Autor: INFO

Ko će 23. novembra biti glavni rivali u trci za predsjednika Republike Srpske, pitanje je koje dominira javnim raspravama, a trenutno se spominje devet imena iz redova dvije najveće političke partije – SNSD-a i SDS-a.

Nesporno je da će izbori biti održani, a isto tako je jasno da će vladajuća koalicija nastupiti sa zajedničkim kandidatom, i to onim koga predloži SNSD.

Iako u SNSD-u još ne žele da otkrivaju ko će biti njihov favorit, pravdajući se time da odluku najprije moraju donijeti lokalni odbori, u javnosti se već mjesecima spekuliše sa četiri imena. Kao potencijalni kandidati pominju se ministar naučno-tehnološkog razvoja i visokog obrazovanja Siniša Karan, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić i dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić.

Ni u opoziciji situacija nije do kraja razjašnjena. Očekuje se da upravo SDS predloži kandidata iza koga bi stale i druge opozicione stranke. Glavni odbor SDS trebalo bi da zasjeda u nedjelju, kada će se donijeti odluka o nastupu na prijevremenim izborima i o tome ko će biti njihov kandidat.

Prema informacijama iz stranke, već su se pojavila određena imena. Pominju se gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, bivši predsjednik SDS Milan Miličević, aktuelni v.d. predsjednika Jovica Radulović, te delegat u Domu naroda PS BiH, Želimir Nešković. Kao moguć kandidat spominje se i profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, Branko Blanuša, blizak SDS-u.

Hoće li se u trku uključiti još neka partija ili eventualno nestranačka ličnost, trebalo bi da bude jasnije u narednim sedmicama, dok izborni rokovi već teku.

Politički subjekti mogu se prijaviti od 25. do 29. septembra, koalicije od 6. do 7. oktobra, dok je period za predaju kandidatura za predsjednika RS predviđen od 10. do 14. oktobra. Krajnji rok za prijavu glasanja iz inostranstva ističe 14. oktobra, a konačni birački spisak biće zaključen 3. novembra.

Određivanje biračkih mjesta predviđeno je do 8. novembra, a istog dana počinje i medijsko predstavljanje političkih subjekata.

Kada Estonija govori o separatizmu i nekoga za to optužuje, isto je kao i kada pijanac govori o štetnosti alkohola, napisao je na društvenoj mreži “X” Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat, komentarišući sankcije koje mu je ova zemlja uvela.

“Nikada nisam bio u Estoniji, niti sam imao namjeru da tamo idem, tako da je odluka o zabrani ulaska krajnje besmislena. Samo su Sarajevo, bar na jedan dan, učinili srećnim”, napisao je Dodik, reagujući na vijest o sankcijama.

Krajem 2022. godine Milorad Dodik i tadašnji premijer Radovan Višković javno su obećali odlučan obračun s takozvanim „fantomskim radnicima“ – ljudima koji su uredno dobijali platu, a na poslu se gotovo nikada nisu pojavljivali. Najavljivane su liste imena, spominjale su se mjere i sankcije, a ministarskim i direktorskim foteljama poručeno je da do 31. decembra moraju raskinuti ugovore sa svim „radnicima na papiru“.

U protivnom, kako je tada rečeno, slijedile bi kazne.

Na početku 2023. godine javnost je obaviještena da je nešto više od dvadeset zaposlenih dobilo otkaz. Jedan slučaj zabilježen je u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, dok je nekoliko radnika otpušteno u „Poštama Srpske“, „RiTE Ugljevik“, „RiTE Gacko“, „Elektro-Bijeljini“, „HE na Drini“ i „Elektrokrajini“ Banjaluka.

Tu se priča i zaustavila. Nakon nekoliko imena, sve je spakovano u rečenicu koja se često ponavlja – „aktivnosti se nastavljaju u kontinuitetu“.

U međuvremenu, ironijom okolnosti, sam Radovan Višković je podnio ostavku na mjesto premijera, iako je, kako je saopštavano, ostvarivao „dobre rezultate“. Umjesto najavljene borbe s neradnicima, on je napustio političku scenu.

Ostaje pitanje: zašto spisak nikada nije objavljen? Da li zato što vlast u stvarnosti i nije bila spremna da se suoči sa problemom? I zašto je tema i danas, kada je 2025. već uveliko u toku, ponovo aktuelna?

Kako navodi Srpska info, nova vlada na čelu sa Savom Minićem sada obećava drugačiji pristup. Premijer je istakao da će njegov tim biti „mobilan, ekspeditivan i prisutan među građanima“, a jedno od pitanja koje stoji pred njima jeste i hoće li se konačno stati na kraj fenomenu neradnika.

