Autor: INFO

  • Ilon Mask ugasio svoj superkompjuter

    Ilon Mask ugasio svoj superkompjuter

    Tesla napušta razvoj sopstvenog Dojo superkompjutera i prelazi na novu generaciju AI čipova, dok investitori pozdravljaju promjenu strategije.

    Izvršni direktor Tesle Ilon Mask potvrdio je gašenje projekta Dojo, superkompjutera razvijanog za treniranje vještačke inteligencije, ocijenivši ga kao “evolucioni ćorsokak”.

    Odluka je donesena nakon što je Tesla prešla na jedinstvenu AI6 arhitekturu čipova, koja kombinuje treniranje i rad u realnom vremenu, čime Dojo više nema tehničku i stratešku svrhu.

    “Dojo 3 u nekoj mjeri živi kroz veliki broj AI6 SoC-ova na jednoj ploči”, izjavio je Mask, dodajući da je kompanija sprovela kadrovske promjene kako bi ubrzala prelazak na novu tehnologiju.

    Umjesto razvoja sopstvenog masivnog superkompjutera, Tesla će se više oslanjati na čipove proizvedene u saradnji sa Samsungom, kao i na hardverska rješenja kompanija Nvidia i AMD.

    Vest o gašenju Dojo projekta investitori su dočekali pozitivno – akcije Tesle porasle su za oko 2,3 odsto, uz dodatni rast zahvaljujući regulatornom odobrenju za rad Teslinog robotaksija u Teksasu, prenosi B92.

  • Ljudska prava u BiH u fokusu izvještaja američkog State Departmenta

    Ljudska prava u BiH u fokusu izvještaja američkog State Departmenta

    Ministarstvo inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država objavilo je Izvještaj o stanju ljudskih prava za 2024. godinu, u kojem se navodi da su pojedine aktivnosti vlasti u Republici Srpskoj uticale na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

    U dokumentu se navodi da su vlasti u entitetu sa većinskim srpskim stanovništvom preduzimale mjere koje su, prema ocjeni autora izvještaja, imale posljedice po rad državnih institucija, međuetničke odnose i slobodu izražavanja.

    Prema izvještaju, javne izjave i pravne inicijative predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ocijenjene su kao faktor koji je uticao na političku situaciju i odnose unutar zemlje.

    Godišnji izvještaji SAD-a o ljudskim pravima obuhvataju stanje međunarodno priznatih prava i prava radnika u gotovo 200 zemalja širom svijeta.

    U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, navedeno je da među izazovima ostaju ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda, uključujući prijetnje i nasilje prema novinarima, kao i prisutnost najtežih oblika dječjeg rada.

    Takođe je istaknuto da institucije nisu preduzele sveobuhvatne mjere za identifikovanje i sankcionisanje odgovornih za kršenje ljudskih prava.

  • Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće gotovi prije roka, šta slijedi?

    Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće gotovi prije roka, šta slijedi?

    Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće završeni prije planiranog roka, potvrđeno je “Nezavisnim” u “Hrvatskim cestama”.

    Kako nam je rečeno, kompletni radovi biće završeni do kraja avgusta, a prethodni rok za završetak radova, koje izvodi “Integral inženjering”, bio je polovina septembra.

    Međutim, kao što smo već pisali, završetak radova neće značiti mnogo dok se ne otvori granični prelaz s hrvatske strane. S bh. strane Uprava za indirektno oporezivanje BiH izgradila je kompletan prelaz u skladu s evropskim standardima s velikim parkingom za kamione. U prethodnom sazivu Savjeta ministara BiH, koji je koliko-toliko normalno radio, bila je pokrenuta inicijativa s Hrvatskom da se izgradi integrisani granični prelaz koji bi služio za obje zemlje, ali to nije bilo moguće dijelom i zbog priprema Hrvatske da uđe u Šengen.

