VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmitove plate veće od primanja njemačkog kancelara

    Šmitove plate veće od primanja njemačkog kancelara

    Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, na toj funkciji se nalazi od avgusta 2021. godine. Tokom više od četiri godine mandata ostvario je značajna primanja, koja prema dostupnim informacijama dostižu nekoliko miliona evra.

    Prema navodima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Šmitova osnovna plata u OHR-u iznosi oko 24.000 evra mjesečno. Kada se na to dodaju naknade za odvojeni život, putne troškove i druge beneficije, ukupan mjesečni iznos može dostići oko 41.000 evra, odnosno približno pola miliona evra na godišnjem nivou. Na ta primanja se ne plaća porez ni u BiH ni u Njemačkoj.

    Analitičari ocjenjuju da visina Šmitovih primanja predstavlja dodatni razlog zbog kojeg on ne želi da odustane od funkcije. Njegova primanja porede se sa platama vodećih njemačkih zvaničnika, uključujući i kancelara, čija bruto plata iznosi oko 30.000 evra mjesečno, te sa članovima upravnih odbora velikih njemačkih kompanija.

    Budžet OHR-a za 2024. godinu iznosio je 5,8 miliona evra, a procjene pokazuju da približno deset odsto tog iznosa odlazi na primanja visokog predstavnika. Najveći finansijski doprinos OHR-u daju Sjedinjene Američke Države, dok je Rusija od 2022. godine obustavila uplate.

    Svi prethodni visoki predstavnici takođe su ostvarivali visoka primanja. Karl Bilt je za 18 mjeseci zaradio 450.000 evra, dok su Miroslav Lajčak i Kristijan Švarc-Šiling imali približne iznose. Karlos Vestendorp je za nešto više od dvije godine mandata zaradio oko 625.000 evra, a Volfgang Petrič za 32 mjeseca oko 800.000 evra. Pedi Ešdaun je bio među najplaćenijima, sa ukupno 1,1 milion evra, dok je Valentin Incko, koji je dužnost obavljao više od 12 godina, zaradio između 1,7 i 1,9 miliona evra.

    Ekspert za međunarodno pravo Srđan Perišić ocjenjuje da su primanja visokih predstavnika neadekvatna u odnosu na rezultate koje su postigli u BiH. On smatra da bi zatvaranje OHR-a doprinijelo većoj odgovornosti domaćih političkih aktera i podstaklo dijalog.

    Perišić ističe i da status Kristijana Šmita u BiH pokazuje činjenica da ga obezbjeđuju pripadnici njemačkih bezbjednosnih službi, a ne strukture UN, što bi bio slučaj da je imenovan po proceduri Savjeta bezbjednosti.

  • FBI: Osumnjičeni za ubistvo Trampovog saradnika pušten na slobodu, u toku potraga za ubicom

    FBI: Osumnjičeni za ubistvo Trampovog saradnika pušten na slobodu, u toku potraga za ubicom

    Direktor FBI-ja Keš Patel izjavio je da je osoba privedena zbog sumnje da je pucala i ubila saradnika predsjednika SAD, konzervativca Čarlija Kirka puštena na slobodu nakon policijskog ispitivanja. Potraga za ubicom traje.

    – Naša istraga se nastavlja i nastavićemo da objavljujemo informacije u interesu transparentnosti – rekao je on u objavi na Iksu.

    Istovremeno, Odjeljenje za javnu bezbjednost Јute saopštilo je da su obje osobe privedene u ovom slučaju puštene na slobodu jer ”nisu povezane sa pucnjavom” na Kirka.

    Јedna od ovih osoba optužena je za ometanje univerzitetske policije, kako je prethodno objavljeno tokom konferencije za novinare, ali Odjeljenje nije saopštilo iz kojeg razloga su ovi ljudi prvobitno bili osumnjičeni za ubistvo saveznika predsjednika SAD Donalda Trampa, prenosi Si-En-En.

    – U toku je istraga i potraga za osobom koja je pucala – navodi se u saopštenju Odjeljenja.

