VRBAS Media

Autor: INFO

  • BORS: Mehanizam odlukom o generalu Mladiću nastavlja sa praksom omalovažavanja

    BORS: Mehanizam odlukom o generalu Mladiću nastavlja sa praksom omalovažavanja

    Odluka Međunarodnog mehanizma za krivične sudove da odbije zahtjev odbrane generala Ratka Mladića za prijevremeno puštanje na slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja predstavlja još jedan dokaz da svijet, međunarodna zajednica i Haški sud rade sve što mogu na uništavanju ugleda srpskog naroda i Vojske Srpske, te da se nastavlja praksa omalovažavanja, saopšteno je iz Boračke organizacije Srpske.

    Iz BORS-a napominju da je već prilikom izricanja predsude generalu Mladiću jedan od sudija izdvojio svoje mišljenje, ali je Sud ipak donio odluku kakvu jeste.

    – I danas kada je ugrožen život generala Mladića i traži se odlazak na liječenje – nastavljaju sa ustaljenom praksom omalovažavanja, nepoštovanja i presuđivanja prema svojoj volji, očigledno kako bi poslali ružnu sliku o Vojsci Republike Srpske i srpskom narodu – ističe se u saopštenju.

    BORS ukazuje da kada su drugi narodi u pitanju, isti ovaj sud je činio brojne ustupke i presedane bilo da su u pitanju presude, zahtjevi za liječenja i slično.

    – Borci Vojske Republike Srpske svog komandanta pamte onakvog kakav je bio – čist, dostojanstven, hrabar, veliki junak, a sve ovo što drugi pokušavaju raditi, ne može promijeniti stav njegovih saboraca – poručuju u BORS-u.

    Međunarodni mehanizam za krivične sudove odbio je hitni zahtjev nekadašnjeg komandanta Generalštaba Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića za privremeno ili uslovno prijevremeno puštanje na slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja.

  • SDS bez lidera, opozicija bez kompasa

    SDS bez lidera, opozicija bez kompasa

    Povlačenje Milana Miličevića s čela Srpske demokratske stranke samo je posljednji čin u mnogo složenijoj političkoj predstavi koja se, čini se, ne režira samo unutar granica Republike Srpske. Ostavka, iako formalno neopoziva, nije nastala u vakuumu, već u atmosferi pritisaka, optužbi i dubokih podjela unutar same stranke. No ono što je isplivalo nakon toga možda je i važnije od same smjene – pitanje ko zaista ima presudnu riječ u vođenju opozicije u Srpskoj.

    Skupština SDS u Bijeljini bila je poprište tihog prevrata. Miličević je pod pritiskom dijela funkcionera i delegata odlučio da se povuče, dok su razlozi za taj potez odjekivali danima. Kritičari su ga optuživali za pasivnost i nebrigu o stranačkoj infrastrukturi. No istovremeno, njegovi saborci su uzvraćali tvrdnjama da se Miličević našao na nišanu ličnih sujeta i političkih ambicija – kako unutar stranke, tako i van nje.

    Posebno je zanimljivo da se u središtu priče pojavljuje i ime Draška Stanivukovića, lidera PDP-a, koji navodno nije oprostio Miličeviću to što nije pristao da ga podrži kao zajedničkog opozicionog kandidata za predsjednika Republike Srpske. Time se priča o unutarstranačkoj borbi dodatno komplikuje, prelazeći granice između stranaka, ali i, što je još značajnije – granice entiteta.

    Jer istinski politički potres dogodio se kada je poslanica i članica Predsjedništva SDS, Mirjana Orašanin, gotovo usputno potvrdila ono što se do tada samo nagađalo – da je pritisak za Miličevićevu smjenu stigao “preko Drine”.

    U društvu u kojem su političke izjave pažljivo filtrirane, a odnosi sa zvaničnim Beogradom često sveti i neupitni, izjava poput one Orašaninove rijetko prolazi neopaženo. Poruka je bila jasna: stav stranke je bio da se ne miješa u političke prilike u Srbiji, ali predsjednik to nije ispoštovao. Njegova objava podrške studentskim protestima u Srbiji postala je politički grijeh.

