Autor: INFO

  • Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Komisija za koncesije BiH zaprimila je odluku Ustavnog suda BiH u vezi s postupkom izgradnje i korištenja HE Buk Bijela na rijeci Drini, međutim još nije poznato da li će, kada i na koji način Komisija odlučivati u ovom slučaju.

    “Odluka je stigla i dostavljena je članovima Komisije za koncesije BiH i sada treba da se formira zajednička komisija članova Komisije za koncesije BiH i Komisije za koncesije Republike Srpske”, rekli su nam juče u Komisiji za koncesije BiH.

    Na pitanje kada će biti formirana ta komisija i kada će biti razgovarano na temu koncesija za HE Buk Bijela, u Komisiji za koncesije BiH nisu znali odgovor, kao ni na pitanje da li će i na koji način Komisija odlučivati u tom predmetu. Zanimljivo je da je ova odluka Ustavnog suda BiH dostavljena gotovo mjesec dana nakon što je donesena 16. jula, međutim veliko je pitanje kako će se o njoj odlučivati.

    “Ustavni sud BiH utvrđuje da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska te nalaže Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi s dodjelom koncesija”, navedeno je, između ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

    Iz nezvaničnih razgovora u Komisiji za koncesije BiH može se zaključiti da će rok od tri mjeseca biti probijen, a nije isključena mogućnost da se Komisija za koncesije proglasi nenadležnom u ovom slučaju s obzirom na to da je koncesija data za lokaciju koja se nalazi unutar Republike Srpske. Takođe, pitanje je da li Komisija za koncesije BiH uopšte može da odlučuje s obzirom na to da je ova institucija u potpunom rasulu jer od svog osnivanja do danas nije izdala nijednu koncesiju niti je odlučivala o bilo kakvim koncesionim predmetima.

    Prema zakonu, Komisija treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je i u tome što, prema zakonu, za odlučivanje trebaju četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj, tako da i eventualno bilo koja odluke Komisije za koncesije BiH se može dovesti u pitanje.

    “Ako je predmet ustavna nadležnost, to onda treba da rješava Ustavni sud. Koliko sam uspio pročitati u medijama, koliko vidim na prvi pogled, sporna je ustavna nadležnost”, rekao je još ranije Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH.

    Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča. Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

    I Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine, odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela je da projekat “Gornja Drina”, čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenu nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.

  • MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    Međunarodni monetarni fond doznačio je u ponedjeljak, u večernjim satima, sredstva na račun Centralne banke BiH, po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 602 miliona i 540 hiljade KM.

    Kako je saopšteno iz Centralne banke BiH, u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602 miliona i 540 hiljada KM na depozitni račun po MMF transakcijama – glavni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Centralna banka Bosne i Hercegovine će vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa.

    “MMF ima ovlaštenje da stvara bezuslovnu likvidnost kroz opštu raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize. Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Alokacija ovog novca ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za jedan bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava.

  • Trivić: Prijedlog da nastava počne 1. septembra, sa časovima od 45 minuta

    Trivić: Prijedlog da nastava počne 1. septembra, sa časovima od 45 minuta

    Ministarstvo prosvjete i kulture predložiće Vladi Republike Srpske da nastava u Republici Srpskoj započne 1. septembra u školskim klupama, uz trajanje časova od 45 minuta i bez podjele odjeljenja na grupe, izjavila je za Srnu resorni ministar Natalija Trivić.

    Trivićeva je istakla da bi učenici trebalo da imaju mali i veliki odmor kao i ranije, a da će u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije škole nastavu organizovati u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    “Sve škole i đački domovi su pristupili pripremama svojih objekata, dezinfekciji prostora, obezbjeđenju dezinfikatora i sredstava za higijenu, kako bi se nesmetano započela nova školska godina”, navela je Trivićeva.

    Prema njenim riječima, Institut za javno zdravstvo propisao je preporuke za organizaciju nastavnog procesa, preporuke za zaposleno osoblje i preporuke za učenike u uslovima pandemije kojih će se učenici i nastavnici, kao i do sada, morati pridržavati.

  • Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Ogromna mreža luka, kontejnerskih brodova i transportnih kompanija koje prevoze robu širom svijeta jako je zapetljana, a troškovi dostave vrtoglavo rastu. To je zabrinjavajuća vijest za trgovce na malo i kupce za praznike.

    Više od 18 mjeseci nakon pandemije, poremećaji u globalnim lancima opskrbe postaju sve gori, potičući nestašicu potrošačkih proizvoda i poskupljujući za kompanije isporuku robe tamo gdje im je potrebna.

    Nerazriješeni zastoji i pojava novih problema, uključujući varijantu Delta virusa, znače da će se kupci ove blagdanske sezone vjerojatno suočiti s višim cijenama i manjim izborom. Kompanije kao što su Adidas (ADDDF), Crocs (CROX) i Hasbro (HAS) već upozoravaju na prekide u pripremama za ključno razdoblje na kraju godine.

    Najnovija prepreka je u Kini, gdje je terminal u luci Ningbo-Zhoushan južno od Šangaja zatvoren od 11. augusta otkad je radnik pristaništa pozitivan na Covid-19. Velike međunarodne pomorske linije, uključujući Maersk (AMKBY), Hapag-Lloyd (HPGLY) i CMA CGM prilagodile su rasporede kako bi izbjegle luku i upozoravaju kupce na kašnjenja.

    Djelomično zatvaranje treće najprometnije kontejnerske luke na svijetu remeti druge luke u Kini, rastežući lance snabdijevanja koji su već patili od nedavnih problema u luci Yantian, tekućih nestašica kontejnera, zatvaranja tvornica povezanih s koronavirusom u Vijetnamu i dugotrajnih posljedica blokade Sueckog kanala u martu.

    Špedicije očekuju nastavak globalne krize. To masovno povećava troškove premještanja tereta i moglo bi povećati pritisak na rast potrošačkih cijena.

    “Očekujemo da će se stanje na tržištu olakšati najranije u prvom tromjesečju 2022. godine”, rekao je nedavno izvršni direktor Hapag-Lloyda Rolf Habben Jansen.

    Troškovi isporuke robe iz Kine u Sjevernu Ameriku i Evropu nastavili su rasti u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon skoka početkom godine, pokazuju podaci londonske Drewry Shipping.

    Svjetski indeks kontejnera kompanija pokazuje da su ukupni troškovi isporuke 40-metarskog kontejnera na osam glavnih ruta Istok-Zapad u sedmici do 19. augusta dosegli 9.613 dolara, što je 360 posto više nego prije godinu dana.

    Najveći skok cijena zabilježen je na ruti od Šangaja do Rotterdama u Nizozemskoj, a cijena kontejnera od 40 stopa porasla je za 659 posto na 13.698 dolara. Skočile su i cijene kontejnerskog transporta na linijama od Šangaja do Los Angelesa i New Yorka.

    “Trenutne historijski visoke stope vozarine uzrokovane su činjenicom da postoji nezadovoljena potražnja. Jednostavno nema dovoljno kapaciteta “, rekao je Soren Skou, izvršni direktor kontejnerskog giganta Maersk.

    Zatvaranje terminala u Ningbu dodatno će povećati uska grla nastala zatvaranjem luke Yantian u junu, oko 50 milja sjeverno od Hong Konga, nakon što su među radnicima pristaništa otkrivene infekcije koronavirusom.

    Iako je djelomično ponovno otvaranje Yantiana trajalo samo nekoliko dana, za povratak na uobičajene usluge trebalo je gotovo mjesec dana, prema S&P Global Market Intelligence Panjiva, dok se zagušenje prelilo u druge luke. To nanosi probleme trgovcima na malo i kompanijama za široku potrošnju koje pokušavaju obnoviti zalihe koje idu u ključnu sezonu prazničnih kupovina na kraju godine.

    Oko 36 kontejnerskih brodova usidreno je u blizini susjednih luka Los Angelesa i Long Beacha, prema izvještaju od četvrtka iz Pomorske razmjene u južnoj Kaliforniji.

    To je najveći broj od februara, kada je 40 kontejnerskih brodova čekalo na ulazak. Uobičajeno je da se na sidru nalazi samo jedan ili nula kontejnerskih brodova, prema Marine Exchange.