    Tehnički gledano, ne postoji pravilo koje bi spriječilo Hrvatsku i BiH da izgrade zajednički granični prelaz, čak i ako je Hrvatska u Šengenu, jer Evropsku komisiju jedino zanima da postoje tehnički uslovi da se kontroliše ulaz u šengensko područje ljudima i robi. Međutim, postoje praktična ograničenja zašto je ta procedura mogla biti komplikovanija u ovom slučaju. Prvo se odnosi na činjenicu da je u to vrijeme Hrvatska završavala pregovore s Evropskom komisijom o ulasku u Šengen, i svaka izmjena ili dodatna provjera koju bi Brisel trebalo da provede mogla bi u praktičnom smislu uticati na proces. Drugi se odnosi na fizičke kapacitete da li bi takav prelaz u praktičnom smislu mogao da obezbijedi sve vrste kontrola koje bi robni saobraćaj podrazumijevao, a da sve bude u skladu sa šengenskim pravilima.

    Osim toga, nezvanično se govori da je Hrvatska zainteresovana da prelaz najviše kategorije bude izgrađen u Svilaju na koridoru 5c zbog činjenice da je taj koridor važniji za EU od auto-puta Banjaluka – Gradiška, ali i zbog činjenice da Hrvatska želi da pomogne hrvatskom stanovništvu u tom području koje bi dobilo važan međunarodni granični prelaz.

    U Hrvatskoj su nam, pak, na direktno pitanje negirali da postoji bilo kakva veza između prelaza Gradiška i prelaza Svilaj.

    U najnovijem odgovoru Ministarstva finansija Hrvatske o statusu radova na graničnom prelazu za koji su oni nadležni, rečeno nam je da su građevinski i zanatski radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza završeni.

    “Preostali radovi iz nadležnosti Ministarstva finansija odnose se na uređenje okoline, saobraćajnih ostrva i promjenjive signalizacije te zavise od završetka radova na saobraćajnim površinama u zoni graničnog prelaza i snabdijevanja saobraćajnom opremom. Navedeni radovi te radovi na izgradnji pristupnih saobraćajnica s hrvatske strane na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH u ingerenciji su ‘Hrvatskih cesta’ d.o.o”, rekli su nam oni.

    Na pitanje kada bi prelaz mogao biti otvoren, uputili su nas na Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.

    “U vezi sa planom završetka tih radova upućujemo na ‘Hrvatske ceste’ d.o.o. U tom smislu, nakon završetka svih radova s obje strane granice u koordinaciji s bh. stranom novi granični prelaz biće pušten u funkciju”, rekli su nam oni.

    Kao po već ustaljenom običaju, nikakav odgovor od strane bh. institucija na naša pitanja o eventualnom otvaranju prelaza nismo dobili.

  • Objavljeni detalji sastanka Tramp-Putin

    Objavljeni detalji sastanka Tramp-Putin

    Sastanak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina održaće se u američkoj vazduhoplovnoj bazi Elmendorf-Ričardson na Aljasci, prenosi CNN, pozivajući se na obaviještene izvore.

    “Organizatori su zaključili da je jedini grad u ogromnoj državi koji bi mogao biti pogodna lokacija za samit bio Enkoridž. I samo je vojna baza Elmendorf-Ričardson, koja se nalazi na sjevernom obodu grada, ispunila uslove da bude domaćin istorijskog sastanka”, izvijestio je CNN.

    Sagovornici američke televizije su pojasnili da se Bijela kuća nadala da će izbjeći situaciju u kojoj bi ruski predsjednik i njegova pratnja bili primljeni u američkom vojnom objektu, ali je Aljaska trenutno na vrhuncu turističke sezone, tako da nije pronađena druga pogodna lokacija za sastanak na vrhu.

    Sinoć je Bijela kuća saopštila da će se sastanak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina održati u petak u Enkoridžu, na Aljasci.

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je sinoć na konferenciji za novinare da će u petak ujutro predsjednik Tramp otputovati u Enkoridž na Aljasci, na bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Livit je dodala da ”ne želi da postavlja crvene linije” za Trampa u kontekstu pregovora, i dodala da je Tramp pozvao Ukrajinu i Rusiju da se direktno uzajamno angažuju jedna s drugom kad je riječ o humanitarnim pitanjima.

    Navela je da će sastanak Trampa i Putina biti ”vježba slušanja za predsjednika (SAD)”.

    “Samo jedna strana uključena u ovaj rat biće prisutna, pa je ovo prilika za predsjednika (Trampa) da stekne dublji i bolji uvid u to kako bismo, nadamo se, mogli da okončamo ovaj rat. To će biti vježba slušanja za predsednika (Trampa)”, rekla je Livit.

