VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Oni koji su u Novom Pazaru napali policiju biće pravno gonjeni; Bili uznemireni i Srbi i Bošnjaci

    Vučić: Oni koji su u Novom Pazaru napali policiju biće pravno gonjeni; Bili uznemireni i Srbi i Bošnjaci

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti i poručio da će napadači na policiju u Novom Pazaru odgovarati, kao i da je takvo ponašanje uznemirilo i Srbe i Bošnjake.

    On se prvo osvrnuo na napad na policiju u Novom Pazaru.

    “Ono što je za ljude najvažnije je to da ćemo sačivati mir i stabilnost, i Srbi i Bošnjaci su bili juče uznemireni, a to je ono što brine najveći broj ljudi.

  • Dragišić: Bošnjaci godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

    Dragišić: Bošnjaci godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

    Delegat u Klubu srpskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Marinko Dragišić izjavio je Srni da Bošnjaci u ovom vijeću godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što se pokazuje i u slučaju pokretanja bošnjačkog veta na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojim se predviđa formiranje pomoćnog sastava Policije Srpske.

    “Bilo je takvih bošnjačkih veta, dok sam ja ovdje, gotovo petnaestak i skoro da nijedan nije bio opravdan. Mislim da je i ovo zlopupotreba, jer pomoćni sastav policije imaju brojne zemlje u okruženju i šire. On se aktivira samo u slučaju elementarnih nepogoda, obezbjeđivanja velikih skupova i slično”, pojasnio je Dragišić.

    On je rekao da su se bošnjačke kolege u Vijeću izvinile zbog navođenja malog slova u riječi Srpska, koje je na mnogo mjesta napisano u prijedlogu odluke o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.

    “Oni su naveli da je to bila greška. Međutim, u toj prvoj odluci o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa na 10 mjesta je iza Republika koje bilo velikim slovom, Srpska bilo napisano malim”, naveo je Dragišić.

    On istakao da je na takve stvari reagovao zajedno sa kolegom iz Kluba srpskog naroda Ljubišom Krunićem, te da su zajedno upitali bošnjačke kolege da li je to greška ili namjerna provokacija.

    “Tvorac cijelog teksta je Dževad Mahmutović, delegat Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda. Prema njegovoj izjavi, riječ je o grešci, ali sve to je ostalo da titra u vazduhu. Pitao sam da li je to upereno i dalje protiv Srba i Srpske smatrajući da je to povreda i mog vitalnog interesa. A on je rekao da je to štampao pa fotokopirao, pa kopi-pejst. Uglavnom pravdao se, ali ništa”, rekao je Dragišić.

    Vijeće naroda Republike Srpske nije danas postiglo saglasnost u vezi sa pokretanjem postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, te je predmet upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda Srpske.

    Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima podrazumijeva utvrđivanje formalnopravnih uslova za uspostavljanje pomoćnog sastava policije radi podizanja bezbjednosti na viši nivo, posebno u periodima hitnih stanja izazvanih humanitarnim krizama.

  • U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare godinama unazad bile su obećane zemlje gdje je odlazilo mnogo radnika iz Bosne i Hercegovine. Međutim, za pet mjeseci ove godine svoj posao u ovim zemljama Evropske unije našlo je manje bh. državljana.

    Pokazuju to podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu za “Nezavisne novine” iz ove agencije, u Sloveniji se i dalje najviše zapošljavaju vozači, varioci, zidari, fasaderi, kao i bravari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdato 5.238 radnih dozvola, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.557 radnih dozvola”, navode oni.

    S druge strane, u Njemačku odlaze samo medicinske sestre, odnosno tehničari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Njemačkoj je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine ta brojka bila 99 osoba”, ističu oni.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da su pretpostavljali da će se smanjiti trend odlaska radnika, ali, kako kaže, ne zbog toga što su se ovdje značajno popravili uslovi, već što su tržišta gdje odlaze zahvatile krize.

    “Poznat je trend da naši radnici koji odlaze na rad u Sloveniju uglavnom ne rade na tržištu Slovenije, već su to uglavnom određene građevinske firme, koje pružaju usluge po Austriji i Njemačkoj. U baznoj industriji je došlo do značajnog smanjenja u proizvodnji i sve to je uticalo i na manju potražnju za radnom snagom”, kaže Škrebić za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, prema njegovim riječima, na tom tržištu se ne smanjuje potražnja za radnom snagom iz uslužnih djelatnosti.

    Kada je riječ o odlasku medicinskog kadra, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da se iscrpio broj medicinskih radnika koji bi mogli ići u Njemačku.

