VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vašington poslao avione i brodove

    Vašington poslao avione i brodove

    Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopes je danas izjavio da su SAD u avgustu utrostručile broj letova špijunskih aviona nad njegovom zemljom.

    “Oduvijek je bilo obavještajnih letova američkih vojnih aviona, a sada su prešli sa dnevnog na noćne i u avgustu utrostručili obavještajne i izviđačke operacije”, rekao je general Padrino Lopes.

    Pošto je Vašington rasporedio ratne brodove u Karipskom moru što predsjednik Venecuele Nikolas Maduro smatra “prijetnjom”, ministar odbrane je dodao da “znamo šta rade, znamo raspoređivanje… s namjerom da siju rat na Karibima, rat koji mi Venecuelanci ne želimo, koji narod Kariba ne želi” i dodao da “nećemo upasti u tu zamku provokacija”.

    Ministar spoljnih poslova Venecuele Ivan Gil osudio je to što je posada američkog vojnog broda u subotu osam sati provjeravala venecuelanski ribarski brod u teritorijalnim vodama Venecuele i rekao da takvi postupci “ugrožavaju bezbjednost i mir u Karibima”.

    SAD su poslale vojne snage u Karipsko more u ime borbe protiv narko-kartela, što je izazvalo pojačane tenzije sa Venecuelom.

    Vašington optužuje Madura da predvodi bandu za trgovinu drogom “Kartel sunca” koju je SAD smatraju terorističkom, i nedavno je na 50 miliona dolara povećala nagradu za hapšenje Madura.

    Predsjednik Venecuele, koji tvrdi da su odnosi sa SAD prekinuti, rekao je nedavno da je preventivno aktivirao “specijalni plan za raspoređivanje više od 4.5 miliona pripadnika milicije” širom svoje zemlje i da Ratna mornarica i dronovi nadziru teritorijalne vode Venecuele.

    Po zvaničnim izvorima, milicija koju je osnovao pokojni predsjednik Ugo Čaves, Madurov prethodnik, ima oko pet miliona civila i rezervista, i pod komandom je Vojske, prenosi “b92”.

  • Vučić: Sa ponosom obilježavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

    Vučić: Sa ponosom obilježavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je građanima da danas sa ponosom obilježavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave koji nas podsjeća na ono što nas povezuje.

    – Danas sa ponosom obilježavamo dan koji nas podsjeća na ono što nas povezuje – jedinstvo, slobodu i našu trobojku. Naša zastava je simbol sećanja, tradicije i budućnosti koju gradimo zajedno – naveo je Vučić čestitajući građanima praznik, u objavi na Instagramu.

    Neka nas ovaj dan inspiriše da čuvamo zajedništvo, budemo ponosni na svoje korene i prenosimo vrijednosti slobode i jedinstva na generacije koje dolaze, naglasio je Vučić.

    Јedna zastava, poručio je Vučić u objavi.

  • Od danas skuplje parkiranje na nekim lokacijama u centru Banjaluke

    Od danas skuplje parkiranje na nekim lokacijama u centru Banjaluke

    Odjeljenje za komunalnu policiju u Gradskoj upravi Banjaluka saopštilo je da je od danas, 15. septembra, na snazi prilagođavanje parking zona u gradu.

    Promjene su uvedene s ciljem da se smanji saobraćajna gužva u centralnim dijelovima i poveća korištenje javnog prevoza.

    „Prilagođavanje parking zona definisano je novim Pravilnikom o uslovima, načinu korištenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima na kojima je uvedena naplata parkiranja na području grada, a čija je primjena zvanično počela 1. septembra ove godine, što je i objavljeno u Službenom glasniku broj 25/25“, pojasnili su iz Odjeljenja.

    Prethodna analiza pokazala je da je veliki broj vozača zbog jeftinijeg parkiranja ostavljao automobile tokom cijelog dana na parkinzima u užem centru. Time se smanjuje dostupnost parking mjesta za druge korisnike i dodatno usporava protok vozila.

