VRBAS Media

Autor: INFO

  • Svaki treći pacijent u UKC RS na nekom vidu mehaničke podrške

    Svaki treći pacijent u UKC RS na nekom vidu mehaničke podrške

    U zdravstvenim ustanovama u Srpskoj od kovida se liječi 413 pacijenata, a na respiratorima je 41 osoba.
    Za mjesec dana, odnosno u poređenju sa 3. avgustom, broj hospitalizovanih je skočio za više od devet puta, dok je broj pacijenata na respiratoru povećan za čak 20,5 puta.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u bolnicama je 3. avgusta bilo 45 kovid pacijenata, od čega dvoje na respiratoru.

    U Univerzitetskom kliničkom centru RS trenutno je 251 hospitalizovani, među kojima 31 na respiratoru i 60 na kiseoničkoj maski. Sa teškom kliničkom slikom bori se 60 ljudi, dok je 31 osoba životno ugrožena.

    Epidemiolozi upozoravaju da je situacija u vezi s kovidom nesigurna, sa tendencijom konstantnog pogoršanja. Poručuju da nema mjesta opuštenosti, odnosno da svi građani dosljedno treba da se pridržavaju epidemioloških mjera, te da je neophodno da se vakcinaciji odazove što više ljudi.

    U Srpskoj je detektovan i delta soj korone, koji je daleko zarazniji od izvornog virusa. Naime, izvorna korona se širila tako da je jedna osoba mogla da zarazi dvije do tri osobe. S druge strane, zaraženi delta sojem može da zarazi od 20 do 30 osoba u jednom kontaktu.

    Kad je riječ o simptomima zaraženih delta sojem, novi simpomi su stomačne tegobe, mučnina i dijareja, te kao i kod prethodnih sojeva gubitak čula okusa i mirisa, grlobolja, glavobolja, temperatura, bolovi u kostima, opšta malaksalost.

  • Samo su dvije mogućnosti za nastavak finansiranja zajedničkih institucija

    Samo su dvije mogućnosti za nastavak finansiranja zajedničkih institucija

    Ukoliko Denis Zvizdić, kako je najavio, sredinom septembra zakaže sjednicu Predstavničkog doma BiH, ona može da bude održana i bez poslanika iz Republike Srpske, jer postoji kvorum. Međutim, kod donošenja odluka situacije se komplikuje.

    Iako se član Kolegijuma iz RS, Nebojša Radmanović, kao ni šefovi poslaničkih klubova iz Srpske u srijedu nisu pojavili na konsultativnom sastanku kod Zvizdića, on je najavio da će polovinom mjeseca ipak sazvati sjednicu Doma.

    Ona je bila planirana za 27. juli, ali je otkazana zbog stava političkih predstavnika iz RS da nema uslova da učestvuju u odlučivanju u institucijama BiH dok ne bude riješen problem nastao Inckovim nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH. Na dnevnom redu sjednice je 17 tačaka, a najvažnija je budžet institucija BiH za ovu godinu.

    – Dakle, to je drugi krug glasanja, amandmanska faza je završena i svi smatramo da budžet institucija treba i mora biti usvojen. On je trebao biti davno usvojen, a sada se trebao razmatrati budžet za narednu godinu. Očekujemo prisustvo naših kolega iz Republike Srpske na toj sjednici – izjavio je Zvizdić.

    Da institucije BiH ne bi ostale bez novca, a zaposleni (uključujući funkcionere) bez plata, potrebno je da se desi jedna od dvije stvari: da PS BiH usvoji budžet ili da Savjet ministara BiH usvoji novu Odluku o privremenom finansiranju do kraja godine. I jedna i druga opcija zasad su neizvjesne.

    Kada je riječ o Parlamentu i budžetu, prema Poslovniku Predstavničkog doma, on može da bude usvojen i bez glasova iz RS jer se radi o drugom krugu glasanja, u kome je neophodno da 10 poslanika iz RS glasa protiv, kako bi neka tačka bila oborena. Dakle, ako poslanici iz RS ne bi došli na sjednicu, budžet bi bio usvojen u tom domu. Međutim, postoji i Dom naroda BiH, gdje bez glasova delegata iz RS budžet ne može da bude usvojen.

