VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Republika Srpska i Srbija oslonjene jedna na drugu

    Stevandić: Republika Srpska i Srbija oslonjene jedna na drugu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je u Beogradu prijemu povodom Dana Republike Srpske i 33 godine od proglašenja prvog Ustava Srpske, gdje je poručio da su Republika Srpska i Srbija oslonjene jedna na drugu te da to zajedništvo nije pokleklo ni u teškim vremenima, naglašavajući da Srbija nema većeg i iskrenijeg prijatelja od Srba iz Republike Srpske.

    “Jeste vrijeme teško, ali nemamo dilemu, imamo iskustva”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da se Srbija pokušava destabilizovati, da pokušavaju da dokrajče Republiku Srpsku i da pokušavaju da Srbija okrene glavu od toga.

    Poželio je Srbiji da savlada nepogodu i nelagodu, istakavši da je ona zvijezda vodilja.

     

    “Mi smo svjesni da smo vam nekad na teret, ali smo ubijeđeni da smo nekad malo na korist jer se trudimo da damo doprinos nacionalnoj i državotvornoj misli”, rekao je Stevandić.

    On je dodao da u Srpskoj spavaju sa jednim otvorenim okom jer smo uvijek u opasnosti.

    “Nekada komoditet izazove malodušnost, a mi toga u Srpskoj nemamo”, rekao je Stevandić.

    Za posljednja dešavanja u Srpskoj je rekao da to nije samo u pitanju njen sadašnji predsjednik Milorad Dodik, već da se postavlja pitanje ko će sutra potpisivati akte koje donese Narodna skupština.

    Ovogodišnji program svečanog prijema, koji se organizuje po 11. put, priređen je u duhu obilježavanja velikog jubileja, 850 godina od rođenja duhovnog rodonačelnika srpskog roda Svetog Save i 805 godina od prvog srpskog pravnog akta pisanog na narodnom jeziku – Zakonopravila ili Krmčije Svetog Save.

  • Dodik: Novi ustav Republike Srpske u javnoj raspravi, cilj povratak izvornom Dejtonu

    Dodik: Novi ustav Republike Srpske u javnoj raspravi, cilj povratak izvornom Dejtonu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će danas u javnu raspravu biti upućen novi ustav Republike Srpske, kojim će biti precizirana autentična ustavna rješenja Srpske.

    “Ovaj ustav neće biti u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer se Republika Srpska zalaže za izvorni Dejtonski mirovni sporazum. Javna rasprava trebalo bi da traje 15 do 20 dana”, rekao je Dodik u emisiji Specijal RTRS-a.

    Kako je naveo, jedan od glavnih ciljeva ustavnih promjena je uklanjanje Vijeća naroda iz ustavnog poretka Srpske.

    “Ustavom BiH predviđeno je da Federacija ima Vijeće naroda, a oni su nametnuli to i nama. Kada smo mogli promijeniti tu formulaciju, SDS to nije htio. Takođe, i dalje stoji da je glavni grad Republike Srpske Sarajevo, a to nije tačno. Glavni grad Republike Srpske je Banjaluka. Vidjećemo kako će poslanici iz Banjaluke glasati o tome”, izjavio je Dodik.

    Predsjednik Srpske kritikovao je opoziciju, optužujući je za saradnju sa političkim strukturama u Sarajevu.

    “U Sarajevu imaju izdajnike srpskog naroda, a Predstavnički dom i Dom naroda nisu parlament i nemaju ovlaštenja koja žele da prikažu. Imaju Darka Babalja iz SDS-a, pa neka usvajaju šta hoće. Vidjećemo da li ćemo uopšte ići tamo”, poručio je Dodik.

    Osvrnuo se i na infrastrukturne projekte, posebno u vezi sa Ilidžom.

    “Ko je napravio Ilidžu? Napravila je Republika Srpska. Oni su samo doveli hiljadu muslimana da kupuju stanove. Sada pričaju o produženju tramvajske linije iz Ilidže i proširenju sarajevskog aerodroma na našoj zemlji”, rekao je Dodik.

