VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mehmedović podnosi pritužbu protiv tužioca koji se “uspavao”

    Mehmedović podnosi pritužbu protiv tužioca koji se “uspavao”

    Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, najavio je da će Kancelariji disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) podnijeti pritužbu protiv tužioca Tužilaštva BiH, postupajućeg u njegovoj krivičnoj prijavi koju je podnio protiv članova Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Mehmedović je, podsjetimo, 3. oktobra prošle godine prijavio članove UO UIO zbog sumnje da su, kako je naveo, zloupotrijebili službeni položaj ili ovlaštenja na način da su FBiH, kako tvrdi, oštetili za oko 370 miliona KM, a u korist Republike Srpske.

    “Zbog čega Tužilaštvo BiH, protivno odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH, ni nakon deset mjeseci nije donijelo naredbu o pokretanju istrage u predmetu visoke korupcije, niti je postupajući tužilac donio naredbu o nesprovođenju istrage i o tome obavijestio podnosioca krivične prijave? Riječ je o krivičnoj prijavi koju sam podnio Tužilaštvu BiH 3. oktobra 2024. godine protiv članova UO UIO. Potrebno je da mi dostavite ime i prezime postupajućeg tužioca kako bih protiv njega podnio pritužbu Uredu disciplinskog tužioca”, naveo je Mehmedović u pitanju upućenom Tužilaštvu BiH.

    Kako tvrdi, na njegovo dopunsko poslaničko pitanje od 28. maja ove godine dostavljen mu je 25. juna odgovor glavnog tužioca Milanka Kajganića u kojem ga obavještava da postupajući tužilac radi provjere navoda iz krivične prijave.

    “Nevjerovatno je da Tužilaštvo BiH ni nakon 10 mjeseci nije donijelo naredbu o pokretanju istrage u ovom predmetu visoke korupcije niti je postupajući tužilac eventualno donio naredbu o nesprovodenju istrage i o tome obavijestio podnosioca krivične prijave. Smatram da se radi o gruboj povredi službene dužnosti postupajućeg tužioca i protiv njega ću podnijeti pritužbu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine”, najavio je Mehmedović.

    U vezi sa ovim slučajem “Nezavisne novine” su juče poslale upit Tužilaštvu BiH, ali nam nisu odgovorili.

    Mehmedović je, podsjetimo, na dan podnošenja krivične prijave izjavio da već duže vrijeme upozorava na, kako on tvrdi, nezakonitu raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa, ali se u praksi ništa ne mijenja i nadležne institucije ne postupaju po službenoj dužnosti.

    Tvrdi da je u krivičnoj prijavi naveo da postoje osnovi sumnje da su članovi UO UIO izvršili zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja Krivičnog zakona BiH na način da su FBiH oštetili za oko 370 miliona KM.

    “Postoje dva osnova zahvaljujući kojima sam došao do brojke iz moje prijave. Prvo, Upravni odbor UIO nije donio odluku o privremenim koeficijentima za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa za četiri prethodna kvartala, iako je bio dužan prema relevantnim zakonima i pravilniku. U prethodnih 12 mjeseci primjenjuje se Odluka iz septembra 2023. godine, a koja se odnosi na period jul – septembar 2023. godine”, naveo je tada Mehmedović.

    Prema toj odluci, dodao je Mehmedović, Republici Srpskoj pripada 34,4 odsto, Brčko distriktu 3,55 odsto i FBiH 62,05 odsto.

    Mehmedović je naglasio da svi relevantni finansijski podaci, uvoz, izvoz i promet na fiskalnim kasama, ukazuju na činjenicu da se raspodjela prihoda od indirektnih poreza koju godinama obavlja Upravni odbor vrši na štetu FBiH i u korist Republike Srpske.