    Kada je riječ o privremenom finansiranju, koje ističe krajem seprembra, Zakon o finansiranju institucija BiH nalaže da posebnu odluku mora da donese Savjet ministara BiH. Dakle, nema automatskog produženja privremenog finansiranja.

    Pitanje je samo da li će predsjedavajući i ministri iz Srpske bojkotovati i dalje rad Savjeta ministara BiH ili će procijeniti da bi neusvajanje nove odluke o privremenom finansiranju bilo štetno za RS, te otići i glasati za nju. Doduše, zaključak Narodne skupštine RS, u izuzetnim prilikama, dozvoljava srpskim predstavnicima da učestvuju u donošenju odluka u zajedničkim institucijama kada je to neophodno radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima RS. Sve ovo važi ako u međuvremenu, nekim čudom, u BiH ne bi bio postignut unutrašnji dogovor.

    Mira Pekić, zamjenica predsjedavajućeg Kluba poslanika SDS-PDP-DNS, kaže da ako predstavnici RS budu poštovali zaključke Narodne skupštine, neće učestvovati u radu i odlučivanju u institucijama BiH.

    Zna se zbog čega smo takve zaključke donijeli. Ništa se nije promijenilo u vezi s nemetnutim zakonom, niti smo obaviješteni o bilo kakvim pregovorima. S druge strane, budžet o kome se toliko priča trebalo je usvojiti davno. Prebacivati odgovornost na opoziciju u Srpskoj, kako to pokušavaju da urade neke stranke iz Federacije BiH, nema smisla. Budžet je trebalo da bude usvojen u decembru prošle godine ili u februaru ove; to je odraz nerada vladajuće koalicije SNSD, SDA i HDZ i odgovornost je na njima. Jeste nenormalno i politički nekorektno prema ljudima koji su zaposleni u zajedničkim institucijama, gdje je veliki broj ljudi iz Srpske, koji plaćaju porez RS, ali o tome je trebalo razmišljati mnogo prije nego što su doneseni zaključci NSRS – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu, kaže da se još nisu stekli potrebni uslovi za donošenje odluka na nivou BiH, shodno zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske. Prema njenim riječima, to se odnosi i na budžet i privremeno finansiranje.

    – Da li će se, kad i u kom obliku pristupiti donošenju takvih odluka zavisi od toga da li će se kod nekih političkih aktera u ovoj zemlji napokon probuditi svijest o tome da je BiH ustavom uređena kao zajednica u kojoj se stavovi i aktivnosti moraju dogovarati putem unutrašnjeg dijaloga, da se odluke i zakoni moraju donositi u za to predviđenim institucijama, i da u svim tim procesima moraju biti uvaženi stavovi konstitutivnih naroda i entiteta – kaže Novaković Bursaćeva za Srpskainfo.

    Ističe da Predstavnički dom može da radi i zasjeda, ali bez odgovarajućeg broja glasova iz Republike Srpske (pet glasova „za“) ne može se donijeti niti jedna odluka u prvom krugu glasanja.

    – Neke odluke mogu „proći“ u drugom krugu, ali samo ukoliko dovoljan broj poslanika iz Republike Srpske ne glasa „protiv“. Međutim, takve eventualno donesene odluke u Predstavničkom domu u većini slučajeva ne bi mogle postati operativne, jer je u najvećem broju slučajeva neophodna njihova potvrda i u Domu naroda. Dakle, moguće sazivanje i zasjedanje Predstavničkog doma bez prethodnog političkog dogovora ne bi u suštini moglo da proizvede bilo kakav efekat, osim pokušaja stvaranja slike u javnosti kako je nekima tobože stalo do funkcionisanja institucija. Kome je stalo do funkcionisanja taj će se držati Ustava, zakona i mandata koji mu je po tim aktima dodijeljena, a neće shodno prilici pozivati nekog eksternog aktera da u njegovo ime odlučuje – zaključila je ona.

  • “Još nisam vidjela svoje dijete” Nakon 15 dana na respiratoru porodilja iz Banjaluke pobijedila koronu

    “Još nisam vidjela svoje dijete” Nakon 15 dana na respiratoru porodilja iz Banjaluke pobijedila koronu

    Nekada nam život donese nepredvidive situacije, a najteža od njih je bolest. Kristinu Perać, tada trudnicu, a sada već majku prijevremeno rođene djevojčice, napao je virus korona.

