VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajatović: Novi gasni aranžman sa Rusima biće potpisan u oktobru, pregovori pri kraju

    Bajatović: Novi gasni aranžman sa Rusima biće potpisan u oktobru, pregovori pri kraju

    Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da će ove sedmice biti završeni pregovori o novom gasnom aranžmanu sa Rusijom i da će novi ugovor biti potpisan u oktobru.

    Bajatović je rekao da ugovor koji treba da bude potpisan na tri godine sa ukupnom količinom od 2,5 milijardi kubnih metara godišnje sa svim fleksibilnostima.

    – Zimi trošimo mnogo, ljeti trošimo malo, trebaju nam i dodatne količine. Tako da u smislu cijena i u smislu količine, zimi nam trebaju dodatni povoljni uslovi. Mi ćemo ove nedjelje završiti razgovore, ali gasni aranžman neće biti potpisan u septembru, biće potpisan u oktobru – rekao je Bajatović za RTS.

    Naveo je da će u narednih mjesec dana biti produžen postojeći aranžman sa dosadašnjim uslovima – naftna formula plus dodatne količine po miks TTF formuli.

    – Tako ćemo početi cijelu priču, jer oni imaju svoja pravila igre unutar samog Gasproma, a drugo cijeli ugovor opterećuju nove sankcije Evropske komisije koje će biti uvedene. Neće se najverovatnije odnositi na gas koji se transportuje Turskim tokom – kazao je Bajatović.

    Dodao je da je sa Azerbejdžanom dogovorena isporuka oko 2,5 miliona metara kubnih gasa dnevno, a sa ruskom stranom 9,5 miliona metara kubnih dnevno.

    – Plus Banatski dvor koji ima 780 miliona metara kubnih, pola je rusko, pola je srpsko i imaćemo negde oko 200 miliona kubnih metara u Mađarskoj – rekao je Bajatović.

  • Orban: EU na pragu kolapsa zbog nesposobnosti da se promijeni

    Orban: EU na pragu kolapsa zbog nesposobnosti da se promijeni

    EU je na pragu kolapsa zbog svoje nesposobnosti da se promijeni, kao Rimsko carstvo, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    On je u obraćanju Parlamentu Mađarske rekao da Budimpešta, s druge strane, osjeća da ima snagu da se brže razvija.

    – Moram da kažem da ne vidim u EU kapacitet za obnovu koji nam je potreban. Ako Unija hitno ne napravi oštar zaokret, njena istorija će se završiti – istakao je Orban.

    Mađarski premijer pojasnio je da vjerovatno neće doći do naglog, dramatičnog kolapsa, nego da će se to desiti postepeno, pošto sve više članica prestaje da poštuje instrukcije Brisela, slično tome kako je Rimsko carstvo dugo vjerovalo da nastavlja da postoji na svojim bivšim teritorijama, iako, zapravo, već odavno nije postojalo.

    – Vidim da se SAD i Azija kreću zajedno s nama i vidim mogućnost i snagu Mađarske da se brže razvija. Brzina njenog razvoja parira onoj u SAD i Aziji, a ne u EU – napomenuo je Orban.

    Prema njegovim riječima, EU, kao “loša dži-pi-es navigacija”, konstantno mijenja planove i nikada ne ostvaruje ciljeve, što se vidi kroz uvođenje sankcija, migrantsku politiku i ekološku tranziciju.

  • Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prosječan dug po glavi stanovnika trenutno iznosi 4.040 KM. Na kraju jula 2025. godine, ukupni plasmani komercijalnih banaka u zemlji dostigli su 27,46 milijardi KM.

    Od toga, građani su se u bankama zadužili 13,83 milijarde KM. Najveći dio tog iznosa odnosi se na potrošačke, nenamjenske kredite, koji čine gotovo tri četvrtine ukupnog duga i iznose 9,93 milijarde KM. Stambeni krediti za izgradnju ili kupovinu novih stanova i kuća iznose 2,1 milijardu KM, dok za kupovinu postojećih nekretnina građani duguju 1,23 milijarde. Na ostale vrste zaduženja – od popravki stanova i kupovine automobila, do kreditnih kartica i malih biznisa – otpada oko 518 miliona KM.

    Prema evidenciji Centralne banke, kreditna aktivnost stanovništva u julu 2025. bila je veća za 10,7% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što u novcu iznosi 1,34 milijarde KM.

    Ekonomista Predrag Mlinarević objašnjava da je porast kreditnog zaduženja pratio i još brži rast štednje građana.

    – Kad bi to malo pojednostavljeno pokušali da predstavimo, to znači da je naše stanovništvo više deponovalo novca u banke nego što ga je povuklo kroz kredite – rekao je Mlinarević.

