VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kovačević: Federalni mediji pokušavaju izvještaj svog bivšeg šefa iz 2024. predstaviti kao da ga je pisao Tramp

    Kovačević: Federalni mediji pokušavaju izvještaj svog bivšeg šefa iz 2024. predstaviti kao da ga je pisao Tramp

    Sarajevski i prosarajevski mediji iz Bijeljine pokušavaju da izvještaj koji je napisao njihov bivši penzionisani šef Majkl Marfi za 2024. godinu predstave kao da ga je lično pisao Donald Tramp. U tom izvještaju ocrnjen je predsjednik Srpske, baš na način na koji je Marfi uvijek pokušavao da stvori lažni narativ u Republici Srpskoj, kao svjetskom problemu broj jedan, rekao je za RTRS srpski delegat u Domu naroda PS BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    – I djeca znaju da je Tramp položio zakletvu u januaru 2025. godine, kao što znaju da je baš on rekao da je bivša američka administracija u kojoj je bio i Majkl Marfi, a koja je savršeno sarađivala sa Sarajevom i opozicijom iz Srpske, najgora administracija u istoriji Amerike – ponovio je Kovačević.

    On je istakao, da je po svemu sudeći, jasno da je njima u Sarajevu, kao i pojedinim prosarajevskim strukturama iz Srpske, izvučeno tlo pod nogama i da oni više ne znaju kako da se ponašaju.

     

    – Zato stalno pokušavaju da nalaze ovakve gluposti koje bi da pripišu Trampu, da je on navodno protiv Republike Srpske. Tako smo čuli od Konakovića, da je portparolka Stejt departmenta osudila politiku Milorada Dodika, a radilo se o nalogu portparolke administracije DŽozefa Bajdena. Pa je kao sramna, odnosno šokantna reakcija, uslijedilo to da je ona, nakon 20 godina promijenila nalog i napravila novi. Vidjeli smo gluposti poput one da je Tramp potpisao ukaz o ostajanju sankcija – istakao je Kovačević.

    Naveo je da je problem političkog Sarajeva, kao i pojedinih u Srpskoj, to što je stav Trampove administracije da BiH ima budućnost samo u poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, u dijalogu i konsenzusu tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

    Podsjećanja radi, federalni mediji, prenijeli su izvještaj Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u BiH, iz 2024. godine, koji je pisan pod bivšom američkom administracijom, na čelu sa DŽozefom Bajdenom, a u kojem se kritikuje politika Milorada Dodika. Iako je Bajden odavno bivši predsjednik, u sarajevskim redakcijama se, sudeći po naslovima i komentarima i dalje ponašaju kao da se ništa nije promijenilo.

  • Sukob oko Sokolskog doma

    Sukob oko Sokolskog doma

    Pokušaj Gradske uprave Banjaluka da jutros započne radove na sanaciji Sokolskog doma pretvorio se u višeminutni verbalni sukob gradonačelnika Draška Stanivukovića i starješine Sokolskog društva, ujedno vlasnika kafane u tom objektu, Nebojše Rodića.

    Radove je trebala otvoriti gradski menadžer Mirna Savić Banjac, međutim, njoj i izvođaču radova ulazak je onemogućen. Savić Banjac je poručila da Grad posjeduje validnu građevinsku dozvolu, sve potrebne saglasnosti i pravosnažna rješenja, te da je imovina upisana na Grad Banjaluku.

    „Danas smo ovdje sa izvođačem koji ima važeći ugovor da pravi sportsku gimnaziju. Pojedinci godinama na crno drže kafanu i teretanu, prave probleme i ne žele da grad uđe u posjed“, rekla je ona, ističući da je ponosna što je, kako navodi, vrijedna gradska imovina vraćena građanima.

    Rodić, s druge strane, tvrdi da se u objektu nalazi od devedesetih godina i da Grad pokušava da ga iseli bez sudske odluke. „Sokolski dom funkcioniše već 33 godine. Čekamo odluku Suda, bez rješenja ne prihvatamo da uđu. Grad je dobio kredit od milion i po i te pare su potrošene, a sada hoće da peru novac preko radova“, rekao je Rodić, dodajući da je imovina, po njegovim riječima, bespravno uknjižena na Grad.

    Stanivuković je uzvratio tvrdnjom da Rodić tri decenije koristi imovinu grada i da je tokom tog vremena sam sebi plaćao režije kroz Sokolsko društvo. „SNSD je dolazio kod njega u ilegalnu kafanu i obećao mu da će ostati ako pobijede. Grad hoće da napravi sportsku gimnaziju, a ovdje se drži birtija i klub gdje se opijala omladina“, rekao je gradonačelnik.

    Prema njegovim riječima, Vrhovni sud je presudio u korist Grada, a planirana je izgradnja sportske gimnazije koja bi radila do večernjih sati, nakon čega bi prostor služio kao teretana. „Pet godina nam brane izgradnju“, dodao je Stanivuković.

    Rodić insistira da se poštuje zakonska procedura i da eventualno iseljenje može sprovesti samo Sudska policija, dok gradske vlasti poručuju da neće dozvoliti da, umjesto škole, u objektu ostane kafana.

  • Predao se pomagač u teškom ubistvu Dejana Kostića Dele!

    Predao se pomagač u teškom ubistvu Dejana Kostića Dele!

    Nikola Kos, osumnjičeni pomagač u teškom ubistvu Dejana Kostića Dele predao se danas u Banjaluci u pratnji advokata Darka Kremenovića, ekskluzivno saznaje Srpskainfo.

    Kos je u pratnji Kremenovića ušao u zgradu Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, odakle će biti sproveden u pritvorsku jedinicu Kazneno popravnog zavoda Tunjice u Banjaluci.

    Pritvor mu je određen još ranije, nakon bjekstva.

    Kos se, kako saznajemo jedno vrijeme skrivao i u Belgiji. A sad je opet tu. Kako je prošao granicu, niko ne zna. Možda zna on. Možda i ne želi da kaže.

    Tužilaštvo ga vidi kao pomagača. Zakon ga vidi kao izvršioca. Razlika? Nema je. Kazna, od 10 godina do doživotne.

    Glavni čovjek, Nemanja Sjenica i dalje je slobodan. Lov traje.

    Banjalučko tužilaštvo tereti Kosa da je bio pomagač u teškom ubistvu Dejana Kostića Dele, dok je kao direktni izvršilac označen Nemanja Sjenica.

    Osumnjičeni za podstrekavanje, odnosno pomaganje Jelenko Kopranović i Jovica Grujić pušteni su još ranije iz pritvora, kada je ovaj slučaj u pitanju.

    Analizirajući Krivični zakonik Republike Srpske i član 125, koji je stavljen na teret Nemanji Sjenici i Nikoli Kosu, zaključuje se da im prijeti kazna doživotnog zatvora.

    Naime, pomenuti član Krivičnog zakonika RS navodi da je minimalna kazna za teško ubistvo 10 godina, a maksimalna doživotni zatvor.

    Posebno otežavajuća okolnost jeste što je ubistvo Kostića, izvršeno na svirep i podmukao način.

    Naravno da su dozvoljene varijacije u visini izrečenih kazni, te da na njih utiču brojne okolnosti i dosadašnja sudska praksa među kojima su priznanje, saradnja sa tužilaštvom, predaja i slično.

    Iako se Kos tereti za pomaganje u izvršenju teškog ubistva, zakon je pomagača izjednačio sa izvršiocem, tako da i njemu prijeti identična kazna kao Sjenici.

    Kostić je ubijen 11. januara ove godine ispred poznatog banjalučkog restorana Stara Ada.

  • Tuča na koridi u BiH: Potukli se zbog neisplaćene opklade na borbu bikova

    Tuča na koridi u BiH: Potukli se zbog neisplaćene opklade na borbu bikova

    Tokom održavanja koride u mjestu Vir, opština Posušje, došlo je do narušavanja javnog reda i mira.

    Prema zvaničnim informacijama MUP Kantona Zapadnohercegovačkog, sukob je izbio između više osoba zbog neisplaćene opklade na borbu bikova. Verbalni sukob ubrzo je prerastao u fizički obračun.

    Policijski službenici su u službene prostorije Policijske uprave Posušje priveli tri osobe, dvije s područja Čapljine i jednu s područja Posušja, nad kojima je provedena prekršajna obrada.

    Nakon što se predmet kompletira, protiv njih će biti preduzete mjere u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru, saopšteno je iz MUP-a Kantona Zapadnohercegovačkog.

    Portal Hercegovina.info nezvanično prenosi da je među učesnicima tuče bio i Čapljinac Rade Merdžan (51), koji je u junu prošle godine pred Opšinskim sudom u Čapljini priznao krivicu za krivično djelo teške tjelesne povrede, nakon što je protiv njega potvrđena optužnica Tužilaštva HNŽ.

    Merdžan je u aprilu 2024. godine teško prebio mladića. Nadležni sud javno nije objavio presudu.

  • Banja Luka skuplja od Madrida i Berlina

    Banja Luka skuplja od Madrida i Berlina

    Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

    Cijene hrane u svijetu dostigle su najviši nivo u posljednje dvije godine, a meso prednjači sa rekordnim vrijednostima otkako Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavljuje podatke.

    Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

    Slična situacija je i s mesom, posebno junetinom, koja u Banjaluci košta oko 12,5 evra po kilogramu, dok je u Londonu 11,88 evra. U Parizu, Berlinu i Rimu cijena varira od 14 do 17 evra. Pileći file najjeftiniji je u Madridu (7,66 evra), a najskuplji u Parizu.

    Najveća cjenovna nelogičnost primjećena je kod riže, koja je u Banjoj Luci skuplja za 90 feninga nego u Madridu i za 20 feninga nego u Londonu, dok je po cijeni gotovo izjednačena s Italijom.

    Jedina stavka kojom se Banja Luka može pohvaliti jesu cijene krompira, koje su u prosjeku niže od pola do marku i po po kilogramu u odnosu na evropske metropole. Najskuplji krompir prodaje se u Parizu (2,27 evra).

    Hrana postaje luksuz

    Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da su u posljednjih 12 mjeseci cijene hrane nastavile da rastu. Junetina je poskupjela za 20 posto, isto kao i suncokretovo ulje, dok je hljeb skuplji za oko šest posto – uz napomenu da je smanjena gramaža pekarskih proizvoda.

    Murisа Marić, izvršni direktor prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača “Don”, ocjenjuje da hrana postaje luksuz jer rast cijena ne prati rast plata.

    “Gotovo da nemamo domaću proizvodnju, posebno kada je riječ o mesu koje uvozimo u velikim količinama iz raznih destinacija. Prosječna plata od oko 1.500 KM pokriva tek polovinu potrošačke korpe, a o stvarima poput ljetovanja, restorana ili pozorišta ljudi gotovo i ne razmišljaju”, rekla je Marićeva.

    Razlike u evropskim metropolama

    Među glavnim gradovima pet najvećih evropskih ekonomija, Pariz je najskuplji, a Madrid najjeftiniji po pitanju cijena namirnica. Korpa osnovnih namirnica košta 71 evro u Parizu, dok je u Madridu 46 evra – što francusku prestonicu čini 54 posto skupljom.

  • Orban: Evropski lideri demonizuju Putina, umjesto da pregovaraju sa Moskvom

    Orban: Evropski lideri demonizuju Putina, umjesto da pregovaraju sa Moskvom

    Umjesto da pregovaraju, brojni evropski lideri demonizuju predsjednika Rusije Vladimira Putina i blokiraju jedini put ka miru, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    On je uz video-snimak svog izlaganja na mađarskoj televiziji, koji je objavio na svom “Iks” nalogu, napisao da brojni evropski lideri ne odustaju od “fantazije” da će produženi rat donijeti promjenu vlasti u Moskvi.

    – Umjesto da se suoče sa realnošću i pregovaraju, oni demonizuju predsjednika Putina i blokiraju jedini put ka miru. Evropa sabotira sebe i time nas ostavlja nemoćne, dok drugi odlučuju o našoj sudbini. Što je previše – previše je! – naveo je Orban.

    Mađarski premijer je u video-snimku izjavio da smatra da nije realno da se očekuje da će produženi sukob promijeniti vlast u Rusiji i da evropski lideri ne mogu da opravdaju takvu fantaziju bilo kakvim činjenicama niti argumentima, te da se tu radi o “pustim željama”.

    – Zato oni, umjesto da pregovaraju sa Putinom, nazivaju ruskog lidera međunarodnim kriminalcem, posmatraju ga kao crnog đavola i time sami blokiraju put ka pregovorima. Mi Evropljani smo tako doveli sebe u situaciju u kojoj nismo u mo

  • Zelenski: Povlačenje iz Donbasa – preduslov za novi rat

    Zelenski: Povlačenje iz Donbasa – preduslov za novi rat

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da ukrajinska vojska neće da se povuče iz Donbasa, jer bi to, prema njegovim rečima, stvorilo preduslove za novi rat i buduću ofanzivu na Zaporošku i Dnjepropetrovsku oblast, kao i na grad Harkov.

    “Nećemo da se povučemo iz Donbasa. Ne možemo to da uradimo. Svi zaboravljaju da su naše teritorije nezakonito okupirane. Donbas je za Ruse odskočna daska za buduću novu ofanzivu. Ako se povučemo iz Donbasa dobrovoljno ili pod pritiskom, otvorićemo treći rat. Zašto?”, upitao je Zelenski na konferenciji za novinare održanoj u Kijevu, prenosi Ukrinform.

    Prema njegovim rečima, Krim je sto odsto bio odskočna daska za ofanzivu na jug Ukrajine.

    “Donbas bi sto odsto bio odskočna daska za to da se ne štede građani Ukrajine, da se ne koriste sopstveni vojnici, da se ne sprovodi bilo kakva mobilizacija (izvinite što ću to tako reći, ali tako je), već da se separatisti pretvore u rusku vojsku”, naglasio je Zelenski.

    On je kazao da su 2014. godine Rusi su na Krimu i u Donbasu stvorili odskočnu dasku za buduću sveobuhvatnu “invaziju”.

    “Posle sveobuhvatne invazije, ako se danas povučemo iz Donbasa, iz naših utvrđenja, sa našeg reljefa, sa visina koje kontrolišemo, jasno ćemo otvoriti odskočnu dasku za pripremu ofanzive Rusa. Nekoliko godina i Putin će imati otvoren put i ka Zaporoškoj i ka Dnjeprovskoj oblasti. I ne samo to. Takođe i ka Harkovu”, rekao je predsednik Ukrajine.

    Zato, po njegovom mišljenju, “pitanje teritorija ne može da bude odvojeno od bezbednosnih garancija”.

    “U suprotnom, sada žele da im poklone oko 9.000 kvadratnih kilometara, što je otprilike 30 odsto Donjecke oblasti, a to je odskočna daska za njihovu novu agresiju”, istakao je Zelenski.

    Predsednik Ukrajine je tokom razgovora sa novinarima pretpostavio je da će predsednik Rusije Vladimir Putin verovatno tokom pregovora predložiti da Ukrajina povuče svoje trupe iz Donbasa u zamenu za druge teritorije i prekid vatre.

  • Rusija: Kijev sprema provokaciju kako bi omeo održavanje rusko-američkog samita

    Rusija: Kijev sprema provokaciju kako bi omeo održavanje rusko-američkog samita

    Kijevski režim sprema provokaciju kako bi omeo održavanje rusko-američkog samita, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, pozivajući se na informacije iz više izvora.

    Neposredno pred samit na Aljasci, Vojska Ukrajine je planirala da izvede napad na jedno od gusto naseljenih stambenih kvartova u Harkovskoj oblasti. Odgovornost za izvođenje udara biće pripisana Oružanim snagama Rusije kako bi se stvorio negativan medijski ambijent.

    U Ministarstvu odbrane Rusije nisu isključili mogućnost provokacija i u drugim naseljenim mjestima pod kontrolom kijevskog režima.

    U pripremi za provokaciju, Kijev je vozilima Službe bezbjednosti Ukrajine doveo strane novinare u Čugujev da “pripreme izvještaje”, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    U aprilu 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je izjavilo da su fotografije i video snimci koje je objavio Kijev, a koji navodno svedoče o zločinima ruskih vojnika u Buči, u Kijevskoj oblasti, još jedna ukrajinska provokacija. Kako je napomenulo rusko vojno ministarstvo, tokom vremena kada je grad bio pod ruskom kontrolom, nijedan lokalni stanovnik nije pretrpio nikakve nasilne akcije.

    Ministarstvo odbrane je napomenulo da su se sve ruske jedinice potpuno povukle iz Buče 30. marta 2022. godine i da izlazi iz grada u sjevernom pravcu nisu blokirani, dok su južne periferije, uključujući stambene zone, granatirale ukrajinske snage neprekidno iz artiljerije velikog kalibra, tenkova i višecevnih raketnih sistema.

    Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija kategorično odbacuje bilo kakve optužbe o umješanosti u smrt ljudi u Buči i zahtjeva da međunarodni lideri ne žure sa iznošenjem opštih optužbi protiv Rusije, već da saslušaju argumente Moskve.

  • Rubio: Priznavanje palestinske države od zapadnih zemalja je besmisleno

    Rubio: Priznavanje palestinske države od zapadnih zemalja je besmisleno

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da su zapadne zemlje koje planiraju priznati palestinsku državu sljedećeg mjeseca motivisane domaćom politikom u svojim zemljama. On je ove planove nazvao besmislenim.- To je simbolično i oni to rade prvenstveno iz jednog razloga, a to je njihova unutrašnja politika, njihova domaća politika – kaže Rubio.

    Kaže da je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, dijelovima Evrope i Irskoj, domaća politika postala antiizraelska.

    – Istina je da budućnost te regije neće biti odlučena nekom rezolucijom UN-a ili nekim saopšenjem za javnost premijera ili predsjednika neke zemlje. Biće odlučena kada palestinskim područjima ne upravljaju terorističke organizacije. Јer se na to zaista svodi, a to je bezbjednost Izraela – tvrdi Rubio.

  • Kako će teći proces pregovaranja BiH o članstvu s EU

    Kako će teći proces pregovaranja BiH o članstvu s EU

    BiH je u procesu pristupanja EU još praktično od solunskog samita EU 2001. godine, kada je definitivno odlučeno da se zemljama zapadnog Balkana dodijeli evropska perspektiva.

    Članstvo u EU se ne može “zaslužiti”, već ono mora biti odobreno od strane zemalja članica, odnosno one moraju željeti prijem novih članica.

    Članice EU su odlučile da zapadnom Balkanu otvore evropsku perspektivu i propisale uslove pod kojima se to može desiti – zemlje moraju poštovati osnovna ljudska prava i vladavinu zakona, moraju biti spremne da se integrišu u evropsko tržište i moraju pokazati spremnost da rade na pomirenju u regionu.

    BiH je trenutno zemlja kandidat, što znači da bi sljedeći korak trebalo da bude pokretanje pregovora, odnosno usvajanje pregovaračkog okvira.

    Nezvanično u razgovoru s novinarima, zvaničnici Evropske komisije priznaju da pojam “pregovori” ne odražava u potpunosti ono što će se dešavati.

    Više se radi o prihvatanju uslova koje postavljaju zemlje članice, nego o pregovaranju.

    U nedavnom razgovoru s hrvatskim diplomatom koji je s grupom novinara podijelio hrvatska iskustva, rečeno nam je da vješt pregovarački tim može isposlovati i posebne uslove, posebno u sektorima koji su politički osjetljivi u njihovoj zemlji, ali da je za to potreban dobar lokalni tim, i glavni pregovarač koji ne samo da mora imati dubinsko znanje evropskih integracija, nego i odlične lične kontakte u Briselu i evropskim metropolama.

    Proces pregovaranja je vjerovatno najsloženiji političko-administrativni proces kroz koji bilo koja zemlja mora proći i zahtijeva veliku koordinaciju unutar zemlje. S obzirom na to da je BiH “zapela” na izboru glavnog pregovarača, već je sad izvjesno da će to za BiH biti veoma težak proces. Činjenica da se u izboru glavnog pregovarača isključivo gleda kroz etničku prizmu i pripadnost političkoj grupaciji koja tu osobu kandiduje, ne obećava da će se BiH pokazati vještom kada proces počne.

    Pregovori o članstvu ne mogu početi dok se sve vlade EU ne dogovore, u obliku jednoglasne odluke Savjeta EU, o okviru ili mandatu za pregovore sa zemljom kandidatom. Pregovori se odvijaju između ministara i ambasadora vlada EU i zemlje kandidata na međuvladinoj konferenciji.

    Nakon tog prvog koraka, mora se sprovesti skrining, koji će pokazati u kakvoj situaciji se zemlja nalazi.

    S obzirom na to da je BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, u procesu stabilizacije i pridruživanja (SSP), a u Sarajevu postoji kancelarija specijalnog predstavnika EU, situacija u zemlji im je dobro poznata, pa bi se taj skrining mogao sprovesti brže. Delegacija EU je i do sada, uz pomoć iz Brisela, često preduzimala proaktivnu ulogu i pokušavala pomoći domaćim zvaničnicima da sprovedu neophodne korake ka evropskim integracijama.

    Prije početka pregovora, zemlja kandidat mora podnijeti svoj stav, a EU mora usvojiti zajednički stav. Za većinu poglavlja, EU će postaviti kriterijume za zatvaranje u ovom stavu koje zemlja kandidat mora ispuniti prije nego što se pregovori u dotičnoj oblasti politike mogu zatvoriti.

    Pregovori mogu da traju dugi niz godina, ne samo zbog obima posla koji zemlja kandidat treba da sprovede mijenjajući vlastite zakone i propise u skladu s pravnom stečevinom EU, nego i zbog internih procedura u Briselu, a posebno zato što je za svaki korak, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, potrebna saglasnost svih zemalja članica.

    Nakon potpisivanja ugovora, kandidat postaje zemlja pristupnica, što znači da se očekuje da postane punopravna članica EU na datum utvrđen ugovorom, pod uslovom da je ugovor ratifikovan. U međuvremenu, u statusu “aktivnog posmatrača”, ima koristi od posebnih aranžmana, kao što je mogućnost davanja komentara na nacrte prijedloga, komunikacija, preporuka ili inicijativa EU.

    S obzirom na to da BiH ima potpisan SSP s EU, tehnički proces biće mnogo lakši, jer je BiH već sprovela neke od velikih obaveza koje tek čekaju zemlje koje nisu na zapadnom Balkanu, a takođe žele da postanu članice.