VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Daću sve od sebe da razgovaramo sa Bošnjacima

    Vučić: Daću sve od sebe da razgovaramo sa Bošnjacima

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će dati sve od sebe da bi se sa Bošnjacima u BiH sjelo i racionalo razgovaralo da bismo, kako je rekao, razumjeli koliki je njihov bol zbog Srebrenice, ali i da oni razumiju kolika je naša bol zbog svih zločina počinjenih nad Srbima.

    Uvjeren je, kaže predsjednik, da će to jednog dana biti normalno, jer razgovarati je normalno čak i na bojnom polju.

    Vučić je rekao da priča da Srbija krije ratne zločince ne stoji.

    “Mi imamo određene sporazume sa BiH, koji podrazumevaju da oni nama ne isporučuju one koje mi gonimo i da mi ne izručujemo one koje oni potražuju”, rekao je Vučić i istakao da niko u Srbiji neće štiti ratne zločince.

    Gostujući na Hepi televiziji, Vučić je rekao da kada BiH traži da im isporučimo Duška Kornjaču (ratni komandant opštine Čajnice), oni znaju da na to nemaju pravo, da to nije materijalno pravno moguće.

    Ponovio je da je Kornjača državljanin Srbije od 2007., a sada ti isti, koji su mu dali državlanstvo, željeli bi, kaže, da mi hapsimo ljude koje nemamo pravo da hapsimo.

    “Neću da učestvujem u hajci protiv sopstvenog naroda, jer ne učestvujem ni u hajci protiv vašeg naroda…”, rekao je Vučić.

    Ponovio je da razumije da Bošnjake boli kada se spominje “nož, žica, Srebrenica” i to, istakao je, nije normalno uzvikivanje, kao što nije normalno pominjati “žutu kuću”, jer se time aludira da će neko Srbima da vadi organe.

    “Zato sa Bošnjacima moramo da sednemo i da razgovaramo, da kažemo da to nije dobro. Moramo da razgovaramo da bi videli da ih ne mrzimo, da ne sanjamo da će oni da nestanu, a da oni ne sanjaju osvete prema Srbima”, rekao je.

    Na konstataciju da neki protivnici predsjednika smatraju da bi trebalo da ide svake godine u Srebrenicu i da ga svake godine tamo kamenuju sve dok Bošnjacima ne bude dosta, Vučić kaže da u Srebrenicu ne može bez poziva, ali i da ga niko više i ne zove.

    “Postoje stvari na koje nemate odgovor, kao što je da sam ja hteo u Srebrenici sam sebe da ubijem i da je to Srbija organizovala…”, rekao je predsjednik.

  • “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” u ovoj godini planira da uloži 288 miliona maraka kako bi unaprijedio svoje poslovanje.

    “Investiranje u elektroenergetske objekte planirano je kroz sanacije/rekonstrukcije/proširenja postojećih objekata i izgradnju novih. Pored investiranja u elektroenergetske objekte, u 2021. godini planirane su i ostale investicije koje obuhvataju informacione sisteme, poslovne objekte, vozila te alate i instrumente”, navode iz “Elektroprenosa BiH” za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o novim investicijama u 2021. godini, planirana je sanacija i rekonstrukcija 33 transformatorske stanice, kao i rekonstrukcija 10 dalekovoda te izgradnja dalekovoda DV 110 kV Rama/Prozor – Uskoplje/G. Vakuf. Planom investicija predviđeno je i obnavljanje telekomunikacionog sistema, kao i ugradnja prigušnica sa ciljem rješavanja visokih napona u prenosnoj mreži.

    Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da će ukupno biti uloženo 288.093.719 KM i to prenesena sredstva iz Plana investicija 2020. (170.468.187 KM), rebalans Plana investicija 2020. (11.388.000 KM) i sredstva za nove investicije u 2021. (106.237.532 KM). Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da plan podrazumijeva proizvodnju električne energije, obezbjeđenje priključenja novih potrošača, uz adekvatnu pouzdanost i fleksibilnost sistema i minimalne troškove, kao i nastavak ranije započetih investicija.

