VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini

    Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini

    Američki i ruski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin sastaće se na Aljasci 15. avgusta ne bi li konačno postigli dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

    A kako bi taj dogovor mogao da izgleda? Analitičari su izdvojili pet potencijalnih scenarija, od kojih nijedan nije povoljan za Kijev.

    Taj sporazum će, sva je prilika, podrazumijevati izvjesnu razmjenu teritorija. Sam Tramp je rekao da će između Rusije i Ukrajine doći do “razmjene teritorija na dobrobit obje strane”, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbio uz poruku da “Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatorima”.

    Putin je navodno rekao Americi da će zaustaviti sukobe u zamjenu za istočnu Ukrajinu.!
    On je u Moskvi predstavio plan Trampovom izaslaniku Stivu Vitkofu. Sporazum će navodno zahtijevati da Ukrajina ustupi istočni region Donbas, koji je većinski pod kontrolom Rusije, a zauzvrat će samo zaustaviti borbe.

    Putin je, kako se navodi, rekao Vitkofu da će pristati na potpuni prekid vatre ukoliko Ukrajina povuče svoje snage iz ostatka istočnog regiona, čime bi Rusija kontrolisala Donjeck i Lugansk, kao i poluostrvo Krim.

    Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
    Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
    Predstojeći samit na Aljasci otvorio je pitanje kako bi rat mogao da se okonča. Postoji više mogućih scenarija. Neki su više, a neki manje vjerovatni.

    1. Putin pristaje na bezuslovni prekid vatre
    Ovaj scenario je malo vjerovatan.

    Prema “Bildu”, ruska strana je predložila samo “sektorski prekid vatre”, kao što je uzajamno odricanje od napada na energetska postrojenja ili velike gradove iza linija fronta. Međutim, Putin ni pod kojim okolnostima ne želi da zaustavi velike ruske ofanzive duž fronta, iako su SAD zauzvrat predložile ukidanje sankcija Rusiji i sklapanje novih ekonomskih sporazuma, navodi list, dodajući da je Tramp čak predložio “razmjenu teritorija”, koja bi omogućila Rusiji da zadrži dijelove Donbasa u zamjenu za odustajanje od dalje teritorije.

    “CNN” piše da je malo verovatno da bi Putin pristao na prekid vatre u kom linije fronta ostaju kakve jesu. Kremlj trenutno pretvara postepene uspjehe na liniji fronta u strateške prednosti i ne vidi razlog da zaustavi svoj napredak sad kad je na vrhuncu.

    Čak ni prijetnja sekundarnim sankcijama protiv Kine i Indije neće da promijene tu trenutnu vojnu računicu.

    Najmanje do oktobra će Putin željeti da se bori – jer pobjeđuje, navodi se.

    2. Pragmatizam i više pregovora
    Samit bi mogao da dovede do više razgovora kasnije, koji bi učvrstili ruske dobitke dok dođe zima, zamrzavajući linije fronta i vojno i bukvalno negdje oko oktobra.

    Do tada, ruske snage mogu da zauzmu Pokrovsk, Konstjantinivku i Kupjansk i obezbijede solidnu poziciju da prezime i pregrupišu se.

    Rusija bi tada mogla ponovo da se bori 2026, ili da koristi diplomatiju da zapečati te dobitke.

    Putin bi takođe mogao ponovo da upre na pitanje izbora u Ukrajini (odloženih zbog sukoba), kako bi osporio legitimitet Zelenskog i možda ga čak zamijenio proruskim kandidatom.

    3. Ukrajina izdržava naredne dvije godine
    U ovom scenariju, američka i evropska vojna pomoć Ukrajini utiču da se minimiziraju ustupci na liniji fronta u narednim mjesecima, a Putin traži pregovore, jer njegova vojska još jednom nije uspjela da ostvari rezultate.

    Pokrovsk može da padne, druga istočna ukrajinska uporišta bi mogla da budu ugrožena, ali bi Ukrajina mogla da dočeka usporavanje ruskog napredovanja, a Kremlj bi mogao čak da osjeti posljedice sankcija.

    Еvropske sile su već formulisale napredne planove za snage koje bi bile raspoređene u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija.

