VRBAS Media

Autor: INFO

  • EU i Njemačka izdvojile tri miliona evra za metalski i drvni sektor u BiH

    EU i Njemačka izdvojile tri miliona evra za metalski i drvni sektor u BiH

    Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke izdvojili su tri miliona eura bespovratnih sredstava unutar projekta EU4BusinessRecovery za mjere oporavka u metalskom, mašinskom i drvnom sektoru, a javni poziv za dostavu prijedloga projekata otvoren je danas.

    Bespovratna finansijska sredstva bit će dostupna mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi osigurali kontinuitet poslovanja, a poziv je objavio Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

    Nils Wetzel, projekt menadžer iz GIZ-a, rekao je da projekt pomaže privredi BiH da se oporavi od posljedica pandemije i to na način što će podržati pet sektora koji imaju najveći potencijal da što prije pokrenu cijelu bh. privredu. Od tih pet sektora, četiri su proizvodna i radi se o drvnom, metalskom, poljoprivredno-prehrambenom i tekstilnom sektoru, a jedan je uslužni, turizam, za koji je javni poziv objavljen u julu.

    “Putem projekta želimo pomoći tim preduzećima da ponovo uspostave svoje nabavne i prodajne lance, da im olakšamo pristup najvažnijim tržištima i da se što prije vrate u optimalni nivo poslovanja”, istakao je Wetzel na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj je predstavljen novi javni poziv.

    Govoreći o kriterijima za izbor kandidata za bespovratna sredstva, Wetzel je ponovio da se radi o malim i srednjim preduzećima u metalskoj i drvnoj industriji koja su pretrpila pad i čiji se obim poslovanja smanjio tokom pandemije, odnosno preduzeća koja mogu dokazati da su prije početka pandemije bila nosioci rasta, napredovala i stvarala nova radna mjesta, pod predpostavkom da su spremnada i sama ulože određeni dio vlastitih sredstava.

    “Projekti koji će biti finansirani iz EU4BusinessRecovery mogu trajati do deset mjeseci, a iznos svakog granta pojedinačno, za jedno preduzeće je 96.000 KM. Sa dostupnim sredstvima podržat ćemo skoro 60 preduzeća, odnosno želimo da im kroz te grantove pomognemo da unaprijede svoje poslovanje, te inoviraju pristupe novim tržištima”, dodao je Wetzel.

    Javni poziv je otvoren do 26. septembra ove godine tako da zainteresovani imaju četiri sedmice za predaju aplikacije.

    Projekat EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća u BiH da nastave sa poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta, a posebno će podržati poduzetnice, mlade i druge ranjive skupine u osnivanju vlastitih biznisa i u prevladavanju negativnog učinka pandemije koronavirusa stvaranjem otpornijeg poslovnog okruženja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,7 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (13 miliona eura) i Vlada Savezne Republike Njemačke (0,7 milion eura).

    EU4BusinessRecovery zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od 2021. godine do 2023. godine.

  • Marić: Zbog neizgradnje Bloka 7 u BiH će poskupiti struja, a 15.000 rudara ostati na cjedilu

    Marić: Zbog neizgradnje Bloka 7 u BiH će poskupiti struja, a 15.000 rudara ostati na cjedilu

    Ako projekt izgradnje Bloka 7, termoelektrane Tuzla ne bude realiziran Bosna i Hercegovina morat će uvoziti električnu energiju, što će rezultirati poskupljenjem cijene struje, kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista inženjer rudarstva i bivši ambasador BiH u Narodnoj Republici Kini Borislav Marić.

    Komentirajući ekonomsku saradnju BiH i Kine, Marić je spomenuo infrastrukturne projekte u cestogradnji i energetici.

    “Nažalost, već neko vrijeme se čeka finalna faza izgradnje Bloka 7, koja bi omogućila da Federacija, a samim tim i BiH, ima energetsku neovisnost i riješi pitanje preko 15.000 rudara čija je egzistencija bez izgradnje Bloka 7 itekako upitna. Ne samo to. Stanovnici BiH mogli bi doživjeti poskupljenje električne energije ako ne budu izgrađene zamjene ili nove termoelektrane koje bi zamijenile one visoko zagađujuće koje se planiraju zatvoriti od 2024”, kazao je Marić.

    Prema njegovim riječima, dekarbonizacija će neminovno doći i ugljen će se postupno ukinuti, ali, kako je istaknuo, postupno je ključna riječ.

    “Trenutno, termoelektrane na ugljen godišnje proizvodu oko 70 posto ukupne proizvodnje električne energije u BiH. Oni su najveći i najpouzdaniji izvor opskrbe električnom energijom, jer proizvodnja hidroenergije, čiji je instalirani kapacitet čak nešto veći od toplinske energije, varira s godišnjim dobima i sve je više pogođena sušom u posljednjem desetljeću”, dodao je.

