VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vakcina protiv kovida-19 rizična koliko i aspirin

    Vakcina protiv kovida-19 rizična koliko i aspirin

    Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH) od početka godine do 16. avgusta zaprimila je 749 prijava na reakcije nakon vakcinacije protiv kovida-19.

    Naime, prema izvještaju o reakcijama na vakcine protiv kovida-19 ALMBiH, od ukupnog broja prijava, 711 je do sada procijenjeno kao sumnja na reakcije, a tek 3,5 odsto, odnosno 25 prijava ocijenjeno je kao ozbiljna reakcija, što znači da je više od 95 odsto prijava bilo okarakterisano kao lakša ili očekivana reakcija na vakcinu.

    “U postupku obrade nalazi se 38 prijava. Od ukupnog broja 686 ili 96,5 odsto prijava klasifikovano je kao ‘non serious’, nije ozbiljna, očekivana reakcija, dok je kao ‘serious’, ozbiljna reakcija, klasifikovano 25 prijava, odnosno 3,5 odsto”, stoji u izvještaju Agencije za lijekove.

    Naime nuspojave na vakcinu protiv virusa korona su očekivane i svako ko je primio ovo cjepivo, prije aplikacije same vakcine, bio je upoznat sa mogućim reakcijama koje može imati, a prema riječima stručnjaka, svaki lijek, pa i aspirin, može dovesti do određenih reakcija, a kada se uporedi broj vakcinisanih i onih koji su razvili teže nuspojave, procenat je zanemariv.

    Prema ovom izvještaju, do sada je u BiH stiglo 2.808.955 doza vakcina, a prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, u Srpskoj je samo u periodu od 15. jula do 2. avgusta, prvu ili drugu dozu vakcine protiv kovida-19 primilo oko 64.250 građana, što u prosjeku čini nešto više od 4.280 građana dnevno.

    “Do danas primljene i analizirane prijave o neželjenim reakcijama ne mijenjaju pozitivan profil koristi i rizika cjepiva protiv kovida-19 koja su dostupna u BiH. To u velikoj mjeri potvrđuje njihov poznati profil reakcija na cjepivo”, naveli su u ALMBiH.

    Kada je riječ o vrsti vakcine i broju prijava, podaci izvještaja pokazuju da je na vakcinu fajzer ukupno stiglo najviše prijava – 347, te za kovišild 259 reakcija.

    “Za vakcinu astrazeneka stiglo je 30 prijava, za sputnjik V 52, sinovak 20, sinofarm dvije, dok su za vakcinu vakszevrija takođe stigle dvije prijave”, navodi se u izvještaju.

    Dodali su da su prijave stizale u zavisnosti od dostupnosti pojedinog cjepiva u BiH, što znači da se vakcine ne mogu porediti po sigurnosti u odnosu na broj prijava pojedinih vakcina.

    U ALMBiH naveli su da je većina prijava uključivala više reakcija, a najčešće reakcije bile su povišena tjelesna temperatura, bol u ekstremitetima, malaksalost, glavobolja, bol na mjestu primjene vakcine, bol u mišićima, slabost, bol u zglobovima, drhtavica te povraćanje.

    U izvještaju stoji da je zaprimljena jedna prijava smrti pacijenta koja se samo vremenski može dovoditi u vezu sa vakcinom sinovak, te da Komisija za sigurnost imunizacije Ministarstva zdravstva FBiH sprovodi postupak detaljne analize.

    Da su slučajevi u kojima su registrovane nuspojave mnogo manji u odnosu na broj vakcinisanih, potvrdio je za “Nezavisne novine” Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, koji navodi da broj težih reakcija statistički nije signifikantan.

    “Postoji sigurno veliki broj reakcija koje nisu u vezi sa samom vakcinom, već osoba koja je vakcinu primila možda ima alergiju na neku komponentu vakcine”, rekao je Drljević, dodajući da svaki lijek, uključujući i aspirin, ima nuspojave.

    “Veoma mali broj odobrenih lijekova ima tako mali broj komplikacija kao što to imaju vakcine protiv virusa korona”, kazao je Drljević.

  • Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Međunarodni monetarni fond (MMF) će u ponedjeljak BiH doznačiti više od 300 miliona evra pomoći u SDR valuti namijenjenih suzbijanju posljedica virusa korona, kao što su “Nezavisne novine” ekskluzivno objavile sredinom maja.

    Međutim, kako nam je potvrdio Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, i dalje ne postoji dogovor u BiH kako će novac biti raspoređen. Ako se ovo zaista i ostvari, BiH bi se mogao ponoviti scenario iz sredine prošle godine, kada je MMF BiH poslao 330 miliona evra iz instrumenata za brzo finansiranje, a novac je stajao neiskorišten jer nije postignut dogovor u FBiH kako podijeliti novac.

    “Ono što mi možemo reći jeste da će suma biti veća od 300 miliona evra, a vlasti treba da donesu odluku kako će podijeliti taj novac”, rekao je juče Džuel za “Nezavisne novine”.

    Ovog puta bi krivac za neisporučivanje novca mogao biti u činjenici da predstavnici RS bojkotuju rad institucija BiH, izrevoltirani odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o negiranju genocida u Krivični zakon BiH. Nezvanično saznajemo da u RS smatraju da nije potreban nikakav poseban dogovor, već da se novac treba po automatizmu proslijediti entitetima u skladu s formulom koja je već korištena ranije, odnosno dvije trećine za FBiH, a jedna trećina za RS. Međutim, po svemu sudeći, u FBiH će tražiti da se o tome mora postići dogovor, što bi značilo da bi institucije trebalo da profunkcionišu, a što onda nagovještava još jednu krizu.

    Hoće li se naći model kao kod izbora rukovodstva Centralne banke BiH početkom mjeseca na način da je odlazećoj upravi naprečec dat status vršioca dužnosti, kako bi se izbjegla blokada, ili će se insistirati da se institucije moraju sazvati kako bi se novac podijelio, ostaje da se vidi.

    U potrazi za odgovorima kontaktirali smo juče entitetska ministarstva finansija, Ministarstvo finansija BiH i Savjet ministara BiH, međutim do zaključenja ovog broja nisu stigli odgovori ni sa jedne strane, osim iz Ministarstva finansija RS.

    “Nakon što je Međunarodni monetarni fond obavijestio Savjet ministara BiH da su odobrena Specijalna prava vučenja, Savjet ministara je informisao ministarstva finansija RS i FBiH. Specijalna prava vučenja je MMF odobrio za sve svoje članice, u ukupnom iznosu 650 milijardi dolara. Ona se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod MMF-a”, pojasnili su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva finansija RS.

    S obzirom na to da je BiH, kako su naglasili, od bivše Jugoslavije naslijedila članstvo u MMF-u, kvota Specijalnih prava vučenja bi iznosila 305 miliona evra, u skladu sa rezervama kojima raspolaže BiH.

    “Prema informacijama koje smo dobili, ta sredstva bi trebalo da budu u Centralnoj banci BiH 23. avgusta. Odluku o raspodjeli sredstava, koja nisu kreditna, nego se odnose na korištenje rezervi svih država koje su članice MMF-a, trebalo bi da donese Fiskalno vijeće BiH”, pojasnili su oni.

    Kada je u pitanju namjena u Republici Srpskoj, kako su istakli, navedena sredstva će se koristiti za nabavku vakcina i druge medicinske opreme neophodne za borbu protiv kovida, te za pomoć privredi i otplatu dugova.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti “keš”, već će od MMF-a dobiti kvotu u SDR-u, koji predstavlja košaricu najvažnijih valuta, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena. BiH će onda, po kamatnoj stopi od 0,5 odsto, moći da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a da SDR pretvori u neku od valuta.

    Dodjeljivanje ovih sredstava otežaće postizanje dogovora o novom aranžmanu bh. vlasti s MMF-om, jer će vlasti od MMF-a dobiti novac a da nisu morale ispuniti nijedan od uslova koji su MMF, EU i drugi međunarodni faktori postavili pred domaće političare. Podsjećanja radi, najvažniji uslov odnosi se na potrebu formiranja centralnog registra računa fizičkih lica, kako bi se spriječila opasnost od pranja novca.