    Desetine hiljada evropskih NATO trupa mogle bi da budu razmještene oko Kijeva i drugih velikih gradova, pružajući logističku i obavještajnu pomoć Ukrajini.

    Prema CNN-u, to je najbolje čemu Ukrajina može da se nada.

    4. Katastrofa za Ukrajinu i NATO
    Putin bi mogao da uoči pukotine u jedinstvu Zapada nakon samita sa Trampom, koji poboljšava američko-ruske odnose, ali ostavlja Ukrajinu da se snalazi sama.

    Еvropa bi mogla da se potrudi da pruži podršku Kijevu, ali ne bi uspjela da preokrene ravnotežu bez američke podrške.

    Mali ruski dobici na istoku Ukrajine mogli bi da se pretvore u polagano povlačenje ukrajinskih snaga na ravnom, otvorenom terenu između Donbasa i centralnih gradova Dnjepra, Zaporožja i Kijeva. Ukrajinska odbrana bi mogla da se pokaže slabom, a kriza sa brojem vojnika u Kijevu mogla bi da se pretvori u političku katastrofu kad Zelenski zatraži širu mobilizaciju kako bi podržao odbranu zemlje.

    Bezbjednost Kijeva bi tada bila ugrožena, a Putinove snage u zamahu. Еvropske sile mogle bi da procijene da bi bilo bolje boriti se protiv Rusije u Ukrajini nego kasnije unutar teritorije Еvropske unije.

    Ali, evropski lideri na kraju nemaju politički mandat da se priključe ratu za zemlju unutar Ukrajine. Putin nastavlja napredovanje. NATO ne uspijeva da pruži jedinstven odgovor. Ovo je evropska noćna mora i već označava kraj suverene Ukrajine.

    5. Katastrofa za Putina
    Rusija bi mogla da nastavi da se muči, trošeći hiljade života svojih vojnika nedjeljno za relativno male dobitke, dok sankcije erodiraju njen savez sa Kinom i prihode iz Indije.

    Finansijske rezerve moskovskog suverenog fonda mogle bi da se smanje, kao i prihodi. Nezadovoljstvo među elitom u Moskvi moglo bi da poraste zbog načina na koji je Kremlj odbacio diplomatske mogućnosti u ratu, u korist neodrživog posredničkog sukoba sa NATO.

    Tramp gubi moć, a a američki fokus nakon izbora na sredini mandata vraća se tradicionalnim normama spoljne politike suprotstavljanja Rusiji i Kini.

    U ovom scenariju, Kremlj bi mogao da dođe do trenutka kad njegov otpor prema neprijatnostima realnosti i ekonomska teškoća sopstvenog naroda postanu toksični.

    Putin djeluje snažno na površini, ali mogao bi da bude razotkriven kao kritično slab, navodi CNN, dodajući da je problem sa ovim scenarijem to što on ostaje najbolja nada zapadnih stratega, koji ne mogu da prihvate ni pun ulazak NATO u rat kako bi pomogli Ukrajini da pobijedi, niti sposobnost Kijeva da vojno potisne Moskvu, prenosi “Blic”.

  • Anatomija opozicionog haosa

    Anatomija opozicionog haosa

    Dok se nakon pravosnažne presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku sve glasnije pominju prijevremeni izbori, a politička 2026. godina već proviruje iza ugla, opozicija i vlast ne dijele više samo političku scenu – dijele i pažnju javnosti. Pitanje je: u kojem pravcu ide brod opozicije i ko uopšte drži kormilo?

    U opozicionim krugovima sve češće se čuje stari refren – Srpska demokratska stranka treba da preuzme ulogu okupljanja. No, paradoks je očigledan: stranka koja bi trebala okupljati druge, mjesecima ne uspijeva sabrati ni sopstvene redove. Duboki raskoli, lični sukobi i borba za prevlast pretvorili su SDS u teret, a ne u lokomotivu opozicionog voza.

    Slika je dodatno zamagljena potezima predsjednika PDP-a, Draška Stanivukovića. Njegovo odbijanje učešća na prijevremenim izborima, uz prijedlog da eventualni zajednički kandidat bude rješenje za obje strane, izazvalo je revolt – ne samo kod drugih opozicionih partija, već i unutar sopstvene stranke. Zvanično, kaže on, Predsjedništvo PDP ima “jedinstven stav”, ali ogorčenost je već prokuljala.