    “Osnova za izradu Plana investicija 2021. godine bili su Dugoročni plan razvoja prenosne mreže 2021-2030. i prijedlozi nadležnih operativnih područja. Investicijski projekti izabrani su uvažavajući tehničke i ekonomske kriterije pri čemu je za svaki od tih projekata zatvorena kompletna finansijska konstrukcija, kako bi se ubrzala dinamika realizacije istih. Kod izbora istih opredjeljujući su bili: započete investicije iz prethodnog perioda, raspoloživa sredstva za investiranje na nivou kompanije, objekti definisani dugoročnim planom, podaci o eksploatacionom stanju elemenata mreže dostavljeni od strane operativnih područja – ažurirani podaci o potrebama (primljenim zahtjevima) krajnjih korisnika”, ističu iz ove firme.

    Dodaju da plan ima za cilj omogućavanje realizacije Elektroenergetskog bilansa u 2021. godini, što podrazumijeva preuzimanje kompletno proizvedene električne energije, isporuku maksimalno zahtijevanih količina električne energije, obezbjeđenje prenosnih puteva za planirani uvoz/izvoz.

    Inače, DERK je usvojio Plan investicija “Elektroprenosa BiH”, a na njihovoj stranici se navodi da u planu investicija za 2021. godinu, pored navedenih projekata, postoje i dva neplanska projekta čija realizacija (proces nabavke dva transformatora) je već pokrenuta po hitnom postupku na osnovu odgovarajućih odluka Uprave kompanije, Upravnog odbora i Skupštine akcionara, a zbog neplaniranih havarija te iznimne važnosti i kritične uloge predmetnih transformatora u funkcionisanju prenosnog sistema, a to su projekti nabavka energetskog transformatora 400/110/x kV, 300/300/100 MVA, za TS Višegrad (4.500.000 KM) i nabavka energetskog transformatora 220/110/x kV, 150 MVA, za TS Mostar 4 (2.500.000 KM).

    “Investiranje u 2021. godini planirano je iz vlastitih i kreditnih sredstava. Raspoloživa sredstva su raspoređena na konkretne projekte, u skladu sa stvarnim potrebama operativnih područja proisteklim iz provedenih analiza i jednoznačno primijenjenih kriterija”, stoji u Planu investicija.

  • Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Vrijednost izvršenih radova građevinskih firmi iz BiH u inostranstvu u drugom kvartalu iznosila je 45.177.000 KM i veća je za 14,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u drugom tromjesečju, 12.104.000 KM ili 26,8 posto radova odnosi se na objekte visokogradnje, a 33.073.000 KM ili 73,2 posto radova na objekte niskogradnje.

    U drugom kvartalu 99,8 posto ovih radova je izvršeno u Evropi, a 0,2 posto u Africi.

    Od ukupno izvršenih građevinskih radova u inostranstvu, najviše ih je u Hrvatskoj, u vrijednosti od 14.331.000 KM, zatim u Švedskoj 9.961.000 KM, dok je vrijednost građevinski radova u Srbiji iznosila 7.561.000 KM.

  • U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    Meksička državna naftna kompanija saopćila je danas da je došlo do požara na jednoj od naftnih platformi u Meksičkom zaljevu gdje je pet radnika poginulo, dva radnika se vode kao nestala, dok ih je šest povrijeđeno.

    Kompanija Petroleos Mexicanos izjavila je da je požar na platformi za preradu u polju Ku-Maloob-Zaap stavljen pod kontrolu još u nedjelju, javlja AP.

    Ova naftna kompanija je rekla da je požar uzrokovan zatvaranjem 125 bušotina na polju, što će smanjiti dnevnu proizvodnju naftnih ekvivalenata u Meksiku za 421.000 barela dnevno. To je ekvivalent otprilike četvrtini dnevne proizvodnje Meksika od gotovo 1,7 miliona barela.

    Nije još objavljeno kolika je mogućnost pronalaska dvojice nestalih radnika. Platforma je bila jako ugljenisana. Direktor kompanije Octavio Romero rekao je da su neki od poginulih radnika obavljali rutinsko održavanje i čišćenje plinskih vodova na platformi.

    Romero je rekao da će kompanija pokušati obnoviti proizvodnju “što je prije moguće”.

  • Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Više od 13.500 američkih vatrogasaca pokušavaju da obuzdaju više od 12 velikih požara u Kaliforniji, koji su uništili stotine kuća i primorali hiljade ljudi da se evakuišu.