    Politička analitičarka Tanja Topić tu pojavu naziva poražavajućom. Ukazuje na apsurd u kojem se privatni stav tumači kao miješanje u unutrašnje poslove susjedne zemlje, dok domaći političari otvoreno pozivaju na uticaj iz Beograda, do mjere da i same stavove oblikuju prema očekivanjima iz Srbije.

    Da stvar bude složenija, o sličnim obrascima govori i beogradski analitičar Cvijetin Milivojević. On svjedoči o još ranijim pokušajima uticaja, kada je, prema njegovim riječima, sam Aleksandar Vučić nudio politički konsalting i SDS-u i SNSD-u – istim ljudima, besplatno. Takva praksa, tvrdi on, i danas opstaje, jer obje stranke imaju istog savjetnika za politički marketing, a taj savjetnik, naravno, dolazi iz Beograda.

    Ako je suditi po Milivojeviću, miješanje Vučića u političke tokove u Srpskoj nije nikakva teorija zavjere, već praksa koju je lično posmatrao. A sve to baca novo svjetlo i na slučaj Milana Miličevića – nije, kaže Milivojević, siguran da je to jedini razlog za njegov odlazak, ali jeste simptom šireg problema.

    Postavlja se ključno pitanje: ako opozicija u Srpskoj mora da vodi računa da ne naljuti Beograd, ko je onda stvarni opozicioni lider – domaći političar ili politički centar moći u Srbiji?

    Odluka rukovodstva SDS da se ne miješa u unutrašnje prilike Srbije možda djeluje kao pragmatična, ali u realnosti se pretvara u nemoć. Jer kako se može ne miješati, a istovremeno slušati i provoditi ono što dolazi iz Beograda? Ovakva politika ne donosi suverenitet, već zavisnost. Ne gradi opoziciju, već je svodi na logistički dodatak interesima sa strane.

    A građani Republike Srpske ostaju bez jasne alternative – jer ako opozicija nije slobodna da misli, govori i djeluje samostalno, onda ona zapravo i nije opozicija.

  • Oglasila se ambasadorka Izraela “Izetbegović je uvrijedio sve žrtve Holokausta”

    Oglasila se ambasadorka Izraela “Izetbegović je uvrijedio sve žrtve Holokausta”

    Nakon što je lider SDA Bakir Izetbegović u svom jučerašnjem obraćanju na društvenim mrežama izjavio da je “Izrael sukobom u Gazi stavio znak jednakosti između cionizma i nacizma”, danas je uslijedio zvaničan odgovor ambasadorke Izraela u BiH Galit Peleg.

    Upismu upućenom Izetbegoviću, ambasadorka Peleg je istakla da su njegove izjave “istorijski i moralno pogrešne”, ali i “duboko uvredljive za uspomenu na milione žrtava nacističkog režima“, te “opasno obmanjujuće u kontekstu trenutnog sukoba”.

    Holokaust i cionizam

    Ambasadorka je podsjetila na istorijske činjenice – da je šest miliona Јevreja ubijeno tokom Drugog svjetskog rata, samo zbog svog identiteta, od strane nacista. Navela je da je cionizam nacionalni pokret jevrejskog naroda za pravo na samoopredjeljenje u svojoj drevnoj domovini.

    – Poređenje cionizma i nacizma je uvreda za sve žrtve Holokausta – naglasila je Peleg.

    O sukobu u Gazi

    Peleg se u svom pismu osvrnula i na aktuelni sukob u Gazi, navodeći da ovaj rat nije počeo ni zbog cionizma, niti izraelske agresije, već “užasnim napadom 7. oktobra 2023. godine – najbrutalnijim napadom nad Јevrejima nakon Holokausta”.

    – Tog dana, teroristička organizacija Hamas, uz aktivno učešće ili podršku dijela stanovnika Gaze, izvršila je planski masakr na izraelskoj teritoriji. Ubili su, mučili, silovali, spaljivali i pljačkali. Pobili su cijele porodice u njihovim domovima i oteli 250 nevinih ljudi – muškaraca, žena i djece. Danas se još uvijek 50 talaca nalazi u rukama Hamasa, u nehumanim uslovima – navela je ambasadorka.

    Dodala je da Hamas nije “teroristička organizacija iz sjene”, već izabrana vlast u Gazi, koja “zna da bi rat mogao prestati već sutra kada bi oslobodili sve taoce”.

     

    Kritika upućena Izetbegoviću

    Ambasadorka Peleg kritikovala je Izetbegovića zbog, kako je navela, izostanka bilo kakvog poziva Hamasu na odgovornost.

