– Tokom sedmice posjetio sam Moskvu i razgovarao sa ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom i drugim visokim zvaničnicima Rusije, koji su dali punu podršku našim naporima da odbranimo i ojačamo Republiku Srpsku – napisao je Dodik na Instagramu.
– Kakvi analitičari, takva i analitika. Zemlja u fazi truljenja nakon Šmitovih diktatorskih i nelegalnih intervencija, a njima je do prazne priče – napisala je ona na društvenoj mreži Iks.
Uprkos brojnim pritiscima i pokušajima njenih urušavanja institucija, Republika Srpska svakodnevno potvrđuje svoju stabilnost. Očuvanje institucija i jačanje ekonomije, dva su osnovna zadatka nove Vlade. Veliku pažnju javnosti izazvala je i najava formiranja Fonda za dječiju štednju.
Sigurna Srpska, ali i sigurno odrastanje i budućnost, glavni su prioriteti Vlade i predsjednika Republike Milorada Dodika. Za svako novorođeno dijete, iz republičkog budžeta, na ime djeteta, biće isplaćeno i na 18 godina oročeno po 1.000 maraka, najava je predsjednika Srpske. Cilj je jačanje Republike i njenog najvažnijeg resursa – stanovništva.
– Trebamo se okrenuti politici da za svako novorođeno dijete uplatimo 1.000 maraka na račun koji se nalazi u okviru Fonda za dječiju štednju koji treba formirati i da taj dječiji Fond putem Uprave koja će se takođe formirati trguje sa tim novcem da bi dijete kada napuni 18 imalo značajan dio novca, neki su izračunali oko 140.000 maraka, sve zavisi kolika je kamata, prinosi – istakao je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske i dodao da garancija treba da bude to što taj novac treba da kupuje obveznice Republike Srpske i bude siguran. Nema šanse u otvorenom tržištu da odete u neku banku, ona propadne nakon 15 godina i nema tog novca. Vlada kupuje obveznice i to je najsigurnije.
Najavljene mjere predstavljaju najefektniji vid pronatalitetke politike, ali i ekonomsku sigurnost, mišljenje je roditelja. Fond bi, smatraju, mogao da donese višestruke pogodnosti.
– „Ova mjera bi sigurno bila vjetar u leđa svakoj porodici. Ono što je najvažnije, doprinijela bi možda bržem odlučivanju mnogih bračnih parova na rađanje prvog djeteta, na formiranje porodice, ali i roditeljima koji imaju jedno ili dvoje djece da se odluče na proširenje porodice – istakla je Marina Protić predsjednik Udruženja porodica sa troje i više djece “Ponos” Doboj, navodi RTRS.
Ono što je sigurno, dodaje Protić, jedan od pozitivnih efekata jeste da bi ova mjera dugoročno smanjila odliv stanoviništva sa područja Republike Srpske.
Јer da bi koristili sredstva, preduslov za mlade ljude je da nakon navršenih osamnaest godina, ostanu i privređuju u Srpskoj. Cilj najavljenih mjera u bližoj budućnsti je poboljšanje demografske slike. Najsvježija statistika je zadovoljavajuća, a zadatak za budući period jeste jačanje nataliteta i podmlađivanje stanovništva.
– Možemo biti zadovoljni sa tendencijama što se tiče nataliteta. U prethodnih desetak godina , mi otpirlike imamo u Republici Srpskoj oko 9.200 rođene djece – kaže Aleksandar Majić demograf.
Fond za dječiju štednju i nove investicije naišao je i na podršku ekonomista. Kako se fondovi budu punili tako će se, smatraju, investirati u sigurne finansijske instrumente, a to su državne obveznice. Finansiranje bi se, ističu, moglo vršiti iz nekoliko izvora.
Da krenemo za početak kroz transformaciju tih sredstava na primjer kroz neke koncesije, iz nekih procesa privatizacije, recimo kroz isplate dividendi javnih preduzeća, jer iako je veoma često mišljenje da ne postoje takvi slučajevi, mi itekako imamo javna preduzeća koja uredno isplaćuju dividente i veoma uspješno posluju – dodao je Bojan Lučić ekonomista.
Јedan od ciljeva je i ekonomsko osnaživanje stanovništva i jačanje privrede.
Zakoni u Bosni i Hercegovini nisu usklađeni sa evropskom regulativom kako bi BiH postala dio SEPA, jedinstvenog područja plaćanja u evrima.
Inače, u sistemu SEPA je trenutno 41 država u i izvan Evropske unije, u kojima su, između ostalih, i zemlje regiona Hrvatska, Slovenija i Crna Gora.
Na sastanku rukovodstva Centralne banke BiH i Upravnog odbora Udruženja banaka BiH razgovaralo se i ovoj temi.
Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, kazala je da su osnovne promjene koje Bosnu i Hercegovinu približavaju evropskim finansijskim tokovima jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) i instant plaćanje u evrima (TIPS).
Ona je istakla da je aktivno učešće komercijalnih banaka u primjeni SEPA i TIPS-a ključno za obezbjeđivanje benefita za građane i privredu.
Iz Centralne banke BiH je saopšteno da je Selimovićeva predstavila
“Komercijalne banke nezamjenjivi su partneri u ovom procesu, te njihova tehnička spremnost, konstruktivna saradnja i proaktivno učešće predstavljaju osnovu za uspješnu tranziciju ka modernim i efikasnim platnim sistemima”, navela je Selimovićeva.
Iz Udruženja banaka su zahvalili Selimovićevoj jer je preuzela lidersku ulogu u procesu modernizacije platnih sistema, posebno u pogledu pristupanja SEPA i implementacije instant plaćanja.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da u ovom procesu pored Centralne banke i Udruženja banaka učestvuju entitetska ministarstva finansija, te entitetske agencije za bankarstvo.
“U pristupu Bosne i Hercegovine SEPA potrebno je ispuniti niz preduslova, a ključni od njih su izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative u oblasti deviznog poslovanja, platnog prometa, unutrašnjeg platnog prometa i tako dalje”, objašnjava Ražanica.
Prema njegovim riječima, potrebno je izmijeniti postojeće zakonske i podzakonske akte, te donijeti nove zakone, što je obaveza entitetskih ministarstava finansija.
“Oni su počeli sa tim aktivnostima, ali ni mi niti bilo ko drugi ne možemo spekulisati sa nekim rokovima jer procedure donošenja nove zakonske regulative i izmjene postojeće podrazumijevaju niz koraka. To su od pripreme ministarstva, javne rasprave, parlamentarne procedure, do toga da li će biti amandmana. Odgovorno tvrdim da će sve institucije uraditi sve da to što prije bude realizovano, odnosno da BiH što prije bude član sistema SEPA”, naglasio je Ražanica.
Podsjećamo, koristi od ulaska u SEPA su mjerljive u vidu smanjenja naknada za prekogranična plaćanja, boljeg povezivanja sa dijasporom, smanjenja neformalnih novčanih tokova, privlačenja stranih investicija, te potencijalnog rasta tržišta kapitala.
trenutnu situaciju u realizaciji ovih strateških inicijativa koje su dio strateškog plana banke i u potpunosti usklađene sa standardima EU, te dodala da će ovi projekti omogućiti brže, bezbjednije, efikasnije i jeftinije platne transakcije, kako unutar zemlje, tako i prema inostranstvu.
Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da će službena vozila Vlade Republike Srpske, a potom i ona u javnim preduzećima, dobiti posebne oznake. Ova objava izazvala je niz reakcija na društvenim mrežama.
– Od naredne sedmice krećemo sa obilježavanjem vozila Vlade Republike Srpske, kako bi svaki građanin mogao da vidi ko i gdje ih vozi. Nakon Vlade, tražiću da se isto uradi i u javnim preduzećima – poručio je Minić na platformi X.
Njegov potez korisnici društvenih mreža odmah su uporedili s onim što je na početku mandata radio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je tada fotografisan s ključevima službenih vozila i tvrdio da njihova privatna upotreba nije dozvoljena.
Komentari su varirali – jedni su ironično pitali da li će oznake dobiti i helikopter, drugi ko je zadužen za tender za naljepnice, dok su treći naglasili da obilježavanje nije potrebno jer se vozila svakako koriste sa rotacionim svjetlima.
Ekonomistkinja Svetlana Cenić smatra da se radi o potezu koji je više predstava nego mjera s ozbiljnim efektima.
– Da ima ikakvog efekta i da se ozbiljno radilo… Gospodin Minić nije dobio mandat juče, ni prekjuče. On je bio i ministar, pa ne znam, je li obilježavao ta vozila uopšte i kako je se koristilo njegovo službeno vozilo. Ja tu samo vidim u predstavu za široke narodne mase – rekla je Cenićeva.
Ona je podsjetila na loše rezultate u finansijskim izvještajima javnih preduzeća, naglašavajući da negativni bilansi, poput onog u Lutriji ili Šumama Srpske, govore koliko se „vodilo računa“.
– Tamo gdje je i Lutrija bila u minusu, nema tu šta pričati ni dodati. A da ne govorim da su Šume u minusu, a niko ne odgovara ni za šta – dodala je ona.
Prema njenim riječima, odnos prema službenim automobilima odražava širu praksu u kojoj funkcioneri resurse tretiraju kao privatno vlasništvo.
Cenićeva je ovakav potez uporedila s ponašanjem novih direktora u firmama koji, ne znajući šta konkretno da rade, „premještaju kancelarije s jednog sprata na drugi“ kako bi stvorili utisak da nešto mijenjaju.
– Voljela bih da Minić pokaže zašto je Elektroprivreda u minusu, zašto su Šume u minusu, šta se dešava i kako će se tome stati u kraj – naglasila je.
Dodala je i da se ovakva retorika već ranije mogla čuti, podsjetivši na izjave bivšeg premijera Radovana Viškovića o ubrzanju procedura i „oštrim mjerama“, koje su ostale bez značajnijih rezultata.
– Tako da smo se već naslušali, jer to je sve ista partija. Samo se mijenjaju ljudi, kako Milorad Dodik hoće – zaključila je Cenićeva.
Izvršna direktorka udruženja „Don“ iz Prijedora Murisa Marić takođe smatra da je obilježavanje trebalo odavno uvesti, ali upozorava da ostaje pitanje hoće li imati stvarni efekat.
– Da li će to dati neke pozitivne efekte i koliko će se uvažiti mišljenje građana i kada dođe do neke situacije, kada se možda prekrše neka ovlaštenja, kada se to prijavi, vrijeme će pokazati. Plašimo se samo da to ne bude neki populizam, da neće biti stvarnih efekata. I da li će ponovo za sve te silne vožnje koje svakodnevno postoje biti neka druga opravdanja – kazala je Marićeva.
Naglasila je da građane najviše zanima transparentnost, jer i dalje nije poznato koliko ministarstva posjeduju službenih vozila, ko je sve ovlašten da ih koristi i za koje svrhe.
– Prije svega znamo li mi koliki je broj službenih vozila? Koliko uopšte bilo koje ministarstvo ima službenih vozila, ko su lica koja su ovlaštena da voze ta vozila i koliko se to može koristiti u bilo kakve svrhe? Ako je službeno vozilo, znamo ko su štićena lica, ali da li sve ministre moramo odvoziti kući pa tamo dežurati, pa ih vraćati i tako dalje. Hoćemo dobiti tu listu nekada ko u suštini može da koristi službena vozila? – istakla je ona.
Dodala je da bi tek objavljivanje takvih podataka moglo donijeti konkretnije rezultate i veću kontrolu troškova.
– Tako da mislim da ukoliko bude dodatnih pojašnjenja vezano za to i ukoliko budemo znali ko uopšte može da upravlja takvim vozilima, onda će biti drugačiji efekat – naglasila je Marićeva.
Od 12. oktobra putnici iz Bosne i Hercegovine suočiće se s novim procedurama na granicama Evropske unije. Na snagu stupa EES (Entry/Exit System), a Granična policija BiH je potvrdila da se završne pripreme privode kraju kako bi novi sistem kontrole mogao početi s primjenom na predviđeni datum.
Prilikom prelaska granice prema Hrvatskoj, kao i pri povratku, građani BiH i ostalih trećih zemalja moraće predati pasoš na elektronsku provjeru. Nakon toga slijedi biometrijska identifikacija, koja uključuje uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje lica. Ovaj postupak biće obavezan posebno za putnike koji prvi put ulaze u Šengenski prostor.
Za obavljanje ovih provjera putnici će morati napustiti svoja vozila i ući u posebno opremljen prostor na hrvatskoj strani graničnog prelaza, gdje će biti postavljene kamere i oprema za uzimanje biometrijskih podataka.
Trenutno je za rutinsku graničnu i carinsku kontrolu, bez dodatnih provjera, u prosjeku potrebna tek jedna minuta. Ipak, Operativni centar BiHAMK-a već je zatrpan pozivima vozača zabrinutih zbog čekanja na prelazima, dok mnogi u realnom vremenu prate snimke sa nadzornih kamera. „Gužve nije moguće izbjeći i pitanje je samo da li ćete čekati sat, dva, ili više“, navodi BiHAMK.
Postavlja se pitanje koliko će procedura trajati kada se uvedu dodatni koraci identifikacije. Posebno se očekuje da će problemi biti izraženiji u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika, kada je promet na granicama i bez novih pravila znatno pojačan.
Glavni odbor Srpske demokratske stranke trebalo bi za šest dana da zasjeda i otvori pitanje kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar.
Na posljednjoj sjednici u Doboju, iako se očekivalo, nisu raspisani izbori za novog lidera stranke nakon što je Milan Miličević još prije dva mjeseca podnio ostavku. Zbog toga SDS i dalje vodi vršilac dužnosti predsjednika, dok ostale opozicione partije, među njima posebno Narodni front i Lista Za pravdu i red, čekaju prijedlog kandidata oko kojeg bi opozicija mogla da se ujedini.
„Definitivno ćemo donijeti stav o našem učešću na izborima, ali ja pretpostavljam da će se govoriti i o imenima kandidata. Glavni odbor ima nadležnost da o tome donosi odluku. Moj lični stav jeste da bi SDS trebala da uzme učešće“, rekao je v. d. predsjednika Jovica Radulović, najavljujući sjednicu za 20. septembar.
Ipak, izvori bliski vrhu stranke tvrde da ni nekoliko dana prije sjednice nema jasne ideje ko bi mogao ponijeti kandidaturu u ime SDS i opozicije. Prema njihovim riječima, nema čak ni šireg kruga ljudi spremnih da preuzmu tu obavezu.
„U ovom trenutku djeluje da niko u vrhu SDS pojma nema koga bi trebalo predložiti kao kandidata za predsjednika Republike na predstojećim prijevremenim izborima. Struja u stranci koja je podržavala Milana Miličevića smatra da bi on ili Ljubiša Petrović bili najbolji kandidati, ali, sudeći prema ranijem stavu Miličevića i Petrovića, nijedan nije pretjerano zainteresovan da preuzme tu obavezu. Iz druge stranačke frakcije, koja je bliska Marinku Božoviću, takođe ne stižu bilo kakvi prijedlozi u tom smislu“, navode sagovornici Srpskainfo.
Kako napominju, sjednica zakazana za subotu vjerovatno je i posljednja prilika da SDS izađe sa imenom koje bi imalo podršku ostatka opozicije, s obzirom na to da su izbori već za nešto više od dva mjeseca.
„Unutrašnji sukobi i svađe u SDS ozbiljno su ugrozili ne samo budućnost stranke, već i šansu da opozicioni kandidat, ma ko to bio, dobije ozbiljniju šansu za pobjedu na izborima“, poručuju izvori.
Član Glavnog odbora SDS i načelnik opštine Šamac, Đorđe Milićević, upozorava da opozicija mora reagovati jedinstveno, posebno u, kako kaže, sve težim političkim okolnostima.
„Da bi imali jedinstven odgovor stava sam da smo u SDS morali brzim demokratskim procesom izabrati rukovodstvo u punom kapacitetu, koje bi se stavilo na čelo opozicije i koja bi dala odgovor aktuelnom režimu“, istakao je Milićević.
On smatra da je u Doboju propuštena prilika da se raspišu izbori unutar stranke, bez obzira na to ko bi kasnije bio izabran za lidera.
„Imamo dovoljno pametnih ljudi na svim stranama da rade taj posao. SDS je morala da što hitnije konsoliduje svoje redove kako bi dala značajniji odgovor aktuelnom režimu i ovome što rade od Republike Srpske“, dodao je Milićević.
Vozači u BIH dužni su posjedovati određenu obaveznu opremu u automobilu, a propisi se razlikuju u zavisnosti od vrste vozila i sezone.
Pravila su utvrđena prema Bečkoj konvenciji, međunarodnom ugovoru koji definiše osnovna pravila saobraćaja, a oprema vašeg automobila u inostranstvu treba biti u skladu sa standardima zemlje registracije.
Obavezna oprema za putnička vozila do 3.5 tona s manje od osam sjedišta uključuje:
Upotrebljiv rezervni točak s pripadajućom opremom (dizalica, osnovni alat) ili sprej za krpanje gume,
Aparat za gašenje požara za teretna vozila,
Kutija prve pomoći – olakšava pružanje pomoći drugim učesnicima u saobraćaju,
Uže ili sajla za vuču,
Sigurnosni trougao – reflektujući trougao upozorenja za situacije kvara ili sudara,
Rezervne sijalice i osigurači,
Fluorescentni prsluk visoke vidljivosti – za vozače putničkih i teretnih vozila, autobusa te pomoćnog osoblja,
Zimska oprema je obavezna od 1. novembra do 15. aprila i uključuje zimske gume ili lance za točkove, s minimalnom dubinom kanala od 4 milimetra.
Šta treba sadržavati kutija prve pomoći?
Kutija prve pomoći trebala bi biti kompletna i lako dostupna. Osim osnovnih zavoja, ljepljive trake i antibiotske masti, preporučuje se da imate:
Jastučiće od gaze,
Instant/hemijske hladne i tople obloge,
Rukavice za jednokratnu upotrebu,
Plastične vrećice,
Makaze i pincetu,
Vatu,
Sterilno sredstvo za ispiranje očiju,
Termometar,
Sapun i sredstvo za dezinfekciju ruku.
Važno je napomenuti da, ukoliko je rok trajanja kutije prve pomoći istekao, zakonski je tretirano kao da uopšte nemate komplet u vozilu.
Posjedovanje ove opreme ne samo da vas štiti od kazni, nego može spasiti život u slučaju nesreće ili kvara, navodi “Atv”.
Tramp je naveo da je Soroš, milijarder i investitor, platio “profesionalne agitatore” da organizuju nerede u SAD.
On je ocijenio da to nisu samo protesti nego prava pobuna.
– Imaju profesionalne agitatore. Plaćeni su za to od Soroša i drugih ljudi – rekao je Tramp dodajući da će Soroš i drugi pojedinci biti predmet istrage prema takozvanom RIKO zakonu, koji je usmjeren na borbu protiv organizovanog kriminala.
Zakon RIKO koristi se za procesuiranje krivičnih djela počinjenih kao dio kriminalnog poduhvata, mada u skorije vrijeme ima širu primjenu, prenosi “Raša tudej”.
Prethodnih mjeseci antiimigracioni protesti su potresli SAD, a najnasilniji slučajevi u Los Anđelesu eskalirali su u sukobe sa policijom, pljačke i podmetanje požara.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je zapadna Evropa ignorisala upozorenja Mađarske o masovnim migracijama i sada se suočava sa rastućim terorom, nesigurnošću i fragmentiranim društvima.
On je dodao da Mađarska neće ponoviti njihovu grešku.
“Upozorili smo Zapad da kada jednom otvore kapije masovnim migracijama, nema povratka. To je kao pasta za zube – kada jednom izađe iz tube, ne možete je vratiti. Zapadna Evropa je ignorisala naša upozorenja”, naveo je Orban na platformi “Iks”, prenosi Srna.
On je dodao da su zemlje centralne Evrope upozoravale Zapad šta će se dogoditi i da to ne treba da čine.
“Mješovito društvo ima ozbiljne posljedice. Sada imate društvo koje je pola hrišćansko, a pola muslimansko. Vaš jedinstveni pravni sistem će propasti. Javna bezbjednost će nestati. Postaćete meta terorističkih napada”, upozorio je Orban.
On je dodao da je to problem koji se ne može riješiti i da se proces ne može vratiti unazad.
“Kada ih jednom pustite, tu više nema povratka. Mi smo predlagali da se migranti zaustavljaju na granici, Zapad je to odbio”, rekao je Orban.
Orban je istakao da su to greške koje se ne mogu popraviti.
“Upravo zato je za Mađarsku najvažnije pitanje spriječiti njeno naseljavanje drugima. To se dešava preko migranata koje finansiraju trgovci ljudima i mreža milijardera Džordža Soroša. Ja saosjećam sa migrantima i spremni smo da im pomognemo, ali da im pomognemo tamo gdje žive, a ne da njihove probleme donose ovdje. To je osnovna lekcija”, rekao je Orban.