    Nakon detaljnog proučavanja štete, guverner Gavin Newsom zatražio je da predsjednik SAD-a Joe Biden proglasi stanje katastrofe u osam okruga.

    Ovakva deklaracija bi omogućila aktiviranje različitih vidova pomoći, uključujući smještaj, hranu, pomoć za nezaposlene i pokrivanje troškova u vanrednim situacijama, rekli su zvaničnici.

    Blizu 43.000 stanovnika Kalifornije je pod naređenjem za evakuaciju, a više od 500 je u skloništima, prenio je AP. Zvaničnici brinu zbog požara jugozapadno od jezera Taho, na granici Kalifornije i Nevade i na okolnim vrhovima Sijera Nevade sa zajednicama koje se bave turizmom.

    Procenat lokalizacije ovog požara je samo devet odsto i on je prioritet u intervencijama vatrogasne službe.

  • Izraelski avioni bombardovali položaje Hamasa nakon što su iz Gaze pušteni zapaljivi baloni

    Izraelski avioni bombardovali položaje Hamasa nakon što su iz Gaze pušteni zapaljivi baloni

    Izraelski borbeni avioni bombardovali su Hamasove lokacije u Gazi kao odgovor na zapaljive balone puštene iz ove palestinske enklave, koji su izazvali požare rastinja na jugu Izraela, saopćila je rano jutros vojska ove zemlje.

    Za sada nema izvještaja o žrtvama zračnih udara čije su mete, prema navodima vojske, bili objekat za proizvodnju oružja i lansirna rampa za rakete koji pripadaju Hamasu, islamističkom pokretu koji vlada Gazom.

    Militanti iz Gaze sporadično su slali balone sa zapaljivim materijalom prema Izraelu od kada je Egipat posredovao u sklapanju sporazuma o prekidu vatre nakon rata koji je trajao 11 dana u maju.

    Palestinci kažu da balonima žele da izvrše pritisak na Izrael da ublaži restrikcije prema Gazi i dozvoli da pomoć stigne na ovu teritoriju.

    Baloni koji su pušteni jučer izazvali su požare na izraelskim poljima uz granicu sa Gazom, saopćila je izraelska vatrogasna služba.

  • Kiša stigla u BiH, svježije i u narednim danima

    Kiša stigla u BiH, svježije i u narednim danima

    U BiH je stigla promjena vremena a kiša već pada, ili će padati tokom dana u većem dijelu zemlje.

    Jutros je oblačno u Bosni i sjeveru Hercegovine. Kiša pada u centralnim, istočnim i sjevernim područjima Bosne. U većem dijelu Hercegovine je umjerena naoblaka.

    Danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme povremeno sa kišom ili pljuskom širom Bosne. U većem dijelu Hercegovine će veći dio dana preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost.

    Pretežno oblačno bit će na sjeveru Hercegovine. Pljuskovi se u Hercegovini očekuju u poslijepodnevnim i večernjim satima. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25, na jugu zemlje od 30 do 33 celzija.

    U Sarajevu oblačno, povremeno sa kišom. Najviša dnevna temperatura zraka oko 24 stepena.

    U srijedu se također očekuje oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 13 do 19, na jugu od 20 do 25 celzijusa.

    U četvrtak u centralnim i istočnim područjima Bosne pretežno oblačno vrijeme uz postepeno ravedravanje poslije podne. U ostatku zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 celzijusa.

    U petak jutro u Posavini i Krajini prognozirano je pretežno oblačno, a u ostatku zemlje pretežno sunčano. Tokom dana postepen porast naoblake u Bosni. Krajem dana i u večernjim satima na sjeveru i sjeverozapadu Bosne se očekuje kiša. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 21, a dnevna od 16 do 22, na jugu do 28 celzijusa, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Talibani su u jučer zauzeli tri okruga u sjevernom Afganistanu koji su prošle sedmice pripali lokalnim militantnim grupama, rekao je jutros glasnogovornik talibana, iako nema potvrđenih izvještaja o daljim borbama.

    Okruzi Bano, Deh Saleh, Pul e-Hesar u sjevernoj provinciji Baghlan prošle su sedmice zauzele lokalne militantne grupe u jednom od prvih znakova oružanog otpora talibanima od njihovog zauzimanja glavnog grada Kabula 15. augusta.

