VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Blizu dogovor o podjeli prihoda od ukrajinskih resursa

    Tramp: Blizu dogovor o podjeli prihoda od ukrajinskih resursa

     

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Države i Ukrajina blizu sklapanja dogovora o podjeli prihoda od ukrajinskih minerala u okviru napora da se okonča rat u Ukrajini.

    – Mislim da smo prilično blizu dogovora – rekao je Tramp na skupu Konzervativne političke akcije u Vašingtonu.

    Tramp je naveo da SAD žele da povrate milijarde dolara vojne pomoći koju je Vašington dao Kijevu tokom rata u Ukrajini, prenosi Rojters.

    On je dodao da Sjedinjene Države traže rijetke minerale, naftu ili bilo šta što mogu da dobiju.

    “Njujork tajms” prenio je ranije da je Trampova administracija u novom prijedlogu pozvala Ukrajinu da prepusti Sjedinjenim Državama polovinu prihoda od prirodnih resursa, uključujući minerale, gas i naftu, kao i zarade od luka i druge infrastrukture, bez bezbjednosnih garancija.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je

  • Brnabić: Izmjene Zakona o visokom obrazovanju pred Skupštinom vjerovatno 4. marta

    Brnabić: Izmjene Zakona o visokom obrazovanju pred Skupštinom vjerovatno 4. marta

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da su tokom prethodne nedjelje završeni razgovori između predstavnika svih državnih univerziteta u Srbiji i da je postugnut finalni dogovor o nacrtu izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, da su se svi univerzitet izjasnili da je to ono što su željeli i da to znači ispunjenje četvrtog zahtjeva studenata.

    Brnabić je, na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije, rekla da će se Nacrt izmjena i Zakona o visokom obrazovanju najverovatnije naći na dnevnom redu prve sjednice redovnog zasjedanja parlamenta 4. marta.

    – Očekujemo da Vlada sutra ili porekosutra na sjednici usvoji prijedlog izmjena i dopouna zakona o viskom obrazovanju i da ga uputi Skupštini Srbije na razmatranje – rekla je Brnabić.

    Ona je dodala da će nakon toga sljedeće nedjelje relevantni odbori razmotriti nacrt, odnosno Odbor za obrazovanje i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

  • Dodik: Sve odluke u vezi sa presudom biće političke i institucionalne

    Dodik: Sve odluke u vezi sa presudom biće političke i institucionalne

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da će sve odluke u vezi sa presudom Suda BiH biti političke i institucionalne.

    – Republika Srpska će do srijede i od srijede živjeti svoj miran život – napisao je predsjednik Srpske na svom Instagram nalogu.

    Dodik je dodao da će u utorak, 25. februara, zasjedati Narodna skupština, a da će na velikom skupu narod dati podršku institucijama Srpske.

    Predsjednik Srpske je napomenuo da je ove sedmice boravio u Budimpešti, gdje je u razgovoru sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom još jednom potvrđeno da Srpska može da računa na podršku Mađarske.

     

  • Vlado Đajić reizabran za predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka

    Vlado Đajić reizabran za predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka

    Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić reizabran je na mjesto predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, potvrđeno je na Izbornoj konferenciji u Banjaluci.

    Konferenciji prisustvuju predsjednik i potpredsjednik stranke Milorad Dodik i Željka Cvijanović.

  • Dodik: Eventualna presuda dokaz kršenja Ustava; Reakcija Srpske u dvije faze

    Dodik: Eventualna presuda dokaz kršenja Ustava; Reakcija Srpske u dvije faze

    Eventualna presuda Suda BiH biće dokaz koji pokazuje kršenje Ustava BiH, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik za televiziju Raša tudej Balkan i najavio reakciju Republike Srpske u dvije faze.

    – U prvoj fazi, Srpska će se boriti za ustavni poredak BiH. Ono što imamo u praksi BiH, nema u Ustavu: nema vojske, oružanih snaga BiH, nema SIPA, nema obaveštajne službe, nema ni suda, nema ni tužilaštva, nema ni indirektnih poreza, nema mnogih agencija, nema granične službe BiH – kaže Dodik.

    Dodaje da će se sve vratiti na taj nivo, a nakon toga će se donijeti zakon o izlasku iz ugovora o oružanim snaga.

    – Ako Sarajevo ne pristane da se vrati na Ustav BiH, Republika Srpska ući će u drugu fazu, koja podrazumijeva izlazak iz Dejtonskog sporazuma – poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik za televiziju Raša tudej Balkan.

    Naglasio je da će se u drugoj fazi direktno obratiti Srbiji kao Republika Srpska, zatražiti da se napravi sporazum o konfederaciji Srpske i Srbije, a kasnije i o federaciji i monetarnoj uniji sa Srbijom.

    Objasnio je kako se sudski proces protiv njega vodi po zahtjevu bivše američke administracije i njenog ambasadora Majkla Marfija.