    Nakon 15 dana borbe na respiratoru i ekmo aparatu, zajedno sa osobljem Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane, dobila je svoju najveću životnu bitku izborila se sa kovid oboljenjem i napokon će vidjeti svoju bebu.

    Muž i sestra preležali su kovid, a ja sam bila bez simptoma, priča Kristina Perać.

    – Mislila sam, korona mi ništa ne može. Onda sam se vratila sa putovanja i počela da kašljem. I tada nisam vjerovala u bolest i odbila prijem u bolnicu. Testirala sam se i bila sam pozitivna – kaže Kristina.

    U tom trenutku nastala je panika, a zatim hitna hospitalizacija, porod carskim rezom u momentu kada je trudnoća stara šest mjeseci i 10 dana. Apel na svim medijima Srpske da se donira krv za porodilju koja mora na ekmo aparat.

    U Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane vladala je nadljudska borba. Kristina, koja je došla u svjesnom stanju nakon carskog reza, vrlo brzo je priključena na respirator pa na tzv. vještačka pluća, aparat koji je posljednja opcija za preživljavanje, piše RTRS.

    – Najteže nam je bilo kada smo je morali uspavati i stviti na ekmo aparat. Svi na odjelu smo se molili da Kristina preživi i da se vrati kući svom mužu i djetetu – rekla je Јelena Gačić, medicinska sestra.

    Nakon 15 dana borbe na respiratoru i ekmo aparatu, zajedno sa osobljem Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane, dobila je svoju najveću životnu bitku izborila se sa kovid oboljenjem i napokon će vidjeti svoju bebu.

    Muž i sestra preležali su kovid, a ja sam bila bez simptoma, priča Kristina Perać.

    – Mislila sam, korona mi ništa ne može. Onda sam se vratila sa putovanja i počela da kašljem. I tada nisam vjerovala u bolest i odbila prijem u bolnicu. Testirala sam se i bila sam pozitivna – kaže Kristina.

    PROČITAJTE JOŠ
    HITNO POTREBNA KRV Banjalučanka Kristina, majka male Mrvice, na respiratoru zbog korone
    U tom trenutku nastala je panika, a zatim hitna hospitalizacija, porod carskim rezom u momentu kada je trudnoća stara šest mjeseci i 10 dana. Apel na svim medijima Srpske da se donira krv za porodilju koja mora na ekmo aparat.

    U Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane vladala je nadljudska borba. Kristina, koja je došla u svjesnom stanju nakon carskog reza, vrlo brzo je priključena na respirator pa na tzv. vještačka pluća, aparat koji je posljednja opcija za preživljavanje, piše RTRS.

    – Najteže nam je bilo kada smo je morali uspavati i stviti na ekmo aparat. Svi na odjelu smo se molili da Kristina preživi i da se vrati kući svom mužu i djetetu – rekla je Јelena Gačić, medicinska sestra.

    Profesor doktor Peđa Kovačević, načelnik Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane UKC Republike Srpske, naglasio je da su zahvaljujući svemu onome što imaju u Kliničkom centru uspjeli da spase dva života koji će na radost svih nastaviti dalje svojim životnim putevima.

    Ne mogu da vjerujem šta su ovde ljudi uradili za mene, iskrena je Kristina.

    – Ne bih ovo poželjela nikome. Iako je sve prošlo super, ostala je još fizikalna terapija, još uvijek ne mogu da hodam. Dolazi mi fizijatar svaki dan. Јa još nisam vidjela svoje dijete… – govori kroz plač.

    Kristinina poruka je, nakon svega što joj se desilo, da se vakcinišemo.

    – Želim da kažem nešto a da to ne zvuči kao kliše. To što kažem vakcinišite se, pogledajte kroz šta sam ja sve prošla, možda jeste kliše, ali to stvarno nije, jer sam ja prije 15 dana mogla da trčim, a sada ne mogu da hodam – ističe Peraćeva.

    Svi imamo pravo na grešku, i dobro je kada možemo da je ispravimo. Јa sam samoj sebi postavila dijagnozu da mi nije ništa i ta greška mogla je da košta dva života, naglašava Kristina.

