VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako će teći proces glasanja na izborima uz nove tehnologije?

    Iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na prethodnim izborima sprovela nekoliko pilot projekata u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača.

    To će biti jedine novine u slučaju da se u djelo sprovede nalog Kristijana Šmita, koji je nametnuo odluke o finansiranju tih projekata.

    Sve ostalo, o čemu se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, kao što je postavljanje kamera na svim biralištima itd…, neće biti obuhvaćeno, i na izborima 2026. godine jedine novine biće elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.

    To će u praksi značiti da će prilikom dolaska na glasačko mjesto birač biti identifikovan elektronski, odnosno u uređaj će staviti svoju ličnu kartu i svoj identitet potvrditi otiskom prsta, a nakon glasanja, listić će umjesto u kutiju morati provući kroz skener koji će automatski registrovati kome je dat glas i da li je listić važeći ili nije.

    “Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije”, piše u Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je izradio CIK.

    Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa tako, recimo, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biće potrebno i 5.300 operatera koji će instalirati i deinstalirati opremu na početku i na kraju glasanja. Osim njih 5.300, biće neophodno obezbijediti i do pet odsto rezervnih operatera.

    Osim toga, planiran je i angažman 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je i da se uspostavi “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 osoba, sedam supervizora i jedan koordinator.

    Uz te logističke, neophodno bi bilo osigurati i skladište za skladištenje elektronske opreme i za te namjene potreban je prostor od oko 1.500 kvadrata, gdje je procjena da će se uskladištiti 600 standardnih paleta. Za “pripremnu površinu” trebaće hiljadu kvadrata prostora, gdje bi radilo oko 90 operatera na vrhuncu rada, a uz sve to neophodna je i administrativna površina koja bi se prostirala na 200 metara kvadratnih.

    Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije, nedavno je rekla da će se već ove sedmice početi raditi na operativnom planu, te da su već tražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli CIK-u.

    “Do sada smo dobili predstavnike IDDEEA, Ministarstva transporta i komunikacija, Agencije za javne nabavke, Agencije za zaštitu ličnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo finansija i Ministarstvo bezbjednosti dostave svoje predstavnike. Za sada je ovo dovoljno da već naredne sedmice počnemo praviti operativni plan”, rekla je prošle sedmice Hadžiabdićeva, a prenijeli su mediji u Federaciji BiH.

    Podsjećanja radi, Šmit je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva da se obezbijedi novac za potrebe uvođenja novih tehnologija, i to onoliko koliko CIK bude tražio. Procedura, po Šmitovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CIK uputi zahtjev Ministarstvu finansija i trezora, koje će biti u obavezi da ga odobri u roku od sedam dana, a nakon toga dostavi sredstva na račun CIK-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, njegov zamjenik Mehmed Hasanović biće u obavezi da to uradi.

    Nakon operativnog plana CIK-a, treba očekivati da se u skorije vrijeme raspiše tender za nabavku opreme, koji će biti međunarodni i koji može trajati nekoliko mjeseci.

    Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentarisao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da BiH trebaju transparentni i pravedni izbori, te da ima jako puno pristupa za to.

    “Da li je trebalo izdvojiti 100 miliona za opremu, zašto je nema negdje drugo, da li toliko vrijedi, neka to rade eksperti, mi nećemo ulaziti u to. Mi ćemo dati svoje predstavnike ispred HDZ-a, kako bismo osigurali da ne bude zloupotreba. Mi ćemo podržati sve elemente koji će osigurati čistoću na izborima. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predlagali i to ćemo staviti na glasanje kada dobijemo adekvatnu većinu”, naglasio je Čović.

    Potrebno za nove tehnologije na izborima
    – 112,5 miliona KM

    – 6.000 skenera

    – 6.000 uređaja za identifikaciju birača

    – 5.300 operatera

    – 650 tehničara

    – Više od 70 ljudi u “nacionalnom centru”

    – Prostor od 1.500 kvadrata

  • Akcija “Poštar” u Srpskoj: Uhapšene dvije osobe

    Akcija “Poštar” u Srpskoj: Uhapšene dvije osobe

    U akciji “Poštar” policija je uhapsila P.V. i M.P, iz Zvornika.