  • Ever given ponovo pokušava da prođe u Suecki kanal

    Ever given ponovo pokušava da prođe u Suecki kanal

    Teretni brod Ever Given, koji je u martu potpuno blokirao Suecki kanal, ponovo će sutra pokušati da prođe tim putem, saopštila je Uprava Sueckog kanala.

    Izvor iz Uprave rekao je za Tas s da će brod uploviti u Suecki kanal iz Port Saida rano ujutro, kao i da će biti preduzete dodatne sigurnosne mjere dok bude prolazio.

    Ever Given će tokom plovidbe kroz Suecki kanal, koja traje od 10 do 12 sati, pratiti dva tegljača.

    Ever Given se vraća iz Roterdama, gdje je stigao krajem jula.

    Teretni brod Ever Given dugačak 400 metara, zaglavio se u kanalu 23. marta pošto su ga jaki vjetrovi nasukali na obalu.

    Operacija odglavljivanja je trajala šest dana uz pomoć tegljača i bagera, a tokom tog procesa nastradala je jedna osoba.

    Svjetska trgovina bila je poremećena jer stotine brodova nije moglo da prođe vodni put dugačak 193 kilometara, koji spaja Mediteransko i Crveno more i predstavlja prečicu između Azije i Evrope.

    Nakon što je 29. marta pomjeren i odblokiran, brod je po sudskom nalogu zaplijenjen i držan u jezeru između dva dijela kanala, nakon čega je japanska firma “Šoei Kisen”, koja je vlasnik broda, postigla sporazum sa upravom Sueckog kanala o naknadi štete nastale zbog blokade tog plovnog puta.

  • Izbor načelnika u Gradskoj upravi Banjaluka poslije sistematizacije

    Izbor načelnika u Gradskoj upravi Banjaluka poslije sistematizacije

    Do kraja septembra će biti objavljeni javni konkursi za načelnike odjeljenja u Gradskoj upravi Banjaluka, a najvjerovatnije će biti osam ili devet odjeljenja, kazao je za “Nezavisne” gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Ističe da je uvjeren da će do kraja septembra ispuniti obećanje za koje se zalagao, odnosno da će prvi put načelnici odjeljenja biti birani putem javnih konkursa.

    “Ono što ja mogu učiniti jeste da pozovem ljude koji su sada potpisnici da se slobodno prijave na te konkurse, ali pozivam i sve druge Banjalučane, akademske građane, univerzitetske profesore, da se prijave ako vjeruju da svoju oblast najbolje poznaju”, rekao je Stanivuković.

    Naime, kako kaže, mogu se prijaviti oni koji vjeruju da su u stanju da vode jedno odjeljenje, bilo da je riječ o saobraćaju i putevima, ili kulturi, ili bilo kojoj drugoj oblasti te ističe da je potrebno da imaju viziju.

    Prema njegovim riječima, prije kraja septembra nije moguće raspisati konkurs, jer se u prvoj polovini septembra očekuje da će moći dobiti novu sistematizaciju Gradske uprave.

    “Po usvajanju nove sistematizacije, raspisuju se konkursi, jer nema smisla da na bazi sadašnjih 12 odjeljenja raspisujemo konkurse, a da onda nakon 20 dana shvatimo da neće biti tri ili četiri odjeljenja”, istakao je Stanivuković.

    O imenima budućih načelnika, kako kaže, bilo bi vrlo nezahvalno govoriti, jer, prema njegovim riječima, ne želi da prejudicira. Dodaje da će se sve još dodatno promovisati na bilbordima i na sajtu grada Banjaluka.

    “Pozivam sve Banjalučane da prvi put izaberemo načelnike odjeljenja putem konkursa, a kada takav prijedlog prođe komisiju, predložiću ga na sjednici Skupštine grada, i vjerujem da će Skupština da verifikuje tako nešto”, kazao je Stanivuković.

    Iako je u proteklom mandatu u Gradskoj upravi Banjaluka bilo 12 odjeljenja, Stanivuković je još početkom godine predlagao da u budućem sastavu administracije Gradske uprave bude ukupno sedam odjeljenja plus Služba za zajedničke poslove i Kabinet gradonačelnika.