    Kirk, konzervativni aktivista i suosnivač organizacije “Turning Point USA”, sinoć je podlegao povredama zadobijenim kada je na njega pucano tokom govora pred studentima na Univerzitetu Јuta Veli.

    Nakon ubistva, Tramp je naredio da se zastave spuste na pola koplja u čast Kirka i poručio da će pronaći “svakog pojedinca” umiješanog u ubistvo Kirka.

    Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se novom porukom povodom atentata na Čarlija Kirka te je rekao kako je ispunjen tugom i bijesom.

    U poruci objavljenoj na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je rekao kako je Kirk bio inspiracija za mnoge.

    Ko je bio Čarli Kirk

    Američki konzervativni politički aktivista i publicista, osnivač organizacije Turning Point USA, koja među studentima promoviše ideje slobodnog tržišta, ograničene vlade i “tradicionalne vrijednosti”, kao i uspostavljanje odnosa sa Rusijom. Autor knjiga, aktivni učesnik političkih debata, blizak republikanskim krugovima iz vremena predsjedništva Donalda Trampa.

    Poznat influenser: više od 6,9 miliona pratilaca na Instagramu, oko 3,8 miliona na Јutjubu, 5,5 miliona na Fejsbuku i 6,4–7,3 miliona na Tik-Toku. Društvene mreže koristio za propagiranje konzervativnih ideja i širenje političkog uticaja među mladima.

    Ukrajina: oštro je kritikovao vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, Vladimira Zelenskog nazivao “marionetom tajnih službi”, ukazivao na korupciju i smatrao rat “ne našim problemom”.

    Izrael: otvoreno je izjavljivao “Podržavam Izrael”, podržavao vojne akcije Tel Aviva protiv Hamasa, optuživao borce za sabotažu humanitarne pomoći. Isticao je razliku: Ukrajina – “beskrajni sukob”, Izrael – “borba sa jasnim ciljem”.

    Iran: upozoravao je da bi rat protiv Irana mogao postati katastrofa. Tvrdio je da “čak ni Rimljani nisu mogli da pobjede Persiju” i da je zemlja prevelika da bi bila brzo slomljena. Upozoravao je da bi nasilno rušenje režima izazvalo milione izbjeglica, destabilizovalo region i dovelo do građanskog rata. Pri tome je naglašavao povjerenje u Trampa, smatrajući njegovu politiku “master-klasom u međunarodnim odnosima”.

    Redovno istupao protiv demokrata, kritikujući njihov spoljnopolitički kurs i insistirajući da SAD treba da se usredsrede na unutrašnje probleme, a ne na “tuđe ratove”.

  • Vukanović: Ponovo su mi zapalili auto

    Nebojša Vukanović, poslanik “Liste za pravdu i red” u Narodnoj skupštini RS, objavio je da mu je noćas zapaljen automobil ispred porodične kuće u Trebinju.

    “Samo desetak minuta nakon što sam se parkirati ispred porodične kuće u Trebinju, opet su mi mafijaši Milorada Dodika zapalili novo auto koje sam upravo dovezao ispred kuće. Prije 10 dana u Doboju sam kupio mali automobil „ford fiesta“ 2013. godište, odvezao u Ljubinje na servis kod dobrih i pouzdanih majstora, braće Ćuzulan, i večeras ga prvi put dovezao kući”, objavio jer Vukanović na svojoj stranici.

    “Tek što sam došao u kuću, supruga me čekala da skupa večeramo, neko me je pozvao na telefon i rekao da gori auto, strčao sam i počeo gasiti dok vatrogasci ne dođu. Iza ovog novog napada na moju porodičnu kuću stoji zločinac i vođa Mafije Milorad Dodik, koji je nalogodavac, a izvršioci su nebitni. Pravda će biti obaveza!?”, naveo je on.

    Podsjećamo, Vukanoviću je u martu prošle godine takođe zapaljen automobil ispred porodične kuće u Trebinju.