    Dodaje da se u tom periodu osjetio snažniji priliv doznaka iz inostranstva, koje se evidentiraju kroz bankarski sistem i završavaju u obliku depozita. Pored toga, do rasta štednje došlo je i zbog nominalnog povećanja plata, što je rezultat rasta minimalca, prilagođavanja zarada usljed inflacije i nastojanja poslodavaca da zadrže radnu snagu.

    – Sami sebe faktički finansiramo, nema tu nikakvih priliva u smislu da se kapital iz banaka drugih zemalja, odnosno gdje su sjedišta ovih filijala, gdje su matične banke, prenosi u našu zemlju. Uglavnom to je stanovništvo, njihovi depoziti se slijevaju u banke i onda one kreditiraju naše stanovništvo – istakao je on.

    Mlinarević naglašava da rast plata automatski povećava kreditnu sposobnost građana, pa time i obim odobrenih kredita.

    – Pa čim vam se poveća ta vaša nominalna zarada, da vaša kreditna sposobnost djelimično raste, usljed toga vi onda možete da dobijete više kreditnih plasmana. Sa druge strane, treba istaći da je zbog djelimičnog rasta cijena i inflacije, potrebno malo više novca da se finansiraju te potrebe i to je onda uzrokovalo da dođe do povećanja kreditnih plasmana sektoru stanovništva – rekao je on.

    Kako objašnjava, slična situacija prisutna je i u zemljama regiona, poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, gdje se zbog niskih primanja građani sve više oslanjaju na kredite da bi održali standard ili rješavali stambeno pitanje.

    Zaključuje da banke u BiH relativno malo kreditiraju privredu, dok se za zaduživanje građana oslanjaju isključivo na domaću štednju, koja im omogućava i dodatnu zaradu.

  • Treća prilika za studente da ugrabe indeks na banjalučkom Univerzitetu

    Treća prilika za studente da ugrabe indeks na banjalučkom Univerzitetu

    Budući studenti koji još uvijek nisu ugrabili svoj indeks imaće i treću priliku da se upišu na fakultet, jer većina fakulteta u okviru banjalučkog Univerziteta organizuje treći upisni rok.

    Tako će svi oni koji nisu upisali fakultet tokom prva dva upisna roka svoja zanimanja moći odabrati sada jer će treći upisni rok biti organizovan na Fakultetu političkih nauka 24. septembra, na Ekonomskom, Poljoprivrednom i Filozofskom fakultetu 25. septembra, a 26. septembra na Pravnom i Rudarskom fakultetu. Svi koji požele studirati na Tehnološkom fakultetu imaće priliku izboriti se za svoje mjesto u amfiteatru 29. septembra.

    Treći upisni rok biće organizovan i na Filološkom fakultetu, kao i Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta, a datum prijemnog će biti naknadno poznat.

    Treću sreću brucoši su već okušali na Akademiji umjetnosti, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, kao i na Prirodno-matematičkom fakultetu, gdje su prijemni ispiti u trećem roku već održani.

    S druge strane, treće prilike za upis u ovoj akademskoj godini nema na Elektrotehničkom i Šumarskom fakultetu, kao i Fakultetu bezbjednosnih nauka. Treći upisni rok za sada je pod znakom pitanja na Medicinskom i Mašinskom fakultetu.

    Na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci na studijskom programu prehrambene tehnologije i industrijske biotehnologije ostalo je sedam mjesta, dok je jedno mjesto ostalo nepopunjeno na smjeru hemijsko inženjerstvo i tehnologije. Za studijski program tekstilno inženjerstvo ostalo je šest mjesta, dok su četiri mjesta ostala na grafičkom inženjerstvu.

    Prema riječima Borislava Malinovića, dekana ovog fakulteta, oni očekuju da će biti zainteresovanih studenata koji će se upisati u trećem upisnom roku.

    “Naravno, neće to biti brojka kao u prvom i drugom roku, ali ove godine smo zadovoljni upisom. Ostvarili smo veći broj kandidata na prvom i drugom upisnom roku, te je za oko 20 odsto više upisanih u odnosu na prošlu godinu”, istakao je on za “Nezavisne novine”.

    Za troje studenata koji se najbolje pokažu ima mjesta na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, jer je ovaj fakultet do sada upisao 107 od planiranih 110 studenata što je, kako kaže Ranka Perić Romić, dekanica ovog fakulteta, povećanje od oko 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    “Fakulteti koji nisu popunili kapacitete za upis studenata imaju pravo organizovanja trećeg upisnog roka, što je svakako iskoristio i Fakultet političkih nauka, te danas ističe rok za prijavu kandidata”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

    Kako ističe, Univerzitet u Banjaluci ove godine ima znatno veći broj upisanih studenata kako na prvom, tako i na drugom upisnom roku.