    “Na birou ih nema. Nema ko da ode. Oni koji su bili spremni da odu su već otišli. Ostali su zaposleni ovdje. Takođe, ljudi mijenjaju i branše. Sada, radeći u nekom boljem supermarketu, ljudi zarade tu platu ili i više radeći kao konobar”, kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje kadra u ovoj oblasti.

    Kako dodaje, razlog manjeg odlaska zasigurno nije bolja situacija u pomenutoj branši, već isključivo iscrpljen broj radne snage.

    Igor Gavran, ekonomista, istakao je da su brojke i dalje velike za Sloveniju, dok, prema njegovim riječima, sa Njemačkom nemamo takvu uvezanost nadležnih institucija.

    “I ovaj minimalni pad se prije svega može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH”, kaže Gavran i podsjeća da građani odlaze u inostranstvo i na druge načine.

    Inače, u posljednjih 10 godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo je u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo više od 13.000 bh. državljana.

    Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.

  • Ništa od popisa stanovništva

    Ništa od popisa stanovništva

    Dok u Bosni i Hercegovini traju pripreme da, najvjerovatnije od jeseni iduće godine, počne popis poljoprivrede, kojim ćemo, između ostalog, saznati koliko imamo ovaca, goveda i obradivih površina, prebrojavanje ljudi još nije ni na pomolu i niko ne daje odgovor na pitanje – kada će biti obavljeno.

    Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda parlamenta BiH, postavio je pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, interesujući se da li će Savjet ministara BiH u budžetskim izdvajanjima za ovu godinu uvrstiti sredstva za obavljanje popisa stanovništva.

     

     

    “Države širom svijeta popis stanovništva rade svakih 10 godina. Posljednji popis kod nas je obavljen 2013. godine. Strateški je važno za svaku državu pratili demografske parametre građana svoje države”, naveo je Đonlagić.

    Bosna i Hercegovina je, dodao je on, takođe trebala krenuti ovim putem.

    “Očekujemo da se i naša zemlja pridruži ‘normalnom’ svijetu koji ovo prikupljanje statističkih podataka obavlja rutinski. Sjedinjene Američke Države, sa svojih 330 miliona stanovnika, objavljuju popis svakih deset godina. Nažalost, BiH nije u stanju organizovati dva popisa zaredom unutar 10 godina”, naveo je Đonlagić.

    Iz Savjeta ministara BiH mu je stigao odgovor iz kojeg se može zaključiti da pare za ovu namjenu nisu ni zatražene.

    “U skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, svi budžetski korisnici su dužni podnijeti svoje prijedloge zahtjeva za finansiranje Ministarstvu finansija i trezora BiH, koje nakon provedenih konsultacija sa budžetskim korisnicima utvrđuje dodjeljivanje sredstava za svakog budžetskog korisnika. Uvidom u budžetski zahtjev Agencije za statistiku BiH za 2025. godine, utvrdili smo da budžetski korisnik nije iskazao potrebu za sredstvima za popis stanovništva u BiH”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ali, ako je za utjehu ljudima, odgođen je i popis životinja. Start je bio planiran za 1. oktobar 2025. godine. Međutim, iz Republičkog zavoda za statistiku su nam kazali da su se statističke institucije u BiH jednoglasno dogovorile da popis poljoprivrede prolongiraju na jesen sljedeće godine, odnosno za period od 1. oktobra do 15. decembra 2026. godine, što će, dodaju, svakako biti i zvanično precizirano odlukom čije usaglašavanje je toku.

    “Statističke institucije u BiH su do sada uradile značajan dio popisnih pripremnih aktivnosti poput glavnog metodološkog uputstva, popisnice sa pratećom aplikacijom za unos podataka na terenu, kao i Nacrt odluke o pripremi, sprovođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u BiH, kao osnovnog pravnog okvira kojim se regulišu sve popisne aktivnosti na nivou BiH”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Ipak, kako dodaju, sve ovo je nedovoljno, pa su statističke institucije jednoglasno zaključile da nisu ispunjeni svi uslovi za provođenja popisa tokom 2025. godine, te da je neophodno njegovo odlaganje za jesen sljedeće godine.

    “Statističke institucije u BiH su u ovom trenutku u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističke istraživanje. Stoga su sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije proveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Iz Agencije za statistiku BiH kažu da oni kao tehničko, profesionalno i neutralno tijelo sprovode popis stanovništva isključivo na osnovu odluke državnih organa BiH.