  • Tramp: Čarli Kirk preminuo nakon što je upucan na kampusu u Јuti

    Tramp: Čarli Kirk preminuo nakon što je upucan na kampusu u Јuti

    Čarli Kirk, bliski saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa, teško je ranjen na univerzitetu “Јuta Veli” kod Solt Lejk Sitija, nakon čega je ubrzo preminuo u bolnici.

    Kirk, osnivač “Preokreta SAD” (Turning Point USA), držao je govor u sklopu turneje “Povratak Amerike” kada je kampusom odjeknuo pucanj.

    Predsjednik SAD Donald Tramp je objavio da je njegov saradnik preminuo.

    Mediji u Americi objavili su da je napadač priveden, a objavljeni su i snimci sa univerziteta koji pokazuju hapšenje starijeg muškarca, koji govori policajcima “imam pravo da ćutim”.

    Kasnije je, međutim, objavljeno da napadač ipak nije priveden.

    Ko je bio Čarli Kirk

    Američki konzervativni politički aktivista i publicista, osnivač organizacije Turning Point USA,, koja među studentima promoviše ideje slobodnog tržišta, ograničene vlade i “tradicionalne vrijednosti”, kao i uspostavljanje odnosa sa Rusijom. Autor knjiga, aktivni učesnik političkih debata, blizak republikanskim krugovima iz vremena predsjedništva Donalda Trampa.

    Poznat influenser: više od 6,9 miliona pratilaca na Instagramu, oko 3,8 miliona na Јutjubu, 5,5 miliona na Fejsbuku i 6,4–7,3 miliona na Tik-toku. Društvene mreže koristi za propagiranje konzervativnih ideja i širenje političkog uticaja među mladima.

    Ukrajina: oštro je kritikovao vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, Vladimira Zelenskog nazivao “marionetom tajnih službi”, ukazivao na korupciju i smatrao rat “ne našim problemom”.

    Izrael: otvoreno je izjavljivao “IPodržavam Izrael”, podržavao vojne akcije Tel Aviva protiv Hamasa, optuživao borce za sabotažu humanitarne pomoći. Isticao je razliku: Ukrajina – “beskrajni sukob”, Izrael – “borba sa jasnim ciljem”.

    Iran: upozoravao je da bi rat protiv Irana mogao postati katastrofa. Tvrdio je da “čak ni Rimljani nisu mogli da pobjede Persiju” i da je zemlja prevelika da bi bila brzo slomljena. Upozoravao je da bi nasilno rušenje režima izazvalo milione izbjeglica, destabilizovalo region i dovelo do građanskog rata. Pri tome je naglašavao povjerenje u Trampa, smatrajući njegovu politiku “master-klasom u međunarodnim odnosima”.

    Redovno istupa protiv demokrata, kritikujući njihov spoljnopolitički kurs i insistirajući da SAD treba da se usredsrede na unutrašnje probleme, a ne na “tuđe ratove”.

  • Stevandić: Republika Srpska ima legalnu i legitimnu Vladu

    Stevandić: Republika Srpska ima legalnu i legitimnu Vladu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, jasno je poručio da Republika Srpska ima legalnu i legitimnu Vladu.
    Ističe da u trenutku kada je Savo Minić imenovan od strane predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, nije postojao nijedan dokument na kojem je pisalo da Milorad Dodik nije predsjednik Republike Srpske.

    – U tom trenutku, čak i da su jedina vlast bili Šmit, Bećirović i Trojka, Dodik bi i dalje bio predsjednik, jer Ustav Republike Srpske propisuje da on ostaje na toj funkciji sve dok ne podnese ostavku ili ne bude smijenjen u skladu sa zakonom. Vidjeli ste da niko iz opozicije nije tražio opoziv, što znači da znaju da Dodikov legalitet nije sporen – rekao je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine se osvrnuo i na odluku Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, koji nisu tražili zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ali je trojka u Sarajevu tražila od Ustavnog suda da ospori Vladu Republike Srpske.

