Autor: INFO

  • Dodik: Normalizacija stanja u BiH moguća ako se povuku odluke Šmita

    Dodik: Normalizacija stanja u BiH moguća ako se povuku odluke Šmita

    Normalizacija stanja u BiH je moguća samo ako se povuku odluke nelegitimnog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    – Nije trebalo da dođe, neka ide kad god hoće. Što se mene tiče i ne postoji. Јa vjerujem da ćemo mi sve “brljotine” koje je napravio eliminisati – poručio je Dodik.

    Predsjednik Srpske naveo je da je Šmit kroz svoje odluke Republici Srpskoj samo prošli petak oteo 200 miliona KM.

    – Šmit kroz svoje odluke i kroz odluke Evropske unije samo “trenira strogoću” – kaže Dodik.

    Poručuje da nijedna strana do sada nije intervenisala u finansijski sistem Republike Srpske.

    – Na ovaj način on je napravio direktnu štetu. Mi tražimo načine kako da ga tužimo i proganjaćemo ga dok god bude živ – zaključio je Dodik.

  • Čović o dvije “Trojke”: Ova u Srpskoj faktički i ne postoji više, a sa sarajevskom je skoro nikakva komunikacija na nivou BiH

    Čović o dvije “Trojke”: Ova u Srpskoj faktički i ne postoji više, a sa sarajevskom je skoro nikakva komunikacija na nivou BiH

    Predsjednik HDZ BiH rekao je da ostaje u vlasti sa onima s kojima je dogovorio sporazume prije dvije godine.

    – Nemate više mogućnosti praviti neke promjene oko tih političkih procesa. Evo vidite taj jedan dio političkog spektra iz Republike Srpske kako završava u posljednje vrijeme. Јa to ne želim otežavati ljudima, jer mislim da u svakoj od stranaka imate ozbiljne probleme. To smo prepoznali na vrijeme i zato smo stali oko toga, jer smo shvatili da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Pa smo rekli da se mora znati ko donosi odluke i kada se nešto dogovorimo da to možete provesti, morate biti i tu transparentni, ali politički odgovorni. Јer, partnerstvo je odgovornost, prije svega preuzimate kroz tu odgovornost. Ali, rekli smo partnerstvo, s druge strane, ne sputava tako da ima svako pravo na svoju lepršavost i političku, ali onda nemojte blizu nas, jer možemo napraviti sebi probleme. Toliko kao odgovor i ja mislim da te “Trojke” više i nema politički, ali da ne ulazim u političke odnosi unutar tih stranaka – rekao je Čović.

    Što se tiče sarajevske “Trojke”, kako je naveo, HDZ BiH s njima radi u mjeri u kojoj je to moguće primarno na nivou Federacije BiH.

    – I tu smo dali maksimalno sebe, svoju političku energiju da FBiH normalno funkcioniše i za sada uz malo problema uspijevamo otkloniti sve ono što nam je bila zapreka zadnjih godinu, dvije i nastavićemo tako do kraja iduće godine. Što se tiče istog tog sadržaja te Trojke na nivou Bosne i Hercegovine, komunikacija je vrlo loša, skoro nikakva, a to se uostalom vidi kroz donošenje odluka većine – rekao je Čović.

    Naglasio je da HDZ BiH ima aranžman sa onima s kojima su se dogovorili prije dvije godine.

    – Kakav god bio, nastavićemo ga do daljnjeg, jer ne vidim drugačije mogućnosti, a kampanja je svakako počela – dodao je on.

  • Mađarska, Srbija i Rusija razgovaraju o izgradnji novog naftovoda

    Mađarska, Srbija i Rusija razgovaraju o izgradnji novog naftovoda

    Mađarska je razgovarala sa Srbijom o izgradnji naftovoda između dve zemlje za snabdijevanje ruskom naftom; u diskusijama su učestvovali predstavnici Ruske Federacije, objavio je ministar spoljnih poslova i ekonomskih odnosa Mađarske Peter Sijarto, koji je objavio fotografije sa trilateralnih razgovora održanih putem video-linka.