    Tada je predložio da to budu Odjeljenje za opštu upravu, Odjeljenje za privredu i lokalni ekonomski razvoj, Odjeljenje za prostorno uređenje, Odjeljenje za finansije, Odjeljenje za saobraćaj, komunalne i stambene poslove, Odjeljenje za društvene djelatnosti i boračko-invalidsku zaštitu, Odjeljenje za Komunalnu policiju i inspekcijske poslove te Služba za zajedničke poslove i Kabinet gradonačelnika.

    Stanivuković je već ranije rekao da su određeni koraci preduzeti, ali da taj proces traje, kao i da već imaju sistematizaciju te da je ostalo još samo da se usaglase sa Sindikatom zaposlenih.

  • Dodik: Srbi nisu podanici

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je čovjek s najviše prijava, ali da Srbi nisu podanici i ne žele strance koji će o njima odlučivati.

    “Ja sam čovjek s najviše prijava. Neki dan je došlo da se provjeri moja izjava iz prošle godine da sam rekao da škola neće početi 28. nego 2. To je nekoga uvrijedilo i sada ja treba da idem da dajem izjave. Danas je iz Tužilaštva došlo da me saslušaju u vezi s mojom pričom o navodnom negiranju genocida”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je sva borba tu zato što ne želi strance koji nameću zakon bez obzira kakav sadržaj tih zakona bio, ali da je očigledno da se o tome BiH nikada neće dogovoriti.

    “Mi Srbi nismo podanici i ne želimo da imamo strance koji će o nama odlučivati. Ako je već tu, onda ne može da donosi zakone kako on hoće. Naravno da se u FBiH sve svelo na priču o genocidu, ali se u stvari radi o tome da neizabrani stranac ne može da donosi zakone i nameće, čak ni po bonskim ovlaštenjima”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da Bošnjacima odgovara ovako izabran visoki predstavnik, ali da Srbi neće prihvatiti takvog lika u svojstvu visokog predstavnika.

    “Možda možemo popiti kafu, ali samo u svojstvu kao sa nekadašnjim ministrom za poljoprivredu koji je obećao da će nešto učiniti za BiH, pa ni to nije uradio. Baš bih ga pitao zašto, ako je obećao, jer su nas tada natjerali da donesemo zakon koji je omogućio nekonkurentan uvoz sa Zapada, a našu privredu doveli na rub propasti”, napomenuo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, obećali su pomoć, a nisu to uradili.

    “Ključno pitanje ove političke borbe jeste da neko u BiH želi da prihvati nelegitimno izabranog stranca a mi kažemo ako Savjet bezbjednosi kaže da je to on, mi ćemo sarađivati”, naglasio je Dodik.

    Komentarišući krivičnu prijavu načelnika opštine Jablanice, Dodik je rekao da je čuo da je načelnik pun zahvalnosti za pomoć helikoptera iz Republike Srpske, ali da ima pravo i da podnosi prijave.

    U vezi s požarima u Hercegovini, Dodik je rekao da je “jako simptomatično da požari svakodnevno bukte baš u Hercegovini, dok ih na drugim lokacijama nema”.

    On je rekao da će Helikopterski servis i civilna zaštita iz Republike Srpske pomoći svakom dobrom čovjeku u Federaciji BiH ako to bude potrebno.

    “Treba učiniti sve da se radi preventivno, a onda treba imati službe koje se bave požarima. Republika Srpske je kroz Helikopterski servis osposobila nekoliko letjelica da to mogu činiti. U Republici Srpskoj je gotovo svaki požar bio efikasno zaustavljen bez većih šteta, a pomagali smo i Federaciji”, rekao je Dodik novinarima u Mostaru.

    Za svakodnevne komentare u vezi sa tim da je Predsjedništvo BiH odobrilo upotrebu helikoptera Oružanih snaga BiH na požarištima, Dodik je rekao da su ti helikopteri na ivici ispravnosti i da bi svako ko bi donio takvu odluku rizikovao živote pilota.

    On je naveo da se za ispravnost letjelica prvo treba raspitati uz napomenuo da su one stare 40 do 45 godina bez remonta.

    “Jeste da se sve zasniva na hrabrosti pilota koji lete, ali morate biti odgovorni”, rekao je Dodik i podsjetio da je dobro poznato zašto ne učestvuje na sjednicama Predsjedništva BiH, te dodao da će tako i ostati.