  • Delta soj ne štedi ni jedan uzrast: U Kragujevcu svako drugo dijete testirano na korona virus pozitivno

    Delta soj ne štedi ni jedan uzrast: U Kragujevcu svako drugo dijete testirano na korona virus pozitivno

    U Kragujevcu je u protekla dva dana od 111 testirane djece na COVID-19 63 bilo pozitivno, poručuju iz Dječje kovid ambulante Doma zdravlja. Dodaju da je to znak da mutirani delta soj korona virusa napada sve uzraste i da do sada to nije bio slučaj.

    Povratak sa godišnjeg odmora, masovna okupljanja, ali i mutacija delta soja virusa COVID-19, kako nadležni tvrde, doveli su do toga da je u čitavoj zemlji naglo skočio broj novozaraženih. U ovom talasu nema pošteđenih, pa i djeca se sve češće inficiraju. U prilog tome govori i podatak da je u posljednja dva dana u Kragujevcu gotovo svako drugo dijete testirano na virus COVID-19 bilo pozitivno, prenosi Info.kg.rs.

    – Od 111 djece testirane 1. i 2. septembra virus je registrovan kod njih 63. To pokazuje da je trend zaražavanja isti kao i kod odraslih. Prenos infekcije je nešto malo veći kod dece starije od 15 godina, zbog toga što se više okupljaju i druže, nego mlađi – rekla je dr Tijana Dišić iz Dječje kovid ambulante.

    Nadležni zbog ove alarmantne situacije sa brojem novozaražene djece, apeluju na poštovanje protivepidemijskih mjera.

    – Preporuke su da se djeca predškolskog i školskog uzrasta, kao i zaposleni u obrazovnim ustanovama, pridržavaju mjera, tačnije nošenja maski, držanja distance i pranja ruku. Za djecu stariju od 12 godina preporuka je da se vakcinišu Fajzer vakcinom, uz izvještaj izabranog pedijatra – rekla je dr Dišić.

    S obzirom na to da je nova školska godina tek počela, nadležni ne žele da daju nikakve prognoze po pitanju ovog talasa zaražavanja među mlađom populacijom.

    Podsjećamo, danas je doneta odluka o načinu organizacije nastave u osnovnim i srednjim školama u skladu sa odlukama i zaključcima Кriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19 i stručnim uputstvima za organizaciju obrazovno-vaspitnog rada u osnovnoj i srednjoj školi za školsku 2021/2022. godinu. Od ponedjeljka, 6. septembra, u srednjim školama na teritoriji Kragujevca i Velikog Gradišta preći će se na drugi model nastave, odnosno nastava će se odvijati kombinovano – neposredno i na daljinu, dok će odjeljenja biti podijeljena u grupe.

  • Komitski promašaj na Cetinju, poluprazan trg umjesto “juriša” na manastir

    Komitski promašaj na Cetinju, poluprazan trg umjesto “juriša” na manastir

    Umjesto 3.000 ljudi, kao što je najavljivano na društvenim mrežama, na trgu je bilo nešto više od 200 osoba koje su slušale muziku sa razglasa.

    Skup “komita” počeo je večeras u 20 časova na cetinjskom Trgu umjetnosti.

    Većina “komita” ostala je da sjedi u baštama lokalnih kafića.

    Iza bine bile su stacionirane tri marice, dok je više uniformisanih policajaca obezbjeđivalo skup.

  • Ovo će biti ključni ljudi u novoj talibanskoj vladi

    Ovo će biti ključni ljudi u novoj talibanskoj vladi

    Saosnivač talibanskog pokreta Mula Abdul Ghani Baradar vodiće novu talibansku vladu u Avganistanu, rekli su u petak talibanski izvori.

    Prenosimo neke pojedinosti o osobama koje će biti visokorangirani članovi vlade. Njihove tačne dužnosti tek trebaju biti potvrđene, kao i sama imenovanja.

    Haibatulah Akhundžada
    Vrhovni talibanski vođa vodiće novu vladu, fokusirajući se na religijska pitanja i vladanje u duhu islama, rekao je talibanski izvor.

    Akhundžada, pravni stručnjak koji je do sada djelovao iz pozadine, preuzeo je kormilo nakon što je njegov prethodnik Mula Akhtar Mansur poginuo 2016. u napadu američkog drona.

    UN ga je identifikovao kao bivšeg čelnika pravosudnog sistema koji su talibani uveli kada su vladali Avganistanom od 1996. do 2001.