    Za mnoge opozicionare, Stanivukovićeva taktika je dokaz koketiranja s vlašću. Optužbe o „šurovanju“ sa Dodikom i SNSD-om postaju glasnije, a šanse za jedinstvo opozicije – tanje. Ako je cilj zajednički front, onda je trenutni kurs bliži političkom rascjepu.

    Komunikolog Mladen Bubonjić rezimira bez mnogo diplomatskih ograda: „Do izbora 2026. bi se to možda i moglo posložiti, ali u kraćem periodu, ne. Zaista je teško sada raspravljati o tome u kome pravcu ide cijeli politički spektar, a kamoli opozicija. Ko će biti opozicija? Ako govorimo o samom SDS, oni imaju mnogo većih problema od okupljanja opozicije. Prije svega, treba da riješe svoje unutrašnje probleme, još uvijek nemaju predsjednika. Vidimo šta se dešava sa Milanom Miličevićem. Čak se spekuliše da je Draško Stanivuković kumovao njegovoj ostavci i da je rovario unutar stranke.“

    Pitanje je i hoće li SDS uopšte imati snage da istakne kandidate za inokosne funkcije 2026. godine, a prijevremeni izbori – ako ih bude – dodatno bi mogli otkriti pukotine.

    Bubonjić u analizi ne zaboravlja ni Stanivukovićeve ambicije: „Pitanje je ko će ostati uz njega, da li će neko otići od njega ako nastavi da djeluje u tom pravcu, da li će mu neko prići iz drugih političkih stranaka.“

    I tu dolazimo do ključnog obrta – Stanivuković, kaže Bubonjić, odavno je zatvorio vrata saradnji s opozicijom u njenom trenutnom obliku. „Njegove ambicije odavno ukazuju na to da mu nije dovoljno da bude samo gradonačelnik čak i najvećeg grada, niti da bude samo predsjednik stranke, nego da puca mjesto predsjednika Republike. Stanivuković je za 180 stepeni promijenio svoj nastup prema SNSD, Dodiku i njegovoj porodici. Nije bilo mnogo oštrine u njegovom nastupu, nakon sjednice Predsjedništva PDP, za razliku od nastupa ostalih opozicionara.“

    Igra je jasna – on računa da SNSD gubi moć i želi da je preuzme, zajedno s narativom. Problem? Atmosfera u kojoj se oni koji se povinuju odlukama Suda BiH automatski proglašavaju „izdajnicima i plaćenicima“. Stanivuković, procjenjuje Bubonjić, ne želi da rizikuje zbog svojih dugoročnih planova. Ipak, ne želi ni da odustane od opozicionih glasova, pa izbjegava ideju „vlade nacionalnog jedinstva“.

    Rezultat je opozicija koja se istovremeno koleba i raspada, dok vrijeme neumoljivo curi. U politici, kao i na otvorenom moru, brod bez jasnog kursa rijetko stiže do cilja.

  • Skupa investicija bez jasnog plana – Sudbina teniskog centra nakon “Srpska Open”

    Teniski centar pored parka “Mladen Stojanović” u Banjaluci, izgrađen u neuobičajeno kratkom roku i uz višemilionska ulaganja, danas je više simbol izbjegavanja odgovora nego sportskih dešavanja. Na pitanja o njegovoj cijeni, vlasništvu, upravljanju i načinu korištenja – odgovori izostaju.

    Gradska uprava novinare je uputila na Teniski savez Republike Srpske. Međutim, ni poslije 18 dana od upućenog zahtjeva, iz Saveza nije stigla reakcija. Nisu odgovorili ni na, čini se, jednostavna pitanja: da li se kompleks koristi, u koje svrhe, koji su događaji do sada održani na otvorenim i zatvorenim terenima, te da li je u toku ovog ljeta bio domaćin bilo kakvim manifestacijama.

    Ova pitanja su Savezu prosleđena nakon što je Skupština grada ranije donijela odluku da kompleks, po završetku turnira “Srpska Open”, pređe u gradsko vlasništvo. Na direktno pitanje da li je Grad u međuvremenu organizovao bilo kakve događaje ili ima planove da to učini, iz Gradske uprave su kratko poručili da je to “u nadležnosti Teniskog saveza Republike Srpske”.

