VRBAS Media

Autor: INFO

  • Peskov o američkim “tomahavcima”: Nema magičnog lijeka za Kijev

    Peskov o američkim “tomahavcima”: Nema magičnog lijeka za Kijev

    Moskva je čula izjave Vašingtona o mogućim isporukama raketa “tomahavk” Ukrajini i pažljivo ih analizira, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Čuli smo ove izjave, pažljivo ih analiziramo i procijenjujemo, naši vojni stručnjaci se pažljivo bave ovim pitanje – istakao je Peskov, kao odgovor na pitanje o tome kako Kremlj ocenjuje izjave o američkoj isporuci raketa “tomahavk” Kijevu, kao i činjenicu da bi udari na Rusiju njima mogli biti izvedeni uz saglasnost predsednika SAD Donalda Trampa.

    On je dodao ne postoji “magični lijek” koji može promijeniti situaciju na frontu u korist kijevskog režima.

  • Stevandić objavio dokument s Dodikovim potpisom da Minić bude mandatar

    Stevandić objavio dokument s Dodikovim potpisom da Minić bude mandatar

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, objavio je dokument na kojem se vidi potpis Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat, o predlaganju Save Minića za predsjednika Vlade Srpske.

    “Da bismo spriječili zlonamjerne tvrdnje i manipulacije da je ovlašteni predlagač gospodina Save Minića za mandatara bio neko drugi, a ne Milorad Dodik, taj dokument objavljujemo na internet stranici Narodne skupštine Republike Srpske, naveo je Stevandić.

    Stevandić je naveo da je on više puta javno iznosio činjenicu da je predlagač Minića za mandatara bio Dodik, a ne neko drugi ili opunomoćeno lice, te da je Minić legitimno izabran za predsjednika Vlade.

    “U to su imali priliku da se lično uvjere predsjednici poslaničkih klubova vlasti i opozicije prije početka sjednice Narodne skupštine. Takođe, taj dokument su na uvid tražili mnogi, bošnjački delegati u Domu naroda BiH, kao i pojedini poslanici u Narodnoj skupštini. Da bismo spriječili zlonamjerne tvrdnje i manipulacije da je ovlašteni predlagač neko drugi ili opunomoćeno lice, a ne Milorad Dodik, dokument objavljujemo na sajtu Narodne skupštine”, rekao je Stevandić.

  • Cvijanović: Naša kampanja biće žestoka, baš kao i pobjeda!

    Cvijanović: Naša kampanja biće žestoka, baš kao i pobjeda!

    SNSD je snažan, jedinstven i spremniji nego ikada da, na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodik, nastavi braniti Republiku Srpsku i njene interese, istakla je potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović.

    – Naša kampanja biće žestoka u odbrani mandata koji nam je narod dao na izborima, a strani birokrata, bez ikakvog ovlašćenja u domaćem ili međunarodnom pravu, nastojao oduzeti. Takva će biti i naša pobjeda – snažna potvrda pobjednika!I Republika Srpska i SNSD su za to spremni – istakla je Cvijanović.

  • SNSD izlazi na prijevremene izbore

    SNSD izlazi na prijevremene izbore

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da će SNSD predložiti kandidata za prijevremene izbore, kada to bude potrebno, odnosno, nakon konsultacija sa koalicionim partnerima.

    On je ponovio da SNSD izlazi na izbore.

    – Danas će se SNSD prijaviti na izbore, ali i dalje mislim da nema razloga za tim izborima osim trule volje stranca i poltičkog Sarajeva i opozicije koja pregovara sa “trojkom” – istakao je Dodik.

    On je dodao da je veoma odlučan u tome da se bavi politikom koja je do sada branila Republiku Srpsku.

    – Ove politike su pokazale da SNSD i ja nismo vodili računa o svom ličnom komoditetu i da smo bravili imovinu Republike Srpske i njen status. Branili smo ono što je stvoreno 1992. godine i njen status – istakao je Dodik.

    Play Video

    Lider SNSD-a Dodik rekao je da je opozicija u Republici Srpskoj na pogrešan način shvatila poziv za učešće u vlasti, jer im je borba protiv njega jedini i krajnji cilj, te istakao da je u pitanju borba protiv Kristijana Šmita i političkog Sarajeva.