    Dodik obećao finansijsku pomoć srpskoj zajednici
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je na sastanku sa srpskim strankama i udruženjima iz Mostara obećao finansijsku pomoć za projekte udruženja i Srpske pravoslavne crkve, kao i dalju podršku Republike Srpske i Srbije za sve što kandiduje srpska zajednica u gradu na Neretvi.

    Dodik je na sastanku podržao i projekat izgradnje vrtića koji bi trebalo da djeluje pri Crkvi. Vrtić bi trebalo da izgrade, opreme i finansiraju Republika Srpska i Srbija.

    Obećao je i finansijsku pomoć za kulturne, sportske i socijalne projekte udruženja iz Mostara.

    Dodik je na kraju istakao važnost da se sačuva jedinstvo koje je postignuto i da se zajednički radi na jačanju položaja i prava srpskog naroda u Mostaru.

    Na sastanku su bili predstavnici SNSD-a, SDS-a, Gradskog odbora “Prosvjete” iz Mostara, SPKUD “Gusle”, Udruženja mladih “Mitropolit Leontije”, Udruženja povratnika, Udruženja ratnih veterana, Udruženja “Aleksa Šantić”, Srpskog omladinskog kluba “Božuri”, te načelnik opštine Gacko Ognjen Milinković i predsjednik OO SNSD-a Gacko Srđan Milović

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Kina usvojila novi restriktivniji zakon o zaštiti ličnih podataka

    Kina usvojila novi restriktivniji zakon o zaštiti ličnih podataka

    Nacionalni narodni kongres u Kini službeno je usvojio zakon čiji je cilj zaštita privatnosti podataka korisnika na mreži, a provođenje zakona će početi od 1. novembra.

    Očekuje se da će donošenje zakona dovršiti još jedan dio napora zemlje da se reguliše kibernetički prostor i dodatno će povećati zahtjeve usklađenosti za domaća preduzeća, javlja Reuters.

    Zakon navodi da rukovanje ličnim podacima mora imati jasnu i racionalnu svrhu i ograničeno je na “minimalni raspon potreban za postizanje ciljeva te svrhe”.

    Također opisuje uslove pod kojima kompanija može prikupljati lične podatke, poput dobijanja lične saglasnosti, i smjernice za osiguranje zaštite podataka kada se podaci prenose u inostranstvo.

    Zakon također zahtijeva od strana koje rukuju ličnim podacima da imenuju osobu odgovornu za zaštitu ličnih podataka, a također zahtijeva od menadžera i rukovodioca da vrše redovne revizije kako bi se osiguralo poštivanje zakona.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka, zajedno sa Zakonom o zaštiti podataka, postavlja dva glavna propisa za kontrolu interneta u Kini u budućnosti.

    Zakon o sigurnosti podataka, koji će stupiti na snagu 1. septembra, postavlja okvir za preduzeća da klasificiraju podatke na osnovu njihove ekonomske vrijednosti i relevantnosti za kinesku nacionalnu sigurnost.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka, s druge strane, podsjeća na evropski GDPR u postavljanju okvira za osiguravanje privatnosti korisnika.

    Prema riječima stručnjaka, oba zakona zahtijevaju od kineskih kompanija da ispitaju prakse skladištenja i obrade ličnih podataka kako bi se uvjerili da je sve u skladu sa zakonom.

  • Haos na aerodromu u Kabulu se nastavlja, djeca se preko zida prebacuju američkim vojnicima

    Haos na aerodromu u Kabulu se nastavlja, djeca se preko zida prebacuju američkim vojnicima

    Na aerodromu u Kabulu, gdje Afganistanci pokušavaju pronaći spas ukrcavanjem u avione i napuštanjem zemlje bježeći od talibanskog režima, zabilježene su nove potresne scene.

    Na društvenim mrežama i svjetskim medijima poput BBC-a je objavljen snimak na kojem se vidi kako Afganistanci prebacuju djevojčicu preko zida dodajući je američkim vojnicima. Među onima koji su uspjeli preći zid je bila i žena, a mediji pišu da je na isti način preko zida prebačeno još djece.