    “S obzirom na to da takva odluka još uvijek nije donesena, u ovom trenutku Agencija za statistiku BiH ne može precizirati kada će naredni popis biti proveden”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH za “Nezavisne novine”.

  • Tramp: SAD i Pakistan postigli trgovinski sporazum

    Tramp: SAD i Pakistan postigli trgovinski sporazum

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD i Pakistan postigle trgovinski sporazum koji podrazumijeva saradnju u razvoju pakistanskih naftnih rezervi.

    “Upravo smo zaključili sporazum sa zemljom Pakistan, kojim će Pakistan i Sjedinjene Države zajedno raditi na razvoju svojih ogromnih rezervi nafte. U procesu smo izbora naftne kompanije koja će voditi ovo partnerstvo”, napisao je Tramp na društvenim mrežama, prenio je Rojters.

    Iako Tramp nije pružio dodatne detalje o sporazumu, pakistanska ambasada u Vašingtonu nije komentarisala ovu vijest.

    Prethodno je pakistanski ministar spoljnih poslova, Ishak Dar, rekao da su SAD i Pakistan “veoma blizu” finalizacije trgovinskog dogovora, koji bi mogao da bude postignut u narednim danima.

    On je to rekao nakon sastanka sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

    SAD i Pakistan su tokom prethodnih pregovora naglasili značaj proširenja trgovine, posebno u oblastima kritičnih minerala i rudarstva.

    U saopštenju Stejt departmenta i pakistanskog Ministarstva spoljnih poslova, naglašena je važnost saradnje, a Dar je rekao da su obavljeni virtuelni sastanci i da je odbor zadužen da precizira naredne korake.

  • Evropski sud traži odgovor: Da li su Solak i Novalić imali pošteno suđenje u BiH?

    Evropski sud traži odgovor: Da li su Solak i Novalić imali pošteno suđenje u BiH?

    Evropski sud za ljudska prava u francuskom Strasbourgu (Strazburu) (ESLJP) objavio je na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici informaciju o predmetu i apelaciji Fahrudina Solaka, bivšeg direktora Federalne uprave civilne zaštite, i Fadila Novalića, bivšeg premijera Federacije BiH, protiv Bosne i Hercegovine.

    Sud podsjeća da je apelacija podnijeta 26. novembra prošle godine i 10. marta ove godine.

    Evropski sud za ljudska prava objavio je na što su se konkretno žalili Solak i Novalić, te šta sada Evropski sud očekuje od Bosne i Hercegovine i od apelanata, odnosno njihovih pravnih zastupnika.

    Inače, kako se primjećuje u objavi Suda u Strasbourgu, došlo je do greške u dijelu teksta koji se odnosi na presudu izrečenu pred Sudom BiH.

    Naime, navedeno je da su podnosioci zahtjeva Solak i Novalić osuđeni na “šest odnosno pet godina zatvora”.

    Greška u broju godina zatvora

    Greška se odnosi na navod od pet godina zatvora, jer Novalić je osuđen na četiri godine, prenosi Raport..

    U nastavku donosimo objavu Evropskog suda za ljudska prava o predmetu Solak i Novalić bez intervencija.

    “Zahtjevi se odnose na krivične postupke u kojima su podnosioci zahtjeva proglašeni krivima za krivična djela korupcije i osuđeni na šest, odnosno pet godina zatvora.

    U relevantno vrijeme, 2020. godine, prvi podnosilac zahtjeva bio je na čelu Federalne uprave civilne zaštite, a drugi podnosilac zahtjeva premijer Federacije Bosne i Hercegovine.

    Dana 14. novembra 2024. godine Ustavni sud je djelimično presudio u korist podnosilaca zahtjeva i utvrdio da je prekršen princip pretpostavke nevinosti u vezi s izjavama koje je dalo nekoliko javnih zvaničnika tokom krivičnog postupka.

    Nadalje, odbacio je kao neosnovane njihove preostale žalbe.

    Podnosioci zahtjeva se žale Sudu na opću pravičnost krivičnog postupka protiv njih. Obojica se pozivaju na član 6. stav 1. Konvencije, dok se prvi podnosilac zahtjeva u tom smislu poziva i na član 6. stav 3.

    Nadalje se žale da Ustavni sud nije uzeo u obzir sve javne izjave date u vezi s njihovim krivičnim postupkom, a koje su prekršile princip pretpostavke nevinosti, zagarantovan članom 6. stav 2. Konvencije.