    „Upravo zbog toga smo i odlučili da prilagodimo parking zone radi bolje saobraćajne politike u gradu“, ističu iz Odjeljenja.

    Prema novoj odluci, od danas se uvode sljedeće promjene:

    parking prostor kod hotela „Talija“, parking kod Doma sindikata i dio Srpske ulice prelaze u 0 zonu;

    parking prostori kod tvrđave Kastel, u Ulici Vladike Platona, te javna garaža u Vidovdanskoj ulici (zgrada IRB-a) prelaze u prvu zonu.

    Prelazak u nultu, odnosno prvu zonu, znači i više cijene parkiranja, pa će vozači za parkiranje u centru morati izdvajati više novca nego ranije.

    Podsjetimo. cijena parkiranja na parkiralištima u nultoj tarifnoj zoni je 2 KM za svaki započeti čas parkiranja. U prvoj tarifnoj zoni je 2 KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta za parkiranje iznosi 7 KM.

    Cijena parkiranja na parkiralištima u drugoj tarifnoj zoni je 1 KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta za parkiranje iznosi 5 KM.

  • Hoće li se Srpskoj ponoviti slučaj “Viaduct”, u igri 1,3 milijarde KM

    Hoće li se Srpskoj ponoviti slučaj “Viaduct”, u igri 1,3 milijarde KM

    Uprava Rudnika i Termoelektrane Ugljevik i nadležni u “Elektroprivredi Republike Srpske” aktivno rade na rješavanju tužbe koju je protiv BiH pokrenulo “Elektrogospodarstvo Slovenije” zbog neisplaćenih 67 miliona evra (oko 130 miliona KM) zateznih kamata za neisporučenu struju od strane RiTE Ugljevik.

    Tužba koja je pokrenuta pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) teška je čak 695.175.000 evra, odnosno oko 1,3 milijarde KM, a iz uprave ugljevičkog preduzeća oštro demantuju navode predstavnika opozicije da Srpskoj prijeti novi slučaj “Viaduct”.

    Naime, Ognjen Bodiroga, predsjednik Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS, nedavno je putem svog profila na društvenoj mreži X objavio da je još 2018. godine u “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljen Sporazum o međunarodnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu po tužbi “Elektrogospodarstva Slovenije – razvoj in inženiring Maribor” protiv BiH u Vašingtonu, a kojim se, prema potpisu ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, Vlada Srpske obavezuje da će svu eventualnu naknadu novčane štete koja stigne na račun BiH platiti Vlada Srpske.

    “Ukratko, isti scenario kao kod arbitražnog spora sa firmom ‘Viaduct’. Je li ovo patriotizam, je li se ovako čuva Republika Srpska? To je novac građana Republike Srpske koji se mogao utrošiti na veće penzije, plate, dječje dodatke, izgradnju puteva, škola, vrtića, stipendije…”, napisao je Bodiroga.

    Kazao je i “da postoji sistem odgovornosti, neki ljudi bi dobili višegodišnje zatvorske kazne”.

    Na ove tvrdnje Diko Cvijetinović, v.d. direktora RiTE Ugljevik, poručuje da sve što je rekao Bodiroga apsolutno ne stoji i da ovo neće biti slučaj sličan “Viaductu”.

    Cvijetinović za “Nezavisne novine” tvrdi da nadležni rade na potpisivanju sporazuma sa kojim bi ova tužba bila zatvorena i u kojem preduzeće ne bi pretrpjelo pomenutu štetu.

    “Ne bih detaljno o tome sada govorio, ali očekujem da će se to završiti do kraja devetog mjeseca (septembar), tako da sve to što oni iznose su laži i neistine. Pregovori su u toku i mi očekujemo da sva otvorena pitanja budu završena do tada i da će sjekira iznad vrata RiTE Ugljevik konačno biti skinuta”, naveo je Cvijetinović.