    – Gospodine Izetbegoviću, u Vašem istupu nisam vidjela niti jednu riječ kojom pozivate Hamas na odgovornost – a riječ je o vlasti u Gazi koja je dovela do ove katastrofe, i za Јevreje i za Palestince. Ako Vi i drugi lideri u BiH zaista brinete za palestinski narod, moralno najispravniji čin bio bi pozvati Hamas da odmah oslobodi taoce i prestane koristiti vlastiti narod kao pijune u svojoj nasilnoj, ekstremističkoj agendi – navela je.

    Humanitarna situacija u Gazi

    U pismu se navodi da Izrael i dalje omogućava ulazak humanitarne pomoći u Gazu, uključujući hranu, lijekove i gorivo, te da je Hamas taj koji “tu pomoć prisvaja za sebe, dok obični narod gladuje”.

     

    – Lideri Hamasa su siti, dok narod Gaze pati. Hamas, a ne Izrael, izgladnjuje sopstveni narod i gomila zalihe – napisala je ambasadorka Peleg.

    Opasnost izjednačavanja cionizma i nacizma

    Na kraju pisma, ambasadorka Galit Peleg odlučno odbacuje Izetbegovićevo poređenje cionizma i nacizma, navodeći da ono “izvrće istoriju, širi mržnju i uništava nadu u mir.”

    – Cionizam nije nacizam. Cionizam je pravo jevrejskog naroda na život i suverenitet nakon vjekova progona, uključujući genocid. Hamas nije pokret otpora – to je teroristička organizacija posvećena uništenju Izraela i jevrejskog naroda, koja ne mari ni za Јevreje, ni za Palestince. Ako želimo pravdu i pomirenje, moramo početi s istinom – i moralnom hrabrošću da odgovornost tražimo od onih koji je snose – napisala je na kraju pisma ambasadorka Peleg.

  • Veliki uspjeh ruske vojske: Oslobođen Časov Jar

    Veliki uspjeh ruske vojske: Oslobođen Časov Jar

    Ruske snage oslobodile su grad Časov Jar u Donjeckoj Narodnoj Republici, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.

    “Kao rezultat ofanzivnih dejstava grupe trupa ‘Jug’ na pravcu Kramatorsk-Družkovka, oslobođen je grad Časov Jar Donjecke Narodne Republike”, navodi se u saopštenju.

    Grad Časov Jar igra važnu ulogu zbog svoje lokacije. Nalazi se u blizini Artemovska, ali je podijeljen na dva dijela kanalom Severski Donjec-Donbas. Njegovo oslobođenje omogućiće ruskim trupama da razviju ofanzivu na potezu Slavjansk-Kramatorsk.

    Prije svega, omogućiće ofanzivu do Konstantinovke, kroz koju, zajedno sa Izjumom, prolazi značajan dio snabdijevanja garnizona Slavjanska i Kramatorska.

  • Vučić: Oni koji su u Novom Pazaru napali policiju biće pravno gonjeni; Bili uznemireni i Srbi i Bošnjaci

    Vučić: Oni koji su u Novom Pazaru napali policiju biće pravno gonjeni; Bili uznemireni i Srbi i Bošnjaci

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti i poručio da će napadači na policiju u Novom Pazaru odgovarati, kao i da je takvo ponašanje uznemirilo i Srbe i Bošnjake.

    On se prvo osvrnuo na napad na policiju u Novom Pazaru.

    “Ono što je za ljude najvažnije je to da ćemo sačivati mir i stabilnost, i Srbi i Bošnjaci su bili juče uznemireni, a to je ono što brine najveći broj ljudi.

  • Dragišić: Bošnjaci godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

    Dragišić: Bošnjaci godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

    Delegat u Klubu srpskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Marinko Dragišić izjavio je Srni da Bošnjaci u ovom vijeću godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što se pokazuje i u slučaju pokretanja bošnjačkog veta na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojim se predviđa formiranje pomoćnog sastava Policije Srpske.

    “Bilo je takvih bošnjačkih veta, dok sam ja ovdje, gotovo petnaestak i skoro da nijedan nije bio opravdan. Mislim da je i ovo zlopupotreba, jer pomoćni sastav policije imaju brojne zemlje u okruženju i šire. On se aktivira samo u slučaju elementarnih nepogoda, obezbjeđivanja velikih skupova i slično”, pojasnio je Dragišić.