    – 21. jula razgovaramo sa našim srpskim i ruskim kolegama o izgradnji novog naftovoda koji povezuje Mađarsku sa Srbijom – napisao je šef Ministarstva spoljnih poslova na društvenim mrežama.

    Sijarto je objavu pratio fotografijama sa video-konferencije, tokom koje je bio u zgradi svog ministarstva u Budimpešti kako vodi dijalog sa srpskim i ruskim stručnjacima koji su se pojavili na velikom ekranu monitora.

    Šef Ministarstva spoljnih poslova nije precizirao ko je iz Moskve i Beograda učestvovao u ovim razgovorima.

  • Ninković o zatvaranju GOB-a

    Ninković o zatvaranju GOB-a

    Predsjednik banjalučke Skupštine Ljubo Ninković reagovao je na najavu o zatvaranju Gradaskog olimpijskog bazena (GOB) podsjetivši za “Glas Srpske” da su odbornici skupštinske većine usvojili grant za njihove potrebe.

    – Grantove za javna preduzeća nismo podržavali od početka, a nećemo ni sada, zato što to može biti zloupotrebljeno. Ono što je namijenjeno za GOB, kroz budžet se jasno i definiše, ali kad stavite grant za javno preduzeće onda to ne mora da znači da će sredstva otići gdje je i navedeno – pojasnio je Ninković.

    Upitao je direktora “Akvane” Svetislava Lazića i gradonačelnika Draška Stanivukovića zašto odluke koje se tiču GOB-a ne glase na GOB.

    – Ako je JP “Akvana” u problemu, onda treba da jasno kažu kolika su im dugovanja. Prema podacima APIF-a to je dug od 1,5 miliona maraka – rekao je Ninković.

    Prema njegovim riječima, GOB je javni objekat koji je u vlasništu svih građana Banjaluke, a kojim upravlja Skupština grada, te tvrdi da ne zna na osnovu čega ga mogu zatvoriti.

    – Ukoliko nisu sposobni da vode javno preduzeće, onda treba da daju ostavku, a ne da ovo rade. Usred ljeta zatvoriti bazen može biti samo želja da naštete Banjalučanima – zaključio je on.

     

     

    S druge strane, kako je kazao, godinama unazad u ovom periodu godine vrši se remont GOB-a i priprema se za nadolazeću sezonu.

    – Da li oni sada radeći taj remont žele da iskoriste situaciju kako bi napravili određen medijski pritisak na Skupštinu grada, ja u ovom trenutku ne znam. Bojim se da zlouportrebljavaju remont kako bi dobili još više para, jer pretpostavljam da su potrošili novac koji smo im obezbijedili ranije – poručio je Ninković.

     

     

  • Čović: Protiv smo nametanja, Hrvati će se izboriti za legitimno predstavljanje

    Čović: Protiv smo nametanja, Hrvati će se izboriti za legitimno predstavljanje

    Dragan Čović, predsjednik HDZ-a nakon sjednice Predsjedništva ove stranke rekao je da je protiv bilo kakvog nametanja visokog predstavnika te da je Izborni zakon BiH potreban zbog BiH, a možda i najmanje zbog hrvatskog naroda.

    “Izborni zakon trebaju primjeniti oni koji svojatatu BiH, koji su najbrojniji narod i oni trebaju spriječiti da u ime hrvatskog naroda nekog biraju u Predsjedništvo BiH ili Dom naroda. Ne treba ništa nametati visoki predstavnik, hrvatski narod će se izboriti za svoje legitimno predstavljanje u skladu sa Ustavom BiH”, rekao je Čović.

    On je rekao da mnogi žele prebaciti odgovornost na HDZ i predstavnike hrvatskog naroda i kada je riječ o izbornom zakonu i evropskom putu, ali da mu to ne smeta.