    A iako smo na početku ovog teksta naveli zašto su Slovenci tužili BiH, odnosno RiTE, kratko ćemo podsjetiti o kakvom sporu je riječ, inače drugom koji je ugljevičko preduzeće vodilo sa Slovencima.

    Prva arbitraža vođena bila je u Beogradu, a druga, ova o kojoj pišemo, pokrenuta je istovremeno u Vašingtonu.

    Zbog činjenice da se istovremeno vode dvije arbitraže, “Elektrogospodarstvo Slovenije” i nadležni u BiH postigli su dogovor kojim se predlaže Međunarodnom centru za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) da se eventualni nastavak te arbitraže stavi u fazu mirovanja do 31. maja 2025, dok se ne završi beogradska arbitraža.

    Ona je na kraju završena u korist Slovenaca, a Vlada RS dala je garancije da će iz budžeta u narednih sedam godina platiti 67 miliona evra, a da će RiTE, dok god rade, slati trećinu proizvedene struje u Sloveniju.

    Uz to, obavezali su se da će Slovencima platiti i 62 miliona evra (oko 120 miliona maraka) za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine, a taj novac će platiti “Elektroprivreda RS”.

    Ostalo je, dakle, neisplaćeno još “samo” 67 miliona evra zateznih kamata oko kojih se vodi arbitraža u Vašingtonu.

    Pošto je arbitraža u Beogradu završena, a 31. maja ove godine je istekao period mirovanja za tužbu u Vašingtonu, nadležni u BiH uspjeli su izdejstvovati sa Slovencima da se to ponovo odgodi, prvo do 31. jula, a onda na dodatnih 60 dana.

    I to je isteklo, tako da sada ostaje da se sačeka da li će zaista uprava RiTE i nadležni u BiH uspjeti da do kraja septembra “otupe sjekiru nad glavom od 1,3 milijarde KM”, kao što je to slikovito rekao Diko Cvijetinović.

    Treba podsjetiti i to da su se u priču o otplati dugova Slovencima uključili i “Nova Alumina” iz Zvornika, u vlasništvu grupacije “Pavgord”, biznismena Gordana Pavlovića.

    O tome su Slovence izvijestili i iz “Elektroprivrede RS” tokom sastanka sa rukovodstvom “Elektrogospodarstva”.

    Luka Petrović, generalni direktor ERS, rekao je ranije da, ukoliko se ne riješi pitanje spora u Vašingtonu, moguće je pokretanje procesa koji mogu da nanesu ogromnu štetu kompletnom sistemu ERS i Republici Srpskoj.

    “Ako ne riješimo pitanje kamata, imamo opasnost od vašingtonske arbitraže u kojoj znamo kako možemo završiti ako smo već jednu izgubili”, upozorio je tada Petrović.

     

  • Najveći ruski napad do sada, 150.000 vojnika kreće na Pokrovsk

    Najveći ruski napad do sada, 150.000 vojnika kreće na Pokrovsk

    Ukrajinska vojska osnovala je 156. pješadijsku brigadu u proljeće 2024. godine.

    Nedugo zatim pretvorena je u mehanizovanu brigadu sa dodatnim oklopnim vozilima. Tokom jeseni i zime brigada je regrutovala i obučavala hiljade vojnika, a ovog ljeta raspoređena je na ratište u Sumskoj oblasti na sjeveru Ukrajine.

    Sada je 156. mehanizovana brigada među sve brojnijim ukrajinskim jedinicama koje jure na jug, u Donjecku oblast, da bi dočekale masu ruskih vojnika i tenkova spremnih za udar na utvrđeni grad Pokrovsk. Ukrajinski operater drona Kriegsforscher to je opisao kao „posljednju, završnu bitku“, piše Euromaidan Press.