    On je rekao da su se bošnjačke kolege u Vijeću izvinile zbog navođenja malog slova u riječi Srpska, koje je na mnogo mjesta napisano u prijedlogu odluke o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.

    “Oni su naveli da je to bila greška. Međutim, u toj prvoj odluci o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa na 10 mjesta je iza Republika koje bilo velikim slovom, Srpska bilo napisano malim”, naveo je Dragišić.

    On istakao da je na takve stvari reagovao zajedno sa kolegom iz Kluba srpskog naroda Ljubišom Krunićem, te da su zajedno upitali bošnjačke kolege da li je to greška ili namjerna provokacija.

    “Tvorac cijelog teksta je Dževad Mahmutović, delegat Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda. Prema njegovoj izjavi, riječ je o grešci, ali sve to je ostalo da titra u vazduhu. Pitao sam da li je to upereno i dalje protiv Srba i Srpske smatrajući da je to povreda i mog vitalnog interesa. A on je rekao da je to štampao pa fotokopirao, pa kopi-pejst. Uglavnom pravdao se, ali ništa”, rekao je Dragišić.

    Vijeće naroda Republike Srpske nije danas postiglo saglasnost u vezi sa pokretanjem postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, te je predmet upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda Srpske.

    Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima podrazumijeva utvrđivanje formalnopravnih uslova za uspostavljanje pomoćnog sastava policije radi podizanja bezbjednosti na viši nivo, posebno u periodima hitnih stanja izazvanih humanitarnim krizama.

  • U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare godinama unazad bile su obećane zemlje gdje je odlazilo mnogo radnika iz Bosne i Hercegovine. Međutim, za pet mjeseci ove godine svoj posao u ovim zemljama Evropske unije našlo je manje bh. državljana.

    Pokazuju to podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu za “Nezavisne novine” iz ove agencije, u Sloveniji se i dalje najviše zapošljavaju vozači, varioci, zidari, fasaderi, kao i bravari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdato 5.238 radnih dozvola, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.557 radnih dozvola”, navode oni.

    S druge strane, u Njemačku odlaze samo medicinske sestre, odnosno tehničari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Njemačkoj je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine ta brojka bila 99 osoba”, ističu oni.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da su pretpostavljali da će se smanjiti trend odlaska radnika, ali, kako kaže, ne zbog toga što su se ovdje značajno popravili uslovi, već što su tržišta gdje odlaze zahvatile krize.

    “Poznat je trend da naši radnici koji odlaze na rad u Sloveniju uglavnom ne rade na tržištu Slovenije, već su to uglavnom određene građevinske firme, koje pružaju usluge po Austriji i Njemačkoj. U baznoj industriji je došlo do značajnog smanjenja u proizvodnji i sve to je uticalo i na manju potražnju za radnom snagom”, kaže Škrebić za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, prema njegovim riječima, na tom tržištu se ne smanjuje potražnja za radnom snagom iz uslužnih djelatnosti.

    Kada je riječ o odlasku medicinskog kadra, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da se iscrpio broj medicinskih radnika koji bi mogli ići u Njemačku.

    “Na birou ih nema. Nema ko da ode. Oni koji su bili spremni da odu su već otišli. Ostali su zaposleni ovdje. Takođe, ljudi mijenjaju i branše. Sada, radeći u nekom boljem supermarketu, ljudi zarade tu platu ili i više radeći kao konobar”, kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje kadra u ovoj oblasti.

    Kako dodaje, razlog manjeg odlaska zasigurno nije bolja situacija u pomenutoj branši, već isključivo iscrpljen broj radne snage.

    Igor Gavran, ekonomista, istakao je da su brojke i dalje velike za Sloveniju, dok, prema njegovim riječima, sa Njemačkom nemamo takvu uvezanost nadležnih institucija.

    “I ovaj minimalni pad se prije svega može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH”, kaže Gavran i podsjeća da građani odlaze u inostranstvo i na druge načine.

    Inače, u posljednjih 10 godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo je u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo više od 13.000 bh. državljana.

    Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.