    “Gužva u Kaliforniji počinje se širiti “gotovo u sve luke u Sjedinjenim Državama. Šanse da vaše plovilo stigne na vrijeme su oko 40 posto, dok je prošle godine bilo 80 posto”, rekao je za CNN Business Biesterfeld iz C.H. Robinson.

    Zaostaci u lukama imat će utjecaj na zaglavljena skladišta i povećane kapacitete cesta i željeznica. Logističke mreže rade sa maksimalnim kapacitetima mjesecima, zahvaljujući poticajnoj potražnji koju vode američki potrošači i povećanju proizvodnje. Nedostatak vozača kamiona u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji samo je pogoršao prekide u opskrbi.

    Proizvođači robe široke potrošnje poduzimaju drastične korake kako bi zadovoljili potražnju – poput promjene mjesta proizvodnje i premještanja avionom umjesto brodom – ali kompanije poput postolara Stevea Maddena (SHOO) kažu da im već nedostaje prodaja jer jednostavno nema dovoljno robe.

    Izvršni direktor Adidasa Kasper Rorsted rekao je da kompanija za sportsku odjeću neće moći u potpunosti zadovoljiti “snažnu potražnju” za svojim proizvodima u drugoj polovici godine zbog gašenja, unatoč prebacivanju proizvodnje u druge regije.

    Andrew Rees, izvršni direktor Crocsa, rekao je da su tranzitna vremena iz Azije na većinu vodećih tržišta kompanije približno dvostruko veća nego što su bila u prošlosti.

    Kako bi se osigurala dostupnost proizvoda za vrijeme godišnjih odmora, Hasbro, koji proizvodi Monopoly i My Little Pony, rekao je da povećava broj okeanskih prijevoznika s kojima radi, koristeći više luka za ubrzavanje isporuka i nabavku više proizvoda ranije iz više zemalja.

    Za potrošače, krah opskrbnog lanca vjerojatno će značiti više cijene. Hasbro, naprimjer, povećava cijene kako bi nadoknadio rastuće troškove prijevoza i robe. Kompanija predviđa da će njeni troškovi pomorskog transporta ove godine biti u prosjeku četiri četiri puta veći nego prošle, kaže glavna finansijska direktorica Deborah Thomas.

  • Objavljen trailer za film “Spider-Man: No Way Home” 24 sata nakon što je procurio online

    Objavljen trailer za film “Spider-Man: No Way Home” 24 sata nakon što je procurio online

    Trailer za novi “Spider-Man: No Way Home” predstavljen je na CinemaCon događaju u kinima u Las Vegasu, a stiže pod neobičnim okolnostima jer je dan ranije verzija trailera procurila na internet.

    Sonyjev šef Tom Rothman, priznao je curenje prilikom predstavljanja trailera, rekavši: “Zaslužuje da se vidi i u visokokvalitetnom gotovom obliku u kojem je napravljen.”

    Zvanični Twitter profil Sony kompanije također je potvrdio curenje informacija, objavivši: “Bravo za prave ljude koji trenutno prvi put gledaju trailer”.

    Tom Holland u posljednjem nastavku naći će se u glavnoj ulozi, a film će predstaviti i glumce iz prethodnih franšiza o Spider-Manu.

    Alfred Molina, koji je igrao Doctora Octopusa u filmu Tobeya Maguirea “Spider-Man 2”, nalazi se u traileru, kao i Jamie Foxx, koji je igrao Electra u filmu “The Amazing Spider-Man 2” pod vodstvom Andrewa Garfielda, a u produkciji Marvel studija.

    Benedict Cumberbatch također se pojavljuje kao Doctor Strange u filmu reditelja Jona Wattsa, koji u kina dolazi 17. decembra.

    “No Way Home” je vjerovatno najvažniji film kompanije Sony, sa velikim očekivanjima za nastavak projekta Marvel studija koji će parirati nečemu sličnom Disneyjevim filmovima o Avengersima, a obožavatelji mjesecima iščekuju novosti o posljednjem dijelu.

