Autor: INFO

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je izjavio kako građani Republike Srpske, iako toga nisu svjesni, žive kao „bubreg u loju“. Tokom emotivnog obraćanja, u kojem je BiH više puta poslao „dođavola“ i ponovio da se neće povući ni nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom mu je zabranjeno političko djelovanje u narednih šest godina, Dodik je ustvrdio da narod u Srpskoj živi u obilju.

– Dolazi vrijeme naših krsnih slava. 98 odsto razgovora, na tim okupljanjima, završava pričom kako ništa ne valja, a na stolovima ostaje 50 do 60 odsto hrane iza gostiju – rekao je Dodik.

Dodao je i da su Srbi „specifičan narod“, navodeći da i sam pripada toj zajednici.

– Ne želim da prigovaram, jer i ja pripadam tom narodu. Dolazi vrijeme naših krsnih slava. Većina tih okupljanja završava se pred bogatom trpezom, koju gotovo 90 odsto ljudi čini većom nešto što je potrebno. Kako je moguće da sjedite ispred pune trpeze, a da ništa ne valja – upitao je Dodik.

Sličnu izjavu Dodik je dao i prije dvije godine, kada je, govoreći o slavama, istakao da količina preostale hrane pokazuje „koliko se ovdje dobro živi“.

Njegove tvrdnje izazvale su burne reakcije u opozicionim redovima. Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Nedeljko Glamočak, smatra da takve izjave pokazuju koliko je vlast, kako kaže, izgubila dodir sa stvarnošću.

– Dovoljno je da se samo osvrnemo na Ugljevik, na ovu trgovinu prirodnim bogatstvima i na otimanje hljeba od radnika i sve će vam biti jasno. To što srpski narod njeguje svoju tradiciju i kulturu, uključujući krsnu slavu, i što za taj dan štedi i odvaja, a neki se čak i zadužuju, samo govori o tome da je ovaj narod ponosan – rekao je Glamočak.

On dodaje da bi, da je vlast bila odgovorna, danas mnogi građani ostali u Republici Srpskoj, umjesto da masovno odlaze.

– Budućnost našeg naroda je da imamo odgovornu vlast. To je budućnost, a ne ove isprazne fraze i priče koje već 20 godina slušamo dok su, na drugoj strani, ti koji to pričaju opustošili Republiku Srpsku, osiromašili narod, a sebe obogatili do mjere da ne znaju šta će s novcem – poručio je Glamočak.

Lider Liste „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović uporedio je Dodikovu izjavu s poznatom izjavom Marije Antoanete iz vremena francuske revolucije.

– To je kao ona: „Ako nemate hljeba, jedite kolače“. Sit gladnom ne vjeruje. Naši ljudi su domaćini i odvajaće, ako treba, tri mjeseca da bi dostojanstveno proslavili krsnu slavu. Ne vjerujem da ostane baš toliko hrane, a ako i ostane ljudi to rade zato što žele da taj dan, jedan u godini, proslave na što bolji način. To nikako nije mjerilo kvaliteta životnog standarda. Dovoljno je pogledati kolike su penzije i kupovna moć našeg stanovništva – rekao je Vukanović.

On je dodao da bi ljudi, da im je zaista dobro, ostajali u Republici Srpskoj, a ne odlazili u inostranstvo.

– Dodik i oligarhija s kojom se druži su multimilioneri od narodnih para i ne mogu da razumiju probleme običnog čovjeka. To je dokaz koliko je on (Dodik) izgubio kontakt s realnošću i zdrav razum – istakao je Vukanović.

Sličnog stava je i poslanik Narodnog fronta u Narodnoj skupštini RS, Radislav Dončić, koji Dodikove tvrdnje smatra „vrhuncem beščašća“.

– Možda Dodik i milioneri kojima se okružio, a koji su bogatstvo stekli na grbači naroda, bacaju hranu poslije krsne slave. Većina običnih ljudi, od koji se ta samozvana elita otuđila, jedva sastavlja kraj s krajem. Ovakva izjava je besramna i pokazuje koliko taj čovjek živi u nekom svom paralelnom univerzumu, bez ikakvog dodira s realnošću – zaključio je Dončić.

Nakon objavljivanja Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, pokazalo se da će mandat ove koalicije na bh. nivou, ambiciozno najavljivane kao jedne od najposvećenijih evropskim integracijama, vjerovatno ostati upamćene kao četiri izgubljene godine.