    Komentarišući aktuelna politička dešavanja, Dodik je istakao da je ponosan na put kojim ide Republika Srpska.

    “Ponosan sam na sve ljude koji su došli u Banjaluku i dali mi energiju. Ponosan sam na moje saradnike i lidere stranaka vladajuće koalicije”, kazao je Dodik.

    Dotakao se i opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    “Opozicija ne zaslužuje da bude komentarisana. Kukavice se uvijek povlače kada se donose važne odluke. Sinoć su poslanici opozicije napustili sjednicu NSRS-a. Molim ih da više ne dolaze na sjednice, samo nam oduzimaju vrijeme”, izjavio je Dodik.

    Naglasio je da je politika Srpske povratak na izvorni Dejtonski sporazum.

    “Ključno pitanje danas je – da li Republika Srpska treba da pristane da nam Kristijan Šmit i muslimani nameću zakone? Ako je odgovor ne, onda to zahtijeva našu reakciju, a ona je upravo ono što smo sinoć uradili u Narodnoj skupštini”, rekao je Dodik.

    Dodao je da je međunarodni faktor odustao od BiH te da odgovornost za funkcionisanje države treba da snosi Federacija BiH, a ne Republika Srpska.

    “BiH nije naša država, mi smo u njoj samo dok moramo”, naglasio je.

    Osvrnuo se i na optužbe iz Sarajeva o “državnom udaru iz Srpske”.

    “Republika Srpska ima svoj stav i svoj put. Ako postoji državni udar, a ne postoji, ne možete udariti nešto što ne postoji”, rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se navršava 33 godine od usvajanja prvog Ustava Republike Srpske, kojim je, kako tvrdi, prestala da postoji Republika BiH.

    “Tim Ustavom pronađen je način da se uspostavi Republika Srpska. Predviđeno je da BiH može dobiti dodatna ovlaštenja samo na bazi sporazuma Srpske i Federacije BiH, a takvih sporazuma nije bilo”, rekao je Dodik.

    Kritikovao je i obilježavanje 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH.

    “To je neustavan datum. Veličanje takozvane Armije BiH samo pokazuje da mi treba da idemo iz BiH. Ne može se veličati vojska koja je bila zločinačka struktura u proteklom ratu”, izjavio je.

    Zaključio je da će Republika Srpska nastaviti da se suprotstavlja svakom nametanju odluka i rješenja iz Sarajeva.

    “Naša politika ide ka tome da se vratimo izvornom Dejtonu. SDA ne želi ni da razgovara o tome, a pitanje je – zašto?”, poručio je Dodik.

  • Bošnjaci kreću u ukidanje zakona o zabrani djelovanja bh. institucija u RS

    Bošnjaci kreću u ukidanje zakona o zabrani djelovanja bh. institucija u RS

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuće vitalni nacionalni interes nakon što je sinoć Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja, kako se navodi, vanustavnih institucija BiH.

    Ovo je za N1 potvrdio Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, što znači da će o svemu odlučivati Ustavni sud RS.

    Samim tim cijela procedura primjene, odnosno stupanja na snagu, sinoć usvojenih zakonskih rješenja može potrajati do dva mjeseca.

    Podsjetimo, Narodna skupština RS usvojila je sinoć Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH” (Sud, Tužilaštvo, SIPA), Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Sporni zakoni dolaze kao reakcija na prvostepenu presudu koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.

  • Na današnji dan prije 33 godine donesen Ustav Republike Srpske

    Na današnji dan prije 33 godine donesen Ustav Republike Srpske

    Prvi Ustav Republike Srpske, jedan od najznačajnijih konstitutivnih akata koji su bili osnov za stvaranje Srpske, proglašen je na današnji dan prije 33 godine.

    Prvi korak srpskih poslanika u Sarajevu i njihova istorijska odluka da osnuju Skupštinu srpskog naroda u BiH označili su stvaranje Republike Srpske.

    Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine, nakon što su 14. oktobra srpski poslanici preglasani u Skupštini SR BiH.