    Čović se osvrnuo i na incidente na Pješčari, navodeći da institucije trebaju raditi sve da se to spriječi i da neće dodatno “dizati temperaturu”.

    Na pitanje da li postoji krivac za Plan rasta, Čović je kazao da nije izgubljeno samo stotinu miliona, nego su kroz prethodne godine izgubljene milijarde.

    “Da smo se priključili evropskim projektima, radilo bi se o milijardama. Neko jedna čeka da skloni jedan postotak i da ga drugom. Ne znamo cijeniti vrijednosti ovog preostora, zato sam pozvao politike koje griješe, ne visokog predstavnika, on radi šta radi, nego politike koje predstavljaju da vole BiH. Svi koji su nas mjesecima uvjeravali da mehanizam koordinacije treba poštivati do kraja, sada govore da treba od njega odustati, da je to složen proces”, rekao je Čović.

    On je rekao da vlast može funkcionisati i zahvalio se Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BIH na naporima da se sjednice uopšte održavaju , jer da bi se, kako je rekao održala sjednica “morate imati glas i Zukana Heleza i Staše Košarca. ”

    “Bez tih glasova niti jedna odluka ne može proći. Da ne bi bilo novih 10 posto koji se skidaju, moramo što prije završiti ovaj proces, jer je on pripremljen, predstavljen međunarodnoj zajednici, a onda su oni potrčali da kažu da nije usaglašen u par elemenata. Naravno, da se mora usaglasiti i na mehanizmu koordinacije, ali moraju razumijeti da za to on i služi da se sjedi i dogovara, a ne da pozivamo visokog predstavnika da za nas donese odluke”, rekao je Čović.

    Govoreći o složenim odnosima u koaliciji, Čović je rekao da sa “sarajevskom trojkom” rade koliko se može, primarno na nivou Federacije te da će se tako nastaviti do kraja godine, ali je naglasio da su odnosi na državnom niovu, skoro nepostojeći.

    “Što se tiče nivoa BiH, tu su odnosi vrlo loši, gotovo nikakvi. Činjenica je da mi imamo aranžaman sa onima koji smo se dogovorili prije dvije godine, kakav on da jest i takoćemo do kraja, jer ne vidim druge opcije”, rekao je Čović.

  • Putin donio odluku o Trampovom ultimatumu

    Putin donio odluku o Trampovom ultimatumu

    Tri izvora bliska ruskom predsjedniku s kojima je razgovarao “Reuters” navode da se Vladimir Putin oglušio o ultimatum koji mu je postavio predsjednik SAD, Donald Tramp.

    Naime, ti izvori tvrde da Putin planira da nastavi rat dok Zapad ne prihvati temeljne ruske zahtjeve.

    Kako dalje navodi agencija, to bi mogao da bude “kraj priče o velikom dogovoru dvojice predsjednika” kojim će se završiti rat u Ukrajini.

    Predizbornih Trampovih najava da će “sve riješiti u 24 sata” više se niko i ne sjeća, konstatuje se.

    Vodeći svjetski mediji pišu u svojim analizama da je odnos dvojice lidera očigledno došao do tačke kada se mora isporučiti nekakav rezultat, ali niko ne vjeruje da će do krajnjeg cilja, mirovnog sporazuma, doći.

    “The Guardian” ističe da je Tramp pristupio Putinu “kao posrednik za nekretnine” koji nudi tuđu teritoriju za nešto sasvim neodređeno, bez ulaska u razloge zašto je do rata uopšte došlo i bez promišljanja koliko bi takav mir trajao.

    “Time” piše da Tramp od početka ne sluša američku obavještajnu zajednicu i misli da može uvjeriti Putina da potpuno promjeni svoju politiku.