    Očitovanje stranaka
    Konačno, drugi podnosilac zahtjeva se žali da je proglašen krivim za djelo koje u vrijeme počinjenja nije predstavljalo krivično djelo, što je kršenje člana 7. Konvencije”, stoji u objavi Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

    Dalje je pojašnjeno i na koje okolnosti Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu traži očitovanje od stranaka u postupku, odnosno Solaka i Novalića, te države Bosne i Hercegovine.

    ‘Da li su podnosioci zahtjeva imali pravično saslušanje prilikom odlučivanja o krivičnim optužbama protiv njih, u skladu sa članom 6 §§ 1 i 3 Konvencije (vidi, između mnogih drugih izvora, Murtazaliyeva protiv Rusije [Vv], br. 36658/05, 18. decembar 2018, i Moreira Ferreira protiv Portugala (br. 2) [Vv], br. 19867/12 , 11. jul 2017.)?

    Mogu li se podnosioci zahtjeva i dalje smatrati žrtvama kršenja načela pretpostavke nevinosti, zagarantovanog članom 6. stav 2. Konvencije, s obzirom na nalaze Ustavnog suda u njegovoj odluci od 14. novembra 2024. godine? Ako je tako, da li je došlo do kršenja ove odredbe Konvencije?

    Da li je djelo za koje je drugi podnosilac zahtjeva osuđen predstavljalo krivično djelo prema nacionalnom zakonu u vrijeme kada je počinjeno, kako je predviđeno članom 7. Konvencije (vidi, na primjer, Vasiliauskas protiv Litvanije [GC], br. 35343/05 , ECHR 2015, s daljnjim referencama)?”, završni je dio kompletnog teksta objavljenog na stranici Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

    Predmet kod zastupnika Bojana Bajića
    Faktički, aduti odbrane Novalića i Solaka su to što su političari govorili da su oni krivi i prije presude.

    Zatim, žale se na to što Ustavni sud BiH nije pobrojao sve političare koji su to izjavljivali, nego samo pojedine.

    Novalić još uz to tvrdi da ono što je on učinio u vrijeme kada je on to uradio nije predstavljalo krivično djelo.

    Novalić se osuđen za zloupotrebu položaja, pa bi trebalo značiti da toga djela nije bilo u Krivičnom zakonu FBiH 2020. godine, ali ti detalji će vjerovatno biti poznati naknadno, ukoliko se otvori proces u ovom predmetu.

    Sada se Solak i Novalić, odnosno njihovi pravni zastupnici, kao i Ured zastupnika Savjeta ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, trebaju očitovati o pitanjima koje im je uputio Sud.

    Raport saznaje da je u ovom predmetu zastupnik Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Bojan Bajić.

    Takođe, treba pojasniti da je činjenica da su mnogi političari prije nego što su Novalić i Solak pravosnažno presuđeni za korupciju govorili o njihovoj krivici, u stvari, najviše pomogli da Ustavni sud BiH uvaži dio Solakove i Novalićeve apelacije da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, zbog povrijeđenog principa presumpcije nevinosti.

    Novaliću najviše pomogli njegovi politički protivnici
    Paradoks je, u stvari, da su ključni osuđenici dobili novu šansu da traže pravdu pred višim instancama I omogućili da se otvori prostor za žalbu pred Ustavnim sudom BiH, a sada i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, zato što su drugi političari govorili da su Solak i Novalić krivi prije nego što je to dokazano pred Sudom BiH.

    Političke izjave, koje su prejudicirale krivicu, iako oni koji su pratili suđenje u ovom predmetu znaju kakvi su dokazi izvedeni i koliko je svjedoka govorilo o ovom slučaju, te da te izjave nikako nisu mogle uticati na konačnu presudu, pravo i pravila su takva da se niko ne može smatrati krivim dok mu se ne dokaže.

    Pravo na nepristrasno i pošteno suđenje, koje garantuju i Ustav BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima, može biti ozbiljno narušeno upravo kada političari komentarišu sudske postupke na način koji ne ostavlja prostor za pretpostavku nevinosti.

    A, je li se to uistinu odrazilo na suđenje Solaku I Novaliću, Evropski sud za ljudska prava tek će odlučivati i u tom slučaju, naložiti dalje, eventualne mjere Ustavnom sudu BiH koji će ih proslijediti Sudu BiH.

    Ne može direktno preinačiti presudu
    Svakako, treba ponoviti da Evropski sud za ljudska prava ne može direktno preinačiti ili poništiti postojeću domaću presudu, jer taj sud ne odlučuje o nečijoj nevinosti ili krivici, već o tome jesu li osuđenima tokom postupka povrijeđena osnovna prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Dakle,čak i ako ESLJP utvrdi da im je bilo prekršeno neko pravo, što ne znači da su nevini , već da, na primjer, nisu imali fer suđenje, ili da su zvaničnici javno prejudicirali ishod postupka i u tom slučaju Sud u Strasbourgu nalaže mjere domaćem pravosuđu da to ispravi.