    Do ponedjeljka, talibanske snage su očistile okruge i osnovane su u Badakhshanu, Takharu i Andarabu u blizini doline Panjshir, prema Twitter nalogu glasnogovornika Zabihullaha Mujahida, prenosi Reuters.

    Snage odane Ahmadu Massoudu, sinu pokojnog zapovjednika mudžahedina Ahmada Shaha Massouda, učvrstile su se u njegovom uporištu Panjshir, koje se opiralo i Sovjetima i talibanima prije 2001.

    Massoud, u čije snage ulaze ostaci regularne vojske i jedinica specijalnih snaga, pozvao je na pregovore o formiranju inkluzivne vlade za Afganistan, ali je obećao da će pružiti otpor ako talibanske snage pokušaju ući u dolinu, sjeverno od Kabula.

    Talibanska informativna služba Alemarah rekla je da se stotine boraca kreće prema Panjshiru. Nije bilo potvrde bilo kakvih borbi, ali pomoćnik Massouda rekao je da su obje strane spremne za vojnu akciju.

    Zabihullah Mujahid rekao je da je prijevoj Salang, na glavnom autoputu koji vodi od juga Afganistana prema sjeveru, otvoren i da su neprijateljske snage blokirane u dolini Panjshir. Ali njegova izjava sugerira da za sada nema borbi.

    “Islamski emirat pokušava mirno riješiti probleme”, rekao je Zabihullah.

  • Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Firme koje su u većinskom državnom vlasništvu u Federaciji BiH u prošloj godini dugovale su ogromne iznose za poreze, a prema podacima Porezne uprave FBiH, riječ je o iznosu od skoro 1,6 milijardi KM.

    Prema izvještaju o finansijskoj reviziji za 2020. godinu, Porezna uprava FBiH prošle godine izdala je 47 rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima, sa 25 je potpisan sporazum, račun je blokiran kod 59 poreznih obveznika, 36 njih je u stečaju, jedan je u procesu likvidacije, a za 9 korisnika se ne provode mjere, jer se vodi postupak.

    “Dugovanja poreznih obveznika kojima je izdato rješenje o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima iznosila su 1.078.704.579 KM, što predstavlja 35 posto salda duga u prinudnoj naplati. Primjenom ove mjere kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren te je konstantno rastao zbog obračuna zatezne kamate. Donošenjem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno iz razloga što je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, stoji u izvještaju.

    Na prvom mjestu poreznih dužnika koji su u postupku konsolidacije nalaze se Željeznice Federacije BiH s dugom na kraju prošle godine od 194.743.570 KM. Dug Željeznica na kraju 2019. godine bio je 199.480.875 KM, što pokazuje da je ovo preduzeće za godinu dug smanjilo tek za oko pet miliona KM.


    Iza Željeznica su rudnici mrkog uglja, lignita, ugljena i boksita, a Rudnik mrkog uglja Zenica predvodi s ukupnim dugom od 152.964.981 KM na kraju 2020. godine, dok je taj dug godinu ranije bio 139.716.780 KM, što znači da je ovaj rudnik povećao dug za oko 13 miliona KM.

    “Zbog nastanka novog duga u 2020. godini kod pojedinih poreznih obveznika, Porezna uprava FBiH pokrenula je aktivnosti blokade transakcijskih računa. Međutim, Vlada FBiH donijela je zaključke kojima je zadužila Poreznu upravu da odgodi sve aktivnosti prinudne naplate, zbog čega je naplata duga kod rudnika kod kojih je utvrđen rast duga u 2020. godini prolongirana do 31. 1. 2022. godine. Pored toga, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, koji je donesen 2014. godine, definisano je da se u toku postupka konsolidacije ne mogu pokrenuti postupci prinudne naplate nad imovinom društava s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje”, podaci su iz izvještaja.

    Od dana stupanja na snagu ovog zakona donesene su odluke o finansijskoj konsolidaciji za 23 privredna društva, od čega je 19 odluka donijela Vlada FBiH, a 4 odluke donijele su kantonalne vlade (Vlada TK i HNK). Od 23 privredna društva za koja su donesene odluke o finansijskoj konsolidaciji za osam je pokrenut stečaj, tri društva su izmirila obaveze, pet poreznih obveznika se nalazi u postupku prinudne naplate, a za sedam privrednih društava odlukama Vlade FBiH o izmjenama odluka o finansijskoj konsolidaciji produžen je rok finansijske konsolidacije do 31. 12. 2021. godine.