    U slučaju da taj projekt ne bude realiziran BiH će svoje potrebe za električnom energijom morati podmirivati većim uvozom, što će povećati troškove opskrbe strujom i stvoriti veće financijske obaveze, smatra Marić.

  • Tegeltija o izjavi Erdogana: Snažna poruka političkom Sarajevu da samostalno odlučuje

    Tegeltija o izjavi Erdogana: Snažna poruka političkom Sarajevu da samostalno odlučuje

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija ocijenio je da je turski predsjednik Redžep Taip Erdogan u izjavi po povratku u Tursku iz posjete BiH i Crnoj Gori uputio snažnu poruku političkom Sarajevu, kojem je preporučio da samostalno odlučuje.

    “U, kako je ovo snažna Erdoganova poruka političkom Sarajevu… ne tražite upute sa strane donesite sami odluku”, napisao je Tegeltija na Tviteru.

    Erdogan je na pitanje da prokomentariše izjave članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Milorada Dodika da je Turska garant mira u regionu, odnosno kakva je njena buduća uloga u BiH, rekao novinarima da će Ankara biti prisutna ako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH ujedine i kažu “želimo Turskoj dati takav zadatak, niko se ne smije miješati u naše poslove, samo neka Turska djeluje kao posrednik ovdje u naše ime”.

    Erdogan je naglasio da bi i tome trebali odlučivati članovi Predsjedništva BiH.

    “Već sam im rekao – ako donesete takvu odluku, mi ćemo, takođe, napraviti naše procjene. Donesite ovu odluku kao trojka, a ne čekajući uputstva odnekud. Nakon toga sam rekao -`napravićemo ovaj korak sa srećom”, izjavio je Erdogan po povratku u Tursku.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je nakon sastanka Predsjedništva BiH sa Erdoganom u petak, 27. avgusta, u Sarajevu da se zalaže za aktivniji angažman Turske u rješavanju političkih problema u BiH.

  • Dodik odgovorio opoziciji: Niko nije spominjao “Dejton 2”

     Niko nije spominjao “Dejton 2” i Dejtonski sporazum je devastiran odlukama visokih predstavnika, odgovorio je opozicionim liderima srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik, gostujući u našoj emisiji Aktuelno.

    “Nastavićemo da postupamo po zaključcima Narodne skupštine – nećemo učestvovati u odlučivanju u Predsjedništvu, Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini”, naglasio je Dodik.

  • Mjere u Srpskoj produžene do 13. septembra

    Mjere u Srpskoj produžene do 13. septembra

    Republički štab za vanredne situacije Republike Srpske donio je na današnjoj sjednici odluku da se sve postojeće mjere produže do 13. septembra.

    “Štab je zadužio sve vaspitno – obrazovne ustanove i gradske/opštinske štabove za vanredne situacije jedinica lokalnih samouprava u Republici Srpskoj, da u skladu sa epidemiološkom situacijom u Republici Srpskoj, redovno obavještavaju Ministarstvo prosvjete i kulture, te da ukoliko bude potrebno dostave prijedlog za obustavljanje nastave u školama i prelasku na odvijanje nastave na daljinu”, navodi se u saopštenju Kriznog štaba.

    Kako se dodaje, prijedlog za obustavljanje nastave u školama može da obuhvata sve škole na području određene jedinice lokalne samouprave ili samo određene škole sa ili bez područnih odjeljenja.

    Između ostalog, i dalje se zabranjuje okupljanje u grupama većim od 120 osoba, sva privatna okupljanja koja se ne održavaju na javnom mjestu u grupama većim od 70 osoba.

    Takođe se ograničava radno vrijeme u periodu od šest do 24 časa svim ugostiteljskim objektima za hranu i piće i priređivačima igara na sreću.

    Noćni klubovi i dalje mogu da rade do dva časa iza ponoći.

  • Turković: Milanovićeve izjave su zapaljive, niko nikoga ne pokušava slomiti

    Turković: Milanovićeve izjave su zapaljive, niko nikoga ne pokušava slomiti

    Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković je reagovala na današnje izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o Dejtonskom sporazumu i entitetu Republika Srpska.

    Milanović je, u kontekstu poziva Milorada Dodika na novi dogovor među političkim faktorima u BiH, rekao da Dejtonski sporazum ne bi trebalo mijenjati. Naglasio je da su Dejtonom date prevelike ovlasti pojedincima, konkretno misleći na visokog predstavnika i da je to sada stvorilo sukobe u državi.

    Državna ministrica Turković je rekla za hrvatskog predsjednika da “daje zapaljive izjave koje samo otežavaju reforme i evropski put BiH”.