Iz Vlade poručuju da je kontrola radne discipline neprekidan proces i da se sprovodi prema zakonu.

– Kao što je predsjednik Vlade već naglasio, očekuje se intenzivniji rad svih zaposlenih. Stav je jasan – nema tolerancije za one koji ne ispunjavaju svoje obaveze. Ko se ne bude pridržavao radne discipline, biće sankcionisan u skladu sa Zakonom o radu Republike Srpske – naveli su za Srpska info.

Dodali su i da će se prema svim zaposlenima postupati jednako, te da se poštovanje radne discipline smatra ključnom vrijednošću koja vodi ka napretku.

Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da je referendum demokratski štit, a ne oružje, jer narodna volja ne smije da se ignoriše niti podređuje tuđim interesima, arogantnim nametanjima i ucjenama.

– U demokratskim društvima referendum je svetinja. On je direktan, krajnji i neupitni izraz suverenosti naroda. Referendum ne traži dozvolu, ne čeka saglasnost, on polazi od istine da vlast pripada narodu – rekao je Karan.

On je pojasnio da referendum nije poziv na razgradnju BiH, već jasna poruka srpskog naroda da će pokušaji stvaranja unitarne BiH naići na politički i institucionalni zid.

Oni koji referendum doživljavaju kao prijetnju, naveo je profesor Karan u izjavi za Srnu, moraju znati da je prijetnja po BiH njihova bahatost, njihova sila, arogancija, njihovo ignorisanje Ustava BiH, Republike Srpske i volje naroda.

– Devet godina je prošlo od kako je narod Republike Srpske glasno poručio da je 9. januar Dan Republike i da nam taj datum niko ne može oduzeti. Referendum iz 2016. nije bio eksces, već prvi korak na našem putu u kojem narod neposredno diktira svoju volju institucijama – rekao je Karan.

On je naveo da, kako prije devet godina tako i danas, referendumom se borimo protiv pokušaja dijela međunarodne zajednice, zlonamjernih nepozvanih diplomata i političkog Sarajeva da ospore i umanje ustavnu autonomiju Republike Srpske.

– Danas, 2025. godine, Republika Srpska ponovo izlazi na referendum jer nikome ne dozvoljava da odlučuje umjesto nje. Narod zna da su glavni uzročnici problema u BiH nelegalni Kristijan Šmit, neustavni Sud i Tužilaštvo BiH i CIK BiH čija su djelovanja antidejtonska i uvreda za pravni poredak – ukazao je profesor Karan u izjavi za Srnu.

On je podsjetio da Republika Srpska od nastanka državne zajednice BiH brani njen Ustav jer jasno prepoznaje da je Ustav BiH međunarodni ugovor, a ne kolonijalna povelja.

Ustav BiH, poručio je on, nije poklon iz Sarajeva, nego rezultat dogovora na međunarodnom nivou i garancija je balansa između dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Danas, naglasio je Karan, 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, nizom nasilno prenesenih nadležnosti stvorena je antidejtonska BiH sa neustavnim pravosudnim institucijama koje imaju za cilj da odbrane neustavo i stvore unitarnu BiH.

Prema njegovim riječima, odluka naroda kroz izbore i referendume je konačna i ona predstavlja i zaštitu i garanciju da Republika Srpska neće nestati.

Karan je pojasnio da se Republika Srpska protiv antidejtonskog bori narodnom voljom.

– Odluka Republike Srpske da raspiše referendum za 25. oktobar ove godine je odgovor na sistematski pokušaj razgradnje dogovorenog ustavnog poretka. To je legalan, legitiman i ustavan čin. Ali, više od svega, to je politička deklaracija naroda koji se ne odriče svog i koji odbija poniženja! – naglasio je Karan.

On je pojasnio da Republika Srpska ne odgovara međunarodnim tutorima, već narodu koji ju je i stvarao, i taj narod je odlučio da jasno kaže NE neprijateljima Srpske i srpskog naroda.

– Na devetu godišnjicu referenduma iz 2016. i uoči novog, jasno poručujemo da mi ne pitamo za saglasnost političko Sarajevo, razne međunarodne mešetare i unitariste, mi tražimo mišljenje vlastitog naroda. To je jedina dozvola koja nam treba. Ne postoji sila, sud, ambasada ili lažni visoki predstavnik koji može da stane između Republike Srpske i njenog naroda. Narod kad jednom odluči, više se ne vraća nazad – zaključio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.