    “Lično ne smatram da je aktuelna situacija u Srbiji isključivo dovela do povećanja zainteresovanosti kandidata za upis na univerzitete u Republici Srpskoj, nego je razlog tome činjenica da se iz godine u godinu povećava i poboljšava kvalitet izvođenje nastave i nastavnog procesa, o čemu govore referentni podaci u pogledu naučnoistraživačkog rada profesora kao i brojne projektne aktivnosti na Univerzitetu”, smatra Perić Romićeva.

    Inače, iz banjalučkog Univerziteta podsjetili su da nastava u akademskoj 2025/2026. godini za studente prve i viših godina prvog ciklusa studija počinje 1. oktobra.

    “Nastavni proces sa povremenim provjerama znanja trajaće do 16. januara 2026. godine, a januarski ispitni rok biće održan od 19. januara do 13. februara”, kažu sa ovog univerziteta.

  • Sumnje u zakonitost postupanja oko centralnog spomen-obilježja

    Sumnje u zakonitost postupanja oko centralnog spomen-obilježja

    Odbor za praćenje realizacije projekta izgradnje centralnog spomen-obilježja u Banjaluci poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu uputio je zvaničan dopis Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske za održavanje sastanka zbog sumnje da se ne postupa u skladu sa zakonom.

    Namjera Odbora je da upozna nadležno ministarstvo o sumnjama da se, prema riječima struke, ne postupa u skladu sa zakonom jer dokumentaciju u vezi sa projektom centralnog spomen-obilježja koju Odbor potražuje, gradonačelnik i dalje nije dostavio, saopšteno je iz Stručne službe Skupštine grada Banjaluka.

    Iz Odbora podsjećaju da je Vlada Republike Srpske prošle godine dala saglasnost na odluku Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, čime je usvojena inicijativa da se u Banjaluci podigne spomen-obilježje borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata 1991-1995. godine, kao spomenik od izuzetnog značaja za Republiku Srpsku.“Shodno navedenom, očekujemo da će se sastanak održati u što kraćem periodu, s ciljem transparentnog informisanja javnosti”, navedeno je u saopštenju

  • Provaljeno u banjalučku Akvanu, pričinjena velika materijalna šteta

    Provaljeno u banjalučku Akvanu, pričinjena velika materijalna šteta

    Vodeni park “Aquana” u Banjaluci po završetku sezone bio je meta vandala, a kako je saopšteno iz ovog preduzeća, pričinjena je velika materijalna šteta.

    “Nepoznati počinioci su tokom prethodnog vikenda provalili u prostor vodenog parka, nanoseći veliku materijalnu štetu. Uništene su brojne ležaljke, klupe i drugi inventar. Ovakav eksces je za svaku osudu i nadamo se da će se brzo otkriti počinioci te snositi sankcije. Policija je obavila uviđaj i radi na pronalasku počinilaca”, naveli su oni.

    Kako su dodali, periodičnih upada u vodeni park bilo je i tokom sezone u noćnim satima, ali tada nije bila pričinjena veća materijalna šteta.

  • Minić: Problem roditelja njegovatelja hitno mora biti riješen

    Minić: Problem roditelja njegovatelja hitno mora biti riješen

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da su skandalozni uslovi pod kojima roditelji njegovatelji ostvaruju pravo na naknadu i za naredne dane najavio konkretna rješenja.

    – Problem roditelja njegovatelja mora pod hitno biti riješen – istakao je Minić u objavi na Iksu.

     

    On je naveo da je detaljno upoznat sa ovim problemom i da će u narednim danima javnost će biti upoznata sa konkretnim rješenjem.

  • Američki kongresmeni: Bolja komunikacija sa Kinom ključna za smanjenje rizika

    Američki kongresmeni: Bolja komunikacija sa Kinom ključna za smanjenje rizika

    Sjedinjene Američke Države i Kina moraju da poboljšaju komunikaciju kako bi riješile svoje nesuglasice, jer bi izostanak razgovora mogao biti “opasan”, izjavili su danas američki kongresmeni tokom posjete Kini.

    Predsjednik delegacije, Demokratski kongresmen Adam Smit rekao je da su imali “robustan i veoma koristan” sastanak sa kineskim zvaničnicima, te da je cilj posjete bio ponovo uspostavljanje linija komunikacije između “dvije najmoćnije zemlje na svijetu”, prenosi En-Bi-Si (NBC) njuz.

    – Naš odnos biće najvažniji u smislu toga kakav će svijet biti u narednim decenijama. Zaista je važno da radimo na jačanju tog odnosa i boljem razumijevanju jedni drugih – izjavio je Smit novinarima u američkoj ambasadi u Pekingu.

    Smit je istakao da je vojni odnos između SAD-a i Kine posebno zabrinjavajuć.

    – Kina je najbrže rastuća vojna i nuklearna sila na svijetu. SAD imaju najveću vojsku i najveći nuklearni arsena. Opasno je da ne vodimo redovnu komunikaciju o našim sposobnostima i namjerama – istakao je Smit.