  • Ništa od popisa stanovništva

    Ništa od popisa stanovništva

    Dok u Bosni i Hercegovini traju pripreme da, najvjerovatnije od jeseni iduće godine, počne popis poljoprivrede, kojim ćemo, između ostalog, saznati koliko imamo ovaca, goveda i obradivih površina, prebrojavanje ljudi još nije ni na pomolu i niko ne daje odgovor na pitanje – kada će biti obavljeno.

    Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda parlamenta BiH, postavio je pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, interesujući se da li će Savjet ministara BiH u budžetskim izdvajanjima za ovu godinu uvrstiti sredstva za obavljanje popisa stanovništva.

     

     

    “Države širom svijeta popis stanovništva rade svakih 10 godina. Posljednji popis kod nas je obavljen 2013. godine. Strateški je važno za svaku državu pratili demografske parametre građana svoje države”, naveo je Đonlagić.

    Bosna i Hercegovina je, dodao je on, takođe trebala krenuti ovim putem.

    “Očekujemo da se i naša zemlja pridruži ‘normalnom’ svijetu koji ovo prikupljanje statističkih podataka obavlja rutinski. Sjedinjene Američke Države, sa svojih 330 miliona stanovnika, objavljuju popis svakih deset godina. Nažalost, BiH nije u stanju organizovati dva popisa zaredom unutar 10 godina”, naveo je Đonlagić.

    Iz Savjeta ministara BiH mu je stigao odgovor iz kojeg se može zaključiti da pare za ovu namjenu nisu ni zatražene.

    “U skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, svi budžetski korisnici su dužni podnijeti svoje prijedloge zahtjeva za finansiranje Ministarstvu finansija i trezora BiH, koje nakon provedenih konsultacija sa budžetskim korisnicima utvrđuje dodjeljivanje sredstava za svakog budžetskog korisnika. Uvidom u budžetski zahtjev Agencije za statistiku BiH za 2025. godine, utvrdili smo da budžetski korisnik nije iskazao potrebu za sredstvima za popis stanovništva u BiH”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ali, ako je za utjehu ljudima, odgođen je i popis životinja. Start je bio planiran za 1. oktobar 2025. godine. Međutim, iz Republičkog zavoda za statistiku su nam kazali da su se statističke institucije u BiH jednoglasno dogovorile da popis poljoprivrede prolongiraju na jesen sljedeće godine, odnosno za period od 1. oktobra do 15. decembra 2026. godine, što će, dodaju, svakako biti i zvanično precizirano odlukom čije usaglašavanje je toku.

    “Statističke institucije u BiH su do sada uradile značajan dio popisnih pripremnih aktivnosti poput glavnog metodološkog uputstva, popisnice sa pratećom aplikacijom za unos podataka na terenu, kao i Nacrt odluke o pripremi, sprovođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u BiH, kao osnovnog pravnog okvira kojim se regulišu sve popisne aktivnosti na nivou BiH”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Ipak, kako dodaju, sve ovo je nedovoljno, pa su statističke institucije jednoglasno zaključile da nisu ispunjeni svi uslovi za provođenja popisa tokom 2025. godine, te da je neophodno njegovo odlaganje za jesen sljedeće godine.

    “Statističke institucije u BiH su u ovom trenutku u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističke istraživanje. Stoga su sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije proveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Iz Agencije za statistiku BiH kažu da oni kao tehničko, profesionalno i neutralno tijelo sprovode popis stanovništva isključivo na osnovu odluke državnih organa BiH.

    “S obzirom na to da takva odluka još uvijek nije donesena, u ovom trenutku Agencija za statistiku BiH ne može precizirati kada će naredni popis biti proveden”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH za “Nezavisne novine”.

  • Tramp: SAD i Pakistan postigli trgovinski sporazum

    Tramp: SAD i Pakistan postigli trgovinski sporazum

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD i Pakistan postigle trgovinski sporazum koji podrazumijeva saradnju u razvoju pakistanskih naftnih rezervi.

    “Upravo smo zaključili sporazum sa zemljom Pakistan, kojim će Pakistan i Sjedinjene Države zajedno raditi na razvoju svojih ogromnih rezervi nafte. U procesu smo izbora naftne kompanije koja će voditi ovo partnerstvo”, napisao je Tramp na društvenim mrežama, prenio je Rojters.

    Iako Tramp nije pružio dodatne detalje o sporazumu, pakistanska ambasada u Vašingtonu nije komentarisala ovu vijest.

