VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Sud BiH inkvizicijski i da ga neće vidjeti u zatvoru zato što bi to bilo poniženje za Srbe.

     Јa za sebe ne smatram da sam Republika Srpska, ali smatram da sam većinska volja srpskog naroda ovdje, jer je taj narod birao mene. I ja ne želim da prevarim narod – rekao je Dodik večeras za Radio-televiziju Vojvodine.

    On je naveo da hoće da, kad ne bude predsjednik, dođe u Novi Sad ili u Banjaluku i da ga ljudi iz poštovanja pozdravljaju, a ne da za njim psuju.

    – Ko će me uhapsiti? Imate još Britance ovdje koji se vrzmaju i sa tim nekim svojim snagama. Probajte, “ajde da vidimo” – rekao je Dodik.

    On je ukazao na cinizam Britanaca za koje je rekao da su napravili strategiju uništenja Srba na Balkanu.

    Odgovarajući na pitanje kakav odgovor iz Federacije BiH očekuje na odluke Narodne skupštine Republike Srpske poslije presude Suda BiH, Dodik je rekao da očekuje frustraciju i da govore da je “Dodik ovakav i onakav”.

    – Naravno da želimo da ostane mir. Pozvali smo i pozivamo na razgovore – rekao je Dodik.

    On je naveo da se druga strana ponaša ignorantski, kao i do sada.

    – Oni imaju te stečene i nametnute stvari. I oni govore, da je to nedodirljivo. To što nema u Ustavu nema veze. Kriv je Dodik zato što neće da prihvati promjenu Ustava. Vratite nas na Ustav, mi ostajemo u BiH. Nećete da vratite, mi ne želimo da ostanemo u vanuustavnoj BiH, jer je ona kao takva eksploatatorska i neželjena za bilo koga od nas – naglasio je Dodik.

    On je dodao da to nije secesija, nego politička volja.

    – U normalnim zemljama moj stav da štitim Ustav i tražim primjenu Ustava, bio bi nagrađen. Samo u BiH u nakaradnom razmišljanju muslimana, ovdje se to smatra greškom. Nama nije stalo do bilo kakve prisile, nasilja, ili nečega drugog, ali jeste do provođenja političke volje – rekao je Dodik.

    On je dodao da zato Narodna skupština i vladajuća struktura koja gotovo da ima dvotrećinsku većinu u parlamentu kao strana za sprovođenje Dejtonskog sporazuma poziva Federaciju na pregovore.

    – I da se vratimo na Ustav BiH i da poručimo da smo u takvom ustavnom uređenju koje poštuje napisani međunarodni sporazum spremni da radimo. Ali odbacujemo sve što je van Ustava i van naše volje jer je rečeno da se stvari mogu mijenjati samo obostranom saglasnošću strana, Republike Srpske i Federacije – naveo je Dodik.

    On je dodao da je sva intervencija međunarodnog faktora bila da uništi stranu Republiku Srpsku.

    – Zato su udarili na mene. Zato što kao predsjednik predstavljam Republiku Srpsku – ukazao je Dodik.

    On je naveo da jeste za to da se mirno živi i da nema ništa protiv muslimana i Hrvata.

    – Imamo tešku istoriju. I nisam spreman da bilo šta učinim radi nekog istorijskog poravnanja. To je nemoguće. Ali jesam spreman da odbranim našu poziciju. Ona piše u Ustavu – poručio je Dodik.

  • Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Na današnjem sastanku ambasadora, koji su ranije djelovali kao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, ali ovog puta nisu koristili tu terminologiju, nije postignut zajednički stav o situaciji u BiH nakon presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, prenosi Banjaluka.net.

    Poznato je da Rusija ne priznaje OHR od imenovanja Kristijana Šmita, ali ovoga puta pažnju je privukla i pozicija Sjedinjenih Američkih Država. Naime, predstavnik Ambasade SAD prisustvovao je sastanku, ali bez jasnih uputstava iz Vašingtona o tome kako se postaviti u aktuelnoj situaciji.

    Bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, nedavno je napustio dužnost, dok novi diplomata još nije imenovan. Zbog toga, po prvi put nakon ovakvog sastanka, nije objavljeno zajedničko saopštenje, poznato kao kominike.