    Prethodni dio franšize, “Spider-Man: Far From Home”, slovi kao Sonyjev film sa najvećom zaradom ikad na globalnom nivou od 1,132 milijarde dolara.

  • Antonijević o napadu: Dok me je tukao, Bjelogrlić mi je psovao “Daru iz Jasenovca”

    Antonijević o napadu: Dok me je tukao, Bjelogrlić mi je psovao “Daru iz Jasenovca”

    Srbijanski reditelj Predrag Gaga Antonijević kojeg je jučer u Nišu pretukao glumac Dragan Bjelogrlić oglasio se nakon napada i pojasnio šta se događalo u ponedjeljak rano ujutro u niškom ugostiteljskom objektu.

    Kako je rekao, njega je u ponedjeljak ujutro oko 4 sata napao glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić, kojio ga je, prema njegovim riječima, iz čista mira počeo tući šakama, a prema Antonijevićevim izjavama povod je taj što je on Bjelogrlića optužio za korupciju, ali i to da Bjelogrliću smeta njegov film “Dara iz Jasenovca”, za koji je smatra kako uopće nije trebao biti snimljen.
    “Belogrlić dok me je tukao ponavljao je ‘J**ala te Dara iz Jasenovca’. On spada u grupu ljudi koji su se borili protiv snimanja tog filma, smetalo mu je što je film snimljen. Čak je držao i neke seminare za poslovne ljude, kako je sve to bilo pogrešno. Osim toga, postoji i činjenica da sam razotkrio njegovu korupciju, kojom se bavio u prethodnom razdoblju u vezi sa svojim aktivnostima u Filmskom centru Srbije, a koja je trenutno u Tužilaštvu, smatra se kaznenim slučajem” rekao je Antonijević za TV Pink.

    Antonijević je dodao kako dugo nije imao kontakt sa Bjelogrlićem, kao i u noći kada se napad desio napada. Prema njegovim riječima, Bjelogrlić je sjedio desetak metara od njega, i odjednom je prišao njegovom stolu i počeo ga udarati.


    “Sjedio sam s nekim prijateljima, svi su kolege. On je bio drugom dijelu dvorane, iza ugla, u društvu Katarine Radivojević. Poslije sam vidio da je bilo puno alkohola, i ko zna čega još. Sjedio sam na krevetu, gotovo legao jer je krevet jako nizak, razgovarao sam s kolegama. Pojurio je iza tog ugla i napao me, nisam ga ni vidio dok me nije počeo udarati, tada su nas kolege razdvojile. Prijetio mi je, rekao sve, opsovao mi majku, ubit će me, ovakav sam ja, onakav sam. Ovo je divljački napad koji nisam doživio svih ovih godina, pogotovo ne na festivalu, u svom rodnom Nišu, na festivalu glume koji slavi profesiju svih nas. To je kazneno djelo koje se nije smjelo nigdje dogoditi, pogotovo ne na festivalu”, naveo je Antonijević.

    Naglasio je da je Bjelogrlić bijesan jer je objelodanio njegova pisma u kojima mu je nudio mito.

    “Svi u struci znaju, svi, da je to tako. A onda odatle velika mržnja prema meni, pa nakon ovoga prema Jasenovcu, da ne govorim o tome što je sve došlo do mene, i što konkretno imam, kako je radio protiv filma. Za njega je važno da ode na Sarajevo Film Festival, to nije za mene”, kazao je redatelj.

    Dodao je da je on zvao policiju, a sada je na tužilaštvu da podnese kaznenu prijavu protiv Bjelogrlića.

    “Imam modrice, kako i ne bih imao kad sam bio boksačka vreća. Što sam mogao učiniti, bio sam u ležećem položaju na toj niskoj sofi i ovaj divljački nasrće na mene, udara me, nisam se imao prilike pomaknuti. Prvo dobijem udarce, a onda vidim što se događa”, ističe Antonijević.

    Podsjećamo, Glumac Dragan Bjelogrlić priveden je jučer pod sumnjom da je oko 4 sata u niškom hotelu “Ambasador” napao reditelja Predraga Gagu Antonijevića i udario da više puta u glavu.