    Nakon imenovanja za novog vođu pažljivo je radio na ujedinjenju pokreta, smijenivši visoke funkcionere kako bi konsolidovao moć, zacijelio interne podjele i zaustavio odliv boraca u suparničke grupe kao što je Islamska država.

    Jedan od njegovih sinova poginuo je u samoubilačkom napadu na avganistansku vojnu bazu u Helmandu 2017.

    Akhundzada nije davao izjave za javnost od pada Kabula i čak kruže glasine da je prije nekog vremena poginuo.

    Abdul GhaniI Baradar
    Baradar je do skoro bio bliski prijatelj originalnog vođe talibana Mule Mohamada Omara, koji mu je dao ratno ime Baradar, što znači brat.

    Vršio je dužnost zamjenika ministra obrane kada su talibani prvi put vladali Avganistanom.

    Nakon pada talibanske vlade Baradar je bio visoki vojni komadant zadužen za napade na koalicione snage, po UN-u.

    Godine 2010. bio je uhapšen i zatvoren u Pakistanu. Nakon što je 2018. pušten na slobodu, predvodio je talibansku političku kancelariju u Dohi, postavši jednim od najistaknutijih dužnosnika u mirovnim pregovorima s SAD-om.

    Šer Mohamad Abas Stanikzai
    Stanikzai, Baradarov zamjenik u Dohi, završio je vojnu školu u Indiji 1982.

    Njegovi kolege iz školskih klupa kažu da je volio vikendom planinariti i plivati u Gangesu te da nije simpatizovao islamističke radikale.

    “Nije bilo naznaka bilo kakvih radikalnih ili ekstremističkih ideja”, rekao je D.A. Chaturvedi, umirovljeni indijski general major koji je sa Stanikzaijem bio u istom razredu.

    Drugi njegov drug, koji nije želio biti imenovan, rekao je da je Stanikzai bio prosječan kadet koji se dobro uklopio među indijske novake.

    Pošto je završio školu, Stanikzai se borio u sovjetsko-avganistanskom ratu i bio zamjenik ministra vanjskih poslova u prvoj talibanskoj vladi. Tečno govori engleski, pomogao je u osnivanju političkog ureda u Dohi i jedan je od ključnih talibanskih predstavnika za strane diplomate i medije.

    Mulah Mohamad Yaqub
    Sin saosnivača talibana Mule Omara Yaqub je želio naslijediti oca 2015. Razočarano je napustio sastanak savjeta koje je za vođu imenovalo Mulu Akhtara Mansura, ali se naposljetku pomirio s talibanskim vodstvom i imenovan je Akhundzadnim zamjenikom kada je Mansur poginuo.

    Tridesetak mu je godina i nema dugo borbeno iskustvo kakvo imaju glavni talibanski vojni zapovjednici, no uživa odanost dijela pokreta u Kandaharu zbog oca.

    Prošle je godine imenovan za glavnog čelnika talibanskog vojne komisije koje nadzire sve vojne operacije u Avganistanu.

    Premda ga neki zapadni analitičari smatraju relativno umjerenim, talibanski komadanti rekli su da je bio među vođama koji su tražili jačanje vojne ofenzive protiv gradova u nedjeljama koji su prethodili padu Kabula.

  • Plin već poskupio na pumpama u RS, ni cijene goriva neće mirovati

    Plin već poskupio na pumpama u RS, ni cijene goriva neće mirovati

    Na benzinskim pumpama širom RS došlo je do poskupljenja plina, pa je tako na nekim skuplji čak 10 feninga po litru, dok se u narednom periodu očekuje i skok cijene goriva.

    “Plin trenutno košta 1,27 KM po litru, a prije dva dana bio je 1,17”, rekli su u petak za “Nezavisne” iz jedne banjalučke benzinske pumpe, odakle su precizirali da je do promjene cjenovnika došlo dan ranije.

    Osim na ovoj, do poskupljenja je došlo i na drugim benzinskim pumpama, ali u nešto manjem iznosu.

    Tako je na jednoj bijeljinskoj pumpi plin poskupio osam feninga i trenutno košta 1,25 KM.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, rekao je da su cijene tečnog naftnog gasa (TNG) u porastu zbog drastičnog povećanja ulaznih cijena u posljednjih desetak dana.

    “Na svim benzinskim pumpama doći će do poskupljenja tečnog naftnog plina u prosjeku pet do sedam feninga po litru. Tako da će se kretati od 1,11 do 1,25 KM zavisno od distributera ili regije”, kazao je Trišić.