    Izostanak saglasnosti ostavio je i nejasnoće u vezi s daljim koracima u komunikaciji sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH, Denisom Bećirovićem.

    Takođe, to znači da je Kristijan Šmit u ponedjeljak javno nastupio bez usaglašenog stava ambasadora, govoreći isključivo u svoje ime.

    U toku interne rasprave, učesnici sastanka su konstatovali da bi rješavanje aktuelne krize u BiH trebalo da bude prepušteno Evropi, s obzirom na to da velike sile nisu pokazale poseban interes za situaciju.

  • Američki istražitelji provjeravaju tok novca USAID-a

    Američki istražitelji provjeravaju tok novca USAID-a

    Administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa pokrenula je istragu o trošenju sredstava USAID-a, a među zemljama u fokusu nalazi se i Bosna i Hercegovina. Tim istražitelja stigao je kako bi provjerio gdje je utrošen dio od 402 miliona dolara, koliko je u protekle četiri godine ušlo u zemlju.

    Američki istražitelj Martin de Luka istakao je da za čak 250 miliona dolara nema detaljne evidencije o utrošku.

    „Ne možemo im ući u trag, nemamo jasne opise projekata i ne znamo kako su tačno iskorišteni. Iskustva iz drugih država pokazuju da su takve situacije često praćene prevarama, zloupotrebama i rastrošnošću“, rekao je De Luka, bivši federalni tužilac SAD-a.

    Dolazak američkog istražitelja u BiH izazvao je interesovanje javnosti, posebno nakon njegovih poruka iz Banjaluke, gdje je nagovijestio sumnje u brojne zloupotrebe. Federalni mediji analizirali su njegovu biografiju, otkrivajući da se radi o bivšem tužiocu Ministarstva odbrane SAD-a, koji je radio na slučajevima korupcije, pranja novca, utaje poreza i finansiranja terorizma. Takođe, De Luka je pravni zastupnik Tramp medija grupe.

    Prema riječima stručnjaka za međunarodne odnose Lučiana Kaluže, istraga o sredstvima USAID-a dio je šireg obračuna s ostacima administracije koja je, kako navodi, „potkopavala institucije SAD-a“.

    „De Luka je osoba od povjerenja Donalda Trampa i on je spreman da se razračuna s netransparentnim trošenjem američkog novca“, rekao je Kaluža.

    Profesor Miloš Šolaja s Fakulteta političkih nauka u Banjaluci istakao je da je veliki dio sredstava USAID-a završio u Sarajevu i organizacijama koje su konkurisale za fondove.

    „Znamo da je bilo lobiranja, marketinga i svega ostalog. Pitanje je koliko su projekti bili u službi opšteg dobra, a koliko u funkciji profita“, rekao je Šolaja.

    Prema podacima, Sjedinjene Države su 2023. godine potrošile 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, od čega je 40 milijardi bilo u nadležnosti USAID-a. Dok je Bajdenova administracija podržavala takav pristup, Trampov tim je prekinuo veliki dio programa.

    Bivši gradonačelnik Njujorka, Rudi Đulijani, izjavio je da je USAID zloupotrebljavao sredstva i finansirao različite političke agende.

    „USAID je ovdje slivao novac, a čini se da je cilj bio finansiranje ekstremnih ljevičarskih pokreta i raznih agenata“, rekao je Đulijani.

    Posljedice istrage osjete se širom svijeta – više od 4.000 zaposlenih u USAID-u je na odsustvu, dok je dodatnih 1.600 radnika otpušteno. Administracija Donalda Trampa ukinula je 90 odsto ugovora o stranoj pomoći i smanjila američku međunarodnu pomoć za 60 milijardi dolara.

  • Komšić: Međunarodna zajednica u BiH više ne postoji

    Komšić: Međunarodna zajednica u BiH više ne postoji

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da se jasno i glasno mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH više ne postoji.

    Komšić je rekao da će stvarnost koja slijedi biti potpuno drugačija od postdejtonske ere.

    On je sinoć u Sarajevu na obilježavanju 1. marta, koji se u dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, rekao da ovaj “dan nezavisnosti” dočekuju sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u BiH.

    – Јasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima – rekao je Komšić.