    Ona je nagovijestila da postoje planovi da Tramp u budućnosti posjeti Rusiju.

    Tramp je ranije izjavio da će obje zaraćene strane morati da ustupe dio teritorije kako bi se okončao krvavi sukob koji traje više od tri godine.

    Kremlj i Bijela kuća su ranije najavili da će se Putin i Tramp sastati na Aljasci 15. avgusta, ali tačna lokacija do sinoć nije bila poznata, prenosi Telegraf.

     

  • Kako opozicija planira prijevremene izbore

    Kako opozicija planira prijevremene izbore

    Dok vlast u Republici Srpskoj ponavlja da prijevremenih izbora za predsjednika Srpske neće biti, opozicija i dalje pokušava da se usaglasi – ako izbori ipak dođu, ko će im biti zajednički kandidat? U tom lavirintu kalkulacija, unutaropozicionih razmirica i ličnih ambicija, SDS figurira kao onaj koji bi trebalo da povuče ključni potez.

    Prema tvrdnjama izvora iz vrha SDS-a, upravo bi ta stranka trebalo da predloži ime, uz očekivanje da ga podrže svi ostali opozicionari. Problem nastaje na prvoj krivini: PDP i njegov lider, Draško Stanivuković, kategorično odbijaju ideju izlaska na prijevremene izbore. A ako do njih ipak dođe – Stanivuković vidi rješenje u „nestranačkoj ličnosti“ iz akademskih krugova. „Nikakva imena nisam spominjao, niti ću licitirati njima“, poručio je nedavno, jasno dajući do znanja da kandidat ne bi smio dolaziti iz stranačkih redova.

    Dok Stanivuković mjeri distancu od stranačkih kandidata, iz SDS-a priznaju da još nisu zaključili koja bi to osoba bila njihov izbor. Imena poput Marinka Božovića i Ljubiše Petrovića vrte se u kuloarima, ali, kako ističu, odluka još nije donesena. Sastanak opozicionih lidera, na kojem bi se o svemu tome otvoreno govorilo, očekuje se, kažu, najkasnije za deset dana.

    U priču ulazi i Nebojša Vukanović, lider Liste Za pravdu i red, koji potvrđuje da se sastanak planira uskoro, vjerovatno do kraja ove ili početkom naredne sedmice. „Nedavno sam o tome razgovarao s vršiocem dužnosti predsjednika SDS, Jovicom Radulovićem, a kontaktiraću ga i ovih dana“, navodi on, očekujući da će se na sastanku naći predstavnici svih opozicionih stranaka.

    No, Vukanović odbacuje Stanivukovićevu zamisao o „akademskom“ kandidatu. „Ne postoji u Srpskoj bilo ko, od predsjednika mjesne zajednice koja ima 50 stanovnika pa na više, da nije pod kontrolom Dodika i da on tu nije postavio svog čovjeka od povjerenja, a ne da se za predsjednika Republike Srpske postavi nestranačka ličnost. To može biti neko ko bi, tobože, bio nestranačka ličnost, ali bi suštinski bio čovjek SNSD“, tvrdi on, optužujući da se najviše spekuliše imenom Vitomira Popovića, u kontekstu dogovora između Stanivukovića i Dodika.

    Skeptičan je i prema Dodikovim javnim izjavama da izbora neće biti. „Vidjećete da će na kraju, kao i svaki put, Dodik podviti rep i izaći na izbore sa svojim kandidatom, što će još više dovesti u problem Stanivukovića. Vjerujem da će 80 odsto pristalica PDP izaći na izbore i glasati za kandidata opozicije“, uvjeren je Vukanović.

    S druge strane, predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, priznaje da je i sama imala razgovor sa Radulovićem, ali bez konkretnih dogovora. Njeno mišljenje o Stanivukovićevom prijedlogu je jasno: „Vidimo da je Stanivuković iznio neki svoj prijedlog koji je apsolutno neprihvatljiv za Narodni front, ali i ostale opozicione stranke. Narodni front ne planira ni da razmatra prijedloge koje je iznio Stanivuković“.