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Zvornik sumnjiče da su u noći 20. na 21. jul, na rijeci Drini u Karakaju kod Zvornika preko carinske linije između Republike Srbije i Srpske vršili ilegalano prebacivanje tekstilnih proizvoda iz čamca u auto pasat, gdje ih je policija zatekla.

    “Izvršenim uviđajem na licu mjesta izuzeta je veća količina tekstilnih proizvoda”, navode iz policije i dodaju da se uhapšeni zbog krivičnog djela krijumčarenje.

    “O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac Tužilaštva BiH koji je naložio da se protiv navedenih lica dostavi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu. U toku je kriminalistička obrada lica lišenih slobode”, navode iz Policijske uprave Zvornike.

  • Udes u Banjaluci: Auto završio u kanalu

    Udes u Banjaluci: Auto završio u kanalu

    U Karanovcu kod Banjaluke danas oko 00.45 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je auto sletio sa kolovoza i završio u kanalu.

    Na lice mjesta odmah su stigli pripadnici policije, hitne pomoći i vatrogasaca, koji su intervenisali kako bi obezbijedili mjesto udesa i pružili pomoć.

    Još se ne zna da li je neko povrijeđen.

    Uzroci udesa, za sada, nisu poznati.

  • Banjalučanin pod nadimkom “Fantom” navodno poginuo u Ukrajini

    Banjalučanin pod nadimkom “Fantom” navodno poginuo u Ukrajini

    Banjalučanin koji je ratovao u ruskim redovima, poznat na društvenim mrežama kao “Fantom iz Republike Srpske”, navodno je juče poginuo u borbama na istoku Ukrajine, saopštili su njegovi saborci.

    Informaciju o smrti objavio je njegov saborac koji se na TikToku predstavlja pod nadimkom Pitbull, i koji je učestvovao u istoj borbenoj akciji.

    Pitbull je objavio dva videa u kojima govori o smrti “Fantoma”, ističući da su bili zajedno angažovani na zadatku kada je njegov prijatelj poginuo, boreći se na strani Rusije.

    Fantom je u ranijim izjavama za blogere iz Srbije koji su posjećivali dijelove Ukrajine govorio o svom dolasku u Rusiju krajem 2022. godine. Isticao je da nije imao prethodno vojno iskustvo, te da su ga obučavali ruski instruktori. Bio je angažovan u redovima privatne vojne grupe Vagner, koja je djelovala na ukrajinskom frontu.

    U intervjuima iz tog perioda govorio je da mu je motiv bio “pomoć bratskom narodu”, a ne novac:

    “Krećemo se, dobre su akcije, pobjeđujemo. Uglavnom je sve polako, ali taktički i s mozgom radimo. Prijatelji u Banjaluci su sretni što sam tu, kažu mi ‘čuvaj ih, to su naša braća, oni su nama pomagali, trebamo i mi njima’. Mi nismo došli ni zbog para, ničeg, nego zbog srca, jer znamo šta oni rade našim ljudima i mi jednostavno hoćemo pomoći”, govorio je tada Fantom.

    Njegov identitet nije zvanično potvrđen, ali se na društvenim mrežama pojavilo više snimaka i izjava koje ukazuju na to da se radi o istom čovjeku koji se ranije pojavljivao u reportažama.

    Raniji snimci i intervjui dostupni su i na Twitter profilu istraživača Kube Bjelamoviča.

    Iako zvaničnih potvrda sa ruske strane još nema, objave njegovih suboraca izazvale su talas reakcija na TikToku i društvenim mrežama. Korisnici iz Srbije i Republike Srpske opraštaju se od Fantoma, dok je njegov saborac Pitbull poručio da “nikad neće zaboraviti šta je uradio za njih”.

  • Dodik: “Centurion” nema veze sa mnom, slovenački portal iznosi laži i o prisluškivanju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da već duže vrijeme traje prljava kampanja protiv njega i njegove porodice.

     

    “Već duže vrijeme traje prljava kampanja protiv mene i moje porodice na način da se laži domaćih aktera plasiraju preko slovenačkog portala Necenzurirano.si, a zatim prenose u medijima u BiH. Valjda da bi te laži djelovale ubjedljivije. Na ranije tekstove nisam reagovao, jer su bili toliko besmisleni, ali na posljednji moram, jer iznosi laži o prisluškivanju”, naveo je Dodik.