    Skupština je raspisala plebiscit o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji na kojem su se Srbi u BiH gotovo 100 odsto izjasnili za tu opciju.

    Muslimani i Hrvati nisu priznali rezultat plebiscita, nakon čega su svi srpski poslanici iz svih stranaka u Skupštini SR BiH nastavili rad u Skupštini srpskog naroda u BiH i počeli donošenje akata kojima je konstituisana Republika Srpska.

    Od desetak konstitutivnih akata koji su ustavnopravna osnova za stvaranje Republike Srpske, dva su najznačajnija – Deklaracija o proglašenju Republike Srpske i Ustav Republike Srpske.Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju 9. januara, a Ustav 28. februara 1992. godine.

  • Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je da se protivi najnovijoj prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede dodatne carine na kinesku robu.

    Ministarstvo je takođe najavilo odgovor ukoliko kineske firme budu pogođene tim mjerama, prenio je Rojters.

    To ministarstvo je optužilo SAD da prebacuju krivicu za dotok fentanila u SAD i pozvalo je Vašington da se što prije “vrati na pravi put” i riješi nesuglasice kroz dijalog.

    Kako je ranije objavljeno, Tramp je rekao da planira da uvede dodatne carine od 10 odsto na uvoz robe iz Kine.

    Na društvenim mrežama, Tramp je juče napisao da nije zadovoljan dosadašnjim naporima u suzbijanju dotoka fentanila u SAD.

    “Droga i dalje ulazi u našu zemlju iz Meksika i Kanade u neprihvatljivo velikim količinama”, rekao je on i dodao da se “veliki dio” droge proizvodi u Kini, prenosi Tanjug.

    Portparol kineske ambasade u SAD Liu Pengju izjavio je da Kina već sarađuje s američkim vlastima po pitanju fentanila i upozorio da će nove carinske mjere “podriti buduću saradnju dvije zemlje u borbi protiv narkotika”.

  • Dodik: Ne razumijem histeriju u sarajevskoj čaršiji – zar nisu ovo željeli?

    Dodik: Ne razumijem histeriju u sarajevskoj čaršiji – zar nisu ovo željeli?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ne razumije histeriju u sarajevskoj čaršiji i upitao ih zar nisu ovo željeli i zar nisu sve radili da do ovoga dođe.

    “Jesam li godinu dana upozoravao – nemojte rušiti Ustav – jesam. Jesam li nakon završne riječi rekao svim novinarima – dobro zapišite, presudom ćete srušiti Ustav, nemoj poslije da nas ganjate – jesam. Jeste li vi postavili izbor – Ustav ili Šmit – jeste. Jeste li izabrali Šmita – jeste”, rekao je Dodik.

    Šta sada hoćete, upitao je predsjednik Srpske.

    “Malo vam je bilo što ste mene maltretirali godinu dana, htjeli ste da ponizite Republiku Srpsku. E, to ne može. Da razgovaramo uvijek možemo, da ponizite Republiku Srpsku nikada ne može”, poručio je Dodik na “Iksu”.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je sinoć po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, kojim je propisano da zakoni o Sudu i Tužilaštvu BiH, Sipi i VSTS-u BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o VSTS-u Republike Srpske, kao i Zakon o dopuni krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, prenosi Srna.

    Usvajanju zakona prethodila je presuda Suda BiH predsjedniku Srpske za “nepoštovanje odluka” stranca Kristijana Šmita.

  • Dodik se neće lično žaliti na presudu

    Dodik se neće lično žaliti na presudu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se on lično neće žaliti na presudu, te naveo da je Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku da odbacuje proces protiv njega pred Sudom BiH.

    “Da li će advokati iz svog razloga nešto na tom planu izmisliti, bolje da mene ne pitaju, jer ja ću biti protiv. Ako oni misle da je nešto potrebno da se ispuni zbog pravne forme, da mogu da idu u Strazbur, to je njihov problem. Ja niti se mislim žaliti lično, niti mislim ići više na to”, rekao je Dodik.