    Na dodatno traženje pojašnjenja da li to znači da je objekat u vlasništvu Saveza, odgovor je bio tek da “Savez upravlja pomenutim kompleksom”. Pritom nije jasno da li je riječ o trajnom vlasništvu ili samo o pravu upravljanja.

    Od završetka “Srpska Open” turnira 2023. godine, kompleks je korišćen samo tom prilikom. Nema javno dostupnog rasporeda korištenja, nema najava događaja, niti informacija o zakupu prostora ili mogućnosti korištenja za rekreativce, klubove i škole.

    Spektakl iz proljeća 2023. godine doveo je u Banjaluku najpoznatija imena svjetskog tenisa, uključujući Novaka Đokovića. Tada se govorilo da je sa republičkog nivoa izdvojeno oko 38 miliona maraka, a sa gradskog dodatnih 15 miliona za izgradnju ovog centra. Koliki je stvarni iznos – javnost i dalje ne zna.

  • Bosna i Hercegovina pod visokim rizikom od dječje paralize

    Bosna i Hercegovina pod visokim rizikom od dječje paralize

    Uprkos napretku u pokrivenosti imunizacijom protiv poliomijelitisa u odnosu na raniji period, Bosna i Hercegovina i dalje je pod visokim rizikom od dječje paralize.

    Pokazuju to podaci koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a koji su objavljeni u godišnjem izvještaju o radu Komisije za sertifikaciju eradikacije poliomijelitisa u BiH za 2024. godinu.

    “Izvještaj ukazuje na značajan napredak u pokrivenosti imunizacijom u određenim dijelovima BiH u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, rizik ostaje visok jer u brojnim područjima pokrivenost vakcinom protiv poliomijelitisa i dalje ne dostiže preporučenih 90 odsto. Posebno je naglašena potreba za dodatnim aktivnostima i koordiniranim naporima na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšala efikasnost imunizacionih programa i smanjio rizik od ponovne pojave bolesti”, navodi se na sajtu Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Inače, poliomijelitis ili dječja paraliza je akutna zarazna bolest uzrokovana virusom poliomijelitisa koji napada nervni sistem, a u najtežim slučajevima može izazvati trajnu paralizu, pa i smrtni ishod. Najčešće se prenosi fekalno-oralnim putem, odnosno putem prljavih ruku, ali i putem zaražene vode ili hrane, a najugroženija su djeca uzrasta do pet godina.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, podatke o vakcinaciji bilježi Institut za javno zdravstvo RS, odakle ističu da je lani situacija po pitanju imunizacije ovom vakcinom bolja u odnosu na godinu prije.

    “U Republici Srpskoj u prethodnoj godini je obuhvat trećom dozom  vakcine protiv poliomijelitisa iznosio 92,96 odsto, a u revakcinaciji 73,27 odsto, i nešto je viši u poređenju sa 2023. godinom kada je obuhvat trećom dozom iznosio 88,45 odsto, a 65,49 odsto u revakcinaciji, ali i dalje nedovoljan u odnosu na  neophodnih 95 odsto u svim lokalnim zajednicama, za koji se smatra da je potreban da se obezbijedi kolektivni imunitet”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, uprkos globalnim naporima, u Avganistanu i Pakistanu još cirkuliše divlji poliovirus, a brojne zemlje su u 2024. godini tokom ekološkog nadzora prijavile cirkulaciju derivata vakcinalnog poliovirusa (cVDVP) u zemljama sa slabim imunizacionim programima.

    “Zahvaljujući niskim obuhvatima vakcinacije, ratovima, migracijama, ali i usljed neadekvatnog nadzora nad ovom infekcijom, postoji opasnost od ponovne pojave ove bolesti i kod nas, iako je posljednji slučaj ove bolesti na našim prostorima prijavljen 1992. godine”, navode oni.

    Kako dodaju, upravo zahvaljujući dobrim obuhvatima vakcinacije protiv poliomijelitisa u prošlosti zaboravili smo kako zaista izgleda dijete koje je zbog ove bolesti ostalo trajno vezano za neko ortopedsko pomagalo.