    I, naravno da domaće pravosuđe mora i treba ispoštovati sve što zatraži Evropski sud za ljudska prava.

  • Ove godine nabavka skenera i uređaja za biometriju

    Ove godine nabavka skenera i uređaja za biometriju

    Centralna izborna komisija BiH usvojila je Okvirni operativni plan za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces koji podrazumijeva da se u ovoj godini sprovede javna nabavka uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića, te nabavka softverskih licenci za uređaje.

    Uidućoj godini CIK planira da osigura skladište i prostor za uređaje, zatim izvrši javna nabavka papira i štampanje glasačkih listića.

    Takođe, planom je predviđeno da u idućoj godini CIK zaposli dodatno osoblje koje će raditi na realizaciji projekta, zatim organizovati edukacije i treninge te uspostaviti data centar.

    Cilj projekta je uvođenje specifičnih tehnologija i digitalizacije izbornih procesa identifikacije birača na biračkim mjestima i utvrđivanja rezultata izbora elektronskim putem radi očuvanja, jačanja integriteta, efikasnosti i transparentnosti izbornog procesa u Bosni i Hercegovini – navedeno je u saopštenju CIK-a.

    U saopštenju se ističe da proces uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces u BiH podrazumijeva višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa u periodu 2025. – 2028. godine, piše RTRS.

    Podsjećanja radi, odlukom Kristijana Šmita, a iz dobiti Centralne banke BiH CIK-u je dodjeljeno 112,5 miliona KM, a taj novac već je na raspolaganju CIK-u.

     

     

  • Dodik: Opoziciju u Srpskoj shvatam ozbiljno, čak i kad su oni neozbiljni

    Dodik: Opoziciju u Srpskoj shvatam ozbiljno, čak i kad su oni neozbiljni

    Bošnjaci su navikli da iza njih stoje stranci, ali kada jednog dana vide da nema te podrške i da će biti izloženi potrebi, pozivam Hrvate da ostanemo u bloku traženja vraćanja na izvorni Dejton. Mi smo lojalisti, poštujemo Ustav i nećemo otići dalje od toga rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za Banjaluka net.

    – Ili ćete sa nama sjesti i vratiti zemlju na ustavno podešavanje ili ćete reći – ajmo se razići. Pozivam da se vratimo na ustavno podešavanje i u okolnostima kada ne moram ovo da govorim. Smatram da se dostojanstvo političkog čovjeka gradi činjenicom da živi u uređenom poretku. Poredak nastaje onoga trenutka kada poštuješ svoje zakone, a primarno svoj ustav. Pozivan na poštivanje Ustava. Pozivam da se sjedne i kaže: “Ovo je ustavno, ovo nije ustavno. Hajde da vidimo šta ćemo s ovim što nije ustavno”. Oni kažu da to mora ostati. Ne može ostati, to nije naša volja. Mi se pitamo kada se mijenja Ustav. Oni bi davno promijenili Ustav da su mogli bez nas. Oni nemaju ideju, njihova jedina ideja je politička diskvalifikacija, diskvalifikacija Milorada Dodika, SNSD-a, Republike Srpske, srpskog naroda, to je njihova priča – ističe Dodik.

    Odgovarajući na pitanje po kojem zakonu će se sprovesti naredni izbori na teritoriji Republike Srpske, Dodik poručuje:

    – To ćemo odlučivati. Vidjećemo kako ćemo izaći na izbore, ima vremena za to. Imamo već donesene zakone u tom pogledu. Naravno, nismo mi iracionalni, ima tu mnogo problema. Tragamo za zemljama koje bi podržale naše izbore i rekle da su legitimni. Ima zemalja koje to hoće. Mi samo tražimo da se poštuje Izborni zakon, koji kaže da CIK utvrđuje politike za izbore na drugim nivoima, ali njima se osladilo. Oni bi sada i da upravljaju lokalnim izborima u Ribniku. Teško je izdržati, ali je dobro da se vidi kako su bezobrazni i to će svakako doprinijeti našim drugim odlukama – naglašava Dodik u intervjuu za Banjaluka net.

    Dodik ističe da je Republika Srpska u stacioniranoj i permanentnoj borbi za svoja prava, a da izborna prava pripadaju entitetima, i po Ustavu BiH i po Izbornom zakonu.