  • Ambasada Rusije u BiH o sastanku “Trojke” i ambasadora tzv. Kvinte: U tamnoj sobi traže crnu mačku

    Ambasada Rusije u BiH o sastanku “Trojke” i ambasadora tzv. Kvinte: U tamnoj sobi traže crnu mačku

    Sastanak, koji su pojedini sarajevski političari organizovali sa takozvanom Kvintom, podsjeća na staru izreku “tražiti u tamnoj sobi crnu mačku, posebno ako je nema tamo”, istakli su za RTRS iz Ambasade Rusije u BiH.

    – Izgleda da učesnici takvih okupljanja zastrašuju sami sebe i javnost ruskom prijetnjom koju su sami izmislili. Rusija kao stalna članica Savjeta Bezbjednosti UN-a i jedan od garanata Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH će i dalje djelovati u cilju njegove stroge implementacije – navodi se u saopštenju.

    Naveli su da u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, Rusija ima ne samo pravo, već i obavezu da ukazuje na njegovo
    kršenje.

    – Što ćemo i dalje raditi odgovorno i transparentno. Polazimo od toga da glavni generator nestabilnosti i prijetnja bezbjednosti u BiH je nelegitimni “visoki predstavnik” – naveli su iz ruske Ambasade.

    Podsjećamo, u Sarajevu je održan sastanak predstavnika “Trojke” sa ambasadorima zemalja Kvinte zbog, kako navode federalni mediji, navodnih ruskih prijetnji.

    Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković i poslanica Naše stranke u PD PS BiH Sabina Čudić izjavili su da je sastanak sazvan zbog, kako tvrde prijetnji koje stižu od Rusije.

  • Tramp: Pokušaću vratiti teritorije Ukrajini

    Tramp: Pokušaću vratiti teritorije Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će pokušati vratiti dio teritorija za Ukrajinu tokom sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak.

    “Rusija je okupirala veliki dio Ukrajine. Okupirali su ključne teritorije. Pokušaćemo vratiti dio tog teritorija za Ukrajinu”, rekao je na konferenciji za novinare.

    Tramp je rekao da će razgovori na Aljasci biti “sastanak za ispitivanje” s ciljem podsticanja Putina da okonča rat, te da će biti “neke razmjene, promjena zemljišta”.

    Nije prvi put da je upotrijebio izraz “razmjena zemljišta”, iako nije jasno koje bi zemljište Rusija mogla ustupiti Ukrajini. Kijev nikada nije polagao pravo na bilo koju rusku teritoriju.

    Tramp je rekao da će obavijestiti evropske čelnike ako Putin predloži “pošten dogovor” tokom razgovora, dodajući da će prvo razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim “iz poštovanja”.

    “Prvo ću ga nazvati… Nazvaću ga poslije i možda ću reći ‘puno sreće, nastavi se boriti’, ili možda ću reći ‘možemo se dogovoriti’,” rekao je Tramp.

    Tramp je takođe rekao da se on i Zelenski “slažu”, ali da se on “vrlo ozbiljno ne slaže s onim što je učinio”. Tramp je prethodno okrivio Zelenskog za sukob u Ukrajini.

    Američki predsjednik najavio je sastanak s Putinom prošlog petka – dana kada je Rusiji samonametnuo rok da pristane na prekid vatre ili se suoči s dodatnim američkim sankcijama.

    Kao odgovor na vijesti o samitu na Aljasci, Zelenski je rekao da bi svaki sporazum bez doprinosa Kijeva predstavljao “mrtve odluke”, prenosi “BBC”.

  • Tramp šalje Nacionalnu gardu na ulice Vašingtona

    Tramp šalje Nacionalnu gardu na ulice Vašingtona

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da će angažovati Nacionalnu gardu da pomogne u obnavljanju javne bezbjednosti u Vašingtonu.

    – Raspoređujem Nacionalnu gardu da pomogne u obnavljanju zakonskog poretka i javne bezbjednosti u Vašingtonu -rekao je Tramp na konferenciji za novinare.

