosnih razloga.

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je u današnjem napadu oboren ukupno 291 ukrajinski dron, što je, kako navode, ispod rekorda od 524 oborena drona u napadima uoči Dana pobjede 7. maja.

    Guverner Lenjingradske oblasti, Aleksandar Drozdenko, izjavio je da je iznad regije oboreno više od deset dronova, a da je jedna žena povrijeđena od padajućih dijelova letjelica, preneo je Rojters.

    Zbog napada je aerodrom Pulkovo bio zatvoren, 57 letova je odloženo, dok su 22 preusmerena na druge aerodrome.

    Aerodrom je kasnije tokom dana nastavio da radi normalno.

    Putin je danas patrolnim čamcem stigao u istorijsko sedište ruske mornarice, odakle je pratio vojne vježbe u kojima je učestvovalo više od 150 brodova i 15.000 pripadnika mornarice u Tihom i Arktičkom okeanu, kao i u Baltičkom i Kaspijskom moru.

    – Danas ovaj praznik obeiljžavamo radno – provjeravamo borbenu gotovost flote – rekao je Putin u video-obraćanju.

    Tradicionalna pomorska parada u Sankt Peterburgu, koja se svake godine prenosi uživo i na kojoj učestvuje flota ratnih i vojnih brodova, ove godine je otkazana, prenio je Rojters.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je parada otkazana zbog “bezbjednosnih razloga”, nakon što su početkom jula objavljene prve informacije o njenom otkazivanju.

    Prošle godine, ruski državni mediji naveli su da je postojao strah od ukrajinskog napada na manifestaciju

  • Fon der Lajen: Trgovinski sporazum EU i SAD dobar za obje strane

    Fon der Lajen: Trgovinski sporazum EU i SAD dobar za obje strane

    Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen izjavila je danas da će trgovinski sporazum, postignut između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država doneti sigurnost i stabilnost za sve koji posluju sa obje strane Atlantika.

    SAD i EU postigle su danas sporazum po kome će, između ostalog, evropski proizvodi koji se izvoze u Ameriku biti ocarinjeni sa 15 odsto.

    Fon der Lajen je, kako prenosi Rojters, navela da se ta tarifa odnosi na većinu proizvoda iz EU, uključujući automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

    Prema njenim riječima, sa Trampom je dogovoreno da se neće uvoditi uzajamne carine na strateški važne proizvode kao što su dijelovi za avione i pojedine hemikalije.

    Isto važi i za pojedine poljoprivredne proizvode.

    Fon der Lajen je ocenila da će trgovinski sporazum imati povoljan uticaj na nižerangirane evropske kompanije.

    Predsednik SAD Donald Tramp, nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen, rekao je da je dogovor sa EU najveći sporazum ikad postignut.

    Kako je naveo, EU će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće i energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    Takođe, najavio je i da će EU kupiti i američku vojnu opremu.

  • Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Sjedinjene Države i EU postigle su dogovor o tarifama, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp nakon razgovora sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Škotskoj.

    Tramp je rekao da sporazum uključuje carine od 15 odsto na robu iz EU koja ulazi u SAD i značajne kupovine američke energetske i vojne opreme od zemalja članica EU.

    Američki predsjednik je ocijenio da je ovo najveći sporazum ikada postignuti i da će “biti odličan za automobile”, kao i da će imati veliki uticaj i na poljoprivredu.

    Prema ovom dogovoru, kaže Tramp, EU će kupiti američku vojnu opremu, kao i američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    – Sporazum takođe predviđa 600 milijardi dolara investicija EU u SAD – rekao je Tramp novinarima.

    Fon der Lajen je rekla da će sporazum uključivati carine od 15 odsto na svim tržištima i da će to pomoći u rebalansiranju trgovine između dva velika trgovinska partnera.

  • “Makron ispravio početnu grešku kada je samoproglašeno Kosovo stavio ispred Srbije”

    “Makron ispravio početnu grešku kada je samoproglašeno Kosovo stavio ispred Srbije”

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron shvatio je da je na početku napravio grešku stavljajući samoproglašeno Kosovo u prvi, a Srbiju u drugi red i uspio je da stvari postavi na svoje mjesto, što je odlično, ocijenio je francuski evroposlanik Tijeri Marijani.

    – Makronov stav o ovom pitanju nije bio isti prije nekoliko godina. Danas sa strane Francuske imamo izuzetno dobre odnose sa Srbijom, što je fantastično – rekao je Marijani.

    Kada je riječ o politici EU, Marijani smatra da Unija ne mari ni za kakve principe, što se vidi na primjeru samoproglašenog Kosova i Ukrajine.

    – Kažu da na Kosovu treba poštovati mišljenje njegovih stanovnika i da na osnovu toga ono ima pravo da bude nezavisna država, dok se u Ukrajini primjenjuje sasvim druga politika kada je riječ o državnom integritetu. Ovakva EU ne zastupa nikakvu vrijednost, već se vodi računom i interesima, i to je za žaljenje – rekao je Marijani za “Večernje novosti”.