    On je rekao da, ukoliko političko Sarajevo želi uhvatiti taj posljednji voz realnosti, moraće istovremeno pronaći snage i vlastitih kapaciteta da odbrani integritet odluka domaćih institicija, i onda kada im se te odluke sviđaju, ali i onda kada im se ne sviđaju.

    – Funkcionisanje države, sistema i institucija, kako znamo i umijemo, moraćemo osigurati sami – rekao je Komšić.

    U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ. Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.

    Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar – dan kada je u američkoj vazduhopolovnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.

  • FSB spriječio teroristički napad na mitropolita Tihona u Moskvi

    FSB spriječio teroristički napad na mitropolita Tihona u Moskvi

    Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije (FSB) saopštila je da je spriječila teroristički napad na mitropolita simferopoljskog i krimskog Tihona Ševkunova, koji su navodno planirale ukrajinske specijalne službe.

    Prema saopštenju FSB-a, akcija je planirana da se izvrši tokom boravka mitropolita Tihona u Moskvi, prenijele su Ria novosti.

    FSB je navela da su teroristi u decembru 2024. putem skrovišta dobili eksploziv.

    Јedan od uhapšenih muškaraca rekao je da je planirano postavljanje eksploziva u Sretenskom manastiru, a nakon izvršenja zločina, teroristi su planirali da napuste Rusiju, koristeći falsifikovane dokumente.

    FSB je oduzeo eksploziv i dva lažna ukrajinska pasoša.

    U Moskvi su privedeni Rus i Ukrajinac, za koje se navodi da su ih, putem aplikacije Telegram, regrutovale Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine.

    Dodatno, FSB-ov video materijal otkriva da su, po instrukcijama iz Kijeva, planirano ubistvo mitropolita Tihona pripremili njegov pomoćnik Denis Popović i klirik Nikita Ivankovič.

    U zaplenjenim telefonima pronađeno je više od 70 kontakata iz Ukrajine, uključujući i portparola Oružanih snaga Ukrajine, dok je FSB takođe prikazao kovertu sa lažnim pasošima.

  • Novi zakoni u Republici Srpskoj: Pravosuđe, nadležnosti i rad neprofitnih organizacija

    Novi zakoni u Republici Srpskoj: Pravosuđe, nadležnosti i rad neprofitnih organizacija

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je niz zakona koji se odnose na pravosuđe, nadležnosti institucija i rad neprofitnih organizacija.

    Poslanici su izglasali Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, kojim su propisani ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije. Također, zakon definiše postupak imenovanja, premještaja i privremenog upućivanja sudija i tužilaca, kao i njihove ocjene, disciplinsku odgovornost i mogućnost privremenog udaljenja s dužnosti.

    “Zakonskim odredbama propisano je ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost, kao i nespojivost sudijske i tužilačke funkcije s drugim dužnostima”, navedeno je u obrazloženju zakona.

    Također, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Prema usvojenom aktu, na teritoriji Republike Srpske neće se primjenjivati zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    “Nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni su preduzeti sve mjere za sprovođenje ovog zakona”, stoji u obrazloženju prijedloga zakona.

    Lica koja postupaju prema odredbama ovog zakona izuzeta su od krivične odgovornosti prema zakonodavstvu BiH i Republike Srpske za djela koja se odnose na njegovo sprovođenje. Predviđena je i institucionalna zaštita za te službenike.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem će nepoštovanje odluka institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili lokalnoj samoupravi biti sankcionisano kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Osim pravosudnih propisa, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovim zakonom propisuje se uspostavljanje registra organizacija koje finansiraju strani subjekti, a koje se politički angažuju ili djeluju kao agenti stranog uticaja.

    “Cilj zakona je obezbjeđivanje javnosti rada neprofitnih organizacija i regulisanje uslova njihovog djelovanja”, navedeno je u obrazloženju.

    Zakonskim odredbama definiše se i nadzor nad neprofitnim organizacijama, što nije bilo obuhvaćeno ranijim zakonima o udruženjima i fondacijama Republike Srpske.

    Usvojeni zakoni izazvali su različite reakcije u političkim i pravnim krugovima, dok vlasti ističu da se njima jača institucionalna autonomija i transparentnost rada organizacija.