    “U vrijeme kada Milorad Dodik blokira rad tih institucija zato što je zakonom zabranjeno negiranje genocida i slavljenje ratnih zločina, od evropskih lidera među koje se ubraja i Milanović, građani BiH očekuju podršku reformama, evropskom putu i funkcionalnosti države, a ne blokadama, ucjenama i opstrukcijama. Uvjerena sam i da većina građana Republike Hrvatske od Milanovića očekuje i želi da se sa poštovanjem odnosi prema državnicima susjednih država koji su izabrani na demokratskim izborima, a koje poštuju i priznaju i sve evropske i međunarodne institucije”, rekla je Turković.

    Milanović je još rekao da se ne može slomiti Republika Srpska i da se ne može osuditi cijeli jedan narod, na šta je ministrica vanjskih poslova BiH također reagovala.

    “Niko u Bosni i Hercegovini ne želi niti pokušava slomiti nikoga. Naprotiv. Institucije BiH na stolu imaju 14 prioriteta Evropske komisije i Program reformi za NATO”, zaključila je ona.

    Na Milanovićeve izjave je reagovao i predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić koji je kazao da hrvatski predsjednik “advokatiše” vlast Srbije i Republike Srpske te je zaključio da se Milanović mora prestati “dodvoravati Dodikovoj i beogradskoj politici”.

  • Mađarska dogovorila s Rusijom nove cijene gasa kojih će stizati preko Srbije i Austrije

    Mađarska dogovorila s Rusijom nove cijene gasa kojih će stizati preko Srbije i Austrije

    Mađarska je sa Rusijom dogovorila sve potrebne uslove za stupanje na snagu novog dugoročnog sporazuma o isporuci gasa od 1. oktobra, objavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

    On je rekao da je ugovor s Gazpromom na 15 godina, s mogućnošću izmjene otkupljenih količina nakon 10 godina.

    “Dogovorili smo se i o cijeni, koja je mnogo povoljnija od one koju smo platili prema sporazumu koji je Mađarska potpisala 1995. godine, koji sada ističe”, rekao je, ne navodeći tačne detalje.

    On je dodao da će sporazum biti potpisan do kraja septembra, a Gazprom će Mađarskoj godišnje isporučivati ​​4,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa preko dva pravca: 3,5 milijardi kubnih metara preko Srbije i jednu milijardu kubnih metara preko Austrije.

    Iz Gazproma su rekli da se sastali sa mađarskim ministrom vanjskih poslova, ali nisu naveli nikakve detalje.

    “Strane su razmotrile ključna pitanja i perspektive saradnje u sferi prirodnog gasa, uključujući isporuke gasa Mađarskoj”, navodi se u saopštenju Gazproma.

    Mađarska se do sada oslanjala na Rusiju za većinu uvozenog prirodnog gasa koji je isporučivan cjevovodom kroz Ukrajinu. Međutim, posljednjih je godina diverzificirala uvoz plina, otvorivši prekogranične interkonektore sa većinom svojih susjeda i osiguravajući opskrbu iz Royal Dutch Shella, preko luke za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Hrvatskoj.

    Szijjarto je rekao da će većina pošiljki prema novom ugovoru stizati putem novog interkonektora na granici Srbije.

  • Šarović: Sastanak s Erdoganom je i dogovoren da bi se iznijela ova Dodikova inicijativa

    Šarović: Sastanak s Erdoganom je i dogovoren da bi se iznijela ova Dodikova inicijativa

    Zbog sastanka sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji su imali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izjava Milorada Dodika nakon sastanka, opozicija u Republici Srpskoj je organizovala sastanak na kojem je zaključeno da bi svako raspakivanje Dejtona izazvalo novu krizu.

    Nakon sastanka sa Erdoganom, Dodik je predložio novi dogovor političkih stranaka u BiH uz prisustvo međunarodnih aktera, a što je sa sobom povuklo temu Dejtonskog sporazuma.

    Iz opozicije ovog entiteta naglašavaju da nikakva vrsta raspakivanja Dejtona za njih nije prihvatljiva, a predsjednik SDS-a Mirko Šarović kaže da je novi Dodikov prijedlog jedan od najopasnijih do sada za put i budućnost RS-a.

    “Ovo je jedna od najopasnijih izjava prethodnih godina. Odlučno ćemo se suprotstaviti takvim inicijativama jer u tome ne želimo da učestvujemo. Dejton je dovoljan okvir za RS. Možda nekom drugom treba raspakivanje Dejtona, nama ne treba”, rekao je on.

    Zatim je dodao sumnju da je sastanak sa Erdoganom dogovoren “samo da bi se iznijela ova nova inicijativa koja prijeti da dalje komplikuje situaciju u BiH”.