    “Naš zadatak je da nastavimo borbu protiv ove bolesti jer dokle god postoji ijedan slučaj bilo gdje u svijetu, sve nevakcinisane populacije su u riziku za obolijevanje od poliomijelitisa”, upozoravaju iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Međutim, ne kriju da ni građane u Republici Srpskoj nije zaobišao globalni trend nepovjerenja u vakcinaciju, ali i u zdravstveni sistem, institucije i edukovan kadar.

    “Traženje informacija na pogrešnim mjestima, usvajanje neprovjerenih, ali i naučno razotkrivenih mitova koji decenijama kruže internetskom zajednicom, doveli su do realne prijetnje koja ponovo ostavlja širom otvorena vrata bolesti civilizacije koja je bila na korak od iskorjenjivanja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

  • Do petka narandžasto upozorenje zbog visoke temperature

    Do petka narandžasto upozorenje zbog visoke temperature

    Za većinu krajeva Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) do petka, 15. avgusta, na snazi je narandžasto upozorenje zbog visoke dnevne temperature vazduha.

    Temperatura će uglavnom biti između 33 i 38, na jugu lokalno do 42 stepena Celzijusova.

    Poseban oprez neophodan je od 12.00 do 17.00 časova.

  • Na Poljudu gorjela srpska zastava uz poklič “Za dom spremni”

    Na Poljudu gorjela srpska zastava uz poklič “Za dom spremni”

    Na utakmici dva hrvatska tima Hajduka i Gorice na splitskom Poljudu sinoć je gorjela srpska zastava uz ustaški poklič “Za dom spremni”.

    Bili su istaknuti transparenti na ćirilici, a pjevalo se ponovo i “Kiša pada, kiša pada, Srbija propada”.

    Index prenosi da je to dio koreografije Torcidaša koju, zbog lošeg vremena nisu uspjeli da izvedu na prošloj utakmici kada su igrali sa FK Istrom.

    Jedina reakcija na skandalozno ponašanje navijača Hajduka, ali i ćutanje hrvatskih generalno na ekspanziju ustaštva posljednjih nedjelja i mjeseci širom Hrvatske, stiglo je od opozicione poslanice Dalije Orešković, koja je na svom Facebooku profilu napisala:

    “Plenković je postigao ono što je htio. Ovo nije samo incident huligana i praznih glava. Ovo je proizvod vlasti, Thompsona, Dalića i Crkve i njihove verzije hrvatstva, domoljublja, vjere i zajedništva. Neko želi simbole Hrvatske nezavisne države i ustaše prikazati kao heroje Domovinskog rata, a s takvima nema zajedništva. To nije naša Hrvatska”.

    Orešković je istakla da je pozdrav “Za dom spremni” je napad na hrvatski identitet i vrijednosti.

    “To je napad na samu ‘Oluju’, a ne njena proslava. Zapaliti srpsku zastavu na utakmici između dva hrvatska kluba je koreografija aktualne vlasti, a ne navijača. Nema tu Hajdukovaca”, napisala je Oreškovićeva.

  • “Zelenski bi mogao učestvovati na sastanku Trump-Putin”

    “Zelenski bi mogao učestvovati na sastanku Trump-Putin”

    Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker u nedjelju je izjavio da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao prisustvovati sastanku na vrhu između Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci u petak.

    “Da, definitivno mislim da je to moguće”, odgovorio je američki diplomata u NATO-u na pitanje CNN-a o mogućoj posjeti ukrajinskog predsjednika Aljasci, gdje bi se Tramp i Putin trebali sastati 15. avgusta.

    “Sigurno ne može biti sporazuma osim ako ga sve uključene strane ne potpišu. I, očito, apsolutni prioritet je okončanje rata”, istaknuo je Whitaker.

    Vođe Evropske unije i evropskih sila u nedjelju su insistirali da u američko-ruskim pregovorima učestvuje i službeni Kijev.

    A Volodimir Zelenski je pozvao svoje evropske saveznike, uključujući Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, koje su takođe isključene iz ovih pregovora, da definišu zajednički pristup.

    “Vanredni sastanak” između ministara vanjskih poslova EU i njihovog ukrajinskog kolege putem videokonferencije zakazan je za ponedjeljak.

    Ali u konačnici, odluku, o učestvovanju Zelenskog na pregovorima, na kraju će donijeti Donald Trump, upozorio je američki vođa.