  • Dodik: Srpska brani Dejton i svoj subjektivitet

    Dodik: Srpska brani Dejton i svoj subjektivitet

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kritikovao je obrazloženje presude koju je pročitala sutkinja Sena Uzunović, ocijenivši ga kao skandalozno i suprotno pravnim principima.

    “Svaki sudija će vam reći – nije teško donijeti presudu, teško je napisati obrazloženje kojim ćete je poduprijeti. Ovo obrazloženje ruši sve principe na kojima počiva pravo, od svog nastanka”, napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je istakao da je osnovni princip prava da se okrivljeni smatra nevinim, dok tužilac dokazuje krivicu, te da se presuda donosi na osnovu nepobitnih dokaza, a ne negiranjem stavova odbrane.

    Na konferenciji za novinare, Dodik je ponovio stav da su Sud i Tužilaštvo BiH vanustavne institucije, te da njihovo djelovanje predstavlja zloupotrebu evropskog puta BiH.

    “To je od početka jedna pravna skalamerija koja je samo proizvodila probleme. Zato je neophodno riješiti to pitanje”, rekao je Dodik, dodajući da su on i premijer Srpske Radovan Višković uputili poziv rukovodstvu Federacije BiH na razgovore o provođenju Dejtonskog sporazuma.

    Dodik je zahvalio srpskom patrijarhu Porfiriju na posjeti Banjaluci, naglasivši značaj Srpske pravoslavne crkve u očuvanju mira i dijaloga.

    Komentarišući reakciju Stejt departmenta na presudu, Dodik je naveo da bošnjačka strana lažno predstavlja njihovo saopštenje kao podršku presudi.

    “Pročitali smo saopštenje Stejt departmenta i jasno je da ono ne predstavlja podršku presudi, već samo potvrdu stava o poštovanju Dejtonskog sporazuma”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će, ukoliko dođe do zabrane djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, biti formiran Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske, koji će imenovati nove sudije i tužioce odgovorne isključivo institucijama Srpske.

    “To ne može više niko da obustavi, pa ni Kristijan Šmit”, rekao je Dodik.

    Govoreći o radu Narodne skupštine Republike Srpske, Dodik je poručio da će se isključiti Vijeće naroda iz novog Ustava Srpske, ocijenivši da je njegova svrha bila da otežava rad institucija Srpske.

    “Očigledno je da je Vijeće naroda konstruisano da bi zagorčalo život Republici Srpskoj”, naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da vlasti Republike Srpske neće dozvoliti smjenu ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića u Savjetu ministara BiH, naglasivši da to nije pitanje funkcija, već očuvanja interesa Srpske.

    Govoreći o prijedlogu zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Dodik je istakao da je ključni cilj vraćanje subjektiviteta Republike Srpske.

    “Mi danas branimo međunarodni sporazum u BiH”, poručio je Dodik.

    Zaključio je da Republika Srpska neželi nikakav sukob, već štiti svoje ustavne nadležnosti, naglasivši da Srpska nikada neće prihvatiti nametanje odluka iz Sarajeva.

     

  • Vučević: Nije dobro da se Srpska ucenjuje izjavama o statusu Brčko distrikta

    Vučević: Nije dobro da se Srpska ucenjuje izjavama o statusu Brčko distrikta

    Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da nije dobro da se Republika Srpska uslovljava i ucjenjuje izjavama o preispitivanju statusa Brčko distrikta i naveo da to ne doprinosi miru nego podizanju tenzija.

    Vučević je rekao da odluke oko statusa Brčkog treba da se donose u skladu sa Dejtonskim sporazumom, poštujući oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

    ”A ne da odmah nakon presude (Miloradu Dodiku) izađete i pretite, ili neposredno pre toga pretite da ćete doneti arbitražnu odluku i prejudicirate odluke koje tek treba da budu donesene ili koje ne bi trebalo da budu instrument za političke pritiske, kao što i ova sudska presuda jeste”, rekao je Vučević novinarima u Vrdniku na pitanje da prokomentariše izjavu supervizora za Brčko Luisa Krišoka da bi urušavanjem ustavnosti BiH bio dovedan u pitanje status Brčka kao multietničke sredine pod međunarodnim nadzorom.

    On je istakao da to ne vodi miru i smirivanju, nego podizanju tenzija.