    On je istakao da su odluke Narodne skupštine Srpske vraćanje na Dejton i odbrana Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Ono što smo do sada imali je gruba sila međunarodnog faktora i arogancija muslimana iz Sarajeva”, rekao je Dodik.

    On je ponovio da se danas u BiH ne poštuje slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da Srpska traži vraćanje na izvorni Dejton.

    “BiH nema po izvornom Dejtonu svoj teritorijalni integritet, nego on pripada entitetima koji čine BiH. Zato je u članu tri Ustava rečeno da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tu dolazimo do suvereniteta”, rekao je Dodik.

    On je ponovio da je izabrani predsjednik sa legitimitetom koji je dobio na demokratskim izborima, te je Ustavom zadužen da štiti i predstavlja Republiku Srpsku.

    “Ja to radim. To nekome smeta, to znamo. Da li su Sud i Tužilaštvo zloupotrijebili svoje postojanje koje im je dao visoki predstavnik? Ja mislim da jesu. Ako je prekršilo u prošlosti prekršiće i u budućnosti. Evo izvolite, tužite koga god hoćete”, rekao je Dodik odgovarajući na pitanja novinara, prenosi Srna.

    On je rekao da se ne boji ničega, te dodao da će Kristijan Šmit biti izbačen sa ovih prostora.

    Dodik je ponovio da su on i premijer Srpske Radovan Višković uputili poziv za razgovor predsjednici Federacije BiH /FBiH/ Lidiji Bradari i predsjedniku Vlade FBiH Nerminu Nikšiću da u terminu kad im odgovara dođu u Banjaluku, da se razgovara o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Dali smo im okvir u petak ili subotu, u terminu kada hoće. Još nam nisu javili hoće li ili neće. Njihov je izbor hoće li ili neće. Ako nam predlože da će doći u utorak, ja prihvatam. Neka predlože”, rekao je Dodik novinarima u Narodnoj skupštini Srpske.

  • Ko je sve na Epstajnovoj listi

    Ko je sve na Epstajnovoj listi

    Ministarstvo pravosuđa SAD sinoć je objavilo dugo očekivanu seriju dokumenata povezanih s ozloglašenim osuđenim pedofilom Džefrijem Epstajnom, koji je pronađen mrtav u pritvorskoj ćeliji 2019. dok je čekao novo suđenje u Njujorku.

    Njujork post prenosi da se u dokumentima nalazi lista Epstajnovih kontakata, podaci o letovima njegovog privatnog aviona poznatog kao “Lolita ekspres” i dokazi koje su vlasti prikupile o ovom milioneru koji je poznavao mnoge uticajne ljude u Americi.

    Navodi se da se na oko 200 strana ovih dokumenata nije našlo mnogo toga što već nije bilo poznato o Epstajnu i da su na listi poznatih ličnosti i političara koji su se družili sa njim imena koja su u velikoj mjeri već od ranije bila poznata jasnosti.

    Na sinoć objavljenoj listi se nalaze: frontmen Rolingstounsa Mik Džeger, pokojni pjevač Majkl Džekson, glumac Alek Boldvin, Etel Kenedi koja je majka novog američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija, bivši guverner Njujorka Endrju Kuomo, manekenka Naomi Kempbel i rokerka Kortni Lav.

    Tu su i: Bob Vajnstajn, brat osuđenog seksualnog predatora i filmskog producenta Harvija Vajnstajna, pokojni milijarder Dejvid Koh, pokojni senator Ted Kenedi, glumac Ralf Fajns, advokat Alan Deršovic; glumci Džon Keri i Dastin Hofman, biznismen Džon Hantsmen, manekenka i glumica Liz Harli, ali i Ivana Tramp, pokojna supruga američkog predsjednika Donalda Trampa i njihova kćerka Ivanka.

    Sam Tramp nije na listi Epstajnovih kontakata.

    Pem Bondi, državna tužiteljka SAD, zatražila je nakon objavljivanja ovih dokumenata nazvanih “Dokumentacija o Epstajnu, faza 1” da se javnosti pruži kompletna dokumentacija.