    Na aerodromu u Kabulu još uvijek vlada haos, talibani su pucali u zrak izvan aerodroma, dok su američki vojnici koristili suzavac kako bi uspostavili kontrolu nad okupljenom masom ljudi.

    Civili bježeći od talibanskog režima očajnički pokušavaju napustiti Afganistan.

    “Došla sam na aerodrom jer sam imala vizu. kada sam stigla, prišli su mi muškarci koji su imali bičeve u rukama. Počeli su mahati njima i pitali su me gdje mi je muškarac i zašto sam sama. Situacija je bila strašna, poput noćne more, horora”, izjavila je neimenovana žena.

  • Otkako je Kabul pao pod talibansku vlast, iz grada je pobjeglo više od 18.000 ljudi

    Otkako je Kabul pao pod talibansku vlast, iz grada je pobjeglo više od 18.000 ljudi

    Više od 18.000 ljudi odletjelo je iz Kabula otkad su talibani zauzeli glavni grad Afganistana, izjavio je danas dužnosnik NATO -a, obećavši udvostručiti napore u evakuaciji, s obzirom na to da su narasle kritike zapadnog rješavanja krize.

    Hiljade ljudi, koji su očajnički željeli pobjeći iz zemlje, nastavili su se gomilati ispred kabulske zračne luke, rekao je Reutersu dužnosnik koji nije htio biti imenovan.

    Brzina kojom su talibani osvojili Afganistan dok su se povlačile američke i druge strane trupe iznenadila je čak i njihove lidere te je na mnogim mjestima ostavila praznine u vlasti.

    Talibani su pozvali na jedinstvo uoči molitve u petak, prve otkako su preuzeli vlast, pozivajući imame da uvjere ljude da ne napuštaju Afganistan usred haotičnih scena na aerodromu, protesta i izvještaja o nasilju.

    Svjedok je rekao Reutersu da je u četvrtak u istočnom gradu Asadabadu ubijeno nekoliko ljudi kada su talibanski militanti pucali na masu koja je demonstrirala svoju vjernost pobijeđenoj afganistanskoj republici, dok su talibani krenuli u uspostavu emirata, prema strogim islamskim zakonima.

    Slični pokazatelji prkosa bili su u dva druga grada – Jalalabadu i Khostu – na istoku, gdje su Afganistanci proslavljali dan nezavisnosti.

    Drugi svjedok izvijestio je o pucnjevima u blizini skupa u Kabulu, no činilo se da su talibani pucali u zrak.

    Glasnogovornik talibana nije bio odmah dostupan za komentar.

    Kabul je bio uglavnom miran, osim u zračnoj luci i oko nje gdje je 12 osoba poginulo od nedjelje, rekli su dužnosnici NATO -a i talibana.

  • Talibani “od vrata do vrata” traže saradnike bivše vlasti, postoji strah od masovnih pogubljenja

    Talibani “od vrata do vrata” traže saradnike bivše vlasti, postoji strah od masovnih pogubljenja

    Talibani su pojačali potragu za ljudima koji su radili za snage NATO-a ili prethodnu afganistansku vladu, upozorava se u dokumentu UN-a.

    Upozorenje na ove aktivnosti talibana stiglo je u povjerljivom dokumentu Norveškog centra za globalne analize RHIPTO, koji UN-u daje obavještajne podatke. Kako prenosi BBC, u izvještaju je rečeno da talibani idu od vrata do vrata kako bi pronašli te osobe, prijeteći pri tome njihovim porodicama.

    “Postoji veliki broj pojedinaca koji su trenutno na meti talibana i prijetnja je kristalno jasna”, rekao je Christian Nellemann, koji vodi grupu koja stoji iza izvještaja.

    Upozorio je da je svako ko je na crnoj listi talibana u velikoj opasnosti i da bi moglo doći do masovnih pogubljenja.

    “Pisano je da će, osim ako se ne predaju, talibani uhapsiti i procesuirati, ispitati i kazniti članove njihovih porodica”, dodaje Nellemann.

    U međuvremenu, strane sile nastavljaju napore da svoje državljane izvuku iz Afganistana. Zvaničnik NATO-a rekao je u petak da je više od 18.000 ljudi evakuisano u posljednjih pet dana s aerodroma u Kabulu.