    On je je zadržan u policiji do 48 sati zbog nasilničkog ponašanja što je potvrdio Vladimir Stanojević, portparol osnovog javnog tužilaštva u Nišu.

  • “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    Ono što je počelo kao zajednička evropska inicijativa o otvorenom tržištu po uzoru na EU, počinje da se, zbog odbijanja BiH, Crne Gore i samoproglašenog Kosova da joj se pridruže, pretvara u alternativnu ideju koja bi obuhvatila samo tri regionalne zemlje – Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

    Naime, inicijativa koju je šest zemalja u regionu, ako računamo i samoproglašeno Kosovo, prihvatilo na samitu EU u Sofiji, koja je dobila kolokvijalni naziv “mali Šengen”, trebalo je da bude dio integracionog procesa ka EU. Na kraju su samo tri zemlje potpisale protokol i dokumente o tome da se postepeno otvaraju granice do 2023. godine. 

    U Kancelariji EU su za “Nezavisne novine” indirektno potvrdili da ni EU na ove dvije inicijative više ne gleda istim očima, kazavši da je zajedničko regionalno tržište “sveobuhvatnije u smislu tematskog opsega kao i izravno usmjereno ka unapređenju procesa pristupanja zapadnog Balkana EU”.

    “Regionalna saradnja važan je element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja. Istovremeno, proces koji uključuje cijelu regiju zapadnog Balkana je od suštinskog značaja. U tom kontekstu, važno je da regija napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, na šta su se šest čelnika regije obavezali na samitu u Sofiji prošle jeseni”, naglasili su oni.

    Iz ovog odgovora se sasvim jasno može iščitati da EU nije saglasna sa načinom na koji se “Otvoreni Balkan” razvija i želi da vidi uključivanje i ostalih zemalja, ali na način da to bude kompatibilno evropskim dokumentima.  Njemačka, kako saznaju “Nezavisne novine”, podržava akcioni plan za zajedničko regionalno tržište onako kako je on dogovoren na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, kao i na posljednjem sastanku u okviru ovog procesa, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel.

    Kako nam je rečeno, Njemačka očekuje da se do 6. oktobra, odnosno samita na Brdu kod Kranja u Sloveniji, zaključe pregovori u vezi  sa četiri sporazuma  koja  se odnose na  slobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak u  zemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za rad za doktore, stomatologe i arhitekte kao i o priznavanju fakultetskih diploma.

    Njemačka, kako nam je rečeno, želi da u ovu inicijativu bude uključeno svih šest subjekata na zapadnom Balkanu.  Ukoliko se to ne desi u oktobru, sasvim je izvjesno očekivati da će zajedničko regionalno tržište doći u krizu, a mogla bi ga zamijeniti inicijativa “Otvoreni Balkan”, koja neće biti pod direktnom palicom EU, već će se razvijati uz pomoć drugih faktora. 

    U Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva kažu za “Nezavisne novine” da žele da vide inicijativu koja će uključivati sve zemlje. 

    “Pozdravljamo inicijative koje podržavaju regionalnu saradnju i otvorena tržišta.  Važno je da svi novi procesi budu komplementarni, a ne u suprotnosti sa postojećim inicijativama, te da su inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja zapadnog Balkana”, kažu u toj ambasadi. 

    Ipak, kao što je to nedavno rekao Džejms O'Brajan, autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, na panelu ljudi bliskih Bajdenovoj administraciji i njemačkoj vladajućoj stranci CDU, ako BiH, Kosovo i Crna Gora ne budu željeli da se pridruže zajedničkoj regionalnoj inicijativi, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija će morati nastaviti same. 

    Faris Kočan, ekspert za region zapadnog Balkana i evropske integracije iz Slovenije i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, vidi ove dvije inicijative kao nešto različite, ali iz drugačije vizure.  Po njegovom mišljenju, zajedničko zapadnobalkansko tržište povezano je s ekonomskim integracijama, dok “Otvoreni Balkan” ima političku komponentu koja se odnosi na unapređenje političkih odnosa.