    U postupku konsolidacije je sedam privrednih društava, od kojih je najveći dužnik Agrokomerc d.d. Velika Kladuša sa 41.155.719 KM duga s krajem prošle godine, dok je Borac konfekcija iz Travnika odmah iza njega s dugom od 34.964.913 KM.


    “Ukupna dugovanja sedam poreznih obveznika na dan 31. 12. 2019. godine iznosila su 119.154.473 KM, što znači da su u 2020. godini ona porasla za oko 5,8 miliona KM. Iako je dug ovih poreznih obveznika u 2020. godini znatno porastao, Porezna uprava FBiH od stupanja na snagu Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH ne može provoditi postupke prinudne naplate nad društvima koja su u postupku konsolidacije. Također, ističemo da je odredbama ovog zakona definisano da, ukoliko društvo s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje ne počne izmirivati svoje tekuće finansijske obaveze u roku od 60 dana od dana donošenja odluke, nadležni organ donijet će odluku kojom stavlja van snage svoju odluku o finansijskoj konsolidaciji tog društva, što kod ovih privrednih društava nije učinjeno”, stoji u izvještaju.

    U izvještaju se podsjeća da, iako je Porezna uprava FBiH provodila aktivnosti na naplati dugovanja primjenjujući olakšice za porezne dužnike u većinskom državnom vlasništvu, naplata duga ovih poreznih obveznika i pored svih olakšavajućih mjera nije imala efekta, zbog čega se dug godinama samo povećavao i čini 52 posto duga utvrđenog u prinudnoj naplati.

    “Primjenom mjere ograničenog raspolaganja sredstvima na transakcijskom računu kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren i konstantno je rastao iz razloga što se po njemu obračunava zatezna kamata. Nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno, jer je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, zaključeno je.

  • Sateliti kompanije SpaceX svake sedmice imaju 1.600 “bliskih susreta”

    Sateliti kompanije SpaceX svake sedmice imaju 1.600 “bliskih susreta”

    Kompanija SpaceX u svemiru ima veliki broj satelita koji svake sedmice imaju mnogo “bliskih susreta” te dolaze u situaciju potencijalnog sudara.

    SpaceX je satelite lansirao u svemir kako bi kreirao još uvijek rastuću internet mrežu Starlink, a već sada je čine hiljade satelita u već “zakrčenom” svemiru. Broj “bliskih susreta” je u porastu, tako da će se ovaj problem intenzivirati u bliskoj budućnosti, piše LiveScience.

    Evropska svemirska agencija procjenjuje da u svemiru postoji 7.520 satelita koji lete u svojim orbitama, a koji često imaju “bliske susrete”. Inače, “bliskim susretom” se smatra situacija u kojoj leteći objekti budu na distanci od jednog kilometra.

    Baza podataka SOCRATES prati kretanje satelita, kao i svemirskog otpada, kako bi se mogao procijeniti rizik od sudara. Kada se detektuje opasnost od bliskog susreta, SOCRATES šalje upozorenje operaterima satelita koji prave odgovarajuće manevre za izbjegavanje sudara.

    Akutnim povećanjem broja satelita se podudara sa Starlink programom, a time je dramatično povećan broj bliskih susreta u protekle dvije godine, barem tako tvrdi eksper Hugh Lewis s Univerziteta Southampton. Prema njegovim riječima, Starlink sateliti imaju čak 1.600 bliskih susreta sedmično. Pored toga, imaju 500 bliskih susreta s ostalim satelitima u svemiru.

    SpaceX je lansirao 1.740 satelita, ali je to tek početna faza programa koji podrazumijeva oko 12.000 satelita. Starlink sateliti su dizajnirani da autonomno izbjegavaju sudare tako da u rizičnim situacijama mijenjaju svoj kurs i ulaze u drugu putanju.

    Čak i mali sudar poput onog koji je doživio kineski Yunhai 1-02 ranije ove godine stvara veliku količinu otpada koja se mora pratiti jer predstavlja povećani rizik od novih sudara u budućnosti.