    On je istakao da će biti uporni u želji za razgovorom iz kojeg bi bio isključen međunarodni faktor.

    – Ovo je neizdržvo, čini Bošnjake nervoznim, jer ne mogu da nametnu svoje rešenje, mi branimo neku našu poziciju, uvjereni da će to stati jednog dana, pa da modeliramo miran sistem, sad sam uvjeren da to ne može nikako, ali sam dovoljan racionalan da kažem – imate prvu fazu, vratite se na Ustav – rekao je Dodik.

  • Vanredni izbori u Njemačkoj, četvrti u novijoj istoriji

    Vanredni izbori u Njemačkoj, četvrti u novijoj istoriji

    U Njemačkoj se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori na kojima, prema istraživanjima javnog mnjenja, najveću šansu za pobjedu imaju konzervativci.

    Ovo su četvrti vanredni izbori u novijoj njemačkoj istoriji poslije Drugog svjetskog rata koji su raspisani nakon raspada trojne koalicije kancelara Olafa Šolca.

    Više od 59 miliona stanovnika Njemačke biraće 630 poslanika koji će imati mandat od četiri godine i zadatak da izaberu novog kancelara i vladu.

    Na izborima učestvuje 29 stranaka, ali će samo 10 imati kandidata u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

    Građani će glasati na biračkim mjestima od 8.00 do 18.00 časova, a odmah po njihovom zatvaranju biće objavljeni rezultati izlaznih anketa, dok se prve zvanične projekcije rezultata očekuju tokom izborne noći.

    Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija Njemačke /CDU/ i njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija /CSU/ vode u anketama i imaju 30 odsto podrške birača.

    Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku /AfD/ Alis Vajdel i Tina Krupala nalazi se na drugom mjestu sa 20 odsto podrške, potom slijede Socijaldemokrate /SPD/ Olafa Šolca sa 15 odsto, koji su pali na treće sa prvog mjesta koje su osvojili na izborima 2021. godine.

    Zeleni imaju podršku 13 odsto birača, Ljevica pet odsto, a i Slobodne demokrate i ljevičarski savez Sara Vagenkneht četiri odsto, pa je neizvjesno da li će preći cenzus od pet odsto da bi ušli u parlament.

    Sve predizborne ankete ubjedljivu prednost daju koaliciji CDU i CSU, a prema pojedinim prognozama, konzervativci mogu da osvoje do trećinu glasova i tako ostvare inicijativu u pregovorima o vladi i kancelarsko mjesto za Fridriha Merca.

    Merc je izričit da sa desničarima ne želi buduću koaliciju, što bi AfD ponovo ostavilo u opoziciji.

    CDU će partnere najvjerovatnije tražiti u socijaldemokratama ili zelenima.

  • SAD predložile nacrt rezolucije o Ukrajini, GS UN glasa o rezoluciji EU u ponedjeljak

    SAD predložile nacrt rezolucije o Ukrajini, GS UN glasa o rezoluciji EU u ponedjeljak

    Sjedinjene Američke Države danas su predložile nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija povodom obilježavanje treće godišnjice početka rata u Ukrajini, a Generalna skupština UN sastaće se u ponedjeljak da glasa o rezoluciji koju su predložile Ukrajina i EU.
    U kratkom nacrtu amerčke rezolucije, u koji je Rojters imao uvid, izražava se žaljenje zbog gubitka života tokom ”rusko-ukrajinskog sukoba” i ponavlja se ”da je glavna svrha Ujedinjenih nacija održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti i mirno rješavanje sporova“.

    U nacrtu se takođe “zahtijeva brzo okončanje sukoba i dalje poziva na trajni mir između Ukrajine i Rusije”.

    Ambasadori EU u Ujedinjenim nacijama sastaće se kako bi razgovarali o potezu SAD, rekle su diplomate.

    Tekst Ukrajine i EU, u koji je Rojters takođe imao uvid, ”ponavlja hitnu potrebu da se rat okonča ove godine i da se udvostruče diplomatski napori za smanjenje rizika dalje eskalacije i postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

    U tom nacrtu se ističe potreba za sprovođenjem prethodnih rezolucija Ujedinjenih nacija koje su zahtijevale od Rusije da povuče svoje trupe sa međunarodno priznate teritorije Ukrajine i insistiralo na tome da Moskva obustavi neprijateljstva.

    Generalna skupština usvojila je šest rezolucija o sukobu u prvoj godini, osuđujući Moskvu i zahtevajući od Rusije da povuče sve svoje trupe, a najveću podršku dobila je rezolucija iz oktobra 2022, kojom se osuđuje ruski “pokušaj nelegalne aneksije” četiri regiona u Ukrajini sa 143 države koje su glasale za.

  • Crnadak pozvao građane da ne idu na miting

    Crnadak pozvao građane da ne idu na miting

    Najnoviji politički triler sa Robertom Denirom, Zero Day, završava rečenicom “Svaki put kada uradite ispravnu stvar, spašavate svoju zemlju i činite je boljom”. Dobra poruka za utorak.

    Poručio je ovo poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak.

    On je pozvao građane Srpske da ne učestvuju na mitingu u Banjaluci, koji je najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

     

    – Uradite ispravnu stvar i spasite Srpsku, učinite je boljom. Odbacite poziv vlasti. Ne idite – rekao je Crnadak.

  • Dodik: Ne priznajem Šmita, a presuda mi je politička odluka

    Dodik: Ne priznajem Šmita, a presuda mi je politička odluka

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da proces protiv njega pred Sudom BiH nije pokrenut zbog kriminalnih djela, već zbog njegovog političkog djelovanja.

    „Ne sude meni zato što sam obio banku ili ukrao auto“, rekao je Dodik u intervjuu za Blic TV.

    Tokom razgovora, Dodik je iznio oštre kritike na račun brojnih političara, uključujući američkog predsjednika Džozefa Bajdena i lidera SDA Bakira Izetbegovića.

    „Bajden je globalni kriminalac. Dok je bio u Kongresu, govorio je da smo prljavi i nepismeni, a kasnije je puštao kerove na nas“, izjavio je Dodik u emisiji „Nije srpski ćutati“.

    Komentarišući izjavu Bakira Izetbegovića da bi, nakon izricanja presude protiv Dodika, jedan od scenarija mogao biti sukob u BiH, predsjednik RS je rekao da je takva tvrdnja besmislena.

    „Ko s kim da zarati? Budala je ako misli da će Srbi iz RS napasti Republiku Srpsku. I šta znači njegovo ‘mi iz BiH’? U Sarajevu se lažno predstavljaju kao da su oni cijela BiH“, kazao je Dodik.

    Dodao je da ne smatra realnim nijedan od scenarija koje pominje Izetbegović.

    „Mi smo jasno rekli šta ćemo raditi – tražićemo povratak na izvorni Dejton i poštovanje Ustava BiH. Da sam u normalnoj državi, za to bih dobio najviše odlikovanje, a ovdje je problem kada štitiš Ustav“, rekao je Dodik.

    Ponovio je da ne priznaje legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita te da smatra apsurdnim to što mu se sudi zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona koji je prošao sve procedure.

    Govoreći o političkoj situaciji u Republici Srpskoj, Dodik je rekao da je opozicija „minorna“ i da vladajuće stranke imaju dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS, što im omogućava da, ako žele, sami promijene i Ustav Republike Srpske.

    Na pitanje šta o tome misli gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, lider PDP-a, Dodik je kratko odgovorio: „Ne znam, nisam pratio.“

    O mogućnosti da se postupak protiv njega vodi kako bi bio eliminisan iz političkog života, Dodik je rekao da „nije ni pomislio da je to motiv“.

  • Fico: Ukrajinski cilj je “nerealan”

    Fico: Ukrajinski cilj je “nerealan”

    Briselski portal Politiko osvrnuo se danas na nedavnu posetu slovačkog premijera Roberta Fica Vašingtonu, ističući njegovu izjavu da je ukrajinski cilj potpunog vraćanja teritorije “nerealan”.

    Fico je to rekao komentarišući izjave američkog ministra odbrane Pita Hegseta, koji je početkom mjeseca rekao da Ukrajina neće postati članica NATO-a i da je ukrajinska ambicija da povrati cijelu svoju teritoriju nerealna.

    Govoreći o ratu u Ukrajini, Fico je rekao da, iako niko ne spori da je upotreba vojne sile Rusije u Ukrajini predstavljala kršenje međunarodnog prava, Rusija je imala ozbiljne bezbjednosne razloge za takav potez jer je, kako je rekao, dugo bila obmanjivana u vezi sa širenjem NATO-a.

    Takođe je naveo da “apsolutna većina zemalja članica EU, osim Slovačke i Mađarske, podržava ideju da rat u Ukrajini treba koristiti za slabljenje Rusije i politički i ekonomski.”

    Fico je u Vašingtonu, takođe, okrivio Evropsku uniju što se, kako je rekao, “gura za pregovaračkim stolom SAD i Rusije, iako tri godine otvoreno podržava rat u Ukrajini”.

    On je dodao da je “predsjedniku Zelenskom zapravo potreban taj rat, jer kada je rat, ne mogu da se održavaju demokratski izbori, a teško je istražiti gdje je završio veliki dio sredstava koji je dat Ukrajini”.

    Fico je pohvalio Trampov pokret “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (Make America great again), rekavši da on predstavlja “viziju koja odjekuje ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i širom svijeta”.

    U Slovačkoj, Ficoova “promoskovska i antievropska” politika izazvala je talas protesta koji su zahvatili više od 50 gradova i manjih naselja, navodi briselski portal.