Dok Crna Gora i Albanija krupnim koracima grabe ka evropskim integracijama koristeći povoljni momenat koji se otvorio, BiH posustaje i ne može izaći iz internih problema za koje je sama odgovorna. Čak ako bi SNSD pokazao volju da se vrati na evropski put, to bi blokirala “trojka”, koja s Miloradom Dodikom, predsjednikom te stranke, više ne želi koalirati. “Trojka” bi željela raditi s opozicijom iz Srpske, koju ne želi HDZ. Zbog pritiska bošnjačke javnosti, “trojka” ne želi popustiti HDZ-u oko izbornog zakona i još čvršće steže zagrljaj sa SNSD-om. Tako da će, po svemu sudeći, istinski napredak biti moguć tek nakon narednih izbora.

Tri faze za BiH
EU je u zadnju deceniju i po prema BiH imala tri faze.

Prva faza bi se mogla nazvati “Sejdić i Finci”, kada se insistiralo na implementaciji odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Druga faza je bila njemačko-britanska agenda, koja je postala novi okvir EU, koji je u prvi plan stavio socijalno ekonomske reforme, a implementaciju presude u drugi plan. Kada ni ovo nije dovelo do uspjeha, treća faza počela je najavom Žan Kloda Junkera, kao predsjednika Evropske komisije, da će EU neko vrijeme pauzirati s prijemom novih članica. U kasnijoj fazi nisu pomogle Francuska i Bugarska, koje su sukcesivno blokirale Sjevernu Makedoniju, iako je ta zemlja promijenila ime uz obećanje da će nastaviti evropske integracije ako to učini. Kada do toga nije došlo, desilo se veliko razočarenje proširenjem u cijelom regionu, ne samo u Skoplju.

Sada se BiH, ali i cijeli paket proširenja, posmatra u sklopu geostrateških tektonskih promjena nastalih proširenom ruskom invazijom na Ukrajinu. Proširenje je ponovo u interesu EU, a BiH, iako je dobila više prilika, nije iskoristila gotovo nijednu.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, slaže se da Evropska komisija prema BiH sada ima fer pristup i očekivanja, za razliku od ranijeg perioda, kada je, kako ističe, od BiH traženo nešto što od drugih kandidata nije.

“Poruka je sada da BiH može započeti proces pregovora vrlo brzo, odnosno čim se za to ispune uslovi od strane BiH, to su imenovanja glavnog pregovarača i usvajanje dva zakona”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”.

Komentarišući izvještaj EU, Ćerimagić je mišljenja da se pripremljenost BiH nije popravila ni u jednom od 33 poglavlja.

“To znači da BiH i dalje ostaje najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU. U odnosu na susjede, sličan rezultat u smislu beznačajne ili minorne popravke u nivou pripremljenosti ostvarile su i neke druge kandidatkinje, kao što su Srbija, Gruzija ili Sjeverna Makedonija”, ističe on i dodaje da je loptica sada definitivno na BiH, da ispuni poštene uslove koji su pred njom postavljeni.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, ističe da je Evropska komisija iz pragmatičnih razloga fokus stavila na Crnu Goru i Albaniju, kao kandidatima koji imaju najveću šansu da uđu u EU tokom mandata ove komisije.

“Za BiH ostaje i dalje jasno da je reforma pravosuđa i imenovanje pregovarača uslov za oficijalno otvaranje pregovora, i u tom smislu niko ne očekuje da će se to realizirati prije okončanja opštih izbora”, ističe on za “Nezavisne”.

Kada je riječ o Evropskoj komisiji i Komesarijatu za proširenje, Kočan smatra da je pristup da je sada sve do BiH, a da je EU spremna da pomogne i pruži priliku.

“Ja sam očekivao veći angažman i pružanje platforme za partije gdje bi se razmatralo kako dalje. U prošlosti su dolazili i direktori direktorata koji su željeli biti od pomoći u tehničkom i administrativnom smislu”, naglasio je on.

EU u nezahvalnoj poziciji
EU se nalazi u nezahvalnoj poziciji – s jedne strane mora zadržati jasne kriterijume za prijem novih članica i mora se pouzdati u političke elite koje zapravo ne žele EU, a sa druge strane mora pokazati Rusiji, Americi i Kini da je u stanju voditi procese u svom dvorištu. Taj rascjep ponekad dovodi do zbunjujućih poruka i spuštanja ljestvica, što domaći političari vješto koriste. Domaća javnost je zamorena i demotivisana, a time i pritisak prema domaćim političarima da se ide ka EU postaje sve slabiji.