    Ipak, Trivićeva uviđa da je, unatoč problemima unutar SDS-a, ta stranka prirodna tačka okupljanja. „Najlogičnije bi bilo da SDS bude ta tačka okupljanja kao najveća opoziciona stranka, uprkos njihovim unutrašnjim izazovima. Oni će i odrediti format sastanka i vrijeme njegovog održavanja. Od njih se to očekuje i u tom smislu polažem nade u SDS“, poručuje ona.

    Ukratko, opozicioni sto i dalje čeka da se postavi. Stolice su tu, učesnici se pozivaju, ali na jelovniku i dalje nema konačnog imena. A sat, politički gledano, neumoljivo otkucava.

  • Zelenski: Rusija se ne sprema za kraj rata već priprema novu ofanzivu

    Zelenski: Rusija se ne sprema za kraj rata već priprema novu ofanzivu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da se ruska vojska ne sprema da okonča rat, već priprema nove ofanzivne operacije.

    Zelenski je na Iksu zahvalio liderima Evropske unije na dosadašnjoj podršci Ukrajini.

    U svojoj objavi, Zelenski je istakao da je “ključno” da jedinstvo stavova ostane “nepoljuljano” i pozvao je partnere da pojačaju pritisak na Rusiju.

    “Pitanja vezana za bezbjednost Ukrajine i Evrope svi mi razgovaramo zajedno. Svaka odluka mora da doprinese našim zajedničkim bezbjednosnim kapacitetima. A ako Rusija odbije da zaustavi ubistva, mora da bude pozvana na odgovornost”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    On je izrazio podršku planovima predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za samit sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    “Zaista, svi podržavamo odlučnost predsjednika Trampa i zajedno moramo da oblikujemo stavove koji neće da dozvole Rusiji da ponovo obmanjuje svijet”, poručio je Zelenski.

    On je naglasio da sve dok se nastavlja rat i okupacija, svi zajedno moraju da održavaju pritisak snage, sankcija i diplomatije.

    “Zahvaljujem svima koji pomažu. Mir kroz snagu”, zaključio je Zelenski, prenosi Tanjug.

  • Širi se panika u Ukrajini

    Širi se panika u Ukrajini

    Brzo napredovanje ruskih oružanih snaga kod Krasnoarmejska (Pokrovsk u Ukrajini) u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), koje se odvija u rizičnom trenutku za Ukrajinu, postalo je jedno od najznačajnijih dostignuća ruske vojske u protekloj godini.

    List “Financial times” to naziva “šokantnim napretkom”, ističući da je to “izazvalo talas negodovanja i konfuzije u Kijevu pred ključni samit između Donalda Trampa i Vladimira Putina u petak, na kojem se očekuje da će ruski predsjednik pokušati da osigura dobitke na frontu”.

    “Financial times” ponavlja da napredak “obilježava neke od najznačajnijih ruskih dobitaka u protekloj godini i dolazi u opasnom trenutku za Ukrajinu, čija se vojska bori sa nedostatkom ljudstva i municije”.

    Ranije su ruske bezbjednosne agencije rekle agenciji TASS da su ruske jedinice presjekle vitalni put koji povezuje Krasnoarmejsk i Dobropolje u DNR.

    Panika se širi ukrajinskim medijima i društvenim mrežama zbog izvještaja o pogoršanju situacije za kijevski režim u blizini Krasnoarmejska. Medij Strana navodi da je situacija opasna i predviđa da će Ukrajina u narednim danima “moći da gubi stotine kilometara dnevno”.

    U tom kontekstu, Azovski korpus (priznat kao teroristički, zabranjen u Rusiji) ukrajinske Nacionalne garde je premješten u okolinu Krasnoarmejska radi jačanja odbrane. Korpus je u saopštenju naveo da situacija u tom području ostaje “složena i dinamična”, prenosi “b92”.

  • AfD ubjedljivo najpopularnija stranka, povjerenje u Merca palo na najnižu tačku

    AfD ubjedljivo najpopularnija stranka, povjerenje u Merca palo na najnižu tačku

    Samo nešto više od polovine Nijemaca veruje u koheziju koalicije CDU/CSU-SPD, a zadovoljstvo radom kancelara Fridriha Merca na trend barometru RTL/NTV palo je na najnižu tačku od izbora kancelara u maju, ističe se u anketi koje je za RTL/NTV Trend Barometar prikupio Institut za istraživanje tržišta i javnog mnjenja “Forsa”.