    “I ako to bude posmatrano kao dio Kopenhaških kriterija, sama ideja o tome da je potrebno i na ravni društvenih i političkih odnosa obezbijediti bolju situaciju u regionu, ovdje vidim potencijal da dođe do paralelnog procesa”, naglasio je Kočan za “Nezavisne novine”.

  • Petrović: Izetbegović svojim postupcima sve više uništava SDA

    Petrović: Izetbegović svojim postupcima sve više uništava SDA

    Generalni sekretar SNSD-a Luka Petrović istakao je da predsjednik SDA Bakir Izetbegović posljednjih godina svojim postupcima sve više uništava stranku na čijem je čelu.
    “Izetbegović uporno pokušava da raspad svoje političke strukture održi na nacionalnoj retorici koja neće pomoći ni članstvu, ni bošnjačkom nacionalnom korpusu. Bakir i SDA imaće samo velikih problema na predstojećim opštim izborima”, ocijenio je Petrović.

    On je naglasio da su pogrešna očekivanja SDA i njenih čelnika da će oni biti na dobitku ako nastave sa ugrožavanjem dva konstitutivna naroda u BiH – Srba i Hrvata.

    “Hrvatima je to već učinjeno prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a Srbima pokušavaju da nametnu vijenac krivice. Međutim, to je njihova velika greška i samo će oni izgubiti u takvoj BiH”, istakao je Petrović.

    On je naveo da je “nametanje zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje navodnog genocida vruć krompir koji je Valentin Incko ostavio iza sebe čime je dodatno pokvario ionako krhke odnose u BiH”.

    “Jedno je sigurno – Incko to nije trebao da radi. Zloupotrebom ovlaštenja visokih predstavnika i korištenjem tzv. bonskih ovlaštenja nametnute su mnoge stvari u BiH. Krajnje je vrijeme da se tome stane u kraj, jer nema više mjesta za tako nešto. Zar nakon 25 godina nismo došli do nekog okvira zemlje koja može ili ne može da postoji”, rekao je Petrović.

    On je za trebinjsku Herceg televiziju izjavio da Republika Srpska ni na koji način nije počinila taj navodni genocid kako žele da predstave i da nametnu.

    “Mi smo u ovom ratu bili u odbrani što potvrđuje i više od 23.000 naših žrtava koje su stradale ne u napadu, već u odbrani. Mnogi pokušavaju da daju jednostrani prikaz sukoba u BiH. Mi smo to morali odbaciti, donijeti odluke u Narodnoj skupštini, organizovati potpisivanje peticije koja predstavlja bunt naroda. Narod je taj koji je presudio i koji je otvoreno pokazao da je protiv nametanja i pritisaka na Srbe i Republiku Srpsku”, istakao je Petrović.

    On je rekao da Srbi u Republici Srpskoj žele samo da žive u miru na svojim vjekovnim ognjištima, a peticija je jedan od načina da svojim potpisom odbace nametanja i antidejtonska ponašanja visokih predstavnika.

    “Očito je da BiH još počiva na uticaju stranaca, a Ustavni sud BiH je institucija koja u potpunosti funkcioniše zahvaljujući strancima jer u njoj sjede tri stranca i dva Bošnjaka koji imaju većinu i donose odluke zloupotrebljavajući na taj način ovu pravosudnu instituciju”, naglasio je Petrović.

    On je rekao da će vlast i institucije Republike Srpske stati iza svojih građana i štititi njihova prava i slobode koje su nametanjem ovog zakona ugrožene.

    “Sada se na osnovu izgovorenih riječi sprovode razne procedure, podižu optužnice, prijave ili vode istrage što je čista zloupotreba i hajka na Srbe. Očigledno je da se Bošnjaci raduju što se to dešava, ali BiH je zemlja o kojoj se može govoriti samo ukoliko su sve tri strane dobile ili izgubile, a ako je jedna strana izgubila siguran sam da nema BiH. Stoga, ovo je potpuno pogrešno radovanje i pogrešna taktika bošnjačkog političkog korpusa”, konstatovao je Petrović.