    On je rekao da će vašingtonska policijska uprava biti stavljena pod neposrednu federalnu kontrolu da bi se olakšalo obnavljanje reda u američkoj prijestonici.

    Američka služba za imigraciju i carine, Federalni istražni biro, Nacionalna garda i Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost dobili su instrukcije da se pripreme za potencijalno raspoređivanje trupa.

    – Zvanično se pozivam na član 740 Zakona o samoupravi Distrikta Kolumbija, znate šta je to, i stavljam vašingtonsku policijsku upravu pod direktnu federalnu kontrolu – rekao je Tramp.

    Tramp je prethodno objavio da će “osloboditi” Vašington od kriminala i beskućnika i ponovo učiniti ovaj grad velikim.

  • Trninić: 11,6 miliona KM podrške proizvođačima pšenice

    Trninić: 11,6 miliona KM podrške proizvođačima pšenice

    Vršilac dužnosti direktora Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Aleksandar Trninić izjavio je da je 11. avgusta 2025. godine izvršena isplata podsticaja za proizvodnju merkantilne pšenice u 2025. godini.

    Ukupno je isplaćeno 11,6 miliona KM za 4.080 korisnika iz 35 opština i gradova. Visina podsticajnih sredstava iznosi 500 KM po hektaru, a pravo na podsticaj ostvarili su proizvođači koji su zasijali najmanje jedan hektar merkantilne pšenice.

    Ovom premijom obuhvaćeno je 23 hiljade hektara zasijanih površina pod ovom kulturom.

    „Ovo je važna podrška našim proizvođačima, kojom želimo da im pomognemo da održe i unaprijede proizvodnju. Agencija će i u budućnosti nastaviti da sprovodi mjere koje doprinose jačanju poljoprivrednog sektora u Republici Srpskoj“, poručio je Trninić.

  • Dačić: Svaki pritisak na Srbe u BiH je pritisak na Srbiju, važna usaglašena politika Beograda i Banjaluke

    Dačić: Svaki pritisak na Srbe u BiH je pritisak na Srbiju, važna usaglašena politika Beograda i Banjaluke

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da je svaki pritisak na Srbe u BiH u stvari pritisak na Srbiju i naglasio da je važno da politika Beograda i Banjaluke budu usaglašena.

    Govoreći o situaciji u BiH i Republici Srpskoj, nakon što je CIK BiH oduzeo mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, Dačić je rekao da je situacija veoma kompleksna i “vjerovatno najozbiljnija” od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ističući da je potrebno vući mudre i promišljene poteze, uz punu koordinaciju rukovodstva Srbije, odnosno predsjednika Aleksandra Vučića sa rukovodstvom Republike Srpske, odnosno sa Dodikom.

    Dačić je ocijenio da se kroz određene revizije Dejtonskog sporazuma pokušava doći do nečega što nije rezultat tog sporazuma, a to je centralizacija BiH, što više ukidanja ovlašćenja entitetima i da se nametne jedan konstitutivni narod BiH bez druga dva – srpskog i hrvatskog.

    – Ovo je korak ka razvlašćivanju i demontiranju Republike Srpske kroz pritiske na Srbiju da se pridruži svemu tome. Tu su i spoljašnji i unutrašnji faktori u našoj zemlji koji treba što više da oslabe našu poziciju, da naruše naše odnose sa ključnim faktorima kao što su Rusija i Kina, unutrašnju destabilizaciju, pa kroz stanje na Kosovu i Metohiji oličeno u teroru nad srpskim narodom – rekao je Dačić za TV Pink.

    On je naveo da se za sve što Srbi u BiH urade uvijek kaže da iza toga stoji Beograd i podsjetio da je i Prvi svjetski rat izbio zbog tvrdnje da je Srbija stajala iza Sarajevskog atentata. Ukazao je da je zato važno da politika Beograda i Banjaluke bude usaglašena i da se definiše šta su srpski nacionalni interesi.