    Zatim, tu je i “Washington post”, koji navodi da je Trampova strategija “eskalacijom do deeskalacije” primjenljiva na dio zemalja i carine, ali nije na čovjeka koji je pokrenuo invaziju i koji u svojoj državi nije nikako ugrožen.

    Stoga američki mediji zaključuju, pozivajući se na brojna mišljenja analitičara, da Tramp i Putin dijele sličan politički instinkt i njihovu vladavinu odlikuju – populizam, prezir prema institucijama i sklonost autoritarnom stilu.

    I njihova saradnja, ni u prvom Trampovu mandatu, kada nije bilo većih nesaglasja, nikada nije bila savez, već međusobno iskorištavanje.

    Taj odnos može završiti na tri načina, kažu, u Putinovu korist, u potpunom preokretu ili u nevidljivoj nagodbi koja slabi temelje zapadnog poretka.

    Ruska politikologinja Aleksandra Filipenko, koja od početka invazije na Ukrajinu živi i radi u Litvaniji, kaže za “Deutsche Welle” da po isteku roka od 50 dana ne očekuje ništa drastično.

    Štaviše, vjeruje da će taj rok proći, a dvojica lidera će se vratiti staroj priči – tihim nagodbama i pragmatičnom cinizmu. A rat i razaranje Ukrajine će i dalje trajati, prenosi “b92”.

  • Gradski olimpijski bazen u Banjaluci od sutra zatvoren

    Gradski olimpijski bazen u Banjaluci od sutra zatvoren

    Gradski olimpijski bazen u Banjaluci ponovo od sutra zatvara vrata za posjetioce, jer je, kako navode primorani su da privremeno obustave sve sportsko-rekreativne aktivnosti.

    Kako su saopštili, odluka dolazi nakon višemjesečne, a zapravo i višegodišnje borbe s nagomilanim problemima koji iz dana u dan postaju sve veći.

    “Ponavlja se, nažalost, isti scenario od prije samo mjesec dana. I dalje se suočavamo sa nedostatkom osnovnih uslova za rad, koji su ključni za sigurnost i funkcionisanje. To uključuje nepostojanje mogućnosti angažovanja spasilačke službe, nemogućnost servisiranja obaveza za snabdijevanje električnom energijom neophodnom za rad svih sistema, te kritičan nedostatak finansija za obezbjeđivanje lož ulja za zagrijavanje vode. Bez ovih elementarnih preduslova, jednostavno ne možemo garantovati bezbijedno i kvalitetno okruženje za naše posjetioce i sportiste. Iz tog razloga, Gradski olimpijski bazen prestaje sa pružanjem sportsko-rekreativnih usluga 22.07.2025”, navode iz “Akvane”.

    Kako dodaju, ova teška odluka je direktna posljedica nedovoljne podrške lokalne zajednice.

    “Želimo ponovo naglasiti, po ko zna koji put, da objekti poput Gradskog olimpijskog bazena nisu i ne mogu biti rentabilni niti samoodrživi nigdje u svijetu. Svaki sličan objekat, bilo da je riječ o plivalištu ili sportskoj dvorani, zahtijeva značajnu podršku lokalne zajednice kako bi se pokrili visoki operativni troškovi. Naši prihodi, koje generišemo kroz prodaju ulaznica i usluga, jednostavno ne mogu pokriti ogromne rashode za održavanje, energente, hemikalije i plate osoblja. Zato očekujemo da Skupština Grada Banjaluka revidira svoju odluku o ukidanju sredstava namijenjenih za funkcionisanje Gradskog olimpijskog bazena i JP ‘Aquana'”, navode oni.

    Kako dodaju, svjesni su da ovo zatvaranje pogađa sve korisnike – rekreativce, sportske klubove, djecu koja uče plivati i profesionalne sportiste.

    “Svi oni ostaju uskraćeni za neophodne uslove za trening i rekreaciju. Nastavljamo da ulažemo maksimalne napore kako bismo pronašli rješenja i obezbijedili uslove za ponovno otvaranje bazena. Vaše razumijevanje i strpljenje u ovim teškim trenucima su nam od neprocjenjive važnosti”, zaključuju iz oni u saopštenju.