    Prethodno je pakistanski ministar spoljnih poslova, Ishak Dar, rekao da su SAD i Pakistan “veoma blizu” finalizacije trgovinskog dogovora, koji bi mogao da bude postignut u narednim danima.

    On je to rekao nakon sastanka sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

    SAD i Pakistan su tokom prethodnih pregovora naglasili značaj proširenja trgovine, posebno u oblastima kritičnih minerala i rudarstva.

    U saopštenju Stejt departmenta i pakistanskog Ministarstva spoljnih poslova, naglašena je važnost saradnje, a Dar je rekao da su obavljeni virtuelni sastanci i da je odbor zadužen da precizira naredne korake.

  • Evropski sud traži odgovor: Da li su Solak i Novalić imali pošteno suđenje u BiH?

    Evropski sud traži odgovor: Da li su Solak i Novalić imali pošteno suđenje u BiH?

    Evropski sud za ljudska prava u francuskom Strasbourgu (Strazburu) (ESLJP) objavio je na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici informaciju o predmetu i apelaciji Fahrudina Solaka, bivšeg direktora Federalne uprave civilne zaštite, i Fadila Novalića, bivšeg premijera Federacije BiH, protiv Bosne i Hercegovine.

    Sud podsjeća da je apelacija podnijeta 26. novembra prošle godine i 10. marta ove godine.

    Evropski sud za ljudska prava objavio je na što su se konkretno žalili Solak i Novalić, te šta sada Evropski sud očekuje od Bosne i Hercegovine i od apelanata, odnosno njihovih pravnih zastupnika.

    Inače, kako se primjećuje u objavi Suda u Strasbourgu, došlo je do greške u dijelu teksta koji se odnosi na presudu izrečenu pred Sudom BiH.

    Naime, navedeno je da su podnosioci zahtjeva Solak i Novalić osuđeni na “šest odnosno pet godina zatvora”.

    Greška u broju godina zatvora

    Greška se odnosi na navod od pet godina zatvora, jer Novalić je osuđen na četiri godine, prenosi Raport..

    U nastavku donosimo objavu Evropskog suda za ljudska prava o predmetu Solak i Novalić bez intervencija.

    “Zahtjevi se odnose na krivične postupke u kojima su podnosioci zahtjeva proglašeni krivima za krivična djela korupcije i osuđeni na šest, odnosno pet godina zatvora.

    U relevantno vrijeme, 2020. godine, prvi podnosilac zahtjeva bio je na čelu Federalne uprave civilne zaštite, a drugi podnosilac zahtjeva premijer Federacije Bosne i Hercegovine.

    Dana 14. novembra 2024. godine Ustavni sud je djelimično presudio u korist podnosilaca zahtjeva i utvrdio da je prekršen princip pretpostavke nevinosti u vezi s izjavama koje je dalo nekoliko javnih zvaničnika tokom krivičnog postupka.

    Nadalje, odbacio je kao neosnovane njihove preostale žalbe.

    Podnosioci zahtjeva se žale Sudu na opću pravičnost krivičnog postupka protiv njih. Obojica se pozivaju na član 6. stav 1. Konvencije, dok se prvi podnosilac zahtjeva u tom smislu poziva i na član 6. stav 3.

    Nadalje se žale da Ustavni sud nije uzeo u obzir sve javne izjave date u vezi s njihovim krivičnim postupkom, a koje su prekršile princip pretpostavke nevinosti, zagarantovan članom 6. stav 2. Konvencije.

    Očitovanje stranaka
    Konačno, drugi podnosilac zahtjeva se žali da je proglašen krivim za djelo koje u vrijeme počinjenja nije predstavljalo krivično djelo, što je kršenje člana 7. Konvencije”, stoji u objavi Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

    Dalje je pojašnjeno i na koje okolnosti Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu traži očitovanje od stranaka u postupku, odnosno Solaka i Novalića, te države Bosne i Hercegovine.

    ‘Da li su podnosioci zahtjeva imali pravično saslušanje prilikom odlučivanja o krivičnim optužbama protiv njih, u skladu sa članom 6 §§ 1 i 3 Konvencije (vidi, između mnogih drugih izvora, Murtazaliyeva protiv Rusije [Vv], br. 36658/05, 18. decembar 2018, i Moreira Ferreira protiv Portugala (br. 2) [Vv], br. 19867/12 , 11. jul 2017.)?