    “To je za nas put koji moramo po svaku cenu da izbegnemo i tu mislim i na Srbiju i na Republiku Srpsku i na ceo srpski narod”, rekao je Vučević.

    On je naveo da je pitanje Brčkog bilo jedno od pitanja koje nije u potpunosti dogovoreno u Dejtonu, već da je bilo ostavljeno arbitražnom odlučivanju.

    Naveo je da je bošnjačka strana insistirala da je Brčko prije rata bilo većinski naseljeno bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom i da je to njima izlaz ka centralnoj Evropi iz pravca Sarajeva, dok je Republika Srpska branila da je u tom trenutku srpsko stavništvo većinsko i da se oduzimanjem Brčka Republika Srpska dijeli na dva djela.

    ”Da nema povezanosti i da se narušava jedan od fundamentalnih principa Dejtonskog sporazuma, a to je da Republika Srpska ima 49 odsto teritorije BiH, uključujući i Brčko. Posle se kroz arbitražne postupke to sve vodilo na neki čudan način, na nešto se Republika Srpska saglašava, a na nešto nije. I došli smo do toga da imate Disktrik Brčko kao poseban oblik organizovanja na teritoriji BiH”, rekao je Vučević.

    Supervizor za Brčko Luis Krišok izjavio je ranije da bi ugrožavanje ustavnog porijetka BiH i njenih institucija moglo dovesti do preispitivanja Konačne arbitražne odluke za Brčko, kao i da pažljivo prati situaciju u BiH.

  • Brnabić: Picula se ponaša kao psihijatar amater

    Brnabić: Picula se ponaša kao psihijatar amater

    Predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da tvrdnje izvjestioca Evropskog parlamenta Tonina Picule o situaciji u Srbiji i o predsjedniku Aleksandru Vučiću pokazuju da se Picula ponaša kao “psihijatar amater”, te istakla da je lijepo što je pojasnio izvor svoje arogancije.

    “Sad tek razumem da je on samo duboko nesiguran čovek i da svi zajedno treba više računa da povedemo o njegovim tananim osećanjima. Iz poštovanja prema Evropskom parlamentu, imaću to na umu. Sledeći put kad dođe u posetu, ponudićemo mu topao zagrljaj i čašu mleka”, navela je Brnabićeva na društvenoj mreži X.

    Komentarišući izjave Picule da je Srbija trenutno visokopolarizovana zemlja i da prolazi kroz ozbiljne političke krize, Brnabićeva je rekla da podjela ima kao i u svakoj demokratskoj zemlji u eri društvenih mreža.

    “Na svu sreću, još nismo stigli do toga da predsednik vlade kaže za predsednika republike da je `šmrkavac` (narkoman), a da predsednik republike predsednika vlade nazove lažovom, jadnikom i nilskim konjem, kako je to u zemlji iz koje dolazi Picula. I nadam se da nikada nećemo”, poručila je Brnabićeva, prenosi Srna.

    Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula je, komentarišući to što ga predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije primio tokom posjete Beogradu, rekao da “Vučić ima mnogo razloga da se osjeća nesigurno zbog stanja u zemlji, a Srbija je visokopolarizovana zemlja i prolazi kroz ozbiljne političke krize”.

  • Zaharova: Presuda Dodiku nepravedna i ne može imati pravne posljedice

    Zaharova: Presuda Dodiku nepravedna i ne može imati pravne posljedice

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ocijenila je danas da je kazna koju je Sud BiH izrekao predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nepravedna i da ne može da ima pravne posljedice.

    “Presuda u ovom slučaju je očigledno nepravedna i ne može da ima pravne posljedice. Očigledno je da to ima za cilj isključivo uklanjanje lidera srpskog naroda u BiH sa političke scene”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Izvestija.

    Prema njenim riječima, Dodikova principijelna patriotska linija prema svom narodu je “u suprotnosti sa evroatlantskim stavovima koje nameće Zapad”.

    “Odluku suda BiH je još jedan slučaj u kojem politika ima prednost nad zakonom”, zaključila je Zaharova.

    Sud BiH u srijedu je prvostepeno osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja predsjedničke funkcije zbog “nepoštovanja odluke” Kristijana Šmita, čiji izbor za visokog predstavnika nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN.