VRBAS Media

Autor: INFO

  • Konaković pokušava da se opravda Stejt departmentu

    Konaković pokušava da se opravda Stejt departmentu

    Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a je danas objavio status koji Dnevni avaz u cijelosti prenosi, a u kojem tvrdi da nikada nije rekao nešto za što je objavljen u negativnom kontekstu i Izvještaju o stanju ljudskih prava Stejt Departmenta za 2024. godinu.

    – Razgovarali smo na toj pres konferenciji isključivo o ekonomskim problemima koje ima BHRT i nepravednoj raspodjeli RTV takse. To je bila jedina tema, niko o uređivačkoj politici nije govorio. Rekao sam da dugoročna rješenja očekujemo kad u menadžmentu oba emitera vidimo ljude koji rade u skladu sa politikama “Trojke”, misleći isključivo na domaćinsko poslovanje i transparentan rad. Toga su svjesni svi novinari koji su prisustvovali pres konferenciji, a i sam sam nekoliko puta dodatno pojasnio. “Eksperti” palog režima su brže-bolje spinovali izjavu i ona je na kraju završila u izvještaju State Departmenta. Našim prijateljima u SAD sam detaljno pojasnio o čemu se radi nakon što sam vidio izvještaj. O svemu opet govorim jer vidim novi val napada iz istih krugova. Ne mogu Fahro i Avdo zajedno slagati koliko im se ja istine mogu nagovoriti. Za profesora Kazaza poruka da ne vjeruje ljudima za koje provjereno zna da lažu – objavio je Konaković.

    Za sve je optužio “Fahru i Avdu”, da su oni to izmislili i da će “na njihove laži uvijek ići istinom”.

    – Međutim, ko je zaista lažov i ko to radi stalno, najbolje potvrđuje snimak sa Konakovićeve pres konferencije koji objavljuje Dnevni avaz – navodi ovaj portal.

     

    Avaz je napisao da ovaj snimak treba ponovo da vide i američki zvaničnici “sa kojima je razgovarao” i sami se uvjere na šta je sve spreman Konaković.

  • Vještačka inteligencija dizajnirala nove antibiotike

    Vještačka inteligencija dizajnirala nove antibiotike

    Istraživači sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) razvili su dva nova potencijalna antibiotika koristeći vještačku inteligenciju.

    Ti lijekovi ciljaju gonoreju i meticilin-rezistentni stafilokokus aureus (MRSA), poznat kao “superbakterija”, prenosi BBC.

    Za razliku od ranijih pokušaja koji su se oslanjali na pretragu poznatih hemikalija, ovaj put AI je dizajnirao molekule atom po atom.

    Testovi u laboratoriji i na životinjama pokazali su da su antibiotici efikasni u borbi protiv tih infekcija.

    Ipak, prije nego što lijekovi postanu dostupni pacijentima, potrebno je još nekoliko godina kliničkih ispitivanja i usavršavanja.

    Profesor DŽejms Kolins sa MIT-a ističe da bi taj pristup mogao da označi “drugo zlatno doba” u otkrivanju novih antibiotika, što je ključno jer prekomjerna upotreba postojećih lijekova dovodi do pojave sve otpornijih bakterija.

    Ova studija, objavljena u časopisu “Cell”, testirala je 36 miliona hemijskih jedinjenja, uključujući i one dosad nepoznate, a AI je obučena tako da razumije kako različite molekularne strukture utiču na bakterije.

  • U toku košenje, orezivanje i uklanjanje suvih stabala

    U toku košenje, orezivanje i uklanjanje suvih stabala

    Aktivnosti košenja i uređenja zelenih površina na području grada odvijaju se u kontinuitetu, saopšteno je iz Odjeljenja za komunalne poslove, saopštno je iz Gradske uprave.

    Trenutno su u toku radovi na košenju zelenih traka uz saobraćajnice na Bulevaru Desanke Maksimović, u Ulici braće Pišteljića, kao i uz saobraćajnicu koja vodi prema Incelovom mostu.

    Pored toga, nadležne ekipe izvode radove na orezivanju živih ograda u ulicama Jovana Dučića i Ulici Ivana Frane Jukića, dok se u Ulici Milana Radmana vrši uklanjanje suvih grana i stabala.

    Iz Odjeljenja napominju da će se ovakve aktivnosti nastaviti u narednom periodu, u skladu sa planom održavanja javnih zelenih površina.

     

     

     

     

  • Uvoz i izvoz BiH se povećavaju, ali i deficit nastavlja rasti

    Uvoz i izvoz BiH se povećavaju, ali i deficit nastavlja rasti

    Uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine se povećavaju, ali i spoljnotrgovinski deficit nastavlja rasti, pokazuju podaci o spoljnotrgovinskoj saradnji koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

    Kako se navodi u ovim podacima, uvoz za sedam mjeseci ove godine iznosio je 18,43 milijarde KM, dok je u istom periodu izvoz bio 10,25 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit iznosio 8,17 milijardi KM.

    Kada se pogledaju podaci za sedam mjeseci prošle godine, uvezeno je proizvoda za 17,75 milijardi KM, dok je izvezeno za 9,74 milijardi KM, te je spoljnotrgovinski deficit iznosio oko osam milijardi KM.

    Kada su u pitanju proizvodi koji su uvezeni ove godine, za 2,14 milijardi KM je došlo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova.

    Za iznos od 1,63 milijardi KM u BiH je stiglo nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, dok je za 1,56 milijardi KM došlo vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, te njihovi dijelovi i pribor.

    Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je za sedam mjeseci ove godine za najveći iznos plasirala električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode, i to za 937,2 miliona KM.

    Za 826,3 miliona KM je izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, a za 697,9 miliona KM namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci i slični punjeni proizvodi).

    Tokom ove godine BiH je najviše proizvoda izvozila u Hrvatsku, za 1,82 milijarde KM, pa u Njemačku za 1,46 milijardi KM, te Srbiju za 1,09 milijardi KM.

    Uvezeno je proizvoda najviše iz Hrvatske za 3,44 milijarde KM, Srbije 2,44 milijarde KM, te Slovenije za 1,54 milijarde KM.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je već tradicija da se iz godine u godinu povećava spoljnotrgovinski deficit.

    “Prije desetak godina godišnji deficit je bio nešto više od sedam milijardi KM, dok je u posljednje dvije godine on premašio 12 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 68 ili 70 odsto. Uvoz nastavlja da raste jačim tempom. Problem BiH je što se taj deficit nekako mora pokriti, a to se obezbjeđuje dijelom doznakama iz inostranstva ili inostranim penzijama. Dijelom se pokriva i kreditima, a mali dio investicijama. Ozbiljan je problem što mnogo kupujemo stranu robu, posebno u našim supermarketima gdje dominira roba iz inostranstva. To ne doprinosi ništa našoj ekonomiji, već ekonomijama zemalja iz kojih je ta roba”, istakao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, na povećan uvoz i izvoz ove godine je veliku ulogu imala i inflacija.

    “Inflacija je za šest mjeseci ove godine iznosila 4,6 odsto i taj segment je sigurno ugrađen u iznose uvoza i izvoza. Količinski tu nema značajnijih promjena, jer inflacija dominantno povećava finansijski iznos uvoza i izvoza”, naglasio je Stanić.

  • Pravobranilaštvo BiH traži obustavu kupovine Radišićeve zgrade

    Pravobranilaštvo BiH traži obustavu kupovine Radišićeve zgrade

    Pravobranilaštvo BiH zatražilo je od UIO BiH da obustave sve aktivnosti u sprovođenju Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku kupovine objekata u Banjaluci za potrebe UIO, tj. kupovine zgrade “Grand Tradea” u vlasništvu Mila Radišića, za 99,5 miliona KM, sve dok se o ovom slučaju ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

    Takođe, Pravobranilaštvo je od UIO BiH zatražilo da im dostave cjelokupnu tendersku dokumentaciju u vezi s ovom javnom nabavkom, a sve ovo je rezultat odgovora na zaključak Predstavničkog doma PS BiH, a kojim se od Pravobranilaštva tražilo pokretanje pravnog spora u vezi sa navedenom kupovinom Radišićeve zgrade.

    No, prije nego što Pravobranilaštvo BiH pokrene bilo kakav upravni spor, oni su se pozvali na članove 44. i 213. (stav 2) Zakona o upravnom postupku BiH, te su se žalbom obratili Kancelariji za razmatranje žalbi BiH, da bi se ta kancelarija prva izjasnila o ovom slučaju.

    “Odredbom člana 213. stav 2. je propisano da tužilac, pravobranilac i druga tijela, kad su zakonom ovlašćeni, mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na štetu javnog interesa”, podsjećaju iz Pravobranilaštva BiH.

    Iz Pravobranilaštva BiH podvlače da se podnošenjem žalbe Kancelariji za razmatranje žalbi BiH automatski obustavlja izvršenje osporavane odluke.

    Sada se čeka stav Kancelarije, iz koje su za “Nezavisne novine” kazali sljedeće:

    “Žalba je dostavljena našoj kancelariji. Sada izvjestilac ima 15 dana da prikupi sve informacije, a onda još 15 dana da se o tome izjasni”.

    Ovo praktično znači da bi Kancelarija trebalo da se izjasni o žalbi do kraja avgusta, ili najkasnije prvoj dekadi septembra ove godine.

    Jasmin Ermić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH, nada se pozitivnim vijestima od strane žalbene kancelarije.

    “Ukoliko Komisija za razmatranje žalbi ipak odbije žalbu, onda se Pravobranilaštvo BiH svakako u skladu sa zaključkom PD PS BiH treba obratiti Sudu BiH, da osporava odluku, odnosno da se pokrene upravni spor”, pojašnjava Emrić za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje šta bi se desilo ako bi sve odluke bile u njihovu korist, ali bi UIO na kraju odbio da ih sprovede, Emrić navodi da je PD PS BiH zaključkom zatražio od Pravobranilaštva BiH da se opet obrate Sudu BiH koji bi odlučivao o odgađanju predmetne odluke.

    “Ovo što je sad krenulo to znači da se sada obustavlja izvršenje Odluke o kupoprodaji objekata za potrebe UIO, koja se osporava do konačne sudske odluke”, kazao je Emrić.

    Ali, dok iz Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH očekuju dobre vijesti, kako od strane Komisije za razmatranje žalbi, Pravobranilaštva, a u krajnjoj liniji i od Suda BiH, oni su u informaciji koju im je dostavila Magdalena Papić, pravobranilac BiH, obaviješteni i o mogućim pravnim i praktičnim rizicima u ovom slučaju.

    Naime, ističe se da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH trenutno neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

    Nadalje, upozoravaju da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrde, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

    Ako se to desi, poručuju, stiže novi problem.

    “U tom kontekstu upozoravamo da bi usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, a koji potpisuje Magdalena Papić, pravobranilac BiH.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” pisale, uloga Pravobranilaštva BiH u ovom slučaju je ključna, jer, kako nam je pojasnio bivši pravobranilac Mlađen Mandić, Pravobranilaštvo je jedino koje se pita da li će biti sklopljen posao između UIO BiH i “Grand Tradea”, vrijedan 99,5 miliona KM.

    “Pravobranilaštvo BiH po zakonu čuva imovinsko-pravne interese BiH, oni dakle zastupaju sve – od parlamenta do neke agencije. Pravobranilaštvo BiH je to koje daje mišljenje na svaki ugovor. Ako pravobranilac ospori nešto, neće da potpiše, onda od tog ugovora nema ništa. Ni Savjet ministara BiH niti bilo ko od njih nije pravno lice. Znači, ako bude kupovina te zgrade ili nešto drugo, ugovor bi trebalo da potpiše Pravobranilaštvo BiH, jer oni bez njega ne mogu zaključiti nikakav ugovor, ni kupiti bilo šta, čak ni čačkalicu ili kilogram luka”, rekao je Mandić tom prilikom.

    S druge strane, iz SNSD-a su kazali da se od ove teme pravi politički performans, da proces javne nabavke nije nešto što Pravobranilaštvo BiH treba da kontroliše i prati, već da za to postoji Komisija za žalbe i sve institucije koje mogu da reaguju po tom pitanju.

  • Dodik otkrio kakvo će biti referendumsko pitanje

    Dodik otkrio kakvo će biti referendumsko pitanje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će biti raspisan referendum koji će imati pitanje o pravnom i ustavnom statusu Srpske, te vjerovatno biti jedan od uvoda u referendume koji će biti održani u narednom periodu.

     

    Dodik je naglasio da je Republika Srpska prisiljena da brani svoj status na jedini mogući način, a to je narodna volja i to će i uraditi “veoma postepeno, hladno”.

    “Učinićemo to u trenutku kada mi mislimo da je to potrebno”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da se političke mjere koje Sud BiH izriče neće prihvatiti niti podržati.

    “Mi ćemo nastaviti da vodimo svoje politike onako kako smo se dogovorili, a to je da ćemo raspisati referendum koji će nesumnjivo reći da smo protiv bilo kakvih izbora, da te izbore treba bojkotovati i odbaciti”, istakao je Dodik.

    On je dodao da mu je žao što opozicija nije reagovala na poziv da se napravi vlada nacionalnog jedinstva.

    “Oni se nisu pokazali dostojnim. Vjerovatno će nakon ovoga opet imati neko svoje mišljenje, ali to je njihova stvar i tu govore koliko ne poznaju procese ili bilo šta”, rekao je Dodik za ATV.

    On je istakao da će sjednica Narodne skupštine biti održana i donesena odluka o održavanju referenduma.

    “Referendum će imati pitanje koje će biti nesumnjivo vezano za pravni i ustavni status Srpske i vjerovatno će biti jedan od uvoda u referendume koje ćemo održati u narednom vremenu vezano za status Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska ne smije ostati u BiH sa rješenjima koje je namentuo Kristijan Šmit, pojasnivši da je za minimum stabilizacije u BiH potrebno da se ona eliminišu, kao i sam Šmit.

    Kako je pojasnio, da se u tom pogledu onemogući bilo kakva više eskalacija problema u samoj BiH ali, dodao je, ne vidi da za to postoji spremnost.

    Šta očekuje od Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da od Ustavnog suda BiH nema nikakva očekivanja već da se moraju iskoristiti sve pravne radnje kako bi se došlo do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu nakon presude koju mu je izrekao Sud BiH.

    Dodik je naveo da su našli najmanje 40 primjera sudske prakse Evropskog suda koji pobijaju ovo što se dešava u BiH.

    On je istakao da je “Ustavni sud BiH i kreirao sve te brljotine, ali da je rečeno da se moraju iskoristiti sve pravne radnje u nekoj zemlji da bi se moglo ići na Evropski sud”.

    “Zato se i ide na Ustavni sud, ne iz očekivanja da on nešto uradi, ja nemam ta očekivanja”, rekao je Dodik za ATV, prenosi Srna.

    On je naveo da je prepustio pravnicima i advokatima da se time bave, da ih je ovlastio da urade sve što misle da treba, pojasnivši da je krajnji cilj da dođu do odluke Evropskog suda za ljudska prava.

    “Mada ja ni toj instituciji ne vjerujem”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su “muslimani to i uradili da dvije godine nekoga zabave”, te upitao “šta kad za dvije, tri godine dođe odluka Evropskog suda i kaže da se poništava odluka i da Milorad Dodik ima pravo da traži obeštećenje”.

    “Ali, oni misle da u ove dvije godine mogu da naprave šta hoće, sva priča je u tome. U toj funkciji su i Šmit, sudovi, tužilaštva i Ustavni sud. Ja nemam nikakve dileme”, zaključio je Dodik.

    Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

  • Demonstracije eskalirale: Vučić najavio reforme i oštre mjere protiv nasilnika

    Demonstracije eskalirale: Vučić najavio reforme i oštre mjere protiv nasilnika

    Protesti u Beogradu, Novom Sadu i više gradova Srbije, održani sinoć na poziv studenata u blokadi, počeli su mirno oko 20 časova, ali su ubrzo prerasli u nasilne sukobe sa policijom. Okupljanja su nosila naziv „Večeras pucate po šavovima“ i organizovana su u gotovo svim većim gradovima – Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Pančevu, Kraljevu, Nišu i Valjevu.

    Najžešći incidenti zabilježeni su u Novom Sadu, gdje su demonstranti provalili u prostorije Srpske napredne stranke (SNS) na Bulevaru oslobođenja i Stražilovskoj ulici. Tom prilikom razbijena su stakla, iščupane nadzorne kamere, iznijeti namještaj, flašice sa vodom i kartoni jaja. Na snimcima sa društvenih mreža vidi se grupa maskiranih osoba kako metalnim predmetima i nogama demolira prostorije, dok se u pozadini čuju pištaljke, vuvuzele i povici. Prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u napadima na prostorije SNS u Novom Sadu povrijeđeno je 64 građana i pet pripadnika elitne jedinice „Kobre“.

    Incidenti su zabilježeni i na Novom Beogradu, gdje je manja grupa demonstranata bacila topovske udare i petarde na prostorije SNS-a. Žandarmerija je reagovala suzavcem i potisnula ih niz ulicu, dok su paljeni kontejneri. U centru Beograda sukobi su trajali satima, posebno ispred prostorija SNS-a u Birčaninovoj ulici, gdje su se demonstranti i pristalice SNS-a gađali bakljama i pirotehnikom preko kordona policije. Među povrijeđenima je i narodni poslanik SSP-a Peđa Mitrović, za koga njegova stranka tvrdi da ga je pretukao „batinaš SNS-a“. Najviše uhapšenih zabilježeno je upravo u Beogradu.

    Sukobi su izbili i u Pančevu i Valjevu. U Pančevu je nekoliko desetina demonstranata krenulo prema policijskom kordonu, pri čemu je poletjelo kamenje, dok je u Valjevu policija intervenisala nakon što je iz mase bačen topovski udar. Snimci sa društvenih mreža prikazuju upotrebu sile i privođenje demonstranata. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je povrijeđeno najmanje 42 policajca, od kojih su neki zadobili teže povrede, te da je uhapšeno 37 lica. Prema njegovim riječima, napadi na policiju predstavljaju „napad na državu“.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u više obraćanja tokom večeri i noći osudio je nasilje, navodeći da su „divni građani i divna djeca“ o kojima se ranije govorilo zapravo „ljudi koji uništavaju tuđu imovinu i sprovode teror“. Najavio je „velike reforme u policiji, pravosuđu i tužilaštvu“ i poručio da će „pravna država morati da radi i sankcioniše odgovorne za nasilje“. Istakao je da će broj uhapšenih biti znatno veći nego prethodne noći i da će svi koji pozivaju i sprovode nasilje odgovarati. Vučić je tvrdio da su nasilni događaji dio „obojene revolucije“ organizovane uz podršku stranih struktura, te da država mora da se odupre „moćnim mašinerijama različitih zemalja“.

    Patrijarh Porfirije apelovao je da se odmah prekine svaki sukob i odbace riječi i djela koja nanose bol drugima. Poručio je da „ništa nije razornije od mržnje, podjela i nasilja među braćom, a ništa dragocjenije od mira i bratske ljubavi“, te pozvao na molitvu i uzdržanje uoči Velikogospojinskog posta.

    Prema posljednjim podacima, tokom protesta i sukoba širom Srbije povrijeđeno je 27 policajaca, sedam pripadnika „Kobri“ i gotovo 80 građana, dok se broj uhapšenih i dalje povećava.

  • Stevandić: Branio sam Poplašena kao što danas branim Dodika

    Stevandić: Branio sam Poplašena kao što danas branim Dodika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da, kao što je nekada branio Nikolu Poplašena, danas brani predsjednika Srpske Milorada Dodika, naglasivši da je riječ o principijelnom stavu prema funkciji, a ne prema imenu.

    „Iskreno sam, sa rijetkima koji su stali i pred transportere SFOR-a, branio Nikolu Poplašena kao što danas branim Milorada Dodika. To je stav o predsjedniku Srpske, a ne o imenu. Ne mijenjam ga“, naveo je Stevandić na društvenoj mreži X.

    Dodao je da oni koji, kako je naveo, pakosno pominju Poplašena u sukobu sa Dodikom, pokazuju licemjerstvo. „Živ je Nikola, može sam reći“, poručio je Stevandić.

     

  • RIK: Između ostavki, poništenih konkursa i mogućeg referenduma

    RIK: Između ostavki, poništenih konkursa i mogućeg referenduma

    Republika Srpska, izgleda, ima Republičku izbornu komisiju. Ili, možda, nema. Članovi RIK su, još u aprilu prošle godine, podnijeli ostavke, a krajem jula iste godine im je istekao mandat. Ipak – tu su. Sastanče, pregovaraju, a glasine kažu da bi mogli da sprovedu i referendum koji je najavio predsjednik Milorad Dodik.

    Na posljednjoj sjednici RIK, održanoj prije dva dana, to pitanje nije riješeno. Zapisnik, koji su prenijeli neki mediji, tvrdi da RIK „radi u punom kapacitetu“ i da je Oliver Blagojević „izričit da će ostati na čelu Komisije“. Međutim, njegova izjava za Srpskainfo zvuči drugačije:
    – Mi smo u mandatu dok nas ne razriješi nadležni organ i to je sve što mogu da kažem. Mi ne odlučujemo o našem mandatu – rekao je Blagojević.

    Da bude još zamršenije, u junu je na zvaničnoj stranici Narodne skupštine objavljen konkurs za nove članove RIK. Onda ga je Ustavni sud BiH poništio. Usput, isti taj sud stavio je van snage i pojedine članove Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS – upravo one koji se tiču nadležnosti RIK.

    Pravni lavirint najbolje opisuje Milko Grmuša, koji podsjeća na inicijativu Vlade iz juna 2024. godine:
    – Znamo da su, prema inicijativi Vlade Republike Srpske iz juna 2024. godine, članovi RIK podnijeli ostavke. Te ostavke je, prema onome što smo mogli da vidimo u medijima, odbio predsjednik Narodne skupštine. Postavlja se odmah pitanje kako je moguće da Vlada, u kojoj participira i stranka predsjednika Narodne skupštine, traži da članovi RIK podnesu ostavke, a da, onda, te ostavke, budu odbijene!?

    Grmuša pita i ono što se mnogi pitaju: „Ako jesu, da li su neopozivi? Da li je moguće da predsjednik Skupštine lično odbije neopozivu ostavku? To mi nije jasno.“ Dodaje i da je konkurs ostao nedovršen: „Zbog čega Komisija za izbor imenovanja nije okončala tu proceduru, šta je čekala? Šta dan danas čeka?“

    On u svemu vidi namjernu konfuziju:
    – Unutar sistema vlasti postoje ogromne pukotine, koje su sada vidljive i golim okom.

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević naglašava da je ključ u ustavnim i zakonskim odredbama:
    – Ne može nijedan pojedinac, pa makar to bio i predsjednik Narodne skupštine, da odlučuje o tome da li prihvata ili ne prihvata ostavke koje su podnijeli članovi RIK… to može samo da uradi Narodna skupština.

    Pitanje legitimiteta rada RIK je, kaže, otvoreno:
    – Ako su podnijeli ostavke, a nisu ih povukli, nisu imali pravo da održe sjednicu niti da bilo šta raspravljaju. To ponašanje nije ni etički ispravno.

    Blagojević podsjeća da RIK ima nadležnosti iz Izbornog zakona BiH i RS, ali da referendum obično sprovodi posebna Republička referendumska komisija. Ako se referendum ipak raspiše, NS RS bi morala da formira novo tijelo. No, ako bi se referendum odnosio na presudu Suda BiH protiv Milorada Dodika ili odluku CIK-a o prestanku njegovog mandata, Blagojević tvrdi da bi on bio neustavan:
    – Takav referendum… biće suprotne Ustavu Republike Srpske, a i Ustavu BiH.

    Podsjetio je i na presudu Ustavnog suda BiH iz septembra 2024. kojom je cijeli Izborni zakon RS proglašen neustavnim. Ipak, Komisija za izbor i imenovanje NS RS pozvala se upravo na taj zakon, što, prema Blagojeviću, otvara prostor i za krivično gonjenje zbog „neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH“.

    I tako, između ostavki koje možda važe, konkursa koji je poništen i referenduma koji bi mogao biti neustavan, RIK ostaje – u limbu. Funkcioniše li? Na papiru – da. U stvarnosti – to zna samo politika.

  • EU o sinoćnim protestima: Pozivamo na prekid svake eskalacije tenzija, vrlo pažljivo pratimo situaciju

    EU o sinoćnim protestima: Pozivamo na prekid svake eskalacije tenzija, vrlo pažljivo pratimo situaciju

    Evropska unija oštro osuđuje svaki čin nasilja, uključujući prijetnje novinarima i poziva na prekid svake eskalacije tenzija, izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije u reakciji na dešavanja tokom sinoćnih protesta u Srbiji.

    Navodeći da EU “vrlo pažljivo” prati situaciju, Mersije je naglasio da “prava na mirne demonstracije i slobodu okupljanja moraju biti poštovana, a da vlasti moraju da zaštite učesnike okupljanja od štete ili nasilja”.

    EU je u saopštenju podsjetila na važnost slobode medija i slobode izražavanja.

    – Nezavisni mediji moraju biti u mogućnosti da vrše svoju ulogu kontrolora kako bi povećali transparentnost i odgovornost javnih ličnosti i institucija. Mersije je istakao da će EU pažljivo pratiti sva ova pitanja i u kontekstu pregovora sa Srbijom o članstvu u EU. Osnovna prava i vrijednosti su u srži našeg zajedničkog evropskog projekta i moraju se poštovati – zaključio je Gijom Mersije u reakciji na situaciju u Srbiji.