     

    – Ako gledamo sa stanovišta legaliteta, Klub Bošnjaka broji osam članova u Vijeću naroda. Pet od tih osam, kada glasaju za vitalni nacionalni interes, onda se zakazuje komisija, i ako se ne postigne dogovor – ide se na Ustavni sud. U ovom slučaju, četiri Bošnjaka su bila za osporavanje legaliteta gospodina Minića, jedan je bio uzdržan, a trojica su bila protiv. Formalno, nije postojala mogućnost pokretanja procedure. Bošnjaci u Republici Srpskoj, preko svojih ovlaštenih predlagača i predstavnika, nisu tražili niti osporavali legalitet i legitimitet gospodina Minića – kaže Stevandić.

    Podsjeća da taj podatak ne zanima mnogo Bošnjake u Sarajevu i da ih ne interesuju ljudska prava i politička volja Bošnjaka u Republici Srpskoj.

    – Njih interesuje samo postavljanje BiH iznad Republike Srpske, van Dejtonskog sporazuma, gdje smo jednaki ugovorni subjekti. Njih interesuje poništavanje volje Republike Srpske, i to rade sistematski. To izaziva velike društvene tenzije. Mi te tenzije možda ne primjećujemo odmah, ali u podsvijesti postoji negativan odnos koji jednog dana može da kulminira i dovede do sukoba – poručio je Stevandić.

    Na pitanje na kakav sukob misli, predsjednik Narodne skupštine je podsjetio na period kada je Interpol utvrdio da je sporna potjernica za predsjednikom Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i za njim lično, te da je riječ o političkoj torturi.

    – Odmah nakon toga, zvanični predstavnik u Vijeću naroda Republike Srpske je pitao: “Šta ako dođe do sukoba u tumačenju torture i do sukoba policije Republike Srpske i policije Federacije?” On je rekao: “Pucati jedni na druge.” Mi već imamo pozive iz Federacije da policija puca na policiju. To je u svakom normalnom društvu objava rata. Mi smo rekli da nećemo dati alibi onima koji žele rat. Zalažemo se za mir – naglasio je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine je tokom emisije Telering ponovo naglasio da Republika Srpska ima legalnog predsjednika – Milorada Dodika.

    – Budući da u Ustavu piše da mu mandat prestaje ostavkom ili opozivom, a nijedno od toga se nije dogodilo, on je taj koji treba da kaže da li će ostati do kraja mandata. Ako se nešto bude mijenjalo, moja je dužnost da omogućim da Narodna skupština bude sposobna da donosi odluke – i do sada nikada nije bilo zastoja. Onaj ko je dobio izbore na kraju će odlučiti šta će sa svojim mandatom, jer po Ustavu – on ga ima – jasan je Stevandić.

    Dodaje da Kristijan Šmit i CIK imaju svoje mišljenje, ali da je Ustav Republike Srpske stariji od njih i da će Ustav nastaviti da živi.

    – Ustav je nešto što je vječno, i Republika Srpska je vječna. Ovo je teško vrijeme i moramo da pazimo i na riječi i na postupke. Do sada smo pokazali odgovornost – da ništa ne smije da ugrozi mir, da naša djeca ne uđu u rovove. Ponosan sam što Republika Srpska to stalno ponavlja, iako nam ludaci poput Heleza pokazuju neke dronove. Taj mir će i sutra biti jedina pravna vrijednost, jer BiH više nije multietnička država – zaključio je Stevandić.

  • Stevandić o referendumu: Važno je šta narod misli, ne šta kažu sudovi

    Stevandić o referendumu: Važno je šta narod misli, ne šta kažu sudovi

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić je tokom gostovanja u emisiji Telering govorio o najavi referenduma u Republici Srpskoj, te poručio da je važno da vlast i opozicija vide šta narod misli.

    – Šta god Milorad Dodik uradio kao vlasnik svog mandata mislim da je bitno šta narod misli. Kada je opozicja došla u neugodnu poziciju da njih smatraju kao spasioce BiH – rekao je Stevandić.

    Ističe da je opozicija došla u situaciju da se postavi kao spasilac Kristijana Šmita, te da to nisu jasno primjetili.

    – Imamo alternativu. Hajde gospodo da idemo pred narod. Nemojte da nas neki sudovi mjere. Idemo prema narodu da vidimo da li narod to prihvata. Neka kolege iz opozicije shvate kako ih narod vidi – istakao je Stevandić.

     

    Predsjednik Narodne skupštine Srpske smatra da je opozicija svojim postupcima davala legitimitete političarima iz Sarajeva.

    Tokom gostovanja se osvrnuo i na nedavni napad na Branislava Borenovića iz PDP-a, te podsjetio da je sličan napad i on lično doživio dok je bio u opoziciji.

    – Imali smo svi neugodne situacije u ovom gradu. Neko je gađao moju kuću kada sam bio u opoziciji. Sa Borenovićem sam razgovarao naveče kada se desio napad. Meni je prosto nevjerovatno da je neko uradio tako nešto. Ako bude trebala neka pomoć rekao sam da smo tu i to nisam javno objavljivao. Smatram da je takav napad nedopustiv. Duboko se nadam da to nije povezano sa poltikom – kaže Stevandić.

    Dodaje da o postupcima političara treba da odlučuje samo narod, a ne neki razbojnici.

    – Nadam se da će napadači biti uhapšeni, oni koji su napali Borenovića. Ne smiju se ljudi ugrožavati – zaključio je Stevandić.

  • Stevandić: Lavrov je poslao poruku Šmitu, ali i onima koji stoje iza njega

    Stevandić: Lavrov je poslao poruku Šmitu, ali i onima koji stoje iza njega

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, tokom gostovanja u emisiji Telering govorio je o posjeti predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, Rusiji i sastancima koje je tamo održao.

    Stevandić je podsjetio da se Dodik u Rusiji sastao sa sekretarom Savjeta bezbjednosti, Sergejem Šojguom, a dan ranije i sa ministrom spoljnih poslova Rusije, Sergejem Lavrovom.

    Lavrov je tokom sastanka sa predsjednikom Srpske naveo da Rusija u oktobru preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti u Ujedinjenim nacijama, te da će se otvoriti neka neugodna pitanja.

    – Rusija je u ovom trenutku zemlja koja se nalazi na velikoj sceni u smislu – da li će biti po njihovom ili ne. Mi smo se našli u tim makazama i neki nas posmatraju kao ruski proksi, a to nije tačno. Ne bih potcjenjivao Dodika. Prije odlaska u Rusiju, mnogo stranih zvaničnika je tražilo kontakt s njim – kaže Stevandić.

    Na pitanje šta je značaj poruke Sergeja Lavrova i kome je ona upućena, predsjednik Narodne skupštine smatra da je ona bila usmjerena Kristijanu Šmitu i onima koji stoje iza njega.

    – Lavrov je odatle poslao poruku Šmitu, ali i onima koji stoje iza njega. Nije on poslao poruku nama – mi znamo šta on misli o nama. Mi moramo da pobijedimo. Pobjeda je sačuvati imovinu, institucije, teritorijalni integritet i ustrojstvo Republike Srpske, kao i pravo na samostalno odlučivanje – zaključio je Stevandić.

     

    Dodaje da Republika Srpska vodi aktivnu diplomatsku politiku i sa Istokom i sa Zapadom.

    – Kristijan Šmit nije diplomata Ujedinjenih nacija, on je diplomata iz Njemačke. Mi imamo sve moguće mehanizme koje smo aktivirali i sve su te stvari javne. Nema nijednog diplomate u Hrvatskoj koji ne zna sve o pitanju visokih predstavnika. U slovenačkom parlamentu smo dostavili sve dokumente vezane za imenovanje visokih predstavnika. Ušao sam u svaki parlament, radili smo ozbiljno i to se vidi. Zato je i Željka Cvijanović “preskočila deset kopalja” sa svojom posjetom SAD-u. Kada je Konaković bio u Americi – to je bilo tragično. Nije ušao ni u jednu zgradu – kaže Stevandić.