    On je u potpunosti odbacio sve navode iz teksta pomenutog portala kao neistinite, tendenciozne i konstruisane s ciljem lične i političke diskreditacije.

    Dodao je da se tekst oslanja na nepotvrđene informacije, izvore upitne reputacije i “poznate matrice medijskog linča kakvima su kroz posljednju deceniju bili izloženi svi političari i lideri koji se nisu uklapali u narativ poraženih globalističkih elita”, prenosi RTRS.

    “Firma ‘Centurion’ nema ama baš nikakve veze sa mnom, što gotovo svi u Banjaluci znaju. Osnovala ju je 2005. Nova banka sa isključivim ciljem da smanji troškove transporta i čuvanja novca. U trenutku osnivanja, većinski vlasnici Nove banke bili su slovenački fond Poteza, Prva Grup, penzioni fond iz Slovenije i IFC – članica Svjetske banke, koja je imala pravo veta u svim važnim odlukama. Nakon što je firma upala u poslovne probleme, podignut je kredit od 3,5 miliona KM, koji nije mogao biti vraćen. Nova banka je tada ugasila firmu i tražila način da naplati dug, nudeći zaštitarskim firmama da preuzmu posao prevoza i osiguranja novca, uz uslov da otplate kredit. Na tu ponudu se odazvao Sektor sekjuriti koji je banci vratio kredit i avans. Toliko o navodnim ‘tajnim poslovima’ – sve je bilo javno, poslovno i čisto, i bez ijedne veze sa mnom”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je 2005. godine bio opozicija, a na vlasti PDP i SDS.

    “Nova banka je uplatila avans za opremu za snimanje razgovora između službenika i klijenata, ali ta oprema nikada nije isporučena. Toliko o laži o prisluškivanju”, dodao je Dodik.

    Naveo je i da je “portal Necenzurirano odavno prepoznat kao glasilo liberalno-lijevih krugova, koje funkcioniše u sklopu šire mreže finansirane od strane međunarodnih fondacija i organizacija povezanih s nekadašnjim strukturama Demokratske partije SAD, a čiji se politički i ideološki uticaj na Balkanu ogleda kroz djelovanje brojnih nevladinih organizacija i medijskih ispostava”.

    “U tom smislu, Necenzurirano nije izuzetak, već pravilo – dio šire propagandne platforme koja pokušava da, prenoseći iste tekstove i optužbe u više zemalja, stvori privid međunarodnog pritiska i opravda vlastite konstrukcije”, ističe Dodik, prenosi RTRS.

    Dodik dodaje da je simptomatično i to da se portal u ovom slučaju poziva i na Rafija Gregorijana, bivšeg američkog zvaničnika, “koji je nakon NATO bombardovanja Savezne Republike Јugoslavije postavljen da ‘pomogne’ separatistima na Kosovu i Metohiji, a u BiH ostao upamćen po pokušajima da se putem političke prisile i montiranih optužbi obesmisli postojanje Republike Srpske i njene legitimno izabrane institucije”.

    “Gregorijan je posljednji put u BiH boravio s namjerom da lobira za povratak odraslih muškaraca i djece bivših boraca tzv. Islamske države iz Sirije – prijedlog koji smo kao predstavnici srpskog naroda u BiH kategorički odbili jer predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, naveo je on.

    Dodik je istakao da ovaj napad dolazi iz istih centara koji napadaju Јaneza Јanšu i njegove saradnike u Sloveniji, kao i niz drugih lidera širom Evrope koji se nisu uklapali u unaprijed zadate šablone “poželjnih političara”.

    “U pitanju je stara i već pročitana matrica – targetiraj, diskredituj, ućutkaj”, dodaje Dodik.

    “Na kraju, još jednom jasno poručujem: sve tvrdnje iznesene u pomenutom tekstu su netačne i predstavljaju dio dobro poznate operacije diskreditacije političkih predstavnika koji ne pristaju na tutorstvo neizabranih birokrata i koji se zalažu za samostalnost, ustavnost i suverenitet sopstvenih institucija. U tom pogledu, autorima i promoterima ovog teksta mogu samo poručiti – više ste rekli o sebi nego o meni”, poručio je Dodik.

  • Tragedija kod Prijedora: Beba se utopila u bazenu

    Tragedija kod Prijedora: Beba se utopila u bazenu

    Jednogodišnje dijete utopilo se danas u montažnom bazenu u dvorištu porodične kuće u Kozarcu kod Prijedora.