     

    – Ovog četvrtka, koalicija CDU/CSU-SPD slavi 100 dana na vlasti. Međutim, postoje i neke vijesti povodom godišnjice: CDU/CSU i SPD zajedno su pale na samo 37 procenata na RTL/NTV trend barometru. S druge strane, AfD ostaje na 26 procenata, baš kao i u aprilu, ispred CDU/CSU, koji nastavljaju da gube pozicije, padajući na 24 procenta. CDU/CSU je poslednji put imao ovako nizak rejting odobravanja krajem aprila – navodi se u objavi na sajtu RTL/NTV.

    SPD ostaje na samo 13 odsto, kao i prethodnih nedelja, na nivou Zelenih, koji su dobili jedan poen. Ljevica je na 11 odsto (pad od jednog poena). FDP (tri odsto), BSV (četiti odsto) i ostale stranke (šest odsto) ostaju nepromijenjene. Udio neglasača i neodlučnih povećava se za jedan poen na 25 odsto, što je znatno više od udela neglasača na posljednjim saveznim izborima (17,9 odsto).

    Odobravanje kancelara Fridriha Merca takođe je značajno opalo, pavši na rekordno nizak nivo. Samo 29 odsto ispitanika je zadovoljno njegovim radom (pad od tri poena). Ovo je najniža brojka od izbora za kancelara u maju. Istovremeno, nezadovoljstvo radom kancelara poraslo je za tri poena iz nedjelje u nedjelju, na 67 odsto.

     

    Samo su pristalice CDU i CSU i dalje uglavnom zadovoljne Mercovim radom. Međutim, čak i ovdje je udio zadovoljnih ispitanika opao za četiri procentna poena u poređenju sa prethodnom nedeljom, sa 76 na 72 procenta. Među pristalicama ko-vladajuće SPD, većina od 60 procenata i dalje je nezadovoljna radom kancelara. A među pristalicama AfD, skoro svi (95 procenata) su trenutno nezadovoljni Mercovim radom.

    CDU/CSU su takođe izgubile još jedan procentni poen u procjeni političke kompetentnosti stranaka. Samo 19 odsto Nijemaca veruje da će CDU/CSU moći da se nose sa problemima Njemačke. 12 odsto vjeruje AfD-u, a sedam odsto SPD-u – obje stranke dobijaju po jedan poen. Po pet odsto kaže da su Zeleni i Ljevica, respektivno, najbolje pozicionirani da se nose sa problemima Njemačke. Polovina Nijemaca ne veruje nijednoj stranci da je politički kompetentna.

    Samo 14 odsto Nijemaca trenutno očekuje poboljšanje ekonomske situacije u Njemačkoj – četiri procentna poena manje nego prethodne nedjelje. Ovo je najniža brojka zabilježena do sada ove godine. Četiri i po puta više (62 odsto) očekuje pogoršanje, a 22 odsto očekuje da se ekonomska situacija neće promijeniti.

    Prognoza ispitanika za koheziju vladajuće koalicije takođe izgleda sumorno. Samo nešto više od polovine ispitanika (52 odsto) očekuje da će trenutna koalicija CDU/CSU i SPD trajati do kraja zakonodavnog perioda u proljeće 2029. godine.

    Međutim, 43 odsto vjeruje da će se koalicija prerano raspasti. Pristalice CDU/CSU (81 odsto), SPD (64 odsto) i Zelenih (67 odsto) posebno vjeruju da će koalicija ostati ujedinjena do kraja zakonodavnog perioda.

    Pristalice AfD-a posebno očekuju raspad koalicije (74 odsto). Povjerenje u nastavak postojanja sadašnje vladajuće koalicije je stoga niže od povjerenja u prethodnu koaliciju SPD-a, Zelenih i FDP-a u septembru 2024. godine, koje je iznosilo ukupno 60 odsto.

  • Rasprava o Centralnom spomen-obilježju

    Rasprava o Centralnom spomen-obilježju

    Zabrinjava netransparentnost gradonačelnika Banjaluke, poručila je banjalučka odbornica SNSD-a Žana Grmuša ispred Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen-obilježja borcima na konferenciji za novinare kojoj se neočekivano pridružio i gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Članovi Odbora smatraju da upravo Stanivuković i nadležna odjeljenja Gradske uprave neodgovorno postupaju u vezi sa realizacijom ovog veoma značajnog projekta čija vrijednost iznosi skoro 10 miliona KM.