    Ističe da je posjeta Željke Cvijanović dobra za Republiku Srpsku, ali i povoljna za BiH.

    – Rastužuje me što to Sarajevo targetira. Ona se borila za ravnopravnost i očuvanje mira u BiH. Nije otišla da učini nešto nažao Bošnjacima. Gdje god mi dođemo, oni nam nisu tema. Naša tema je ustavno funkcionisanje – ističe Stevandić.

    Dodaje da sve što rade, ne rade iza leđa Bošnjacima ili Hrvatima, već da svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje.

    – Republika Srpska je ostvarila pravne i diplomatske pobjede, a to je Dodik platio ugrožavanjem sopstvene bezbjednosti. Utakmica još nije završena. Mi ne želimo sukobe. Ili smo ravnopravni – ili BiH ne postoji – zaključio je Stevandić.

  • Stevandić: Pakosna odluka Ustavnog suda BiH

    Stevandić: Pakosna odluka Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić nazvao je pakosnom odluku Ustavnog suda BiH da stavi van snage zaključke parlamenta Srpske o mandatu Milorada Dodika, kome je CIK oduzeo mandate predsjednika RS.

    “Za to nema drugog objašnjenja. Samo ta riječ objašnjava ono šta se radi. Nema tu više nikakvih pravnih i moralnih objašnjenja jer je isključivo riječ o pakosti”, rekao je Stevandić.

    Ustavni sud BiH usvojio je zahtjev 14 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za donošenje privremene mjere o prestanku mandata Dodiku, koje je Narodna skupština Srpske usvojila na posebnoj sjednici 22. avgusta.

    Privremeno se stavljaju van snage svi akti doneseni na osnovu tačaka 6, 7. i 8. zaključaka Narodne skupštine povodom informacije u vezi s odlukom CIK-a BiH o prestanku mandata Dodiku.

    Prema donesenoj odluci, Ustavni sud BiH “privremeno zabranjuje svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz Republike Srpske koja obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu tačaka 6, 7. i 8. zaključaka”.

    U zaključku 6. Narodna skupština Republike Srpske podsjeća da je predsjednika Dodika izabrao narod Republike Srpske na demokratskim i slobodnim izborima. Narodna skupština zahtijeva od njega da nastavi obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske u punom kapacitetu, poštujući Ustav Republike Srpske i izvršavajući svoje ustavne obaveze.

    Sedmim zaključkom Narodna skupština Republike Srpske odbacuje mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Skupština zahtijeva od svih političkih faktora u Republici Srpskoj, političkih partija i pojedinaca da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore za predsjednika Republike. Narodna skupština konstatuje da bi prijava i izlazak na takve izbore predstavljali kršenje stavova Skupštine, narušavanje ustavne ravnoteže i poništavanje Republike Srpske kao strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    U zaključku 8. Narodna skupština zahtijeva od svih organa vlasti, institucija i službenih i odgovornih lica na nivou Republike i na nivou jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje vezane za eventualno provođenje prijevremenih izbora za predsjednika RS. Naglašava da bi eventualna saradnja sa CIK-om BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela “Nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske” propisanog Krivičnim zakonikom Republike Srpske, prenosi Srna.

     

  • Ustavni sud BiH stavio van snage zaključke NSRS o mandatu Milorada Dodika

    Ustavni sud BiH stavio van snage zaključke NSRS o mandatu Milorada Dodika

    Ustavni sud BiH je na današnjoj sjednici privremeno stavio van snage zaključke Narodne skupštine Republike Srpske povodom informacije u vezi sa odlukom CIK-a BiH o prestanku mandata Milorada Dodika.

    U saopštenju Ustavnog suda BiH piše da je ove zaključke Narodna skupština RS usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. avgusta 2025. godine.

    “Ustavni sud je također odlučio da se do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti akata privremeno stavljaju van snage svi akti doneseni na osnovu tač. 6, 7. i 8. Zaključaka, te da se privremeno zabranjuje svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz Republike Srpske koja obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu tač. 6, 7. i 8. Zaključaka. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti odnosno meritumu podnesenog zahtjeva”, stoji u saopštenju.