    U PU Prijedor za ATV je potvrđeno da je ovaj tragični sluč̣aj prijavljen oko 17.30 č̣asova.

    “Nakon prijave policijski službenici su izvršili uviđaj i tom prilikom je utvrđeno da u cijelom slučaju nema elemenata krivičnog djela”, navode u policiji.

  • Da li će poskupjeti taksi u Banjaluci?

    Da li će poskupjeti taksi u Banjaluci?

    Pojedini taksisti u najvećem gradu Srpske podigli su cijene prevoza, a o poskupljenju razmišljaju i ostali ističući da otežano posluju već neko vrijeme, jer se suočavaju sa sve većim rastom troškova.

    Za sada je korekciju cijena uvelo jedino taksi preduzeće u gradu “Patrol”.

     

     

    Direktor ove kompanije Boris Tomić potvrdio je da novi cjenovnik važi od 8. aprila.

    – Tada smo poskupjeli za pet odsto. Cijene starta i čekanja nisu mijenjane, dok je prva tarifa sa 1,90 skočila na dvije marke. Noćna i praznična vožnja je poskupjela za 15 feninga i sada iznosi 2,35 KM – naveo je Tomić.

    Poskupljenje je, kako dodaje, izazvano povećanjem minimalne plate i ostalih troškova koji su stupili na snagu početkom godine.

    – “Patrol taksi” jednom godišnje koriguje cijene u skladu sa troškovima koji nastupaju od 1. januara tekuće godine. To uglavnom uradimo kada završimo sa analizom poslovanja za proteklu godinu – pojasnio je Tomić.

     

     

    Kako je istakao, na poskupljenje se nisu požalila ni fizička ni pravna lica sa kojima sarađuju. Međutim, obim posla opada.

    – Kada je u pitanju obim posla, on je ljeti znatno manji, ali i generalno se za 15 odsto smanjio u odnosu na prošlu godinu – kazao je Tomić.

    Predsjednik “Banjalučkog taksija” Dragan Purišić istakao je za “Glas” da i oni već neko vrijeme razmatraju da poskupe svoje usluge, ali su oprezni zbog smanjenog obima posla. Plaše se da bi tim korakom još više narušili poslovanje.

    – Ne znamo šta da radimo? Imamo u planu poskupljenje, jer su sve cijene otišle gore, od poreza i doprinosa do goriva. Trebalo je da podignemo cijenu još prošle godine, ali očekivali smo da će se poslovanje poboljšati pa nismo – pojasnio je Purišić i dodao da posao trenutno više stagnira nego što raste.

     

    Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do poskupljenja banjalučkih taksija, to ne bi bilo više od 20 feninga po kilometru, dok bi start, kako tvrdi, vjerovatno iznosio tri marke umjesto sadašnjih 2,50 KM.

    – Kada saberemo dnevne vožnje, prosjek je od pet do sedam maraka. Uglavnom su to sve kratke relacije, posebno vikendom kada najčešće mlade prevozimo do klubova. Ukoliko se dogodi da su samo takve vožnje, onda nam je propala noć – rekao je Purišić.

    Ljetni period je, kako kaže, naročito težak za taksiste, jer je smanjen promet zbog godišnjih odmora.

     

    – Pošto nemam vozačku dozvolu, odlučila sam da kupim električni trotinet. U gradu je zavladala pomama za trotinetima što i nije iznenađujuće, jer se veoma brzo i lako možemo odvesti s jednog kraja grada na drugi – rekla je Mila A.

    Prema njenim riječima, u moru poskupljenja ne bi je začudilo ni da usluge taksista poskupe.

    – Uglavnom to nije potreba, nego luksuz. Naročito ljeti. Uvijek postoji alternativa u vidu gradskog prevoza, bicikla ili električnih trotineta pa ukoliko neko nema automobil to je bolji izbor – poručila je Mila A.

  • RiTE Ugljevik kopa po “Comsarovom” polju uprkos zabrani inspekcije

    RiTE Ugljevik kopa po “Comsarovom” polju uprkos zabrani inspekcije

    Rudarske mašine koje pripadaju RiTE Ugljevik nastavile su s iskopavanjem uglja na koncesionom i eksploatacionom polju Ugljevik Istok 2 koje pripada kompaniji “Comsar Energy Republika Srpska”, iako je inspektor još u martu 2025. godine zabranio bilo kakva iskopavanja jer navedeno polje ne pripada ugljevičkom preduzeću.

