VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dispečerki godina dana zatvora

    Dispečerki godina dana zatvora

    Dragica A., optužena da je, kao dispečer na prijemu poziva u Službi hitne pomoći Doma zdravlja Banjaluka, nesavjesno postupila kada je Nemanja Cvijić zvao Hitnu, moleći za spas svog brata Srđana Cvijića (31) iz Srpca, nakon čega je tridesetjednogodišnjak preminuo, danas je u Osnovnom sudu u Banjaluci osuđena na godinu dana zatvora.

    Kako javlja novinar “Nezavisnih novina”, ona se rasplakala nakon presude, na koju i tužilaštvo i odbrana mogu izjaviti žalbu.

    Sutkinja Danijela Božić rekla je da  optuženoj nije stavljeno na teret da je prouzrokovala smrt Cvijića, nego osnovni oblik krivičnog djela – da je kao medicinski radnik postupila suprotno dužnosti.

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ju je optužilo za neukazivanje ljekarske pomoći, a optužnicu je potvrdio Osnovni sud u Banjaluci, gdje je danas izrečena prvostepena presuda za ovaj potresan slučaj, koji datira iz septembra 2020. godine.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, u optužnici se navodi da optuženu terete da se o zakon ogriješila u dispečerskom centru Službe hitne medicinske pomoći s edukativnim centrom Doma zdravlja Banjaluka.

    “Postupajući suprotno svojoj dužnosti medicinske sestre – tehničara, radeći na poslovima dispečera na prijemu poziva, odbila je da ukaže medicinsku pomoć licu kome je takva pomoć bila potrebna i koje se nalazilo u stanju neposredne opasnosti za život”, navodi se u optužnici.

    Kako se dodaje, nakon što je na broj telefona Službe hitne medicinske pomoći pozvao Nemanja Cvijić, ona je poziv primila.

    “On ju je obavijestio da njegov brat Srđan Cvijić drugo veče zaredom ima napad astme, da ne može disati, da ne može hodati, da je inače astmatičar, da je i ranije imao napade, ali da nikada nisu bili ovoliki, te da mu ne pomaže lijek ventolin te tražio da medicinski tim vozilom Hitne pomoći dođe po njegovog brata u Ulicu Petra Mećave, a ona nije uputila mobilni medicinski tim Službe hitne medicinske pomoći na zahtijevanu medicinsku intervenciju”, ističe se u optužnici.

    Ona je, terete je iz Tužilaštva, Nemanji Cvijiću rekla da brata doveze automobilom, a nakon što joj je Nemanja rekao da nema vozilo, rekla mu je da uzme taksi ili pozove nekog drugog.

    “Nakon toga je Srđan Cvijić taksi vozilom dovezen u Službu hitne medicinske pomoći Dom zdravlja Banjaluka i primljen u ovu službu 29. septembra 2020. godine 50 minuta nakon ponoći bez znakova života, bez svijesti, pulsa i disanja, širokih zjenica, modar (cijanotičan), te je kod njega konstatovan srčani zastoj, nakon čega je premješten u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske – Banjaluka, gdje je u 1.25 nastupila smrt”, ističe se u optužnici.

  • Lavrov: Trgovinski sporazum SAD i EU vodi ka deindustrijalizaciji Evrope

    Lavrov: Trgovinski sporazum SAD i EU vodi ka deindustrijalizaciji Evrope

    Trgovinski sporazum SAD i EU dovešće do deindustrijalizacije Evrope, a američki energetski resursi biće znatno skuplji od ruskih, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    On je na 11. Sveruskom obrazovnom forumu za mlade “Teritorija značenja” rekao da je jasno da će takav pristup dovesti do prebacivanja investicija iz Evrope u SAD.

    – Naravno, to će biti veoma snažan udarac, prije svega za energetske cijene, odliv investicija, evropsku industriju i evropsku poljoprivredu – naveo je Lavrov.