    – Nismo baš u prošlosti imali mnogo uspjeha u tome i zato su se dešavale razne prepreke i sukobi, koji su nekad dovodili i do gubljenja određenih teritorija, kao što je bila Republika Srpska Krajina – rekao je Dačić.

  • Bocan-Harčenko: Presuda predsjedniku Srpske nema veze sa pravom

    Bocan-Harčenko: Presuda predsjedniku Srpske nema veze sa pravom

    Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da presuda Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nema veze sa pravom i donesena je da bi Dodik bio sklonjen sa političke scene, a krajnji cilj je oduzimanje nadležnosti i statusa Republike Srpske.

    Bocan-Harčenko je naglasio da Dodik decenijama štiti status entiteta i nadležnosti Republike Srpske, što obezbjeđuje njen opstanak u okviru BiH.

    Ruski ambasador napomenuo je da u centralizovanoj BiH srpski narod ne bi imao mogućnosti za preživljavanje.

    On je istakao da će Moskva nastaviti relevantne aktivnosti na međunarodnom planu, a od presudnog značaja u ovim okolnostima je podrška Beograda.

    Spona Srbije i Srpske je prirodna, naveo je Bocan Harčenko, a Zapad želi da je uništi, shvatajući da je to najvažniji oslonac za Republiku Srpsku.

    – Stav Moskve se potpuno podudara sa stavom Beograda, to je izmišljena odluka koja nema nikakve veze s pravom – rekao je Bocan-Harčenko za “Politiku”, odgovarajući na pitanje da li Beograd i dalje može da računa na podršku Moskve po pitanju ključnih nacionalnih izazova, a prije svega kada je riječ o Kosovu i Metohiji i Republici Srpskoj.

    On je dodao da, nažalost, ni nakon 30 godina nije postignut visok nivo pomirenja i integracije unutar BiH.

    – Treba da se izbjegne sukob i tu nema drugih opcija osim dejtonske BiH, jer se vodi priča o centralizaciji Bosne, ali u takvoj zemlji srpski narod kao manjina ne bi ima ni pravo glasa, niti mogućnosti za preživljavanje – napomenuo je Bocan-Harčenko.

    On je rekao da, što se tiče Kosova i Metohije, Priština nastavlja i nastaviće pritisak na Srbe, posebno na sjeveru i stalno stvara nova žarišta krize.

    Bocan-Harčneko je naglasio da će Moskva iskoristiti sve mogućnosti za podršku Srbiji.

    – Koristićemo sve mogućnosti koje proističu iz članstva Rusije u Savjetu bezbjednosti UN. Uostalom vidi se da od dijaloga Beograd – Priština pod okriljem EU nema ništa – konstatovao je Bocan-Harčenko.

  • Milanović pozvao Vladu i Brisel na hitno priznavanje Palestine

    Milanović pozvao Vladu i Brisel na hitno priznavanje Palestine

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao je Vladu premijera Andreja Plenkovića i zemlje članice Evropske unije na hitno djelovanje i priznavanje Palestine.

    Milanović je pozvao Vladu premijera Plenkovića da pokrene proceduru priznavanje Palestine, a Evropsku uniju da zastupa stav o obustavi i zabrani svakog oblika vojne saradnje s izraelskim režimom.

    – Hrvatska mora imati stav, a ne samo slijediti uputstva Brisela – rekao je Milanović, koji najavu Izraela da zauzme Gazu vidi kao plan etničkog čišćenja.

    Izrael je najavio zauzimanje preostala dva uporišta Hamasa u novoj ofenzivi u Gazi koja bi, prema očekivanjima, trebalo da bude brzo završena i okonča rat.

  • Vučić potvrdio da je razgovarao s Dodikom; Borićemo se za mir i stabilnost

    Vučić potvrdio da je razgovarao s Dodikom; Borićemo se za mir i stabilnost

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da je razgovarao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, da je siutuacija veoma teška nakon presude i odluke CIK-a, ali da će uvijek biti uz srpski narod i Republiku Srpsku.

