VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fon der Lajen: Trgovinski sporazum EU i SAD dobar za obje strane

    Fon der Lajen: Trgovinski sporazum EU i SAD dobar za obje strane

    Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen izjavila je danas da će trgovinski sporazum, postignut između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država doneti sigurnost i stabilnost za sve koji posluju sa obje strane Atlantika.

    SAD i EU postigle su danas sporazum po kome će, između ostalog, evropski proizvodi koji se izvoze u Ameriku biti ocarinjeni sa 15 odsto.

    Fon der Lajen je, kako prenosi Rojters, navela da se ta tarifa odnosi na većinu proizvoda iz EU, uključujući automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

    Prema njenim riječima, sa Trampom je dogovoreno da se neće uvoditi uzajamne carine na strateški važne proizvode kao što su dijelovi za avione i pojedine hemikalije.

    Isto važi i za pojedine poljoprivredne proizvode.

    Fon der Lajen je ocenila da će trgovinski sporazum imati povoljan uticaj na nižerangirane evropske kompanije.

    Predsednik SAD Donald Tramp, nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen, rekao je da je dogovor sa EU najveći sporazum ikad postignut.

    Kako je naveo, EU će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće i energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    Takođe, najavio je i da će EU kupiti i američku vojnu opremu.

  • Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Sjedinjene Države i EU postigle su dogovor o tarifama, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp nakon razgovora sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Škotskoj.

    Tramp je rekao da sporazum uključuje carine od 15 odsto na robu iz EU koja ulazi u SAD i značajne kupovine američke energetske i vojne opreme od zemalja članica EU.

    Američki predsjednik je ocijenio da je ovo najveći sporazum ikada postignuti i da će “biti odličan za automobile”, kao i da će imati veliki uticaj i na poljoprivredu.

    Prema ovom dogovoru, kaže Tramp, EU će kupiti američku vojnu opremu, kao i američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    – Sporazum takođe predviđa 600 milijardi dolara investicija EU u SAD – rekao je Tramp novinarima.

    Fon der Lajen je rekla da će sporazum uključivati carine od 15 odsto na svim tržištima i da će to pomoći u rebalansiranju trgovine između dva velika trgovinska partnera.

  • “Makron ispravio početnu grešku kada je samoproglašeno Kosovo stavio ispred Srbije”

    “Makron ispravio početnu grešku kada je samoproglašeno Kosovo stavio ispred Srbije”

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron shvatio je da je na početku napravio grešku stavljajući samoproglašeno Kosovo u prvi, a Srbiju u drugi red i uspio je da stvari postavi na svoje mjesto, što je odlično, ocijenio je francuski evroposlanik Tijeri Marijani.

    – Makronov stav o ovom pitanju nije bio isti prije nekoliko godina. Danas sa strane Francuske imamo izuzetno dobre odnose sa Srbijom, što je fantastično – rekao je Marijani.

    Kada je riječ o politici EU, Marijani smatra da Unija ne mari ni za kakve principe, što se vidi na primjeru samoproglašenog Kosova i Ukrajine.

    – Kažu da na Kosovu treba poštovati mišljenje njegovih stanovnika i da na osnovu toga ono ima pravo da bude nezavisna država, dok se u Ukrajini primjenjuje sasvim druga politika kada je riječ o državnom integritetu. Ovakva EU ne zastupa nikakvu vrijednost, već se vodi računom i interesima, i to je za žaljenje – rekao je Marijani za “Večernje novosti”.

    On je ukazao na to da postoje zemlje kojima Brisel sve prihvata, dok drugima sve odbija, navodeći da je EU svojevremeno odmah osudila premijera Mađarske Viktora Orbana kada je ta zemlja podigla žičani zid tokom migrantske krize, a da sada nalazi da je genijalno kada to uradi premijer Poljske Donald Tusk, koji je potpuno proevropski raspoložen.

    – Ova Evropa, koja se predstavlja kao Evropa vrijednosti, u realnosti je Evropa drugara. U svakom slučaju, ako branite politiku /predsjednika Evropske komisije/ Ursule fon der Lajen, posjedujete sve kvalitete, a ako se usudite da se usprotivite njenom izboru, sistematski ste osuđeni i stavljeni u stranu – zaključio je Marijani.