    Vašingtonski sajt Hil navodi da je Bondi to poručila u pismu upućenom Kešu Patelu, direktoru FBI i kao krajnji rok naznačila petak ujutro po vremenu na istočnoj obali SAD.

    “Do osam sati FBI će dostaviti punu i kompletnu dokumentaciju o Epstajnu u moju kacelariju, uključujući sve podatke, dokumente, audio i video snimke i materijale povezane sa Džefrijem Epstajnom, bez obzira na način na koji su te informacije dobijene”, navela je Bondi.

    Ona je pismo poslala nakon pritiska koji su na nju izvršile Marša Blekburn, republikanska senatorka iz Tenesija i Ana Polina Luna, republikanska kongresmenka sa Floride.

    “Ovo nije ono što smo mi ili američki narod tražili i predstavlja potpuno razočaranje. pružite nam informacije koje smo tražili”, napisala je kongresmenka sinoć na društvenoj mreži X, prenosi Kurir.

  • Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Vlada RS utvrdila je Nacrt zakona o socijalnoj karti, koji bi u konačnom dokumentu trebalo da bude jedinstvena baza koja sadrži podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica.

    Nadalje, u bazi će biti upisana i vrsta prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo, prava i usluge iz oblasti socijalne, dječje, boračko-invalidske i zaštite civilnih žrtava rata, ratne torture, oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice, kao i podaci o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte.

    Dokumentom, kako je rečeno, treba da se omogući, između ostalog, i kreiranje socijalnih politika i prevencija siromaštva.

    “Značaj postojanja socijalne karte, između ostalog, je u tome da se smanji mogućnost zloupotreba kako u sistemu socijalne zaštite, tako i ostalim sistemima koji se bave posebnim kategorijama stanovništva, s obzirom na to da će podaci o korisnicima biti objedinjeni”, pojasnili su iz Vlade Republike Srpske.

    Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Univerzitetu u Banjaluci, kaže da je najmanji problem donijeti neki zakon, već da je suština njegova primjena.

    “Ovdje se treba prvo odgovoriti na pitanje šta je cilj socijalne karte. Mora se pripremiti dosta drugih elemenata koji moraju pratiti taj zakon, a jedan od njih je definisanje odluke o uvođenju socijalnog minimuma. To je faktički ono što se kaže granica siromaštva. Dalje, na osnovu čega ćemo mi utvrđivati da li je neko socijalni slučaj ili nije, da li ima ovakve ili onakve prihode, da li je u stanju socijalne potrebe da država treba intervenisati ili ne? E, to je suština socijalne karte”, poručuje Lepir.

    Podsjeća da u svakom zakonu kod nas postoje kriterijumi za dodjelu neke pomoći.

    “Recimo, u Zakonu o socijalnoj zaštiti RS ima da pojedinac može imati 15 odsto pomoći od iznosa prosječne plate. Ali je to politička odluka, to nema veze sa tih 15 odsto, i to je oko 200 KM mjesečno. Šta on može sa tim novcem, ne može da preživi mjesec dana”, navodi Lepir.

    Ističe da Vlada RS mora donijeti akte koji će imati uticaj na efekte socijalne karte.

    “Srbija je donijela socijalnu kartu i ona je napravila fijasko. Faktički vi za jedan fening koji odredite političkom odlukom izbacite jednu kompletnu porodicu iz pomoći. To nije smisao”, naglasio je Lepir za “Nezavisne novine”.

    Stručnjaci poručuju da je potrebno analizirati kome je pomoć najpotrebnija i da se sredstva koja budu obezbijeđena plasiraju na najpravedniji način.

    “Npr. ako govorimo da je neki mjesečni cenzus 100 KM za dječju zaštitu, ili ako postoji materijalni cenzus po broju članova porodice, ne znači da neko svojim primanjima zaista može da pokrije sve te potrebe. To je iz razloga što su rashodi koje ima ta osoba ili za izdržavanje djece ili za brigu o djeci sa posebnim potrebama ili drugim licima u okviru svog domaćinstva, a koji nemaju prihode, daleko prevazilaze ono što on mjesečno zaradi. Onda, ti ljudi bi isto trebalo da budu obuhvaćeni mjerama socijalne karte”, smatra Aleksandar Čavić, demograf.