    On je ukazao na to da postoje zemlje kojima Brisel sve prihvata, dok drugima sve odbija, navodeći da je EU svojevremeno odmah osudila premijera Mađarske Viktora Orbana kada je ta zemlja podigla žičani zid tokom migrantske krize, a da sada nalazi da je genijalno kada to uradi premijer Poljske Donald Tusk, koji je potpuno proevropski raspoložen.

    – Ova Evropa, koja se predstavlja kao Evropa vrijednosti, u realnosti je Evropa drugara. U svakom slučaju, ako branite politiku /predsjednika Evropske komisije/ Ursule fon der Lajen, posjedujete sve kvalitete, a ako se usudite da se usprotivite njenom izboru, sistematski ste osuđeni i stavljeni u stranu – zaključio je Marijani.

  • Sijarto: Tramp je mogao da postigne više po pitanju Ukrajine da nije bilo Bajdena i EU

    Sijarto: Tramp je mogao da postigne više po pitanju Ukrajine da nije bilo Bajdena i EU

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je danas da bi predsjednik SAD Donald Tramp postigao više u pregovorima o Ukrajini da nije bilo mešanja njegovog prethodnika DŽozefa Bajdena i zemalja EU.

    – Da bivši predsjednik Bajden i evropski lideri nisu ometali mirovne napore predsednika Trampa tokom posljednjih šest mjeseci, mogao je postići mnogo veći uspjeh nego što ga je sada postigao – rekao je Sijarto za RIA Novosti.

    On je napomenuo da evropski i američki lideri koji su ometali napore predsjednika Trampa snose veliku odgovornost za ono što se dešava na bojnom polju.

  • Okršaj na sjednici Saveta bezbjednosti UN zbog Ukrajine

    Okršaj na sjednici Saveta bezbjednosti UN zbog Ukrajine

    Predstavnici Sjedinjenih Država i Kine sukobili su se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN zbog Ukrajine, objavio je Rojters.

    Naime, predstavnik SAD je rekao kineskom kolegi da Peking treba da prekine da podstiče aktivnosti Rusije u Ukrajini, a predstavnik Kine je optužio Vašington da prebacuje krivicu i pokušava da izazove konfrontaciju.

    Kako navodi britanska agencija, vršilac dužnosti ambasadora SAD u UN Doroti Ši je pozvala sve zemlje, uključujući Kinu, da prekinu da izvoze u Rusiju robu dvostruke namjene koja može da pomogne jačanju vojno-industrijskog kompleksa te zemlje.

    Predstavnik Kine Geng Šuang odbacio je te tvrdnje i naglasio da Peking nije učesnik u rusko-ukrajinskom sukobu i da nikada nije izvozio oružje nijednoj od zemalja.

    Geng je, takođe, pozvao Vašington da prekine da prebacuje na druge krivicu za ono što se događa i da izaziva konfrontaciju. Zvanični predstavnik kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đen je prije nekoliko dana, komentarišući prijetnje SAD upućene trgovinskim partnerima Rusije, istakao da se Kina protivi bilo kakvim nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj jurisdikciji.

    Јučerašnja sjednica SB UN o Ukrajini sazvana je na zahtjev Slovenije, Danske, Francuske, Grčke, Јužne Koreje i Velike Britanije. Rusija je tražila da se još jedna sednica o Ukrajini održi 31. jula.

  • Rubio: Sporazum Izraela i Hamasa bi mogao biti zaključen svakog trenutka

    Rubio: Sporazum Izraela i Hamasa bi mogao biti zaključen svakog trenutka

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da bi pregovori Izraela i palestinske militantne grupe Hamas mogli da budu zaključeni “svakog trenutka”.

    – Mi smo optimistični i nadamo se da ćemo svakog dana imati sporazum o prekidu vatre gde će barem polovina talaca, uključujući i preminule, biti puštena, a na kraju tog perioda od 60 dana biće pušteni i preostali taoci – istakao je on u intervjuu za Foks njuz.

    Napomenuo je i da specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof “radi fenomenalan posao” i da očekuje “dobre vijesti o tome što je prije moguće”.

    Rubio je naveo da je dobra vijest što su oslobođeni svi američki državljani koje je Hamas držao kao taoce.

    – Postoji veoma jednostavno riješenje za ono što se dešava u Gazi – osloboditi sve taoce, položiti oružje – i rat se završava. Hamas očigledno ne pristaje na ovo. Vitkof već nedjeljama radi na ovome danonoćno – naveo je američki državni sekretar.

    On je ocijenio da je postignut “značajan napredak u pregovorima” i da je dogovor “blizu”.

  • Da li je BiH zakasnila na evropski voz?

    Da li je BiH zakasnila na evropski voz?

    Nakon što je BiH izgubila deset odsto od oko milijardu evra, koliko bi teoretski mogla povući iz evropskih fondova za Plan rasta, može se postaviti pitanje da li je BiH na putu da izgubi priključak na evropski voz.

    Iako treba ostaviti mogućnost da će političke i ekonomske elite u BiH shvatiti ozbiljnost situacije, sve je izglednije da će zbog izborne kampanje za 2026, koja je već počela, sve reforme biti stavljene po strani, što će značiti dalji zaostatak na evropskom putu.