  • Vučić: Christian Schmidt nam je pomogao kada su htjeli da izoluju Milorada Dodika

    Vučić: Christian Schmidt nam je pomogao kada su htjeli da izoluju Milorada Dodika

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sinoć je izjavio da je više puta razgovarao sa Christianom Schmidtom, novim visokim predstavnikom u BiH, i da će “uvijek pričati sa svima”. Naveo je da je Schmidt pomogao da Evropa ne izoluje Milorada Dodika.

    “On je više puta i pomogao Srbima, kada su Milorada Dodika htjeli da izoluju, ja sam ga zamolio da dođe i pomogne u rješavanju tog spora. Ja razumijem Dodika, ali ćemo razgovarati sa svima”, rekao je Vučić sinoć u emisiji “Ćirilica”.

    Dodao je da će Schmidtu reći da je protiv Bonskih ovlaštenja i Inzkove politike, i “da je svaka akcija protiv Dodika katastrofalna za stanje u region”.

    “Pri tome, da imate u vidu, Schmidt je jedan fantastično inteligentan čjovek, vrsni i veoma iskusan političar. Nadam se da će imati više takta i željeti da čuje i srpsku stranu”, kazao je Vučić.

    Vučić je naveo da su odnosi Srbije sa Republikom Srpskom najbolji ikada.

    “Nikada ne smiju da nam se ponove sankcije na Drini, olajavanja i svađe. Ja razumijem poziciju RS-a, i ja da sam na njihovom mjestu isto bih se ponašao. Ali i oni moraju da razumiju poziciju Srbije. Mi imamo više od 60 posto stranih direktnih investicija sa Zapada. Je li mislite da ja imam pravo da ugrozim takvu poziciju Srbije. A je li mislite da smijem da ugrozim Republiku Srpsku. Nećemo se saglasiti sa progonom Milorada Dodika. Mali smo mi za Rusiju, a ja želim da se nastavi napredak Srbije. Ali to ne znači da neću reći Schmidtu sve u lice. Komplikovana je situacija za nas izuzetno”, kazao je on, prenijele su Novosti.

  • Potpredsjednica SAD-a: Kina nastavlja s prisvajanjem teritorija i zastrašivanjem susjeda

    Potpredsjednica SAD-a: Kina nastavlja s prisvajanjem teritorija i zastrašivanjem susjeda

    Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris uputila je oštre poruke Kini zbog njenih akcija i upada u Južnokinesko more te je poručila kako kineske aktivnosti u ovom dijelu Azije djeluju zastrašujuće za sve okolne države.

    Harris je naglasila kako Kina pod hitno mora prestati s djelovanjima protiv susjednih zemalja u Južnom kineskom moru te je istakla kako će SAD uvijek biti uz svoje saveznike u ovoj regiji.

    “Znamo da Peking nastavlja prisiljavati, zastrašivati susjede i polagati prava na većinu Južnog kineskog mora. Akcije Pekinga podrivaju međunarodni poredak zasnovan na jasnim pravilima i također podrivanju suverenitet nacija”, rekla je Harris.

    Sjedinjene Američke Države i saveznici već su ranije optužili Kinu da u Južnom kineskom moru razmješta vojnu opremu uključujući i projektile zemlja-zrak.

    Potpredsjednica SAD-a je tokom posjete američkim vojnicima u Singapuru poručila kako će se veliki dio historije 21. stoljeća pisati upravo u ovoj regiji te da je rad američke vojske u ovom dijelu svijeta ključan.

    “U našem je vitalnom interesu da budemo ujedinjeni s našim saveznicima i partnerima u Jugoistočnoj Aziji u odbrani slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”, rekla je Harris.

    Tokom posjete, Harris će se sastati i s predsjednicom i premijerom Singapura, a nakon toga će otputovati u Vijetnam gdje će se također sastati s visokim zvaničnicima ove zemlje.

    Posljednjih nekoliko mjeseci, administracija američkog predsjednika Bidena više puta je posjetila ovaj dio Azije te tako jasno naglasila težnje SAD-a za djelovanjem u ovom području.

    Ministar odbrane Lloyd Austin kao i zamjenica državnog sekretara Wendy Austin također su posjetili Indo-Pacifik, a isto je učinio i državni sekretar SAD-a Antony Blinken koji je održao niz online sastanaka sa saveznicima iz Jugoistočne Azije.