    – Ovo je politička borba protiv Šmita i političkog Sarajeva, koji su poštujući stranca razbili sistem zajedničkog odlučivanja i bitno srušili ustavni poredak, te doveli BiH u nefunkcionisanje i raspad koji je prisutan. Ova stranka i ranije je pozivala sve političke aktere na bojkot prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, to je bio preduslov da se pošalje jedinstvena poruka. Vidljivo je bilo nakon donošenja zaključaka Narodne skupštine da je opozicija, prije svega SDS, ignorisala te zaključke. Prethodno su dobili poziv za učešće u Vladi nacionalnog jedinstva – rekao je Dodik.

    On je istakao da su drugi na skriven način pokušali da destabilizuju Srpsku.

    – Naše ljude pozivam da se mobilišu. To je većina u Republici Srpskoj. Pozivam da nijednog trenutka ne pomisle da je lako jer je na drugoj strani dvolična struktura koja se svađa, tuče i pokazuje nejedinstvo, te se okupi oko kandidata po nalogu nekog centra iz inostranstva – precizirao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska jedina funkconiše sa svim svojim institucijama, da Vlada i Narodna skupština ostaju stabilne.

    – Republika Srpska ostaje stabilna, usmjerena na investicije kojih je svakim danom sve više. Nastaviću da obavljam poslove na najbolji mogući način u interesu naroda, predstavljajući SNSD i sve ono što smo radili – zaključio je Dodik.

    Podsjećamo, prije konferencije za novinare, održana je sjednica Glavnog odbora SNSD-a, na kojoj je donijeta odluka da ova politička partija izlazi na prijevremene izbore.

  • Najmanje šest mrtvih u dva incidenta

    Najmanje šest mrtvih u dva incidenta

    Najmanje četiri osobe su poginule, a više od deset je povrijeđeno u napadu na crkvu Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Grand Blan Taunšipu, u američkoj saveznoj državi Mičigen, saopštile su vlasti. Napadač je kamionom uletio u zgradu tokom nedjeljne službe, potom otvorio vatru i namjerno izazvao požar.

    Policija je identifikovala osumnjičenog kao četrdesetogodišnjeg Tomasa Džejkoba Sanforda iz obližnjeg Bertona. On je ubijen u razmjeni vatre sa policijom svega nekoliko minuta nakon početka napada, na parkingu iza crkve. FBI je preuzeo istragu i incident okarakterisao kao „ciljano nasilje“.

    Načelnik policije Vilijam Renej naveo je da je deset osoba sa prostrelnim ranama prevezeno u bolnice, od kojih su dvije kasnije preminule, dok su još dva tijela pronađena u zgarištu crkve. Dodao je da se više ljudi vodi kao nestalo i da se strahuje od većeg broja žrtava.

    „Osumnjičeni je koristio jurišnu pušku i zapaljiva sredstva da podmetne požar“, rekao je Renej. Istražitelji su u ruševinama pronašli i sumnjive eksplozivne naprave. Požar je lokalizovan oko 20 minuta nakon napada.

    Šerif okruga Dženesi, Kristofer Svanson, potvrdio je da je čitava crkva bila u plamenu i da su vjernici evakuisani. Prema policiji, napad se dogodio oko 11 časova po lokalnom vremenu, dok je u crkvi bilo stotine ljudi.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je obaviješten o napadu i ocijenio ga kao „još jedan ciljani napad na hrišćane u Sjedinjenim Državama“. On je naglasio da „epidemija nasilja u SAD mora hitno da se okonča“ i poručio da FBI pruža punu podršku lokalnim i državnim vlastima.

    Portparol mormonske crkve Dag Andersen istakao je da lideri crkve sarađuju sa vlastima i dodao: „Mjesta za molitvu moraju biti utočišta mira, molitve i povezivanja. Molimo se za mir i iscjeljenje svih koji su pogođeni.“

    Zbog napada, vlasti u velikim američkim gradovima poput Njujorka i Los Anđelesa pojačale su obezbjeđenje oko vjerskih objekata „iz predostrožnosti“.

    Ovaj tragični događaj uslijedio je svega nekoliko sedmica nakon pucnjave u crkvi u Mineapolisu, kada su ubijene dvije, a ranjeno više od deset osoba.

  • Rute: Sukob u Ukrajini će se završiti pregovorima

    Rute: Sukob u Ukrajini će se završiti pregovorima

    Sukob u Ukrajini će se završiti pregovorima, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute tokom govora na američkoj Vojnoj akademiji u Vest Pointu.

    – Svaki sukob se u nekom trenutku završava, mada ne uvijek pregovorima. Mislim da će se u slučaju Ukrajine najvjerovatnije završiti pregovorima – ocijenio je Rute.

    Generalni sekretar Alijanse je naglasio da je članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno malo vjerovatno zbog stavova drugih članica organizacije, ali je obećao da će Kijevu pružiti bezbjednosne garancije.

    – Zelenski treba da zna da je njegova zemlja zaštićena nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma ili prekida vatre – dodao je Rute.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije više puta je isticalo da je svaki scenario koji uključuje raspoređivanje trupa NATO-a u Ukrajini kategorički neprihvatljiv za Moskvu i rizikuje oštru eskalaciju.

    Rusko Ministarstvo navelo je da izjave iz Londona i drugih evropskih prestonica o mogućem raspoređivanju kontingenata Alijanse u Ukrajini predstavljaju podsticanje na nastavak borbenih dejstava.

  • Dan sjećanja na narodnog heroja majora Milana Tepića

    Dan sjećanja na narodnog heroja majora Milana Tepića

    Na današnji dan 1991. godine poginuo je major Milan Tepić, kada je tokom borbi sa hrvatskim paravojnim jedinicama digao u vazduh kasarnu ЈNA u Bjelovaru, ne želeći da neprijatelju preda skladište sa oružjem.

    Tepić je zbog ovog čina postuhmno odlikovan Ordenom narodnog heroja Јugoslavije i proglašen je za narodnog heroja.

    Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava “Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, radi sprečavanja predaje oružja i municije pripadnicima hrvatske paravojne formacije ZNG /zenge/, raznio je magacin sa 170 tona eksplozivnih sredstava.

    Tom prilikom, poginuli su on i devetnaestogodišnji vojnik Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.

    – Јednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Јa sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško – napisao je u posljednjem pismu major Milan Tepić.

    Vojnik Stojadin Mirković je 1999. godine odlikovan posthumno Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.

    Tepićevo ime danas nose ulice u gradovima širom Srbije i Republike Srpske, a u njegovu čast Vojska Republike Srpske ustanovila je poseban Orden za zasluge u ratu “Milan Tepić”.

    Odlukom Skupštine opštine Kozarska Dubica 29. septembar proglašen je Danom sjećanja na narodnog heroja Milana Tepića. U Komlencu kod Kozarske Dubice, Tepićevom rodnom mjestu, svake godine se obilježava dan njegove herojske pogibije.

    Program obilježavanja danas će početi u 10.00 časova na mjesnom groblju, gdje će biti služen parastos i položeno cvijeće.

    Potom će u 11.00 časova u Parku narodnih heroja u Kozarskoj Dubici kod spomen biste majora Tepića biće položeno cvijeće, a planirani su i obraćanje zvaničnika i komemorativni program.

    Narodnom heroju Milanu Tepiću posthumno je 2007. godine dodijeljen Zlatni grb opštine Kozarska Dubica, koji je uručen njegovom sinu Aleksandru.

    Danom sjećanja na stradanje majora Milana Tepića, u Kozarskoj Dubici biće završen program obilježavanja “Septembarskih dana odbrane” od hrvatske agresije 1995. godine.

  • Moskva ostaje uz Srbiju – Lavrov upozorio na napade na srpski narod

    Moskva ostaje uz Srbiju – Lavrov upozorio na napade na srpski narod

    ovor Sergeja Lavrova pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija ocijenjen je kao do sada najsnažniji i najdetaljniji odgovor Moskve na djelovanje zapadnih zemalja u vezi sa Kosovom i Republikom Srpskom. Takav nastup, prema riječima bivšeg ambasadora pri UN Vladislava Jovanovića, nosi i određenu vrstu rizika za Rusiju, ali je izveden promišljeno i sa jasnom političkom porukom.

    Jovanović je naglasio da je ruski ministar spoljnih poslova otvoreno prozvao strane aktere zbog miješanja u unutrašnja pitanja regiona, u trenutku kada se i sama Rusija suočava sa intenzivnim pritiscima sa Zapada, prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država.

    U svom izlaganju Lavrov je upozorio da se u Bosni i Hercegovini i na Kosovu sprovode organizovani pritisci usmjereni protiv srpskog naroda i njegovih osnovnih prava. Prema njegovim riječima, ugroženi su „životni interesi Srba, uključujući i temeljna prava srpske pravoslavne vjere“.

    On je podsjetio i na Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN, ocijenivši da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Potezi Zapada, istakao je, predstavljaju pokušaj razgradnje državnog poretka Srbije i njenog suvereniteta, čime se direktno narušava stabilnost Balkana. Moskva, kako je dodao, ostaje čvrsta u podršci teritorijalnom integritetu Srbije.

    Iako je Rusija i ranije zauzimala stav u odbrani srpskih interesa, Jovanović je ocijenio da je Lavrovljev govor bio posebno precizno oblikovan i da je u aktuelnim globalnim okolnostima predstavljao svojevrsno iznenađenje. „Prvi put je obuhvaćena cjelokupna problematika od suštinskog značaja – i Kosovo i Metohija, i Republika Srpska“, rekao je on.

    Govoreći o naglasku na „napadima na životne interese srpskog naroda“, Jovanović je podsjetio da je Lavrov nedavno razgovarao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, što je vjerovatno dodatno učvrstilo njegovu poruku. „Ovo je novi iskorak u javnoj i principijelnoj podršci Srbije, posebno jer se istovremeno pominju i Srpska i Kosovo“, dodao je.

    Prema njegovoj ocjeni, nastup ruskog ministra pred Generalnom skupštinom UN pokazuje i političku hrabrost, budući da se dešava u trenutku kada je sama Rusija suočena sa ozbiljnim izazovima na međunarodnoj sceni. „Iako je nakon susreta sa Amerikancima postojalo više optimizma da će se problemi rješavati dogovorom, sada se uočava taktički zaokret. Lavrov je poručio da problemi ne dolaze od Rusije, već od drugih, i time je pitanja Kosova i Republike Srpske izvukao iz lokalnog okvira i postavio ih na globalnu ravan“, naglasio je Jovanović.

    On je podsjetio da je raspad Jugoslavije, započet spolja, proces koji još nije završen. „Ni danas se Srbija ne ostavlja na miru, jer postoji interes da se dodatno oslabi. NATO agresija iz 1999. godine bila je uvod u globalnu krizu, jer je tada prvi put primijenjena vojna sila protiv zemlje koja je branila sopstvenu teritoriju. To je bio presedan i grubo kršenje međunarodnog prava. Rusiji je jasno da je tada započelo sprovođenje novog svjetskog poretka, a takva praksa mora prestati“, zaključio je Jovanović.

  • Predsjednik na godinu dana

    Predsjednik na godinu dana

    Republika Srpska ulazi u prijevremene izbore za predsjednika u atmosferi političke, pravne i, kako mnogi kažu, ustavne krize kakva nije viđena od Dejtona. No, umjesto da budu izlaz, ovi izbori prijete da postanu samo još jedan ritual u dugom lancu političkih blokada i vještačkog održavanja stanja permanentne krize.

    Optimisti vjeruju da će izbor novog predsjednika, 23. novembra, makar privremeno stabilizovati institucije, s obzirom na to da Milorad Dodik, usljed presude Suda BiH, ne može obavljati funkcije narednih šest godina. Pesimisti, pak, smatraju da će sve ostati isto, jer kriza odgovara i vlasti i opoziciji – svako u njoj nalazi sopstveni interes.

    SNSD je već dao naslutiti da će imati kandidata, što znači da će koalicija oko njih nastaviti politiku kakvu je i do sada vodila. Na nivou BiH, situacija je još složenija, jer SNSD već duže nije u dobrim odnosima sa partnerima iz „trojke“. Ukoliko opozicija pobijedi, već sada se iz vlasti čuju najave da bi to bila pobjeda izvojevana uz pomoć bošnjačkih glasova – narativ kojim se godinama unazad osporava legitimitet svakog pokušaja promjene.

    Retorika je poznata, i ona je konstanta: vlast upozorava na „rušenje Srpske“, opozicija poručuje da će sačuvati imovinu, teritoriju i entitetsko odlučivanje. Kako primjećuje novinar Đorđe Vujatović, sve to slušamo decenijama. Njegova procjena je surova – kriza je permanentna, izbori samo formalnost, a procesima i dalje upravlja onaj ko je institucije oblikovao prema sebi. Dodik, kaže Vujatović, najbolje funkcioniše u „zamućenoj vodi“ i nema razloga da je prestane mutiti.

    Politikolog Stefan Ličina uviđa drugu dimenziju: izbori sami po sebi nisu rješenje, ali su prilika za povratak institucionalnog legitimiteta i za smanjenje antagonizama. Ako kampanja bude „praznik demokratije“, kako Ličina kaže, možda se pojavi prostor da društvo udahne predah od polarizacije. No, pitanje je koliko su akteri spremni na tu vrstu političke zrelosti.

    Još je skeptičniji komunikolog Mladen Bubonjić. On podsjeća da su redovni izbori već 2026, što znači da predsjednik izabran u novembru ima ograničen mandat i manevarski prostor. Ključ ostaje u rukama Narodne skupštine RS, gdje SNSD ima dominantnu snagu. Dodaje i da je opozicija razjedinjena, a dio formalno opozicionih partija zapravo bliži vlastima nego zajedničkom frontu. U takvoj konstelaciji, teško je povjerovati u ozbiljnu promjenu.

    Štaviše, kako se budu približavali i izbori i najavljeni referendum, politička atmosfera će se samo zaoštravati. Pobijediti protiv dominantnog narativa u takvom ozračju gotovo je nemoguće, osim u slučaju da SNSD napravi zaokret od 180 stepeni – što se, realno, ne očekuje.

    Na kraju, ostaje gorak utisak da izbori, iako formalno prilika za promjene, u praksi postaju alat za očuvanje statusa quo. U zemlji u kojoj je kriza postala normalno stanje, izborna nedjelja sve više liči na predstavu sa unaprijed poznatim scenarijem. Publika mijenja glumce, ali drama ostaje ista.

  • SDS izabrao Blanušu za kandidata, SNSD računa na Karana

    SDS izabrao Blanušu za kandidata, SNSD računa na Karana

    Glavni odbor Srpske demokratske stranke juče je donio odluku da njihov kandidat za predsjednika Republike Srpske na vanrednim izborima bude Branko Blanuša, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci.

    Istovremeno, očekuje se da će i SNSD na sjednici zakazanoj za danas u Banskom dvoru odlučiti o nastupu na izborima 23. novembra. Prema ranijim informacijama, favorit te stranke je aktuelni ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, a ranije ministar unutrašnjih poslova, Siniša Karan.

    Sagovornici iz vrha SNSD naveli su da gotovo svi članovi Glavnog odbora podržavaju Karana, ali da će konačnu riječ imati predsjednik stranke Milorad Dodik nakon povratka iz Rusije. U isto vrijeme, izvori bliski stranci tvrde da „apsolutno sigurni u ubjedljivu pobjedu na predstojećim izborima“.

    S druge strane, vršilac dužnosti predsjednika SDS, Jovica Radulović, nakon sjednice Glavnog odbora istakao je da izbor Blanuše znači jasan otklon od politike SNSD.

    – Pozivamo PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front, stranku Igora Radojičića da u narednih 10 dana zajednički stanu i podrže našeg kandidata – rekao je Radulović, naglašavajući da očekuje razgovore sa opozicionim partijama.

    Iako su pojedine opozicione organizacije, poput Liste Nebojše Vukanovića i Narodnog fronta Jelene Trivić, već ranije najavile podršku kandidatu SDS-a, i dalje je neizvjesno hoće li opozicija imati jedinstven nastup. PDP je podijeljen – lider Draško Stanivuković više puta je isticao da neće učestvovati na izborima, dok potpredsjednik stranke Igor Crnadak zagovara zajednički izlazak opozicije.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da će ključni faktori za uspjeh Blanuše biti upravo stav PDP-a i način na koji će opozicija organizovati kampanju.

    – Za uspjeh Branka Blanuše na prijevremenim izborima bitna su dva elementa. Jedan je kako će se postaviti PDP, hoće li učestvovati na izborima i imati svog kandidata ili će stati uz opozicioni blok – kaže Topićeva.

    Ona naglašava da će od značaja biti i kako će opozicija predstaviti javnosti čovjeka koji do sada nije bio u prvom planu.

    – Odnosno, da li će javnosti malo poznatog čovjeka prikazati i nametnuti iznad jake stranačke mašinerije vladajućih, te da li će građanima biti važnija obrazloženja tipa da je bitnija buka, galama i koruptivni aparat, koji je u osnovi izbornog procesa, ili će pak napokon biti dosljedni u razbijanju dosadašnjih stereotipa prema kojima im je dosta starih potrošenih političara i da ovaj politički prostor vapi za novim licima – poručuje Topićeva.