    Dodaje se da je u skladu sa članom 64. stav (2) pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman donio odluku kojom se usvaja ovaj zahtjev za donošenje privremene mjere.

    “U ovom predmetu podnosioci zahtjeva (četrnaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine) podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti kojim traže rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi sa Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske povodom Informacije u vezi s odlukom Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koje je Narodna skupština RS usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. augusta 2025. godine. Takođe su zatražili da Ustavni sud donese i privremenu mjeru”, dodaje se u saopštenju.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je 22 avgusta na 24. posebnoj sjednici usvojila Informaciju u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi sa ovom informacijom.

    Prethodno je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o prestanku mandata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

    Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

    Ustavni sud BiH je na današnjoj sjednici privremeno stavio van snage zaključke Narodne skupštine Republike Srpske povodom informacije u vezi sa odlukom CIK-a BiH o prestanku mandata Milorada Dodika.

    U saopštenju Ustavnog suda BiH piše da je ove zaključke Narodna skupština RS usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. avgusta 2025. godine.

    “Ustavni sud je također odlučio da se do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti akata privremeno stavljaju van snage svi akti doneseni na osnovu tač. 6, 7. i 8. Zaključaka, te da se privremeno zabranjuje svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz Republike Srpske koja obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu tač. 6, 7. i 8. Zaključaka. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti odnosno meritumu podnesenog zahtjeva”, stoji u saopštenju.

    Dodaje se da je u skladu sa članom 64. stav (2) pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman donio odluku kojom se usvaja ovaj zahtjev za donošenje privremene mjere.

    “U ovom predmetu podnosioci zahtjeva (četrnaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine) podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti kojim traže rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi sa Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske povodom Informacije u vezi s odlukom Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koje je Narodna skupština RS usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. augusta 2025. godine. Takođe su zatražili da Ustavni sud donese i privremenu mjeru”, dodaje se u saopštenju.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je 22 avgusta na 24. posebnoj sjednici usvojila Informaciju u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi sa ovom informacijom.

    Prethodno je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o prestanku mandata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

    Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

  • Željka Cvijanović ponovo preglasana: Predsjedništvo od Savjeta ministara traži novi budžet

    Željka Cvijanović ponovo preglasana: Predsjedništvo od Savjeta ministara traži novi budžet

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na današnoj sjednici zadužilo je Savjet ministara BiH da u roku od pet dana pripremi i dostavi Predsjedništvu BiH Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu.

    Osim toga, Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske usvojili su i zaključak koji kaže da se Parlamentarna skupština BiH nakon isteka roka od pet dana izjasni o korigovanom prijedlogu budžeta za 2025. godinu.

    ” U slučaju da tačka broj 1. ovog Zaključka ne realizira iz bilo kojeg razloga, pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH da se izjasni o Prijedlogu zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, koji je Predsjedništvo BiH usvojilo 19. avgusta 2025. godine”, navodi se u zaključku.

    Zanimljivo, budžet koji je Predsjedništvo BiH uputilo 19. avgusta i u slučaju usvajanja je nesprovodiv, a to je rekao i Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. Još ranije to je nekoliko puta rekao i Srđan Amidžić, minsitar finansija i trezora BiH.

    Ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne prihvati niti jedan prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, navedenih u tački 1. i 2. ovog Zaključka, zadužuje se Vijeće ministara BiH, da u najkraćem roku dostavi Predsjedništvu BiH novi nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, kako bi ga Predsjedništvo BiH razmotrilo i utvrdilo novi prijedlog Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu”, navodi se u trećem zaključku.

    Četvrti zaključak kaže da Predsjedništvo BIH smatra neprihvatljivnim nastavak bilo kakvog opstruisanja ili prolongiranja usvajanja budžeta i poziva sve nadležne institucije BiH da maksimalno ubrzaju proces usvajanja budžeta.

    U posljednjem zaključku navodi se da na snagu stupaju danom donošenja.