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je juče da su se SAD i EU saglasile u vezi sa novim trgovinskim sporazumom, koji predviđa, između ostalog, uvoz američke robe na evropsko tržište bez carina, dok će osnovna carina na uvoz evropske robe na američko tržište iznositi 15 odsto.

    Osim toga, EU se obavezala da kupuje tečni prirodni gas, nuklearno gorivo i oružje iz SAD.

  • Marin Le Pen: Trgovinski sporazum SAD i EU fijasko za Evropu

    Marin Le Pen: Trgovinski sporazum SAD i EU fijasko za Evropu

    Trgovinski sporazum između SAD i EU je fijasko za Evropu, suverenitet EU nakon takvog asimetričnog sporazuma znatno se urušava, a pod teretom “briselske birokratije” gotovo sasvim nestaje, izjavila je lider francuske desničarske partije Nacionalno okupljanje Marin Le Pen na društvenoj mreži “Iks”

    – Trgovinski sporazum između Ursule fon der Lajen i Donalda Trampa je politički, ekonomski i moralni fijasko – prokomentarisala je Le Pen.

     

    Partija Nacionalno okupljanje je najbrojnija jednopartijska poslanička grupa u Nacionalnoj skupštini (donjem domu parlamenta) Francuske, sa 123 od ukupno 577 mjesta.

    U nedjelju je predsjednik SAD Donald Tramp, nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle dogovor po kojem će carina na svu robu iz Evrope koja se uvozi u SAD iznositi 15 odsto, dok EU neće naplaćivati carine na američke proizvode.

    Prethodno je Trampova administracija najavljivala uvođenje novih trgovinskih carina u visini od 30 odsto na cijeli izvoz iz EU. Tramp je postignute dogovore s EU nazvao “najvećim u istoriji”.

  • Orban: Donald Tramp je Ursulu Fon der Lajen “pojeo za doručak”

    Orban: Donald Tramp je Ursulu Fon der Lajen “pojeo za doručak”

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se trgovinski sporazum Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država ne može smatrati pravim dogovorom jer predsjednik SAD Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, kako ocjenjuje, nisu bili ujednačeni pregovarači.

    – To uopšte nije dogovor. Tramp je Fon der Lajenovu pojeo za doručak. Desilo se ono što smo i mislili da će da se desi, imajući u vidu da je Tramp teška kategorija pregovarača, a gospođa predsjednica perolaka – izjavio je Orban, a prenio Rojters.

    Orban je naveo i da je sporazum EU i SAD nepovoljniji od onog koji je Vašington nedavno sklopio sa Londonom, a u skladu sa kojim većina britanskih proizvoda koji se izvoze u Ameriku podliježe carinskoj stopi od 10 odsto.

    Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su trgovinski sporazum sinoć u Škotskoj, po kome će, između ostalog, proizvodi iz EU u Americi biti ocarinjeni sa 15 odsto.

    Tramp je naveo da će EU u SAD investirati 600 milijardi dolara i da će kupiti energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kao i američku vojnu opremu.

  • Dodik: Niko ne može da dijeli Srbe

    Dodik: Niko ne može da dijeli Srbe

    Dijeliti Srbe na prekodrinske i neke druge, uskraćivati im pravo da dođu i vole Srbiju, kao što priča Zlatko Kokanović samo je fašistička izjava. Nema tu pameti, poručio je u razgovoru za Alo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    Reagujući na Kokanovićevu izjavu, kojom se Srbima prebrojavaju krvna zrnca, Dodik je rekao da Srbima iz Republike Srpske niko, pa ni taj osrednji političar ne mogu da zabrane da Srbiju osjećaju i vole kao svoju zemlju.

    – Ko je taj što bi da nam zabrani da dođemo u Srbiju i da je volimo? To je jedan kreten koji se, kao još neki, pojavljuju u javnosti samo sa jednim ciljem. Da naprave podjelu među Srbima, da siju mržnju i razdor – naglasio je Dodik.