  • Borba za mjesto u vrtiću: Prijavljeno 3.000 djece, prima se 540

    Borba za mjesto u vrtiću: Prijavljeno 3.000 djece, prima se 540

    Roditelji u Banjaluci i ove godine suočeni su s manjkom mjesta u vrtićima, pa je tako na konkurs Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stiglo je oko 3.000 prijava, a mjesta ima za svega 540 djece.

    Kako je rekao, je direktor Centra Petar Jokanović, konkurs  za primijer djece je bio otvoren od 7. do 18. jula, a kako je dodao, ove godine primaju više djece nego lani.

    On je kazao, da još nije izvršeno bodovanje prijava, što će uraditi do 15. avgusta, a rezultati će biti objavljeni odmah nakon što komisija završi taj dio posla.

    “Većina mjesta za koja smo raspisali konkurs biće oslobođena 15. avgusta jer do tada budući školarci imaju pravo da budu u vrtiću. Roditelji djece koja su prošla mogu da očekuju da budu prozvani u drugoj polovini avgusta ili početkom septembra”, rekao je Jokanović.

    Cijene boravka djece u banjalučkim vrtićima i dalje ostaju iste – za prvo dijete roditelji će izdvajati 165 KM, dok porodice sa više djece ostvaruju određene olakšice.

    U slučaju da dvoje mališana iz iste porodice pohađa vrtić, drugo dijete plaća 115 KM. Za porodice sa troje i više djece cijena se dodatno umanjuje – prvo dijete plaća 115 KM, drugo 99 KM, dok je treće oslobođeno plaćanja.

    Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka trenutno ima 32 vrtićka objekta u svom sastavu.

  • Do sada legalizovano oko 8.000 objekata u Banjaluci

    Do sada legalizovano oko 8.000 objekata u Banjaluci

    Kada govorimo o besplatnim legalizacijama prešli smo broj od 8.000 legalizovanih objekata, a pred nama je još oko 5.000 zahtjeva, koji očekujem da ćemo završiti do kraja naredne godine – poručio je ovo ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Vuk Višekruna, istakavši da se ovaj proces u Banjaluci odvija u kontinuitetu, saopšteno je iz Gradske uprave.

    “Zahtjeve rješavamo ustaljeno dobrom dinamikom, a svakako nastavićemo da sprovodimo ovaj proces dok god za tim postoji potreba, odnosno dok god ne riješimo sve zahtjeve naših građana”, rekao je on.

    Govoreći o besplatnim građevinskim dozvolama, Višekruna je istakao da je do sada izdato oko 300 dozvola za izgradnju stambenih objekata površine do 200 kvadratnih metara.

    “Ovaj proces uglavnom se odvija u kontinuitetu. Početkom ove godine imali smo jedan zastoj zbog neusvajanja Budžeta, ali odmah po usvajanju budžeta izdali smo oko 60 besplatnih građevinskih dozvola našim sugrađanima. Očekujem da će se do kraja ove godine realizacija ove mjere podrške našim građanima odvijati nesmetano, jer smo za ove namjene izdvojili oko 1.800 000 KM”, kazao je Višekruna.

    On je naglasio da se značaj ovih mjera ogleda upravo u uštedama koje one donose građanima Banjaluke.

    “Kroz besplatne građevinske dozvole za objekte do 200 kvadratnih metara građani ostvaruju uštede u iznosu od 10.000 do 15.000 KM. Ovo je zaista značajna olakšica jer ta sredstva koja su ranije morali izdvajati za pribavljanje dozvole, sada mogu uložiti u samu izgradnju objekta. Kada je riječ o legalizaciji, uštede su još veće jer su i objekti uglavnom veći, a znamo da je moguće legalizovati objekte površine do 400 kvadratnih metara. Kroz ovaj proces građani mogu uštediti od 15.000 do 20.000 KM”, rekao je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje.