    – Teška je situacija, razgovarao sam sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. U narednim danima ćemo se i vidjeti. Јa ne mogu da donosim planove u ime Republike Srpske, ali jesam uz naš narod – istakao je Vučić, tokom gostovanja na Pink TV.

    Play Video

    On je dodao da nije saglasan sa stranim faktorom koji misli da je Dodik jedini krivac za sve.

    – Dodik je bio u pravu po pitanju imovine, a oni su to namjerno gurali do kraja i tjerali ga u ćošak. Borićemo se za mir i stabilnost – dodao je Vučić.

  • Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini

    Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini

    Američki i ruski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin sastaće se na Aljasci 15. avgusta ne bi li konačno postigli dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

    A kako bi taj dogovor mogao da izgleda? Analitičari su izdvojili pet potencijalnih scenarija, od kojih nijedan nije povoljan za Kijev.

    Taj sporazum će, sva je prilika, podrazumijevati izvjesnu razmjenu teritorija. Sam Tramp je rekao da će između Rusije i Ukrajine doći do “razmjene teritorija na dobrobit obje strane”, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbio uz poruku da “Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatorima”.

    Putin je navodno rekao Americi da će zaustaviti sukobe u zamjenu za istočnu Ukrajinu.!
    On je u Moskvi predstavio plan Trampovom izaslaniku Stivu Vitkofu. Sporazum će navodno zahtijevati da Ukrajina ustupi istočni region Donbas, koji je većinski pod kontrolom Rusije, a zauzvrat će samo zaustaviti borbe.

    Putin je, kako se navodi, rekao Vitkofu da će pristati na potpuni prekid vatre ukoliko Ukrajina povuče svoje snage iz ostatka istočnog regiona, čime bi Rusija kontrolisala Donjeck i Lugansk, kao i poluostrvo Krim.

    Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
    Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
    Predstojeći samit na Aljasci otvorio je pitanje kako bi rat mogao da se okonča. Postoji više mogućih scenarija. Neki su više, a neki manje vjerovatni.

    1. Putin pristaje na bezuslovni prekid vatre
    Ovaj scenario je malo vjerovatan.

    Prema “Bildu”, ruska strana je predložila samo “sektorski prekid vatre”, kao što je uzajamno odricanje od napada na energetska postrojenja ili velike gradove iza linija fronta. Međutim, Putin ni pod kojim okolnostima ne želi da zaustavi velike ruske ofanzive duž fronta, iako su SAD zauzvrat predložile ukidanje sankcija Rusiji i sklapanje novih ekonomskih sporazuma, navodi list, dodajući da je Tramp čak predložio “razmjenu teritorija”, koja bi omogućila Rusiji da zadrži dijelove Donbasa u zamjenu za odustajanje od dalje teritorije.

    “CNN” piše da je malo verovatno da bi Putin pristao na prekid vatre u kom linije fronta ostaju kakve jesu. Kremlj trenutno pretvara postepene uspjehe na liniji fronta u strateške prednosti i ne vidi razlog da zaustavi svoj napredak sad kad je na vrhuncu.

    Čak ni prijetnja sekundarnim sankcijama protiv Kine i Indije neće da promijene tu trenutnu vojnu računicu.

    Najmanje do oktobra će Putin željeti da se bori – jer pobjeđuje, navodi se.

    2. Pragmatizam i više pregovora
    Samit bi mogao da dovede do više razgovora kasnije, koji bi učvrstili ruske dobitke dok dođe zima, zamrzavajući linije fronta i vojno i bukvalno negdje oko oktobra.

    Do tada, ruske snage mogu da zauzmu Pokrovsk, Konstjantinivku i Kupjansk i obezbijede solidnu poziciju da prezime i pregrupišu se.

    Rusija bi tada mogla ponovo da se bori 2026, ili da koristi diplomatiju da zapečati te dobitke.