    “Ako smatra da je pozivanje Zelenskog najbolji scenarij, onda će to učiniti”, rekao je je Whitaker.

    Ali “nikakva odluka još nije donesena”, naglasio je američki diplomata.

  • PDP predlaže nestranačkog kandidata kao prelazno rješenje u Srpskoj

    PDP predlaže nestranačkog kandidata kao prelazno rješenje u Srpskoj

    Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković, oglasio se povodom aktuelne političke i institucionalne krize u Republici Srpskoj, upozorivši da je situacija ozbiljna i da zahtijeva odgovorne, a ne partijski motivisane poteze.

    – Šta god da uradite na brdovitom Balkanu, pratiće vas teorija zavjere – rekao je Stanivuković na početku izjave, komentarišući optužbe koje dolaze na račun PDP-a. On je istakao da stranka od početka krize zauzima dosljedan stav: da je čitav proces politički instrumentalizovan i štetan po interese srpskog naroda i Republike Srpske.

     

     

    Stanivuković je podsjetio da je aktuelna situacija eskalirala kada je predsjednik Republike Srpske pristao da se odzove Sudu BiH, čime je, kako tvrdi, sam prihvatio legitimitet institucije koju je kasnije doveo u pitanje.

    – Čak i kada je on pristao, misleći da se može izvući, mi smo ostali pri stavu da nije trebao da se odzove Sudu BiH i da su izbori koji iz toga proizilaze jedna velika farsa u kojoj ne treba učestvovati – naglasio je lider PDP-a, piše Blink.

    On je odbacio tvrdnje da PDP sarađuje sa vlastima ili da ima ambicije da uđe u tzv. Vladu nacionalnog jedinstva. Kako je rekao, to „nije rješenje u ovom trenutku“, jer se suštinski problem nalazi u rušenju institucije predsjednika, a ne u sastavu Vlade.

    U potrazi za izlazom iz krize, PDP je, kako tvrdi Stanivuković, predložio racionalno i nepolitizovano rješenje – da akademska zajednica predloži nestranačkog kandidata, prihvatljivog za sve, koji bi funkcionisao kao prelazno rješenje do redovnih izbora.

     

     

    – Nikakva imena nisam spominjao niti ću licitirati njima – rekao je Stanivuković, odgovarajući na nove medijske spekulacije. Dodao je da PDP ne duguje ništa nijednoj političkoj opciji, već jedino narodu, kojem „treba pomoći da se iz krize izađe sa što manje štete“.

    Stanivuković je poručio da će PDP i dalje donositi odluke jednoglasno, kako bi ostao dosljedan interesima građana:

    Nismo ničiji i nećemo biti ničiji, osim ljudi ovog naroda kojem je dosta kriza, laži i podjela.

  • Banjaluku za pola godine posjetilo više od 61.000 turista

    Banjaluku za pola godine posjetilo više od 61.000 turista

    Banjaluku je za šest mjeseci ove godine posjetilo 10 odsto više turista nego u istom periodu lani, a broj ostvarenih noćenja veći je za 13 odsto, rekli su Srni u gradskoj Turističkoj organizaciji.

    Grad na Vrbasu je za šest mjeseci zabilježio 61.163 dolaska turista koji su ostvarili 93.035 noćenja, naveli su iz Turističke organizacije, uz napomenu da su to samo registrovani turisti koje evidentiraju hoteli, moteli i pansioni.

     

     

    “Iako od 1. januara i vlasnici privatnog smještaja imaju obavezu da dostavljaju podatke, to još ne rade svi. Prema dostupnim podacima, u privatnom smještaju bila su 1.722 dolaska turista koji su ostvarili 3.201 noćenje”, precizirali su iz gradske Turističke organizacije.

    Prema statističkim podacima, Banjaluku je u junu posjetilo 3.152 domaćih i 9.092 stranih turista ili ukupno 12.244 turista, koji su ostvarili ukupno 19.146 noćenja.

    Najveći broj turista je iz susjednih zemalja, odnosno iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, kao i svih prethodnih godina.

    Bilježi se i dolazak posjetilaca iz NJemačke, Austrije, Italije, Crne Gore Sjedinjenih Država, Švajcarske, Kine, Mađarske, Malte, Švedske, Velike Britanije, Poljske, Makedonije, Rusije, Holandije, Češke, Turske i Francuske.