    Dodao je da su to u prošlosti radili samo neprijatelji srpskog naroda.

    – To su radili okupatori, osmanlije… Nama, u Republici Srpskoj, to nije interes. Mi ne želimo podijeljenu i slabu Srbiju. Naprotiv. Samo jaka Srbija je ono što svi Srbi žele – kaže Dodik.

    Prema Dodikovim riječima, umjesto širenja mržnje i prijetnjama da će nekoga protjerati, ili da neki Srbi nisu dobrodošli u Srbiju, opoziciji u Srbiji bilo bi bolje da ima konstruktiniji pristup.

    – Mi, iz Republike Srpske, to znamo. Volimo Srbiju, niko, pa ni takvi kreteni, moram tako da kažem, kao što je taj Kokanović ne mogu to da promjene. Očigledno je riječ o čovjeku koji nema neku naročitu političku inteligenciju. Da je drugačije, znao bi da nam je svima u interesu da Srbija bude jaka i stabilna. Srbija, pod rukovodstvom predsjednima Aleksandra Vučića upravo to radi. Razvija se, jača iz dana u dan. To je ono što raduje i što treba da raduje svakog ko voli Srbiju. A mi je volimo. Niko, ponavljam, niko nas neće spriječiti da je volimo i dalje, da se radujemo svakom njenom uspjehu i da sa punim srcem svaki put dođemo u našu Srbiju – jasan je Dodik.

    Podsjećanja radi, Zlatko Kokanović je prije nekoliko dana, govoreći na skupu protiv Rio Tinta u Valjevu, koji je on i organizovao, optužio Srbe iz Hrvatske i BiH da su manje vrijedni.

  • “Sporazum s Amerikom je predaja, za Trampa smo samo kolonija”

    “Sporazum s Amerikom je predaja, za Trampa smo samo kolonija”

    Njemački mediji smatraju da je sporazum koji su sklopili američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen praktično deklaracija o predaji, a da Tramp Evropu ne tretira kao prijatelje nego kao koloniju.

    “Za Trampa, to je običan dil; za Evropu, to je deklaracija o predaji. Sastanak između predsjednika SAD-a i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u škotskom golf klubu Turnberry završio se kao Jalta bez rata. Za razliku od istorijskog originala iz 1945. godine, u kojem su pobjedničke sile Svjetskog rata riješile raspodjelu moći u Evropi, ovaj put je za stolom bila poražena sila”, piše njemački Focus.

    U autorskom tekstu ističu da Evropa nije imala mnogo toga za reći, i da je posao fon der Lajenove bio samo da dođe na sastanak i sasluša šta joj je priredio Tramp pod motom “Amerika ispred svega”.

    Govorila je o “ponovnom uravnoteženju” u transatlantskim odnosima i hrabro se držala kada je izjavila: “To je bio težak posao koji smo morali obaviti. Ali hvala vam i na razgovorima koje smo više puta vodili na putu do našeg cilja – sada smo ga postigli.”

    “Ponekad bi se čak moglo pomisliti da je ona trbuhozborac američkog predsjednika. U pravom Trampovom stilu, rekla je: “Ovo je velika stvar, ogromna stvar.” Zaista jeste – ali za njega, ne za nju”, zaključuje ovaj njemački magazin.

    Podsjećaju da EU ostaje zona nulte tarife za Amerikance, i da se fon der Lajenova odlučila da ne odigra kartu koju su Evropljani imali kao adut u pregovorima – tarife na američku robu poput motocikala, viskija i agruma, kao i kaznene mjere protiv Googlea i drugih.

    “Njegova smjelost je praćena njenom blagošću. Tramp je dva puta ponovio koliko je zadovoljan ovom evropskom poslušnošću: “Oni otvaraju svoje zemlje za trgovinu bez tarifa. To je vrlo važan faktor.” Zaključak: Ucjena funkcioniše. Način na koji nam američki predsjednik nameće svoje zalihe energije i prisiljava nas da kupujemo oružje u trgovačkim centrima Lockheed Martina i drugih je neuporediv. Ovako se ne ponašate prema svojim već prema svojim kolonijama. Ove tarife su, zapravo, počast Trampu”, navodi Focus.