    Putin bi takođe mogao ponovo da upre na pitanje izbora u Ukrajini (odloženih zbog sukoba), kako bi osporio legitimitet Zelenskog i možda ga čak zamijenio proruskim kandidatom.

    3. Ukrajina izdržava naredne dvije godine
    U ovom scenariju, američka i evropska vojna pomoć Ukrajini utiču da se minimiziraju ustupci na liniji fronta u narednim mjesecima, a Putin traži pregovore, jer njegova vojska još jednom nije uspjela da ostvari rezultate.

    Pokrovsk može da padne, druga istočna ukrajinska uporišta bi mogla da budu ugrožena, ali bi Ukrajina mogla da dočeka usporavanje ruskog napredovanja, a Kremlj bi mogao čak da osjeti posljedice sankcija.

    Еvropske sile su već formulisale napredne planove za snage koje bi bile raspoređene u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija.

    Desetine hiljada evropskih NATO trupa mogle bi da budu razmještene oko Kijeva i drugih velikih gradova, pružajući logističku i obavještajnu pomoć Ukrajini.

    Prema CNN-u, to je najbolje čemu Ukrajina može da se nada.

    4. Katastrofa za Ukrajinu i NATO
    Putin bi mogao da uoči pukotine u jedinstvu Zapada nakon samita sa Trampom, koji poboljšava američko-ruske odnose, ali ostavlja Ukrajinu da se snalazi sama.

    Еvropa bi mogla da se potrudi da pruži podršku Kijevu, ali ne bi uspjela da preokrene ravnotežu bez američke podrške.

    Mali ruski dobici na istoku Ukrajine mogli bi da se pretvore u polagano povlačenje ukrajinskih snaga na ravnom, otvorenom terenu između Donbasa i centralnih gradova Dnjepra, Zaporožja i Kijeva. Ukrajinska odbrana bi mogla da se pokaže slabom, a kriza sa brojem vojnika u Kijevu mogla bi da se pretvori u političku katastrofu kad Zelenski zatraži širu mobilizaciju kako bi podržao odbranu zemlje.

    Bezbjednost Kijeva bi tada bila ugrožena, a Putinove snage u zamahu. Еvropske sile mogle bi da procijene da bi bilo bolje boriti se protiv Rusije u Ukrajini nego kasnije unutar teritorije Еvropske unije.

    Ali, evropski lideri na kraju nemaju politički mandat da se priključe ratu za zemlju unutar Ukrajine. Putin nastavlja napredovanje. NATO ne uspijeva da pruži jedinstven odgovor. Ovo je evropska noćna mora i već označava kraj suverene Ukrajine.

    5. Katastrofa za Putina
    Rusija bi mogla da nastavi da se muči, trošeći hiljade života svojih vojnika nedjeljno za relativno male dobitke, dok sankcije erodiraju njen savez sa Kinom i prihode iz Indije.

    Finansijske rezerve moskovskog suverenog fonda mogle bi da se smanje, kao i prihodi. Nezadovoljstvo među elitom u Moskvi moglo bi da poraste zbog načina na koji je Kremlj odbacio diplomatske mogućnosti u ratu, u korist neodrživog posredničkog sukoba sa NATO.

    Tramp gubi moć, a a američki fokus nakon izbora na sredini mandata vraća se tradicionalnim normama spoljne politike suprotstavljanja Rusiji i Kini.

    U ovom scenariju, Kremlj bi mogao da dođe do trenutka kad njegov otpor prema neprijatnostima realnosti i ekonomska teškoća sopstvenog naroda postanu toksični.

    Putin djeluje snažno na površini, ali mogao bi da bude razotkriven kao kritično slab, navodi CNN, dodajući da je problem sa ovim scenarijem to što on ostaje najbolja nada zapadnih stratega, koji ne mogu da prihvate ni pun ulazak NATO u rat kako bi pomogli Ukrajini da pobijedi, niti sposobnost Kijeva da vojno potisne Moskvu, prenosi “Blic”.