     

     

    Samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka Mladen Šukalo kaže da podatke o posjetiocima u odnosu na mjesta prebivališta imaju samo na godišnjem nivou.

    Prema njegovim riječima, Banjaluku je lani posjetilo najviše turista iz Srbije – 30,33 odsto, potom iz Slovenije 19,90 odsto i Hrvatske 12,76 odsto, što zajedno čini 63 odsto dolazaka stranih turista u Banjaluku i blizu je predpandemijskog procenta iz 2019. godine – 59,1 odsto.

    On je dodao da se slična situacija očekuje i u ovoj godini.

    Šukalo kaže da su najatraktivnije lokacije u Banjaluci tvrđava Kastel, Hram Hrista Spasitelja, džamija Ferhadija, Gospodska ulica, kao i Banska uprava i Banski dvor.

     

     

    “Tome treba dodati Muzej Republike Srpske i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Ostale ponude u urbanoj zoni su mnogobrojni događaji, ugostiteljski i trgovački objekti i slično”, navodi Šukalo.

    Što se tiče ponude izvan grada, on kaže da su posebno atraktivni termomineralni izvori u Srpskim Toplicama, najistočniji trapistički samostan u Evropi, te Banj brdo – vidikovac i spomenik.

    “Nešto dalje su Etno-selo `LJubačke doline`, Krupa na Vrbasu – slapovi, vodenice, manastir i jezero na Manjači, a u okruženju kraljevski grad Jajce, Nacionalni park Kozara, vinarije, destilerije, banje i slično”, naveo je Šukalo.

  • U Banjaluci nedovoljno taksi vozila

    U Banjaluci nedovoljno taksi vozila

    Banjaluka nema dovoljno taksi vozila. Reći će vam oni koji ovu vrstu prevoza trebaju. U gradu je 265 vozila. Ako i toliko. Jer, neki licencu imaju, a taksi prevozom se ne bave. I ima onih koji godinama na tu licencu čekaju.

    Branislav Čerek, odbornik u Skupštini grada, inicirao je sastanak u Gradskoj upravi i predložio da se poveća broj taksi vozila u gradu. Druga varijanta je apelacija Ustavnom sudu kako bi se znalo da li gradonačelnik ima pravo da odlučuje koji broj taksi vozila će biti u gradu.

    -I tom odlukom se spriječava konkurencija, što je apsurdno. Ja sam im na sastanku iznio neke detalje, a oni meni predložili da ja iniciram donošenje studije o saobraćaju na nivou grada. Rekao sam im da je to njihov posao, da se time bave, a oni su meni rekli da to košta – kaže Čerek za Srpskainfo.Poslao im je i imejl u kojem je predložio da se broj od 265 vozila poveća na 400. Prema njegovim riječima, od 265 registrovanih taksista, bar 50 njih uopšte ne vozi. Mnogi ljudi, kako kaže, još uvek imaju licencu, ali se ne bave ovom delatnošću, što dodatno ograničava tržište, kao i da grad ne zarađuje od taksi stajališta.

    –Lakše je otvoriti apoteku u Banjaluci, nego dobiti licencu za taksi. Ne znam da je neko namjeravao da napravi zgradu ili otvori apoteku, a da je na dozvolu čekao 7 godina, kao što se čeka licenca za taksi – kaže on.

    Čerek, odbornik Narodnog fronta, na sjednici Skupštine grada u junu pitao je gradske vlasti na osnovu kojih parametara je određeno da Banjaluci treba baš 265 taksista i tada najavo da će se obratiti Ustavnom sudu RS da dobiju mišljenje da li je došlo do uskraćivanja prava na rad ljudima ili nije.

    Gradska menadžerka Mirne Savić Banjac, tada mu je odgovorila da taksisti koji sada rade nisu za to da se lista povećava. Rekla je da nemaju pravo da ljude skidaju sa spiska jer ne rade, obzirom da licencu dobijaju od ministarstva.

    -Kada smo počeli da „češljamo“ ovu oblast, našli smo nekoliko ljudi koji su preminuli, neki žive u inostranstvu, jedan je bio u u zatvoru – rekla je tada odborniku Čereku.