    Ove tvrdnje navode se u dopisu koji su predstavnici “Comsara” nedavno poslali Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.

     

    “RiTE Ugljevik nastavio je sa nezakonitom eksploatacijom rude. Do 3. juna 2025. godine ukupna površina koju pokriva prekopani dio bila je oko 81.000 metara kvadratnih, a u toku maja ove godine iskopano je oko 100.000 tona rude uglja”, tvrde iz “Comsara”.

    Zbog toga su zatražili od Inspektorata RS da izvrše provjere ovih tvrdnji te zabrane iskop.

    “Zahtijevamo da izvršite vaše rješenje od 18. i 19. marta 2025. godine, te zabranite dalju nezakonitu eksploataciju rude uglja i u skladu sa vašim nadležnostima zaštitite prava koncesionara koje isti ima po Ugovoru o koncesiji za eksploataciju uglja na ležištu Ugljevik Istok 2, sa pripadajućim aneksima”, navodi se u dopisu “Comsara RS”.

    Diko Cvijetinović, vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik, potvrdio je za “Nezavisne novine” da su navodi “Comsara” tačni, ali tvrdi da su bili prinuđeni da kopaju.

    “Kad imate određene rudarske radove, poput otkrivke na liniji razgraničenja, normalno je da se to dešava jer se tu nalaze određene količine uglja koje se uzmu. Ali to je sve definisano i evidentirano i kad dođe vrijeme za rješavanje biće i to riješeno”, tvrdi Cvijetinović, te dodaje da im se ovim povodom nisu direktno obraćali predstavnici “Comsara”.

    Iz Inspektorata Republike Srpske potvrđuju da su u martu ove godine obišli dva koncesiona polja u RiTE Ugljevik, te da su tom prilikom zabranili RiTE da izvode bilo kakve rudarske radove na ležištu Ugljevik Istok 2, jer to polje pripada “Comsaru”.

    Za “Nezavisne novine” podsjećaju da radovi na eksploataciji uglja u koncesionom polju Ugljevik Istok 2 još nisu započeti, ali da su utvrdili da to ne poštuje RiTE Ugljevik.

    “Republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta 2025. izvršio kontrolu izvođenja radova na koncesionom polju na Ugljevik Istok 1 (koncesionar RiTE Ugljevik) i Ugljevik Istok 2 (koncesionar ‘Comsar energy’), prilikom čega je utvrđeno da ‘Comsar’ ne izvodi, niti je započeo sa izvođenjem radova na polju Ugljevik Istok 2, dok je RiTE Ugljevik izvodio radove van granica eksploatacionog polja Ugljevik Istok 1, tj. na prostoru polja Ugljevik Istok 2. Inspektor je rješenjem zabranio dalje izvođenje radova”, navode iz Inspektorata RS.

    Odmah po naredbi da ugase mašine, predstavnici RiTE uložili su žalbu koja je dostavljena Ministarstvu energetike i rudarstva RS na drugostepeno odlučivanje.

    Šta se desilo po pitanju žalbe nismo saznali, jer iz Kabineta Petra Đokića, a ni sam Đokić, nisu odgovorili na naša pitanja.

    Iz opozicije sumnjaju u priču nadležnih i strahuju da bi Srpska mogla da se suoči s tužbom.

    “Nakon sumnjivih poslova sa ‘Comsarom’, te svega što se dešava sa ‘Viaductom’, postavlja se opravdano pitanje da li postoje namjera i zakulisne radnje u cilju da nas i ‘Comsar’ tuži, dobije spor, a dobit podijele povezana lica. Od početka ove godine se nezakonito kopa u polju Istok 2. Ko je to naredio i ko će to da plati? Da li je u pitanju dogovor da bi se od naroda Republike Srpske opet otuđile desetine ili stotine miliona KM, koje bi otišle u privatne džepove?”, pita Slaviša Marković, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS.

    Tvrdi i da RiTE Ugljevik nezakonito, direktnom nagodbom i bez postupka eksproprijacije, kupuje privatna zemljišta u koncesionom polju koje pripada “Comsaru”.