  • Zašto opada interesovanje građana za ulazak BiH u EU?

    Zašto opada interesovanje građana za ulazak BiH u EU?

     U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

    Naime, najveći procenat, od 80,6 odsto građana koji su za ulazak BiH u EU, iznosio je 2021. godine, a onda je iz godine u godinu padao.

    Tako je 2022. godine iznosio 77,4 odsto, 2023. godine je bio 73,3 odsto, 2024. 71,2 odsto, a sada nije ni 70 odsto.

    Zanimljiva je još jedna činjenica: interesovanje građana FBiH za ulazak u EU je doslovno svake godine veće nego interesovanje građana Republike Srpske.

    To je pokazalo i najnovije istraživanje, koje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

    “U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

    Borislav Paraš, Banjalučanin koji živi i radi u Štutgartu, kaže da je sve manji entuzijazam građana BiH za ulazak u EU donekle očekivan.

    “EU se više ne doživljava kao obećano područje, ni u EU nije lako, a ekonomske i političke krize su sve prisutnije. Istovremeno, proces pristupanja traje dugo i djeluje neizvjesno, što dodatno smanjuje povjerenje. Ipak, EU i dalje simbolizuje stabilnost, jače institucije i bolju perspektivu. Sa sigurnošću mogu reći da joj danas građani prilaze sa više opreza i realnijim očekivanjima”, kaže Paraš.

    Žarko Cvijić, Banjalučanin koji se bavi istraživanjem stavova javnog mnjenja, takođe nam je potvrdio da je pri anketiranju građana primijetio da iz godine u godinu raste skepticizam prema EU.

    “Smatram da je i u posljednjem periodu dosta ljudi otišlo, ali je intenziviran i povratak naših ljudi. Mislim da je i to uticalo na ovakve rezultate, jer ranijih godina nije bilo tolikog povratka. Sada i naši građani imaju realniju sliku o stanju u EU. Primjer nam je i Hrvatska, koja je prije 12 godina postala članica evropske porodice zemalja. Mnogo građana se odselilo iz Hrvatske, izgubili su svoju valutu, dobili su evro, a rast cijena u istom procentu nisu ispratile plate”, kaže Cvijić.

    Cvijićeve riječi potvrđuju i stručnjaci…

    Sociolog Vladimir Vasić, naime, takođe kao primjer navodi Hrvatsku, koja je, kaže, doživjela egzodus vlastitog stanovništva kada su ušli u EU. Vasić, pritom, ističe da se sada vidi da je EU zavisna od nekih drugih centara moći, što pokazuje i slučaj sukoba u Ukrajini.

    “Iscrpljuju se resursi iz Evrope, ona se na neki način ucjenjuje zarad nekih većih svjetskih interesa. Mislim da Evropa funkcioniše po onom principu da može da zavodi red kod nekih nerazvijenih država i politika, a zapravo ne pravi red u vlastitoj kući. Niti je više politika EU stabilna, niti joj je ekonomija stabilna kao prije”, naveo je Vasić.

    Direkcija za evropske integracije saopštila je da su glavni razlozi zašto građani podržavaju ulazak BiH u Evropsku uniju sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4 odsto), mir i politička stabilnost (29,1 odsto), poštovanje zakona (28,9 odsto) te poboljšanje infrastrukture (8,8 odsto).

    “Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju su veći troškovi života i porezi (36,6 odsto), a potom slijede gubitak raznolikosti (20,2 odsto), iseljavanje stanovništva (17 odsto), prevelika centralizacija (9,1 odsto) te povećanje birokratije (8,4 odsto)”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

    Prema mišljenju građana, Evropska unija je zainteresovana za pristupanje BiH u najvećoj mjeri zbog prirodnih resursa (38,1 odsto), osiguranja mira i stabilnosti (20,1 odsto) te širenja evropskog tržišta (19,8 odsto).