  • Sijarto: Tramp je mogao da postigne više po pitanju Ukrajine da nije bilo Bajdena i EU

    Sijarto: Tramp je mogao da postigne više po pitanju Ukrajine da nije bilo Bajdena i EU

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je danas da bi predsjednik SAD Donald Tramp postigao više u pregovorima o Ukrajini da nije bilo mešanja njegovog prethodnika DŽozefa Bajdena i zemalja EU.

    – Da bivši predsjednik Bajden i evropski lideri nisu ometali mirovne napore predsednika Trampa tokom posljednjih šest mjeseci, mogao je postići mnogo veći uspjeh nego što ga je sada postigao – rekao je Sijarto za RIA Novosti.

    On je napomenuo da evropski i američki lideri koji su ometali napore predsjednika Trampa snose veliku odgovornost za ono što se dešava na bojnom polju.

  • Okršaj na sjednici Saveta bezbjednosti UN zbog Ukrajine

    Okršaj na sjednici Saveta bezbjednosti UN zbog Ukrajine

    Predstavnici Sjedinjenih Država i Kine sukobili su se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN zbog Ukrajine, objavio je Rojters.

    Naime, predstavnik SAD je rekao kineskom kolegi da Peking treba da prekine da podstiče aktivnosti Rusije u Ukrajini, a predstavnik Kine je optužio Vašington da prebacuje krivicu i pokušava da izazove konfrontaciju.

    Kako navodi britanska agencija, vršilac dužnosti ambasadora SAD u UN Doroti Ši je pozvala sve zemlje, uključujući Kinu, da prekinu da izvoze u Rusiju robu dvostruke namjene koja može da pomogne jačanju vojno-industrijskog kompleksa te zemlje.

    Predstavnik Kine Geng Šuang odbacio je te tvrdnje i naglasio da Peking nije učesnik u rusko-ukrajinskom sukobu i da nikada nije izvozio oružje nijednoj od zemalja.

    Geng je, takođe, pozvao Vašington da prekine da prebacuje na druge krivicu za ono što se događa i da izaziva konfrontaciju. Zvanični predstavnik kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đen je prije nekoliko dana, komentarišući prijetnje SAD upućene trgovinskim partnerima Rusije, istakao da se Kina protivi bilo kakvim nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj jurisdikciji.

    Јučerašnja sjednica SB UN o Ukrajini sazvana je na zahtjev Slovenije, Danske, Francuske, Grčke, Јužne Koreje i Velike Britanije. Rusija je tražila da se još jedna sednica o Ukrajini održi 31. jula.

  • Rubio: Sporazum Izraela i Hamasa bi mogao biti zaključen svakog trenutka

    Rubio: Sporazum Izraela i Hamasa bi mogao biti zaključen svakog trenutka

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da bi pregovori Izraela i palestinske militantne grupe Hamas mogli da budu zaključeni “svakog trenutka”.

    – Mi smo optimistični i nadamo se da ćemo svakog dana imati sporazum o prekidu vatre gde će barem polovina talaca, uključujući i preminule, biti puštena, a na kraju tog perioda od 60 dana biće pušteni i preostali taoci – istakao je on u intervjuu za Foks njuz.

    Napomenuo je i da specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof “radi fenomenalan posao” i da očekuje “dobre vijesti o tome što je prije moguće”.

    Rubio je naveo da je dobra vijest što su oslobođeni svi američki državljani koje je Hamas držao kao taoce.

    – Postoji veoma jednostavno riješenje za ono što se dešava u Gazi – osloboditi sve taoce, položiti oružje – i rat se završava. Hamas očigledno ne pristaje na ovo. Vitkof već nedjeljama radi na ovome danonoćno – naveo je američki državni sekretar.

    On je ocijenio da je postignut “značajan napredak u pregovorima” i da je dogovor “blizu”.

  • Da li je BiH zakasnila na evropski voz?

    Da li je BiH zakasnila na evropski voz?

    Nakon što je BiH izgubila deset odsto od oko milijardu evra, koliko bi teoretski mogla povući iz evropskih fondova za Plan rasta, može se postaviti pitanje da li je BiH na putu da izgubi priključak na evropski voz.

    Iako treba ostaviti mogućnost da će političke i ekonomske elite u BiH shvatiti ozbiljnost situacije, sve je izglednije da će zbog izborne kampanje za 2026, koja je već počela, sve reforme biti stavljene po strani, što će značiti dalji zaostatak na evropskom putu.

    Iako je EU, van svake sumnje, i dalje zainteresovana za proširenje na zapadni Balkan, uključujući i BiH, sve više prevladava uvjerenje da spremnosti za sprovođenje reformi nema i da je možda vrijeme da se politika proširenja, ako ne formalno, onda barem suštinski, preispita i da se shvati da, osim Crne Gore, možda nijedna zemlja u regionu više neće moći postati članica.

    I ranije su pojedine zemlje EU, posebno one koje uplaćuju najviše novca u zajedničku evropsku kasu, pokazivale skepsu, ali sada ta skepsa postaje sve proširenija.

    Iako su šanse BiH da postane članica EU sve slabije, to ne znači da će saradnja, pa i integracije s EU, stati.

    Na primjer, izvjesno je da će BiH, prije ili kasnije, ući u neke aspekte zajedničkog evropskog tržišta, pa čak i zajedničke valute.

    Pojašnjenja radi, i danas postoje zemlje van EU koje su dio evropske ekonomske zone, poput Švajcarske i Norveške, i imaju evro kao zvaničnu valutu, poput Crne Gore, iako Evropska centralna banka formalno ne priznaje njeno članstvo. Ovaj model integracija pokazuje da postoje različiti nivoi saradnje i integracija kojima BiH može pripadati, a da ne postane članica EU.

    Jedna od mogućnosti je da BiH postane članica Šengen zone. Ona bi time mogla značajno doprinijeti evropskoj bezbjednosti, posebno u pogledu suzbijanja ilegalnih migracija i organizovanog kriminala, a da nije punopravna članica EU i uživa pogodnosti slobodnog putovanja.

    Međutim, i za ove vrste integracija biće potrebna politička volja u BiH, koje, za sada, nema.

    Ulazak u Područje zajedničkog plaćanja (SEPA), koji je za naše susjede poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, bio gotovo rutina, za BiH se pokazuje kao nepremostiva prepreka.

    Kada bi BiH postala dio ovog područja, to bi značilo značajne pogodnosti, poput jeftinog prebacivanja novca u inostranstvo, i popravilo bi se poslovni ambijent u zemlji, ali političkim elitama u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru to nije u vrhu prioriteta.

    EU je, posebno Delegacija u Sarajevu, sve ove godine pokazivala i više nego dovoljno spremnosti da pomogne BiH, ali to nije bilo dovoljno, jer u BiH jednostavno nema dovoljno apetita i motivacije da se radi na reformama.

    Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, smatra da EU BiH u kontekstu rata u Ukrajini ne vidi kao društveno ili političko pitanje, već kao sigurnosno pitanje radi potencijala ruskog uticaja i kao prozor za rusku propagandu i dezinformacijske propagande.

    “Sve dok traje i sam rat, a i kad se sve to završi – BiH će ostati na agendi. Pitanje je sad samo da li će raditi više i ulagati više u političku situaciju u BiH, kako bi se prevazilazila ta kriza i da bi BiH nastavila sa planom reformi i korištenja novca, koji sad gubi zbog političke krize.

    Čini se da će doći do neke vrste prvog pokušaja političkog reseta kroz odluku suda vezano uz Milorada Dodika, pa će se onda vidjeti kako će politička elita nastaviti. Ali kako izgleda, za sad pravi reset će moći doći nakon sljedećih izbora, tako da sve ide u prilog ideje Luiđija Soreke, šefa Delegacije EU u Sarajevu, da će ozbiljan rad biti moguć od 2027”, smatra Kočan.

  • Dodik: Ne može se priznati država koja faktički ne postoji

    Dodik: Ne može se priznati država koja faktički ne postoji

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da priznanje Palestinske samouprave kao države bez bilo kakvog dogovora s Izraelom, nije čin mira, već presedan koji ruši međunarodno pravo i arhitekturu globalne stabilnosti, te naveo da se ne može priznati država koja faktički ne postoji.

    “Zato snažno podržavam jasan i racionalan stav Izraela i ogromnog dijela međunarodne zajednice da se jednostranim političkim gestovima ne rješavaju decenijski sukobi, već se stvaraju novi problemi”, naveo je Dodik na društvenoj mreži “X”.

    On je dodao da Francuska i Velika Britanija svojim potezima pokušavaju da tuđim životima liječe sopstvene geopolitičke frustracije, gurajući svijet ka još dubljoj nestabilnosti.

    “Mir između Izraela i Palestine može nastati, prvo kroz eliminaciju terorističke organizacije Hamas, a potom kroz dogovor jevrejskog i palestinskog naroda, a ne kroz simbolične i ishitrene odluke koje ignorišu realnost na terenu”, smatra Dodik.

    Prema njegovim riječima, međunarodno pravo ne može biti alat za politički pi-ar.

    “I kad mnogi biraju da ćute, Republika Srpska neće – jer mi znamo šta znači kad drugi pokušavaju da kroje sudbinu bez vas”, poručio je Dodik, prenosi Srna.

  • Vučić o sankcijama Rusiji

    Vučić o sankcijama Rusiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da stav Beograda u vezi sa uvođenjem sankcija Rusiji ostaje nepromjenjen i da Srbija neće dozvoliti “velikim igračima” na svjetskoj sceni da je koriste za svoje igre i priče.

    On je naveo da je ministar za evropske integracije Srbije Nemanja Starović neoprezno, ali drugačije od načina na koji je prenesen čak i u ruskim medijima, govorio o pitanju uvođenja sancija Rusiji u kontekstu evrointegracija, te naglasio da promjene stava Beograda o tom pitanju nema.

    “Tako smo odlučili još pre tri godine, kada je Savet za nacionalnu bezbednost Srbije doneo odluku. Lično sam pisao tekst te odluke. Nije to pisao neko drugi pa da sam samo potpisao. Lično sam to uradio i usvojeno je na Savetu za nacionalnu bezbednost”, podsjetio je Vučić.

    On je naglasio da je politika Srbije bazirana na principima, a ne da li se nekome dopada ili ne.

    “Mi ćemo sa svojom principjelnom politikom nezavisne Srbije da nastavimo”, rekao je Vučić novinarima prilikom obilaska novog Centra za palijativno zbrinjavanje u Batajnici.

    On je naveo da Srbija od 1. jula nije izvezla nigdje nijedan metak, a da će narednih dana morati ozbiljno da se iznađe balans jer Namjenska industrija u kojoj radi na hiljade ljudi ima ozbiljne teškoće zbog toga.

    Vučić je naglasio da je priveden napadač na ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića, koji ima policijski dosije, prenosi Srna.

  • Petrović: Izuzetno loša hidrologija otežava poslovanje

    Petrović: Izuzetno loša hidrologija otežava poslovanje

    Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” /ERS/ Luka Petrović izjavio je Srni da je ovo preduzeće sada u stabilnoj zoni novčanog toka, ali da će ova godina biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna.

    Petrović je rekao da “Elektroprivreda Srpske” u julu uvozi električnu energiju, zato što je Termoelektrana Gacko još u remontu.

    “Očekujemo da se za sedam-osam dana vrati na mrežu i tad će ERS preći u izvoznika električne energije”, naveo je Petrović, prenosi Srna.

    Kada je riječ o hidrologiji, Petrović kaže da je za proteklih 19 mjeseci, samo jedan mjesec bio nešto iznad plana i to mart 2025. godine, a ostalih 18 su bili hidrološki ispod prosjeka i planova.

    “To znači da su ostvarenja jeftine električne energije koja se dobija u hidroelektranama mnogo niža, odnosno morali smo to nadomjestiti kupovinom električne energije po mnogo većoj cijeni od one po kojoj energiju prodajemo građanima i privredi Srpske”, naveo je Petrović.

    On je rekao da su u periodu novembar-februar, kada je Termoelektrana Ugljevik dva mjeseca bila van pogona što je napravilo ogromne gubitke, morali da kupuju električnu energiju i uzimaju kreditne aranžmane s kojima su morali da plate dobavljače električne energije koji su inostrani.

    “Nismo sve izvršili, nešto smo i reprogramirali, već sada smo u stabilnoj zoni novčanog toka, ali ova godina će biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna”, dodao je Petrović.

    On je izrazio uvjerenje da će u septembru i oktobru, kada neće biti na raspolaganju Hidroelektrane na Trebišnjici zbog kapitalnog remonta u Dubrovniku i Grančarevu, biti izbalansirani, te da čekaju jesen da vide da li će to popraviti bilanse.