    S druge strane, navodi da bi nadležni morali da budu oprezni jer postoje osobe koje primaju neku vrstu pomoći jer na papiru nemaju redovne prihode, a u stvarnosti imaju milionsku imovinu.

    “Neko može imati pet miliona, može imati 20 stanova, ali da ima nula maraka prihoda ovih koji se kod nas ostvaruju, dakle da nema platu i slično. A može se desiti da je imovinu poklonio najbližim srodnicima, koji su dalje prema Porodičnom zakonu dužni da se staraju o njemu jer imaju sredstva za to bez ikakve društvene asistencije. Ali ti ljudi ipak ostvaruju pravo na neku socijalnu pomoć, dok drugi koji zaista nemaju ništa, često to ne mogu da ostvare”, dodaje Čavić za “Nezavisne”.

    O kompleksnosti problema socijalne karte pisali smo nebrojeno puta do sada.

    Naveli smo tada da građani u Republici Srpskoj u više od 400 institucija ostvaruju neka od 90 različitih vrsta prava, definisanih kroz 15 zakona.

    Jedno od najvažnijih pitanja u ovom poslu biće koliko će građana biti obuhvaćeno socijalnom kartom. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kazali su da je to oko 67.000, ali je premijer Radovan Višković poručio da će to biti manje jer “dio penzionera nema potrebe za socijalnu pomoć jer imaju primanja iz drugih država”.

    Prema informacijama do kojih smo došli u 2024. godini, više od 6.000 građana Republike Srpske prima stalnu novčanu pomoć svakog mjeseca, a ona se, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, dijeli osobama koje nemaju nikakva druga primanja.

  • Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Ekonomisti izražavaju sumnju u sposobnost budžeta Republike Srpske da izdrži dodatno opterećenje u slučaju da zaposleni iz institucija BiH, uključujući Visoki sudski i tužilački savjet, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), budu prebačeni na rad u institucije RS.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, finansiranje ovih troškova je veoma neizvjesno.

    – Trenutno ne vidim mogućnost da se obezbijede dodatni izvori sredstava za pokrivanje plata i naknada zaposlenih – naglasio je Pavlović.

    Dodao je da bi u takvoj situaciji prvo trebalo institucionalno riješiti status ovih radnika, uključujući određivanje konkretnih institucija u kojima bi radili.

    Drugi ključni problem, prema njegovim riječima, jeste neophodnost rebalansa budžeta kako bi se osiguralo zakonito finansiranje novih obaveza.

    – Smatram da je ovo više probni balon upućen drugim stranama u BiH kako bi se otvorili politički pregovori, nego što je to realna opcija, jer postoje ozbiljna ekonomska ograničenja – istakao je Pavlović.

    Situacija s budžetom RS, kako kaže, već je opterećena različitim finansijskim obavezama, uključujući planiranu kupovinu hotela u Brčkom za 36 miliona maraka, gubitke iz koncesionih presuda, nabavku električne energije iz inostranstva zbog problema u radu RiTE Ugljevik, kao i potencijalni otkup kompanije „Comsar Energy RS“ Rašida Serdarova za 100 do 150 miliona evra.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjetila je da značajan broj zaposlenih u institucijama BiH pripada kategoriji kojoj se obraća predsjednik RS Milorad Dodik, ali da bi njihovo zapošljavanje u institucijama Srpske predstavljalo ogroman teret za budžet.

    – Na šta oni da se vrate, na budžet koji se neprestano krpi i zadužuje? – upitala je Cenićeva.

    Takođe je izrazila sumnju u to kako bi RS uopšte mogla obezbijediti potrebne prihode za finansiranje ovih zaposlenih.

    – Dodik i sam zna da je to što priča neostvarivo i da nema sredstava da finansira te ljude, koji imaju kredite, porodice i obaveze. Ko će im obezbijediti zdravstveno osiguranje? Kako će ostvariti penziju? – upitala je Cenićeva.