    Najveći broj ispitanika, njih 34 odsto, smatra da će BiH ući u Evropsku uniju za najviše 10 godina, a 51,5 odsto građana smatra da evropski put BiH nema alternativu.

    Ukupno 42,4 odsto ispitanika smatra da će najviše koristi od ulaska BiH u EU imati mladi, dok 18,9 odsto smatra da će imati političari, a 10,4 odsto ispitanih da će to biti studenti.

  • Dodika, Viškovića i ministre opslužuje preko 50 savjetnika

    Dodika, Viškovića i ministre opslužuje preko 50 savjetnika

    Ministri u Vladi i premijer Srpske očigledno ne mogu sve da postignu sami pa su angažovali,bar zvanično, 22 savjetnika, a koliko ih je nezvanično, to se ne zna. Ne zaostaje ni služba Predsjednika Srpske, pa tamo obitava oko 30 savjetnika. Istražili smo koja je njihova funkcija i da li zasluženo primaju plate.

    Prema Zakonu o republičkoj upravi, svaki ministar može imati najviše dva savjetnika. Neki su to pravo iskoristili, neki imaju tri a neki jednog savjetnika. Ipak, ono što godinama javnost pokušava saznati ko su ti ljudi, koliko ih plaćamo i zašto ih ne poznajemo. Novinarka Sanja Krasić Božić, koja godinama prati ovu temu, kaže da je politika ušla u sve pore društva jer se na mnoge pozicije dolazi stranačkom ili drugom vrstom podobnosti, a ne zbog stručnosti lica.

    „To je izgleda sve normalno u zemlji u kojoj se fotelje dijele kao nagrada za lojalnost, a ne kao neke ozbiljne i odgovorne funkcije. Da sistem funkcioniše kao što ne funkcioniše mi se ne bismo morali ni pitati ko su savjetnici ko su ministri šefovi kabineta savjetnici savjetnika itd jer bi rezultati govorili umjesto njih“, kaže Sanja Krasić Božić, novinar Srpskainfo.

    A rezultate rada 22 savjetnika koliko ih trenutno ima u Vladi, još uvijek zvanično nemamo. Oni su raspoređeni tako da najviše savjetnika ima Premijer Srpske, čak tri, dok su ministarstva podijelila po jednog ili dva savjetnika. Za njihove plate pojedinačno, izdvaja se mjesečno nešto više od 2 500 KM koliko iznosi prosječna plata savjetnika u Vladi Srpske. Politikolog Mladen Bubonjić kaže da ovde nije sporno postojanje savjetnika nego netransparentnost u radu.

    “Javnost treba da zna jer se plaćaju iz budžeta odnosno parama naroda. S druge strane kad se sazna ko su ti savjetnici postavlja se pitanje da li neko ko ima malo godina života bez obzira na školovanje prosjek bilo šta da li ima dovoljno iskustva u određenoj oblasti da može da savjetuje određene političare”, smatra Mladen Bubonjić, politikolog.

    Ne zaostaje ni služba Predsjednika Srpske koja je angažovala oko 30-ak savjetnika. Oni navodno primaju funkcionalni dodatak, i angažovani su bez zasnivanja radnog odnosa. Opozicija smatra da je jedina funkcija imenovanja savjetnika da se namire apetiti stranaka vladajuće koalicije dok efekti gotovo da ne postoje.

    “Ako je istinit podatak da kabinet predsjednika ima 31 savjetnika onda možemo obrnuti teze da pitamo da li je on toliko neznalica da mu treba 31 savjetnik, a da drugi predsjednici u regionu imaju manji broj savjetnika. Osim rasipanja javnog novca ovde se šalje poruka javnosti da, ako ste politički podobni, onda ima za vas mjesta i na državnim jaslama u bilo kom obliku”, kaže Jelena Trivić, predsjednik NF.