    Iako je EU, van svake sumnje, i dalje zainteresovana za proširenje na zapadni Balkan, uključujući i BiH, sve više prevladava uvjerenje da spremnosti za sprovođenje reformi nema i da je možda vrijeme da se politika proširenja, ako ne formalno, onda barem suštinski, preispita i da se shvati da, osim Crne Gore, možda nijedna zemlja u regionu više neće moći postati članica.

    I ranije su pojedine zemlje EU, posebno one koje uplaćuju najviše novca u zajedničku evropsku kasu, pokazivale skepsu, ali sada ta skepsa postaje sve proširenija.

    Iako su šanse BiH da postane članica EU sve slabije, to ne znači da će saradnja, pa i integracije s EU, stati.

    Na primjer, izvjesno je da će BiH, prije ili kasnije, ući u neke aspekte zajedničkog evropskog tržišta, pa čak i zajedničke valute.

    Pojašnjenja radi, i danas postoje zemlje van EU koje su dio evropske ekonomske zone, poput Švajcarske i Norveške, i imaju evro kao zvaničnu valutu, poput Crne Gore, iako Evropska centralna banka formalno ne priznaje njeno članstvo. Ovaj model integracija pokazuje da postoje različiti nivoi saradnje i integracija kojima BiH može pripadati, a da ne postane članica EU.

    Jedna od mogućnosti je da BiH postane članica Šengen zone. Ona bi time mogla značajno doprinijeti evropskoj bezbjednosti, posebno u pogledu suzbijanja ilegalnih migracija i organizovanog kriminala, a da nije punopravna članica EU i uživa pogodnosti slobodnog putovanja.

    Međutim, i za ove vrste integracija biće potrebna politička volja u BiH, koje, za sada, nema.

    Ulazak u Područje zajedničkog plaćanja (SEPA), koji je za naše susjede poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, bio gotovo rutina, za BiH se pokazuje kao nepremostiva prepreka.

    Kada bi BiH postala dio ovog područja, to bi značilo značajne pogodnosti, poput jeftinog prebacivanja novca u inostranstvo, i popravilo bi se poslovni ambijent u zemlji, ali političkim elitama u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru to nije u vrhu prioriteta.

    EU je, posebno Delegacija u Sarajevu, sve ove godine pokazivala i više nego dovoljno spremnosti da pomogne BiH, ali to nije bilo dovoljno, jer u BiH jednostavno nema dovoljno apetita i motivacije da se radi na reformama.

    Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, smatra da EU BiH u kontekstu rata u Ukrajini ne vidi kao društveno ili političko pitanje, već kao sigurnosno pitanje radi potencijala ruskog uticaja i kao prozor za rusku propagandu i dezinformacijske propagande.

    “Sve dok traje i sam rat, a i kad se sve to završi – BiH će ostati na agendi. Pitanje je sad samo da li će raditi više i ulagati više u političku situaciju u BiH, kako bi se prevazilazila ta kriza i da bi BiH nastavila sa planom reformi i korištenja novca, koji sad gubi zbog političke krize.

    Čini se da će doći do neke vrste prvog pokušaja političkog reseta kroz odluku suda vezano uz Milorada Dodika, pa će se onda vidjeti kako će politička elita nastaviti. Ali kako izgleda, za sad pravi reset će moći doći nakon sljedećih izbora, tako da sve ide u prilog ideje Luiđija Soreke, šefa Delegacije EU u Sarajevu, da će ozbiljan rad biti moguć od 2027”, smatra Kočan.

  • Dodik: Ne može se priznati država koja faktički ne postoji

    Dodik: Ne može se priznati država koja faktički ne postoji

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da priznanje Palestinske samouprave kao države bez bilo kakvog dogovora s Izraelom, nije čin mira, već presedan koji ruši međunarodno pravo i arhitekturu globalne stabilnosti, te naveo da se ne može priznati država koja faktički ne postoji.

    “Zato snažno podržavam jasan i racionalan stav Izraela i ogromnog dijela međunarodne zajednice da se jednostranim političkim gestovima ne rješavaju decenijski sukobi, već se stvaraju novi problemi”, naveo je Dodik na društvenoj mreži “X”.

    On je dodao da Francuska i Velika Britanija svojim potezima pokušavaju da tuđim životima liječe sopstvene geopolitičke frustracije, gurajući svijet ka još dubljoj nestabilnosti.

    “Mir između Izraela i Palestine može nastati, prvo kroz eliminaciju terorističke organizacije Hamas, a potom kroz dogovor jevrejskog i palestinskog naroda, a ne kroz simbolične i ishitrene odluke koje ignorišu realnost na terenu”, smatra Dodik.

    Prema njegovim riječima, međunarodno pravo ne može biti alat za politički pi-ar.

    “I kad mnogi biraju da ćute, Republika Srpska neće – jer mi znamo šta znači kad drugi pokušavaju da kroje sudbinu bez vas”, poručio je Dodik, prenosi Srna.