    Nakon što su stigli u nedjelju, kongresmeni su se sastali sa premijerom Kine Li Ćangom.

    U ponedjeljak su se sastali sa potpredsjednikom Kine He Lifengom, koji predvodi kinesku stranu u trgovinskim pregovorima sa SAD-om, kao i ministrom odbrane Dong Јunom.

    Kongresmeni koji borave u Kini istakli su da vojna prisutnost SAD-a u Azijsko-pacifičkom regionu “ne bi trebalo da se tumači kao prijetnja Kini – da oni teže mirnom rješavanju pitanja Tajvana i da sukob između SAD-a i Kine “ne bi trebalo da bude neizbježan”.

    Dong je rekao da posjeta pokazuje dobru fazu u jačanju komunikacije između Kine i SAD-a.

    Tokom sastanka sa Heom, delegacija je razgovarala o trgovinskim pregovorima sa Kinom, koja ima najveći trgovinski deficit sa SAD-om, i pozvala Peking da pomogne u smanjenju protoka fentanila u SAD i smanji necarinske barijere za američke kompanije koje žele da posluju u Kini, prema saopštenju kongresne delegacije.

    Na sastanku sa ministrom odbrane Dongom, kongresmeni su naglasili značaj bolje komunikacije između vojski SAD-a i Kine kako bi se izbjegla pogrešna procena i konflikt.

    Komunikacije između vojski bile su obustavljene od avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnja predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi posjetila kineski region Tajvan.

    Komunikacije su obnovljene novembra 2023. godine nakon sastanka kineskog predsednika Si Đinpinga i bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država DŽoa Bajdena u Sjedinjenim Državama.

  • Bocan-Harčenko: Promjena vlasničke strukture u NIS-u ne znači da se “Gasprom” povlači

    Bocan-Harčenko: Promjena vlasničke strukture u NIS-u ne znači da se “Gasprom” povlači

    Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da promjena vlasničke strukture u Naftnoj industriji Srbije ne znači da se “Gasprom” povlači iz komapnije, te da je najvažnije da se nastavi poslovanje.

    Nakon što je ruski “Gasprom” prebacio na svoju kćerku firmu akcije NIS-a, Bocan-Harčenko je istakao da je ta kompanija uložila velike napore da NIS postane najveća i najkvalitetnija firma u regionu.

    On je istakao da je najvažnije da se u sadašnjoj situaciji koja nije laka, nastavi sa poslovanjem.

    – Amerika svakih mjesec dana obnavlja rješenje o sankcijama. Sankcije postoje u pozadini, kao sjenka iznad NIS-a. Ovo naravno nije dobro za dugoročno planiranje i za finansije – rekao je Bocan-Harčenko za TV Prva.

    Akcionarsko društvo “Intelidžens” iz Sankt Peterburga, koje je dio “Gasprom grupe”, postalo je vlasnik 11,3 odsto akcija NIS-a, a sam “Gasprom” je zadržao jednu akciju NIS-a.

    Najveći akcionar NIS-a trenutno je ruska kompanija “Gasprom njeft” sa 44,85 odsto, zatim država Srbija sa 29,87 odsto, dok je treći po veličini sada postao “Intelidžens” sa 11,3 odsto akcija koje su bile u vlasništvu “Gasproma”.

    NIS je u opasnosti da mu budu aktivirane američke sankcije zbog velikog vlasničkog udjela “Gaspromnjefta”, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Država.

    “Gasprom njeft” je do sada prenio oko pet odsto svog udjela u vlasništvu NIS-a na matičnu kompaniju “Gasprom” i smanjio svoj udio u NIS-u na ispod 50 odsto.

    Američke sankcije NIS-u trebalo je da stupe na snagu početkom godine, ali su na molbu Srbije odlagane već šest puta.

  • Tramp proglasio Antifu domaćom terorističkom organizacijom

    Tramp proglasio Antifu domaćom terorističkom organizacijom

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom se organizacija uglavnom ljevičarskih aktivista Antifa proglašava terorističkom organizacijom.

    – Zbog gore pomenutog obrasca političkog nasilja osmišljenog da suzbije zakonite političke aktivnosti i ometa vladavinu prava, ovim proglašavam Antifu “domaćom terorističkom organizacijom” – navodi se u izvršnoj naredbi.

    Tekst dokumenta objavljen je na sajtu Bijele kuće.

    Antifa – skraćenica od antifašista, je labava organizacija uglavnom ljevičarskih aktivista, i u Sjedinjenim Američkim Državama se generalno ne smatra visoko organizovanom grupom.

    Smatra se da se odnosi na pristalice anarhističkih stavova. Direktor FBI-ja Keš Patel je ranije govorio o istragama protiv terorizma usmerenim na “nihiliste”“.