    – U zakonu piše da CIK sprovodi izbore za organe BiH, znači samo dva, Predsjedništva i Predstavnički dom, i utvrđuje politike za izbore, a politika je da zbori moraju biti javni, transparentni; Nigdje u zakonu ne piše da CIK sprovodi izbore. Tu tehnologiju koju nama sada uvaljuju probali su neke dijelove i na lokalnim izborima, a SNSD je više dobio na tim mjestima, nego na nekim drugima. Zašto nikada niste rekli da je to potvrdilo legitimnost izbora – upitao je Dodik.

    Dodao je da je ključni problem korišćenja savremene tehnologije za sprovođenje izbora u BiH što se softverima upravlja iz Sarajeva.

    – Putem svojih saradnika sada izučavam kompletni odnos strukture u Njemačkoj u kojoj su bili spovedeni takvi izbori. Potom su neki, ustavom predviđeni podnosioci apelacije Ustavnom sudu Njemačke rekli da to krši osnovna ljudska prava transparentnost pravo na tajnost izbora i mnogo toga i ukinu te izbore. Vjerovatno je ta oprema ostala negdje po skladištima u Njemačkoj i sad Šmit hoće nama da to proda. Meni odgovara transparentnost, ali možemo biti sigurni jer ćemo imati centar koji je navodno u CIK, ali jednako tako može biti i u ambasadama stranih zemalja, da oni mogu da riktaju te izbore. To je priprema najveće moguće krađe u tom pogledu – smatra Dodik.

    “Meni je uvijek važno da Republika Srpska i sa opozicionog i nivoa vlasti šalje ozbiljne poruke“

    Upitan da li opoziciju u Srpskoj ili njega određeni dio smatra ozbiljnim političkim konkurentom SNSD-u na izborima sljedeće godine, Dodik je rekao da ih uvijek shvata ozbiljno, čak i kada su oni neozbiljni.

    – Meni je uvijek važno da Republika Srpska i sa opozicionog i nivoa vlasti šalje ozbiljne poruke. Sklon sam da cijenim svakog opozicionog, dosljednog političara koji drži do svog stava i nije podanik. Nažalost, imamo previše primjera podaništva njihovog rukovodstva i strukturi iz Saraveva, a naravno i međunarodnoj. Ne kažem da je najbolje napraviti bedem, ali neke bezobrazne stvari koje zastupaju Evropljani ne mogu da prođu – ističe Dodik.

    Dodaje da je mnogo zapadnih društava danas nestabilno, a da je migrantski proces umnogome uzrok tome.

    – Kada pogledate danas zapadna društva, vidjećete da je masa nestabilnih opština, gradova, zemlje poput Francuske, Njemačke; Svako malo pa dobijete informaciju o nekom napadu i uglavnom iza toga stoje migranti i u pravilu motivisani političkim islamom. Mi smo to razumjeli devedesetih godina, kada je Evropa živjela svoje najbolje liberalne godine i bila daleko od mogućnosti da joj se to desi, ali joj se sada dešava. Mnoge opštine i gradovi širom EU će živjeti u stalnoj vrsti niske destabilizaciji ili strahu gdje će bomba pasti u masu. Ono što očekujem od opozicije je da brani naš način života, da ne možemo da preživimo veću najezdu migranata ovdje, Oni to ignorišu. Migrantski proces je srušio EU, ozbiljne evropske zemlje, a oni misle da to nije nikakva opasnost za nas. Mi mislimo i na svu sreću mi donosimo odluku, a ne oni“, kazao je Dodik.

    Dodik naglašava da bi sa opozicijom u Srpskoj trebalo da ima zajednički stav po određenim pitanjima.

    – Јa nisam problem da razgovaramo, ali nekoliko puta sam pokušao kao predsjednik Republike da pozovem, ali oni su tu došli samo da iznesu svoje protivne platforme. Žao mi je što između opozicije i nas u vlasti nema ozbiljnog društvenog dijaloga. Možda bi to najviše pomoglo njima, ali oni najbolje govore o sebi. Doživljavam ih kao ravnopravne političke takmace i za to su najbolje mjerilo izbori. Јa 22 godine uporno pobjeđujem, a oni su 22 godine uporno poraženi. Vidim da se nisu umorili, pa nemam ni ja pravo da se umorim od pobjeda – ističe Dodik.