    “Ovo je prilika da kažem da SDS ostaje privržena zaključcima NSRS. Ponašali smo se odgovorno ovih mjeses-mjesec i po, ali je činjenica da se nije maklo u traženju rješenja, a u tome je vlast najodgovornija jer ima resurse. Stiče se utisak da im kriza odgovara”, rekao je Šarović.

    Šarović zaključuje da Milorad Dodik umjesto da rješava probleme, samo gomila krize, te pretpostavlja da će sa krizama i nastaviti do izbora.

  • Čubrilović: Glasanje u zajedničkim institucijama dozvoljeno ako se štite interesi Srpske

    Čubrilović: Glasanje u zajedničkim institucijama dozvoljeno ako se štite interesi Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović izjavio je za da je zaključcima lidera političkih partija u Republici Srpskoj jasno i nedosmisleno dozvoljeno da srpski predstavnici glasaju u zajedničkim institucijama BiH, ukoliko bi, u suprotnom, bili ugrženi interesi Republike Srpske.

    Čubrilović je istakao da je zaključcima, koje je usvojila Narodna skupština, jasno rečeno da ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini i Savjetu ministara, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske.

    Povodom pogrešnih i zlonamjernih interpretacija zaključaka koje su predsjednici političkih partija sa sjedištem u Srpskoj usaglasili na sastanku održanom 26. jula, Čubrilović je naglasio da predsjednici političkih partija nisu donijeli zaključak o neprisustvovanju sjednicama, niti su rekli da srpski predstavnici ne treba da idu na posao.

    “Oni su jasno rekli da predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara, Parlamentu i Predsjedništvu BiH, neće donositi odluke ili neće glasati za odluke, osim kada je to neophodno da bi se spriječilo donošenje odluka koje su protiv interesa Republike Srpske”, istakao je Čubrilović.

    Prema njegovim riječima, ovo se prije svega odnosi na odluku o ulaganju veta u Predsjedništvu BiH kada je povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda.

    To je, naglasio je Čubrilović, instrument koji je potrebno koristiti radi zaštite interesa Republike Srpske, te ovi zaključci to jasno i nedvosmisleno dozvoljavaju.

    “Isti slučaj je i kada je na dnevnom redu Savjeta ministara ili parlamenta BiH odluka koja bi, ako bi bila usvojena, zbog neglasanja srpskih predstavnika ili njihovog neprisustvovanja, mogla nanijeti štetu Republici Srpskoj”, pojasnio je Čubrilović.

    Čubrilović je napomenuo da su zaključci objavljeni transparentno i dostupni su na internet stranici Narodne skupštine.

    “Svako može vidjeti da u tim zaključcima nije ništa dvosmisleno, da je jesno navedeno da srpski predstavnici u zajedničkim institucijama imaju obavezu da spriječe donošenje odluka koje su protiv interesa Republike Srpske”, rekao je Čurbilović.

    Čubrilović je dodao da će se u svim drugim slučajevima, kada je riječ o odlukama koje se ne tiču Republike Srpske, oni suzdržati od izjašnjavanja.

  • Erdogan: Ako se Srbi, Hrvati i Bošnjaci ujedine i zovnu nas za posrednike, Turska će biti prisutna

    Erdogan: Ako se Srbi, Hrvati i Bošnjaci ujedine i zovnu nas za posrednike, Turska će biti prisutna

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan dao je izjavu po povratku u Istanbul nakon službenih posjeta Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori gdje je govorio o političkim odnosima u BiH i mogućem rješenju krize.Na pitanje da prokomentariše izjave Željka Komšića i Milorada Dodika da je Turska garant mira u regionu, odnosno kakva je njena buduća uloga u Bosni i Hercegovini Erdogan je kazao da će Turska biti prisutna ako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ujedine među sobom i kažu: Želimo Turskoj dati takav zadatak, niko se ne smije miješati u naše poslove, samo neka Turska djeluje kao posrednik ovdje u naše ime”.

    Naglasio je da bi i tome trebali odlučivati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    “Već sam im rekao. ‘Ako donesete takvu odluku, mi ćemo također napraviti naše procjene. Donesite ovu odluku kao trojka, a ne čekajući upute odnekud. Nakon toga sam rekao: ”Napravit ćemo ovaj korak s hairom”, izjavio je Erdogan.

    Podsjetimo, Milorad Dodik je za vrijeme posjete Erdogana Sarajevu kazao da se zalaže za aktivniji angažman Turske u rješavanju političkih problema u BiH.

    “Predsjedniče Erdogan, ja sam spreman da s Vama, s ostalima u BiH razgovaramo o svim mogućim pitanjima. I ja mislim da sve treba da bude na dnevnom redu. Ja sam za to da se održi teritorijalni integritet BiH, a politički aranžman mora da bude unutra, ono što se mi dogovorimo”, kazao je Dodik.