    I nije problem da pozicija savjetnika postoji, tako je u svim državama svijeta. Ono što je sporno je to da su u svijetu savjetnici eksperti za oblasti za koje su postavljeni i često taj posao obavljaju besplatno, dok kod nas savjetnička fotelja uglavnom predstavlja nešto drugo. I kao da ni to nije dovoljno,sada i penzioneri mogu biti savjetnici što im je omogućeno Izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.

  • Banjaluka i dalje bez odgovora o sudbini teniskog kompleksa

    U neposrednoj blizini parka “Mladen Stojanović” i dalje stoji velelepni teniski kompleks, objekat koji od samog početka izaziva brojne sumnje i kontroverze. Iako izgrađen uz veliku pompu, danas uglavnom zjapi prazan. Osim što je 2023. godine poslužio za održavanje turnira “Srpska Open”, kompleks od tada nije ugostio nijedan događaj od sličnog značaja.

    Građani s pravom postavljaju pitanja: Ko je stvarni vlasnik? Zašto objekat propada? Kolika su stvarna ulaganja? Javnost, do danas, nije dobila jasne odgovore.

    Banjaluka je u proljeće 2023. bila domaćin prestižnog teniskog turnira, kada su na terenima nastupila velika imena svjetskog tenisa, uključujući i Novaka Đokovića. Tada se govorilo da je u izgradnju kompleksa uloženo oko 38 miliona KM sa republičkog nivoa i dodatnih 15 miliona iz gradskog budžeta.

    “O teniskom kompleksu se priča od samog početka, jer je gradnja pratila niz neregularnosti. Nije bilo regulacionog plana, nisu postojale potrebne dozvole, a izvještaj o tome kako su trošena sredstva nikada nismo dobili”, izjavila je za Srpskainfo odbornica Dijana Ješić.

    Iako je tada gradska skupština odlučila da kompleks po završetku turnira pređe pod okrilje Grada, to se, prema svemu sudeći, nije realizovalo. Na upit o upravljanju objektom, iz Grada su poručili tek da “kompleksom upravlja Teniski savez Republike Srpske”.

    “Grad je, prema dostupnim informacijama, uložio 15 miliona KM, a uz to idu i troškovi zemljišta, uređenja parka, okolnih saobraćajnica poput Ulice Olimpijskih pobjednika. Koliko je stvarno novca otišlo, ne znamo. Pominje se iznos od preko 50 miliona maraka. A imamo nešto što apsolutno ničemu ne služi, što građanima ne donosi nikakvu korist i što svakim danom sve više propada”, upozorava Ješićeva.

    Ona podsjeća da se prilikom izgradnje često govorilo da je riječ o investiciji u sport i mlade, ali smatra da takve tvrdnje ne stoje.

    “Jasno je da tenis nije masovni sport, jer je veoma skup. I na kraju krajeva, jedan teniski teren neće uticati na to da se ljudi počnu baviti tim sportom. Uz to, ATP čak ni nije tražio taj teniski teren. Gradili su ‘na vrat na nos’ samo da bi nešto pokazali”, ističe ona.

    Sličan stav ima i odbornik Boran Bosančić, koji smatra da prostor treba konačno biti uređen i stavljen u funkciju.

    “Stanje je trenutno najgore. Činjenica je da tu još ima ulaganja, ali je najgore stanje da prostor, na tako dobroj lokaciji, ne služi ničemu”, rekao je Bosančić za Srpskainfo.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je najavljivao brojne sadržaje za taj prostor – od kulturnih manifestacija, sajmova i sportskih događaja, do prostora za fitnes i ugostiteljstvo. Govorilo se i o izgradnji pokretnog krova nad centralnom arenom. Međutim, do danas se malo toga od navedenog i dogodilo.