    “Kandidovaću se na sljedećim izborima“

    Dodik je potvrdio da će se kandidovati na opštim izborima, koji bi u BiH trebalo da budu održani sljedeće godine, te otkrio šta je ono što želi da ostane zabilježeno da je u aktuelnom mandatu uradio za Republiku Srpsku:

    – Kandidovaću se na sljedećim izborima, prosto na to imam pravo. Smatram da iza političara mogu da ostanu samo djela. Recimo ovaj grad (Banjaluka), svi oni koji ga pamte prije 20 godina danas će reći da je doživio ekspanziju, ne samo u stambenoj gradnji, nego i svojoj ljepoti koju aktuelna vlast ne može ni da održi, očisti, ne može da očisti hiljade kilometara puteva koje smo asfaltirali; Banjaluka prvi put ima auto-put, da se u Banjaluku dolazi auto-putem. U Banjaluci se nalazi najveći klinički centar u Srpskoj, koji gradimo i koji ćemo završiti tako što ćemo pored sadržaja koje ima dodati sadržaj vezan za srednju medicinsku školu, medicinski fakultet i druge sektore koje do sad nismo imali. To će biti jedna najbolja cjelina u regionu. U Republici Srpskoj iza mene ostaje sređen bolnički sistem, sistem finansija, penzija, investicija koje stalno rastu. Tako da, nisam sklon da sebe hvalim, ali u mnogo čemu sam dao doprinos sa svojim saradnicima, kreirajući politike koje su se pokazale veoma provodljive, uspješne, otporne na razne pritiske i uspješne sa stanovišta realizacije u nemogućim okolnostima – naglasio je Dodik.

    Dodik je poručio da ukoliko izgubi sljedeće izbore, da je to njegov definitivni odlazak iz politike, ali isto tako i da se bori da ne izgubi i da, prema njegovom mišljenju, neću izgubiti.

    – Po mojoj nekoj procjeni, pošto se ova opozicija neće još stabilizovati, za jedno desetak godina možda odem iz politike. Ovo su najbolje godine za politiku, samo je moj problem što sam krenuo rano. Kada definitivno odem, sigurno se više neću baviti politikom. Borim se da izvršim transfer u samom SNSD-u i kao što možete primijetiti mnogi mlađih ljudi i srednje generacije su zastupljeni značajno u lokalnoj strukturi u rukovodstvu partije. Јa ću tu biti korektiv još jedno vrijeme dok ne budem siguran da će taj brod SNSD, koji je uspješan i koji pobjeđuje nastaviti da to radi i bez mene. To će biti moja najveća životna i politička pobjeda – zaključuje Dodik.

  • Vučić: Uhapšena četvorica huligana, država će pobijediti

    Vučić: Uhapšena četvorica huligana, država će pobijediti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su uhapšena četvorica huligana koji su učestvovali u incidentima ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru, da će se hapšenja nastaviti i da će država pobijediti.

    “Sva lica koja su učestvovala u neredima biće privedeni poznaniju prava”, rekao je Vučić. Vučić je istakao da građani mogu da budu mirni, jer je država jača od bilo čega, te naglasio kako pomno prati događaje i reagovaće u skladu sa razvojem situacije.

    On je naveo da su se danas događale užasne stvari u Novom Pazaru, i to ne prvi put, što nema nikakva veze sa blokaderima, za koje kaže da su izvršioci političkih naloga određenih stranaka, odnosno antisrpskih opcija.

    “Ne znam kako su u ovome videli krivicu države Srbije. Za psovanje Isusa, nisu krivi država, rektorka ili ovaj ili onaj. Želim samo da umirim ljude, da ne brinu. Nismo hteli da upotrebimo silu, ali molio bih ih da nas ne teraju da to činimo jer, ako budemo primorani, moraćemo”, rekao je Vučić za TV Informer.

    On je naglasio da je velika sprega spoljnih faktora koji hoće da destabilizuju Srbiju, ali da u tome neće uspjeti, te dodao da će imati ozbiljne razgovore sa koalicionim partnerima jer je razočaran njihovom reakcijom, čime je aludirao na Usamu Zukorlića i Rasima Ljajića.

    Poručio je da država neće izdvajati novac za Univerzitet u Novom Pazaru dok se nadležni na lokalnom niovu ne dogovore.

    Što se njega tiče, studenti u blokadi u Novom Pazaru ne moraju nikada da nastave da školovanje, ali neće biti finasiranja.

    “Sad nam je jasno da nema nikakve kontrole nad univerzitetom u Novom Pazaru. Nema para za univerzitet u Novom Pazaru i kraj priče. Dok se sami ne budu osetili da hoće da uče. Hoće da razbiju srpske glave, psuju srpske majke i psuju Isusa Hrista”, zaključio je Vučić.