    Rusi prebacuju tenkovske snage
    Još prošlog mjeseca 156. brigada držala je liniju u Sumskoj oblasti zajedno s drugim brigadama novog 18. armijskog korpusa. Međutim, nakon poraza u borbama oko Pokrovska posljednjih nedjelja, Kremlj je donio odluku. Umjesto da odustane od Pokrovska, odlučio je da udvostruči napore i dovede ogromna pojačanja oko grada za snažnu ofanzivu predvođenu tenkovima.

    Ta pojačanja morala su doći odnekud. Najmanje pet ruskih mornaričkih i vazdušno–desantnih brigada i pukovnija, zatim tenkovska pukovnija, pješadijska pukovnija i dvije motorizovane brigade već su prebačene, ili se prebacuju, iz Sumske oblasti prema Pokrovsku. Uz njih stiže i motorizovana divizija iz Hersonske oblasti na jugu.

    Pridružuju se već postojećim ruskim armijama koje mjesecima opsjedaju Pokrovsk i okolna mjesta. Oko Pokrovska se, prema posljednjim obavještajnim podacima, skupilo 150.000 ruskih vojnika.

    Sad je jasno zašto su Rusi napadali na motorima
    Tokom cijele 2025. godine ruske jedinice uglavnom su napadale pješice ili na motorima. Sada je jasno i zašto. „Polako, ali sigurno, pokazuje se da je Rusija zaista držala oklopna vozila u pozadini i svela mehanizovane napade na minimum“, rekao je analitičar otvorenih izvora Jompy.

    Ruski komandanti čuvali su oklopna vozila za nešto veliko. Čini se da je to najveći – i možda posljednji u dogledno vrijeme – mehanizovani napad na Pokrovsk. To je i posljednja velika ukrajinska tvrđava između Rusa i glavnog ukrajinskog „pojasa utvrđenja“ koji se proteže kroz Kramatorsk i Slovjansk u zapadnom Donjecku.

    Najveći ruski oklopni napad u mjesecima
    Nadolazeća bitka „biće veća i krvavija“ od pješadijskih borbi koje su ove godine bile česte oko Pokrovska, upozorio je finski analitičar Joni Askola. Na svježe pristiglim ukrajinskim jedinicama, poput 156. mehanizovane brigade, biće da zaustave znatno jaču rusku silu.

    156. mehanizovana brigada krenula je prema Donjecku prošlog mjeseca, navodi Unit Observer. Pridružila se 1. azovskom korpusu Nacionalne garde i drugim jedinicama koje su početkom avgusta pohitale prema Pokrovsku kako bi zaustavile, a zatim i odbacile ruski pješadijski upad koji je nakratko ugrozio jednu od dvije glavne linije snabdijevanja prema gradu.

    Druge ukrajinske jedinice u Sumskoj oblasti mogle bi slijediti 156. brigadu prema Donjecku, dok se sve više ruskih vojnika povlači iz Sumija i kreće na jug. Sljedeći talas ukrajinskih pojačanja mogao bi uključivati 80. i 95. vazdušno–desantnu brigadu.

    U poređenju s tim elitnim desantnim snagama, 156. brigada je „radnička“ jedinica. Opremljena je tenkovima T-64BV, BMP-1TS vozilima s novim topovima kalibra 30 mm, M-113 transporterima na gusjenicama, modernizovanim BTR-60D transporterima na točkovima, oklopnim kamionima Kozak i haubicama M-109. Mnogim vozilima dodata je dodatna zaštita od dronova.

    Ukrajinska taktika uništavanja tenkova pred najvećim ispitom
    Očekuje se da će se 156. brigada ukopati i pripremiti za tenkovske napade. Starije ukrajinske brigade oko Pokrovska već su dokazani „ubice tenkova“, a i relativno neiskusni vojnici 156. brigade trebalo bi brzo da savladaju standardne taktike.

    Rusi su se do sada suočavali s minama, artiljerijom, protivoklopnim raketama i, možda najviše, dronovima samoubicama i dronovima bombarderima. Sada računaju da će napadi predvođeni tenkovima preokrenuti bitku za Pokrovsk. Ukrajinci, pak, vjeruju da će tenkove uništavati na isti način kao i do sada.

    Uništeni brojni ruski tenkovi
    U 43 mjeseca otkako je Rusija proširila rat protiv Ukrajine, ukrajinske snage uništile su, oštetile ili zarobile oko 4.100 ruskih tenkova. Ako Rusi u narednim mjesecima ne probiju ukrajinsku odbranu oko Pokrovska, možda dugo neće imati novu priliku – barem ne uz pomoć tenkova.

    Ruska fabrika tenkova „Uralvagonzavod“ proizvodi nove T-90M, ali nije poznato koliko ih zapravo silazi s trake. Čini se da se proizvodnja ove godine urušila. Istovremeno, skladišta s vozilima koja su nekada bila prepuna ostataka iz Hladnog rata danas su uglavnom prazna, prenosi Index.

  • Stevandić: Blokade gube podršku, narod uz Vučića

    Stevandić: Blokade gube podršku, narod uz Vučića

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X povodom aktuelnih blokada u Srbiji.

    „Blokaderi gube jer nisu sakrili da su podržani libero-globalistima spolja, već to svjesno ili ne promovišu, uz odanost svima koji Srbiju vidno mrze“, naveo je Stevandić.

    On je ocijenio da, kako se „raskrinkava“ njihova pozadina, protesti gube masovnost, dok se pribjegava nasilju.

    „Dok Vučić okrenut suverenistima – narodu pokreće veliku većinu Srba na trijumf“, istakao je predsjednik Narodne skupštine Srpske.

    Stevandićeva objava izazvala je brojne reakcije pratilaca na društvenim mrežama.

     

  • Zoran Tegeltija imao udes, prevezen na UKC

    Zoran Tegeltija imao udes, prevezen na UKC

    Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija doživio je tešku nezgodu.

    Nezgoda se, kako saznaje Gerila, navodno desila u reonu planine Manjača, a nakon toga Tegeltija je transportovan u UKC.

    Nezvanično se saznaje da je Tegeltija nezgodu doživio dok se vozio kvadom.

    Prema informacijama do kojih je došlao portal Provjereno.info, bivši ministar finansija Republike Srpske je u jednom momentu pao je sa četvorotočkaša i zadobio povrede.

    Tegeltija je u svjesnom stanju hitno prevezen u Urgentni centar.

    Kako je rečeno za portal Provjereno na Univerzitetsko-kliničkom centru, Tegeltija je trenutno stabilno, u svjesnom stanju i osjeća se dobro. Prilikom nezgode imao je kacigu, a CT je pokazao da nema težih povreda glave.

  • Vlada Srbije najavljuje: Nastavak izgradnje obrazovnog sistema koji neće biti predmet tuđih uticaja

    Vlada Srbije najavljuje: Nastavak izgradnje obrazovnog sistema koji neće biti predmet tuđih uticaja

    Od sljedeće školske godine učenici osnovnih škola u Srbiji mogli bi da uče iz nacionalnih udžbenika.

    To je predviđeno Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima, koji je usvojila Vlada Srbije i uputila ga u skupštinsku proceduru. Iz Vlade Srbije najavljuju nastavak izgradnje obrazovnog sistema koji, ističu, neće biti predmet tuđih uticaja.

    Јačanje nacionalnog identiteta i briga o budućnosti – neki su od razloga zašto Srbija želi da uvede u osnovne škole udžbenike od nacionalnog značaja – za predmete srpski jezik, srpski jezik i književnost, svet oko nas, priroda i društvo, istorija, geografija, muzička i likovna kultura. Cilj je vraćanje ključnih nastavnih predmeta u ruke domaćih autora.

    – Na ovaj način gradimo našu državu za budućnost – da znamo ko smo i šta smo, da čuvamo jedinstvo naroda i države, na ovaj način vraćamo Srbiju sebi – izjavio je Đuro Macut, predsjednik Vlade Srbije.

    Stručnjaci ističu da je posljednjih godina u upotrebi bio velik broj udžbenika stranih izdavača, u kojima je bilo malo nacionalnih sadržaja, ponekad i zlonamjerno tumačenih. Izmjenama Zakona uvodi se jedan nacionalni izdavač, a cijenu udžbenika određuje država.

    – Postići ćemo pre svega mogućnost da se standardizuje nastava na nekim važnim predmetima koji mogu da utiču na formiranje naše nacionalne svijesti kod mlađih generacija, i izabrani su oni predmeti koji se tiču jezika, kulture i istorije – rekao je Dejan Vuk Stanković, ministar prosvjete Srbije.

    Stručnjaci očekuju da će se pojačati gradivo koje se odnosi na identitet srpskog naroda u kontekstu 20. vijeka i povećati broj časova srpskog jezika i književnosti. Nacionalne discipline iz jedinstvenih udžbenika trebalo bi, kažu, da uče i djeca u Republici Srpskoj.

    – Mislim da Srbija i Republika Srpska treba da imaju jedinstveni udžbenik iz predmeta koji se tiču našeg nacionalnog identiteta i da to treba da se primenjuje i na Srbe u Crnoj Gori, kao i Srbe u našem okruženju – navodi istoričar Aleksandar Raković.

    Ako sve bude po planu, uvođenje nacionalnih udžbenika biće sukcesivno – od sljedeće školske godine mogli bi se naći pred učenicima prvog i petog razreda, a narednih godina postepeno i u ostalim razredima.

  • Stanovi u Banjaluci sve skuplji: Kvadrat u centru i do 6.000 KM

    Stanovi u Banjaluci sve skuplji: Kvadrat u centru i do 6.000 KM

    Kupovina stana u novim zgradama u Banjaluci za većinu građana ostaje nedostižan san, jer se cijene kreću na nivou koji rijetko ko može da podnese bez ozbiljnog finansijskog opterećenja.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u najvećem gradu Srpske iznosi 3.649 KM. Ipak, oglasnici pokazuju da je realna cijena u većini slučajeva daleko viša.

    Najskuplji su stanovi u centralnim zonama, gdje kvadrat stambenog prostora dostiže i 6.000 KM. Primjeri iz oglasa to najbolje potvrđuju – garsonjera od 25 kvadrata u Kozarskoj ulici prodaje se za 120.000 KM, što znači da jedan kvadrat košta 4.800 KM.

    Na Starčevici, u novoj zgradi, stan od 37 kvadrata ponuđen je za 211.500 KM, odnosno 5.700 KM po kvadratu. U Novoj Varoši kvadrat ide po sličnoj cijeni – stan od 149 kvadrata košta 849.072 KM, dok stan od 83 kvadrata u istom naselju iznosi 485.000 KM, što je više od 5.800 KM po kvadratu.

    U strogom centru cijene dosežu maksimum. Tamo je oglašen stan od 92 kvadrata po cijeni od 560.000 KM, što iznosi ravno 6.000 KM po kvadratnom metru. Garsonjera od 38 kvadrata u istoj zoni prodaje se za 230.000 KM, a kvadrat u zgradi u ulici Prvog krajiškog korpusa dostiže gotovo 5.900 KM.

    Ni Bulevar Stepe Stepanovića ne zaostaje – stan od 60 kvadrata na toj lokaciji ponuđen je za 360.000 KM.

    Uprkos visokim cijenama, promet nekretnina u novogradnji raste. U drugom kvartalu ove godine u Banjaluci je prodato 277 novih stanova, što je trećina više u odnosu na prvi kvartal i gotovo petina više nego u istom periodu prošle godine, kada je prodato 233 stana.

    Za razliku od novogradnje, stariji stanovi mogu se naći po znatno nižim cijenama. Na pojedinim lokacijama kvadrat se može kupiti već za 1.400 do 1.500 KM, što je nekoliko puta manje u odnosu na nove zgrade.

  • Kako će Evropa reagovati na Trampov ultimatum?

    Kako će Evropa reagovati na Trampov ultimatum?

    Američki predsjednik Donald Tramp u subotu je uputio ultimatum saveznicima u NATO-u, poručivši u pismu da će SAD uvesti “velike” sankcije Rusiji tek kada se oni obvežu na isto i prestanu kupovati rusku naftu.

    Ispunjavanje Trampovih zahtjeva predstavljalo bi veliku promjenu unutar saveza, a ostaje otvoreno pitanje postoji li uopšte kolektivni interes za preduzimanje takvih koraka, piše CNN.

    “Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a slože i počnu činiti isto, i kada sve zemlje NATO-a PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE”, objavio je na društvenim mrežama, citirajući pismo poslano kolegama iz NATO-a.

    “Kao što znate, predanost NATO-a pobjedi bila je daleko manja od 100%, a kupovina ruske nafte, od strane nekih, bila je šokantna! To uveliko slabi vašu pregovaračku poziciju i pregovaračku moć nad Rusijom. U svakom slučaju, spreman sam ‘krenuti’ kada ste i vi. Samo recite kada?”, dodao je Trump.

    Zahtjevi za carine prema Kini
    On je takođe pozvao članice NATO-a da kao demonstraciju snage značajno povećaju carine na robu iz Kine. Smatra da bi se ruski rat u Ukrajini “brzo” završio kada bi se preduzeli ti koraci.

    “Vjerujem da će ovo, plus NATO, kao grupa, uvođenjem carina od 50% do 100% na Kinu, koje će biti u potpunosti povučene nakon završetka rata s Rusijom i Ukrajinom, takođe biti od velike pomoći u okončanju ovog smrtonosnog, ali smiješnog, rata”, poručio je.

    Evropska unija već je uvela zabranu na pomorski uvoz ruske nafte i naftnih derivata, no mnoge zemlje i dalje uvoze ruska fosilna goriva, uključujući ukapljeni prirodni gas.

    Tramp je već ranije najavljivao mogućnost dodatnih sankcija, a već je udvostručio carine Indiji na 50% zbog kupovine ruske nafte, priznajući da je taj potez “izazvao razdor”.

    Zanimljivo je da u subotnjoj poruci NATO nije spomenuo Indiju, iako je ranije ove sedmice od delegacije EU tražio uvođenje carina i na Kinu i na Indiju. S obzirom na to da je EU u završnoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu s Indijom, malo je vjerojatno da bi evropski fukncioneri na to pristali.

    Obraćanjem NATO umjesto EU, Tramp u svoje zahtjeve uključuje i Tursku, trećeg najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine i Indije, što dodatno naglašava težinu njegovih uslova.

    Rusija ne pokazuje znakove deeskalacije
    U međuvremenu, Rusija ne pokazuje namjeru smirivanja napetosti. Rumunsko ministarstvo obrane saopštilo je da je u subotu presrelo dron koji je ušao u vazdušni prostor te zemlje tokom ruskih napada na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je dron djelovao u vazdušnom prostoru NATO-a “oko 50 minuta”.

    “Ruska vojska tačno zna kamo idu njihovi dronovi i koliko dugo mogu intervenisati u vazduhu. Njihove rute su uvijek izračunate. Ovo ne može biti slučajnost, greška ili inicijativa nekih nižih komandanata. To je očito širenje rata od strane Rusije”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

    Ovaj incident uslijedio je nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ranije ove sedmice, nakon čega je NATO najavio jačanje sigurnosti svog istočnog boka. Američki državni sekretar Marko Rubio u subotu je upad u Poljsku nazvao “neprihvatljivim, nesretnim i opasnim razvojem događaja”, piše Index.