    Kada je portal Srpskainfo pokušao da sazna konkretno – da li se teniski centar koristi, u koje svrhe, da li su gradske institucije nešto organizovale u tom prostoru ili postoje planovi za ovo ljeto – iz Grada je stigao samo kratak odgovor: “To je u nadležnosti Teniskog saveza Republike Srpske.”

    Na dodatno pitanje da li je kompleks u vlasništvu Teniskog saveza Srpske, odgovor je bio jednako štur – “Teniski savez Srpske upravlja pomenutim kompleksom”.

  • Presuda Dodiku: Pravni epilog ili nova politička drama?

    Presuda Dodiku: Pravni epilog ili nova politička drama?

    Drugostepena presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku očekuje se do kraja ove sedmice, a tenzije koje je ovaj proces izazvao teško da će se smiriti bez obzira na ishod. Prvostepenom presudom izrečenom prije šest mjeseci, Dodik je zbog nepoštivanja odluka Kristijana Šmita – kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika – osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS.

    U međuvremenu, politička drama dodatno je produbljena istragama protiv Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, zbog navodnog napada na ustavni poredak BiH. Nepojavljivanje pred Tužilaštvom dovelo je do raspisivanja potjernica, ali su one povučene nakon što su trojica najviših funkcionera Republike Srpske pod, najblaže rečeno, neuobičajenim okolnostima, ipak dali iskaz u Sarajevu.

    Takav razvoj događaja samo je produbio jaz u javnom povjerenju. Umjesto pravne jasnoće, otvorena su pitanja: šta se tačno dešavalo iza zatvorenih vrata, ko je s kim pregovarao, kakvi su ustupci dati – i za čiju korist?

    „To je dobra ilustracija stanja duha i svijesti ovog društva. Možemo pretpostaviti moguće scenarije vezane za pravosnažnu presudu. Bitno je skrenuti pažnju na kontekst u kojem se ona iščekuje“, upozorava politički analitičar Tanja Topić.

    Ona podsjeća da je Dodikov odlazak u Sud BiH i momentalno ukidanje pritvorskih mjera izazvalo talas teorija zavjere i sumnji u dogovore koji uključuju „dijelove međunarodne zajednice, obavještajne strukture, bitne političare iz sve tri etničke zajednice i pravosudne institucije“.

    U tom vakuumu između prava i politike, stvarna dilema nije samo hoće li Dodik biti pravosnažno osuđen, oslobođen ili djelimično amnestiran. Ključno pitanje je: da li će i u kojoj mjeri moći da ostane na političkoj sceni?

    Politička analitičarka Ivana Marić vjeruje da će bez obzira na ishod presude, reakcije biti žestoke i podijeljene.

    „To će kratkoročno dovesti do usijanja političke situacije. Dugoročno, dobro je da se ta priča konačno, pa na bilo koji način završi“, kaže Marićeva.

    Ona podsjeća i na slučaj Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, koji je oslobođen u prvostepenom postupku, sugerišući da se nešto slično može desiti i u Dodikovom slučaju.

    „Mislim da je glavno pitanje to da li će Dodik moći zadržati svoju političku funkciju. Nakon što prođe početni talas reakcija, koji će trajati nekoliko dana i gdje će svako braniti svoje stavove i napadati Sud BiH, doći će do smirivanja političke situacije – osim ako se potvrdi odluka o zabrani političkog djelovanja. U tom slučaju nastaviće se priča oko vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, čime će se ponovo uskomešati prašina na političkoj sceni“, zaključuje Marićeva.

    U suštini, kakva god bila odluka Suda BiH – oslobađajuća, djelimično ublažena ili potvrđujuća – ona neće zatvoriti političko poglavlje, već će otvoriti novo. Ako je pravda spora, u Bosni i Hercegovini je politika još sporija da iznjedri stabilnost. I dok javnost broji dane do presude, politički akteri već pripremaju nove narative – za sve moguće ishode.