    Napomenuo je da se uvijek trudio da popravi odnos između Srba i Bošnjaka, te podsjetio na ulaganja u sredine u kojima najviše žive.

    Za djelovanje policije rekao je da je ponašanje bilo u skladu sa ovlašćenjima i da nije imala nalog da interveniše jer se vodilo računa o tome u kojoj su sredini.

    “Stala je na ulaz, izigravala džakove gde su ekstremistički junaci tukli kamenicama i pesnicama i svim mogućim po vizirima, štitovima i po svemu drugom”, rekao je Vučić.

  • Radnici ponovo na mostu u Česmi

    Radnici ponovo na mostu u Česmi

    Nakon višemjesečnog zastoja, radnici su se danas konačno pojavili na gradilištu mosta u banjalučkom naselju Česma, ali završetak radova i dalje ostaje neizvjestan.

    Iako je stepen završenosti konstrukcije mosta, prema procjeni „Puteva Republike Srpske“, dostigao oko 90 odsto, bez pristupnih saobraćajnica on i dalje ostaje – most koji ne vodi nigdje.

    Most, za koji je zaduženo Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“ po zaključku Vlade RS, tehnički nije u njihovoj nadležnosti, ali su sredstva ipak obezbijeđena iz budžeta tog javnog preduzeća kao i Vlade RS.

    “Iako ovo nije ni magistralni ni regionalni put, već gradska saobraćajnica, mi smo, po odluci Vlade, preuzeli finansiranje i izvođenje radova. Međutim, grad Banjaluka i dalje nije završio svoj dio posla – riješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izgradnju pristupnih puteva”, rekao je v.d. direktora „Puteva RS“ Miroslav Janković.

    On je naglasio da su završni radovi na mostu u toku, i da se očekuje da budu gotovi u narednih 50 do 60 dana.

    Preostalo je da se završe prelazne ploče, postave ivični vjenci, pješačke staze, ograda, asfaltni slojevi, te saobraćajna signalizacija. Ukupna vrijednost radova iznosi 6,6 miliona maraka i u potpunosti je pokrivena sredstvima Vlade RS.

    Ipak, bez završetka gradskih obaveza, most ne može biti pušten u upotrebu.

    “Apelujem na grad Banjaluku da završi ono što je preuzeo još polovinom 2022. godine, u skladu sa potpisanim sporazumom. Nije dovoljno da se samo dijelimo odgovornostima”, istakao je Janković i dodao da su prethodni sastanci sa gradskim predstavnicima održani prije gotovo tri mjeseca, ali bez konkretnog pomaka.

    Na licu mjesta, nezadovoljstvo mještana nije izostalo.

    “Tri mjeseca ovdje nije bilo nijednog radnika, a danas su ih doveli samo za sliku. Nas više ne zanima čija je nadležnost, mi samo želimo da znamo kada ćemo moći da koristimo ovaj most”, poručio je jedan od mještana Česme.

    Janković je odgovorio da “nije riječ o scenografiji”, te da će od sada radnici biti svakodnevno prisutni, kako bi se u najavljenom roku završila obaveza koju je preuzeo republički nivo.

    Na pitanje da li „Putevi RS“ i Vlada RS mogu preuzeti i izgradnju pristupnih saobraćajnica ako grad i dalje bude odugovlačio, Janković je rekao da bi to bilo moguće, ali tek nakon što se izvrši uvid u dokumentaciju, riješe imovinsko-pravni odnosi i pribave građevinske dozvole.

    “Za sada te informacije nemamo, osim onih koje čujemo iz medija. Grad tvrdi da je riješio imovinske odnose, ali izostaju radovi. Mi bez zaključka Vlade RS ne možemo djelovati na gradskim saobraćajnicama”, naglasio je on.

    Kako je rekao Janković, dobili su poziv iz Gradske uprave na sastanak, ali nisu termin još uvijek dogovorili.

    “Naš zadatak je jasan. Mi završavamo most, ali on ne smije ostati kao spomenik preko Vrbasa. Nije interes ni nama, ni građanima, da sve ostane nedovršeno. Otvoreni smo za sastanak, poziv smo dobili ali tremin se mora usaglasiti, ne može biti jednostran”, rekao je Janković.

    Na kraju je poručio da će „Putevi RS“ svoj dio završiti do kraja, kako bi građani Česme, Čelinca, Kotor Varoša, Vrbanje i okolnih naselja što prije dobili funkcionalnu saobraćajnicu, prenose Nezavisne.