    Mogu li se podnosioci zahtjeva i dalje smatrati žrtvama kršenja načela pretpostavke nevinosti, zagarantovanog članom 6. stav 2. Konvencije, s obzirom na nalaze Ustavnog suda u njegovoj odluci od 14. novembra 2024. godine? Ako je tako, da li je došlo do kršenja ove odredbe Konvencije?

    Da li je djelo za koje je drugi podnosilac zahtjeva osuđen predstavljalo krivično djelo prema nacionalnom zakonu u vrijeme kada je počinjeno, kako je predviđeno članom 7. Konvencije (vidi, na primjer, Vasiliauskas protiv Litvanije [GC], br. 35343/05 , ECHR 2015, s daljnjim referencama)?”, završni je dio kompletnog teksta objavljenog na stranici Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

    Predmet kod zastupnika Bojana Bajića
    Faktički, aduti odbrane Novalića i Solaka su to što su političari govorili da su oni krivi i prije presude.

    Zatim, žale se na to što Ustavni sud BiH nije pobrojao sve političare koji su to izjavljivali, nego samo pojedine.

    Novalić još uz to tvrdi da ono što je on učinio u vrijeme kada je on to uradio nije predstavljalo krivično djelo.

    Novalić se osuđen za zloupotrebu položaja, pa bi trebalo značiti da toga djela nije bilo u Krivičnom zakonu FBiH 2020. godine, ali ti detalji će vjerovatno biti poznati naknadno, ukoliko se otvori proces u ovom predmetu.

    Sada se Solak i Novalić, odnosno njihovi pravni zastupnici, kao i Ured zastupnika Savjeta ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, trebaju očitovati o pitanjima koje im je uputio Sud.

    Raport saznaje da je u ovom predmetu zastupnik Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Bojan Bajić.

    Takođe, treba pojasniti da je činjenica da su mnogi političari prije nego što su Novalić i Solak pravosnažno presuđeni za korupciju govorili o njihovoj krivici, u stvari, najviše pomogli da Ustavni sud BiH uvaži dio Solakove i Novalićeve apelacije da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, zbog povrijeđenog principa presumpcije nevinosti.

    Novaliću najviše pomogli njegovi politički protivnici
    Paradoks je, u stvari, da su ključni osuđenici dobili novu šansu da traže pravdu pred višim instancama I omogućili da se otvori prostor za žalbu pred Ustavnim sudom BiH, a sada i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, zato što su drugi političari govorili da su Solak i Novalić krivi prije nego što je to dokazano pred Sudom BiH.

    Političke izjave, koje su prejudicirale krivicu, iako oni koji su pratili suđenje u ovom predmetu znaju kakvi su dokazi izvedeni i koliko je svjedoka govorilo o ovom slučaju, te da te izjave nikako nisu mogle uticati na konačnu presudu, pravo i pravila su takva da se niko ne može smatrati krivim dok mu se ne dokaže.

    Pravo na nepristrasno i pošteno suđenje, koje garantuju i Ustav BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima, može biti ozbiljno narušeno upravo kada političari komentarišu sudske postupke na način koji ne ostavlja prostor za pretpostavku nevinosti.

    A, je li se to uistinu odrazilo na suđenje Solaku I Novaliću, Evropski sud za ljudska prava tek će odlučivati i u tom slučaju, naložiti dalje, eventualne mjere Ustavnom sudu BiH koji će ih proslijediti Sudu BiH.

    Ne može direktno preinačiti presudu
    Svakako, treba ponoviti da Evropski sud za ljudska prava ne može direktno preinačiti ili poništiti postojeću domaću presudu, jer taj sud ne odlučuje o nečijoj nevinosti ili krivici, već o tome jesu li osuđenima tokom postupka povrijeđena osnovna prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Dakle,čak i ako ESLJP utvrdi da im je bilo prekršeno neko pravo, što ne znači da su nevini , već da, na primjer, nisu imali fer suđenje, ili da su zvaničnici javno prejudicirali ishod postupka i u tom slučaju Sud u Strasbourgu nalaže mjere domaćem pravosuđu da to ispravi.

    I, naravno da domaće pravosuđe mora i treba ispoštovati sve što zatraži Evropski sud za ljudska prava.