    “I to može biti još jedan od povoda za tužbu. Takođe, podsjećam da je danas tačno šest mjeseci otkako je predsjednik Republike Srpske javno obećao da će kop Istok 2 vratiti u vlasništvo Republike Srpske u roku od 15 dana. Prošlo je šest mjeseci i ne da nismo ponovo postali vlasnici, nego smo sve bliže novom višemilionskom sporu”, dodao je Marković.

    Podsjetimo, u januaru ove godine Vlada RS dala je saglasnost kompaniji “Gas-Res” da krene u pregovore o preuzimanju kompanije “Comsar Energy RS”, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Sardarova, čime bi preuzela i ležište za koncesiju Ugljevik Istok 2.

    Na jednoj od sjednica Narodne skupštine ministar Petar Đokić rekao je da su pregovori i dalje u toku, te je naglasio da Srpska neće dati Serdarovu 300 miliona KM, koliko navodno traži za koncesiju.

    Ipak, iz budžeta Srpske za otkup kompanije “Comsar RS” početkom marta dato je 58,67 miliona KM, a tada je rečeno da se radi o prvoj tranši otkupa.

    “Vjerujem da u ovom slučaju neće doći do neke tužbe”, uvjerava Diko Cvijetinović iz RiTE.

    S druge strane, iz “Comsara” ovaj slučaj uopšte ne žele da komentarišu.

    “Ne komentarišemo medijske napise i bilo šta što se tiče poslovanja”, rekao je za “Nezavisne” Siniša Majstorović, izvršni direktor “Comsara RS”.

  • Stanivuković: Gradski olimpijski bazen stavlja katanac na vrata

    Stanivuković: Gradski olimpijski bazen stavlja katanac na vrata

    Od sutra, Gradski olimpijski bazen stavlja katanac na vrata. Zbog nemara i ćutanja skupštinske većine, bez mogućnosti korištenja ovog važnog sportskog objekta ostaju djeca, sportisti, plivači, vaterpolisti, rekreativci.

    Kazao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je dodatno naglasio da se sve ovo dogodilo zato što je skupštinska većina, predvođena SNSD-om, amandmanima skinula sredstva namijenjena za finansiranje i uredno funkcionisanje bazena.

    “Sredstva koja su se godinama redovno izdvajala ove godine su svjesno ukinuta i samim tim bazen ne može da funkcioniše. Nedjeljama smo upozoravali, ako ne zakažu sjednicu Skupštine, ako ne izglasaju neophodna sredstva, bazen će se zatvoriti. I šta su uradili? Ništa. Njihovo „ništa“ sada postaje veliki problem za hiljade ljudi”, kazao je on, stoji na sajtu Gradske uprave.

    Dodao je da je u putanju bazen koji je iznjedrio talente i šampione, koji je simbol sporta i zdravog života u Banjaluci, te da će biti pod ključem zbog političke osvete.

    “Ovo nikada nije smjelo biti pitanje politike, ali jeste, jer su oni izabrali da blokiraju, ćute i ignorišu. Grad će nastaviti da se bori, ali narod mora znati ko zatvara vrata banjalučkog sporta”, rekao je Stanivuković.

  • Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga Vijaduktu

    Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga Vijaduktu

    Centralna banka BiH ustupila je sredstva za isplatu duga slovenačkoj firmi Vijadukt nakon nametnute odluke Kristijana Šmita, potvrđeno je za federalne medije.

    Isplata je izvršena u skladu sa zahtjevom Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara koji je u Centralnu banku BiH stigao 18. jula, a koji je potpisao SDP-ov Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora Srđana Amidžića.

    Podsjećamo, Šmit je 17. jula nametnuo dvije odluke – jedna se odnosi na isplatu sredstava za rješavanje duga prema slovenačkoj firmi Vijadukt, a druga na izborni proces.

    U slučaju rješavanja arbitražne presude u predmetu “Vijadukt” i drugi protiv BiH, Šmit je nametnuo odluku kojom se predviđa uzimanje novca iz sredstava od akciza s jedinstvenog računa i to od dijela koji pripada Republici Srpskoj.

    Kada je riječ o izbornom procesu, odnosno izdvajanju novca za nove tehnologije, Šmit je “predvidio” da novac obezbijedi Centralna banka BiH.