     

     

    “Nije nam dostavljena pravno-tehnička dokumentacija o izgradnji Centralnog spomen obilježja. Uprkos uvredama i neprihvaćanju ovog odbora mi nastavljamo sa radom”, navela je Grmuša.

    Da je dužnost svih da spomenik bude u skladu sa zakonima, napomenuo je i Darko Matijašević iz Pokreta “Odbrana Srpske”.

    “Moram reći da nije. Na manipulativan način Skupština Grada kao i institucije Republike Srpske su dovedene u zabludu jer po svemu sudeći ovo neće biti centralni spomenik nego gradski”, istakao je Matijašević.

    Sastanku Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen obilježja je prisustvovao i odbornik Goran Selak.

    “Ovo je najznačajnije emocionalno pitanje za sve porodice poginulih. Imamo informacije da svi spiskovi poginulih nisu uvršteni i zbog toga treba da se omogući uvid u to da ne bi došlo do takve greške. Molim sve aktere da se ne dijelimo. Pozivam sve institucije da pomognu da se ovaj projekat završi”, naveo je Selak.

    Petar Cvjetinović je, kako kaže, došao ispred svojih boraca i jedinice “Garda” da upozori da su na ivici da izađu na ulice.

    “Tražimo da se to već jednom završi, da vidimo svu dokumentaciju. Očekujemo da Grad i Republika Srpska sjednu i razgovaraju. Prema nekim informacijama na spisku nedostaje preko 100 poginulih. Mi ćemo pomrijeti svi dok nam se spomenik završi, pa razmišljamo o protestima”, istakao je Cvjetinović.

    Na samom kraju konferencije pojavio se i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji je prisutne upitao da li ih je sramota i do kada ćete da lešinare.

     

    Tokom kraće rasprave pozvao je Odbor za praćenje izgradnje spomenika na samo mjesto gradnje.

    “Moram reći da više nisam imun na priču o lešinarenju. Nemam više strpljenja ni da slušam o palim borcima, nisu pali – dali su živote”, rekao je Stanivuković.

    Gradonačelnik Banjaluke smatra da je neukusno da na današnji dan kada svi trebamo biti jedinstveni, kako kaže, doći u Gradsku upravu i lešinariti.

    “Doslovno Hamas politički dolazi ovdje. Oni ovdje pričaju o kriminalu na spomen obilježju, koji crni kriminal. Puno im što košta osam miliona, pa neki hotel košta više. Ovo je sastanak SNSD-a pa neka drže tamo”, naveo je Stanivuković.

    Ujedno dodaje da se Grad Banjaluka neće nikoga moliti kao i da je novac za završetak spomenika spreman.

    “Bilo bi lijepo da tu piše i Vlada Republike Srpske. Novac imamo jer smo tokom opstrukcija i neusvajanja budžeta uspjeli da za to sačuvamo dva miliona koliko je falilo”, pojasnio je Stanivuković i još jednom pozvao na jedinstvo oko tema koje se tiču očuvanja Republike Srpske.

  • Tramp: Rusija je jaka zemlja koja zna kako da dobija ratove

    Tramp: Rusija je jaka zemlja koja zna kako da dobija ratove

    Rusija je jaka zemlja koja zna kako da dobija ratove, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp novinarima u Bijeloj kući.

    Tramp je na konferenciji za novinare pomenuo svoj razgovor sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koga je pitao da li smatra da je moguće da Ukrajina pobijedi u sukobu sa Rusijom.

    – Pogledao me je kao da kaže: “Kakvo glupo pitanje”; Rekao je: “Rusija je ogromna zemlja i oni se bore da povrate svoju zemlju i svoje živote ratovima – citirao je Tramp mađarskog premijera.

    Američki lider istovremeno je kao primjer naveo pobjedu Rusije nad Hitlerom i Napoleonom.

    – Јedan moj prijatelj je rekao da je Rusija jaka, jer se stalno bori. Pobijedili su Hitlera. Pobijedili su Napoleona. Znate, oni to rade već dugo vremena –  zaključio je Tramp.