    Komentarišući navode pojedinih političara koji besplatnu legalizaciju u Banjaluci nazivaju prevarom, objašnjavajući da je legalizacija besplatna i u drugim opštinama u Republici Srpskoj, Višekruna je istakao da je nesporna činjenica da je legalizacija postala besplatna zahvaljujući inicijativi koju je pokrenuo Grad Banjaluka i gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Upravo po inicijativi koju je pokrenuo gradonačelnik Stanivuković izmijenjen je zakon koji je omogućio da legalizacija bude besplatna – podsjetio je Višekruna.

  • Kada će Sportska gimnazija u Banjaluci početi sa radom

    Kada će Sportska gimnazija u Banjaluci početi sa radom

    Prije više od godinu dana, Skupština grada Banjaluka jednoglasno je usvojila odluku o izgradnji prve Sportske gimnazije.

    Odlučeno je da ova gimnazija bude u prostorijama Sokolskog doma, koji bi trebalo rekonstruisati i adaptirati.
    Do danas od te odluke nije se dalje odmaklo.

    Na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića, Skupština grada je u martu prošle godine jednoglasno donijela odluku da Banjaluka dobije prvu Sportsku gimnaziju na lokaciji Sokolskog doma.

    Nakon više od godinu dana, rekonstrukcija i adaptacija ovog objekta nije ni započeta iako su izabrani izvođači radova i obezbijeđena sredstva.

    – Čekamo dozvolu već mjesecima od nadležnog ministarstva i hoćemo izgraditi, novac imamo obezbjeđen, sve imamo ali nas zavlače sa svim papirima kao i za šetalište, za kružni, ne daju dozvole za sportsku gimnaziju, ne daju ništa – naveo je Stanivuković.

    Iz resornog ministarstva pojašnjavaju – grad je dostavio nepotpunu dokumentaciju.

    – Grad je dostavio zahjtev za dozvolu za građenje, međutim dokumentacija nije bila potpuna i mi smo informisali zvanično i uputili zahtjev za dopunu dokumentacije – pojasnio je Bojan Vipotnik, ministar za prostono uređenje, građevinarstvo i elekologiju Republike Srpske, prenosi RTRS.

    Nedostaje tehnička dokumentacija, dokazi o riješenim imovinsko-pravnim pitanjima, elektro-energetske saglasnosti, ekološka dozvola ili dokaz da nije potrebna i uplaćena taksa od 0,3 odsto ukupne vrijednosti izvođenja radova.

    – Kada nam grad dostavi dopunu neophodne dokumentacije ministarstvo će u najkraćem mogućem roku izdati dozvolu za građenje – dodao je Vipotnik.

    Gradska uprava 2023. uputila je dopis i Ministarstvu prosvjete i kulture, u kojem je tražila spisak potrebne dokumentacija za dobijanje saglasnosti, međutim, na tome je sve ostalo, potvrdila je resorna ministarka.

    – Na tome je sve ostalo, mi nismo poslije dobili nikakav ni dopis, ni zahtjev u smislu samo škole. Prije svega je potrebna inicijativa, zatim je potrebno uraditi elaborat opravdanosti izgradnje i postojanja srednje škole kao i svi ostali potrebni elemnti društvene opravdanosti – naglasila je Željka Stojičić, ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske.

    Resorna ministarka napomenula je da je od početka školske godine 2024/2025. u banjalučkoj Gimnaziji uveden sportski smjer, koji se izvodi prema oglednom nastavnom planu i programu koji će pokazati da li je opravdano uvođenje sportskog odjeljenja u gimnazije u Srpskoj, te da li će prilagođavanje školskog plana i programa doprinijeti da učenici koji se aktivno bave sportom imati i bolje rezultate u školi.