    Kako je precizirao, u petak se nafta brent na berzi visoko kotirala, odnosno 616 dolara po toni ili 74 dolara po barelu, što je takođe drastičan skok.

    “Postoji mogućnost da u narednoj sedmici dođe do povećanja ulaznih cijena iz rafinerija i drugih eksternih izvora snabdijevanja, a samim tim i cijena na benzinskim pumpama. Zasad su cijene goriva na pumpama stabilne, kreću se od 2,11 do 2,18 KM za BMB95 i od 2,04 do 2,15 KM za ED5 zavisno od distributera i regije”, ističe Trišić.

    Kako je rekao, cijene će blago rasti u narednom periodu, ali svakako će zavisiti od ulaznih cijena i dinamike berzanskih kretanja, kao i zaliha distributera koje se prodaju po eventuelno starim, nižim ulaznim cijenama.

    “Ponovo se vraća period nestabilnosti, kada se može očekivati da geopolitika diktira globalna kretanja ponude i potražnje, restrikcije. Svjedoci smo da ulazimo u period neizvjesnosti razvoja događaja s pandemijom, geopolitičkim konfliktima, migrantskom krizom i apokaliptičnim scenama nevremena, te u tom smislu treba zaključiti da nema izgleda za stabilnost, a mi smo malo tržište koje osjeti sve promjene”, zaključio je Trišić.

    Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola” iz Banjaluke, u razgovoru za “Nezavisne” potvrdio je da je cijena tečnog naftnog gasa porasla te istakao da će od subote na ovim pumpama koštati 1,25 KM po litru umjesto dosadašnjih 1,17.

    “Plin je sezonska roba i pred jesen uglavnom uvijek poskupi zbog veće potražnja”, kazao je Bajić.

    Što se tiče plinskih boca, cijene još stagniraju, ali Bajić očekuje i da tu u narednom periodu dođe do promjena.

    Prema riječima Murise Marić, izvršne direktorice Udruženja građana DON Prijedor, svaki rast cijena plina i goriva, ali i drugih proizvoda, je udar na budžete potrošača.

    “Ovo poskupljenje je dodatni udar na ionako prazan džep potrošača. Ni povećanje plate od 20 KM nije mnogo pomoglo kada svaki dan bilježimo novi rast cijena životnih namirnica”, rekla je Marićeva.

  • Naplata javnih prihoda u Republici Srpskoj veća za 214,7 miliona KM

    Naplata javnih prihoda u Republici Srpskoj veća za 214,7 miliona KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih osam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS, prikupila 1,818 milijardi maraka, što je za čak 214,7 miliona KM ili 13 posto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.

    Da se radi o kontinuiranom trendu rasta naplate javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje i podatak da je naplata u prvih osam mjeseci ove godine za čak 150,7 miliona maraka ili devet posto veća nego u istom periodu 2019. godine, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom korona virusa i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine, a što je u jednom periodu prošle godine uzrokovalo manju naplatu javnih prihoda.

    Kada je u pitanju samo august ove godine, naplata je iznosila 225,7 miliona KM, što je za 18,2 miliona maraka ili devet posto više nego u augustu prošle godine. Rast naplate u augustu zabilježili su doprinosi i ostali javni prihodi od 12, odnosno 19 posto u odnosu na august prošle godine. Međutim, direktni porezi su u augustu ove godine naplaćeni u iznosu od 33,2 miliona KM, što je za 5,2 miliona KM ili 13 posto manje nego u augustu prošle godine.

    Manja naplata u augustu bilježi se kod poreza na dohodak, i to za 1,7 miliona KM, prije svega zbog toga što je Vlada RS povećala neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM i na taj način se odrekla dijela prihoda u korist radnika. Pored toga, manja naplata u augustu je zabilježena i kod poreza na dobit, za nešto više od tri miliona KM. Razlog manje naplate ove vrste poreza je zbog toga što je, sa ciljem pomoći privredi u prevazilaženju krize izazvane pandemijom koronavirusa, poreskim obveznicima data mogućnost da obaveze za porez na dobit koje dospjevaju 31. marta, mogu platiti do 30. juna ili do kraja godine u ratama. Što se tiče naplate poreza na nepokretnosti u augustu, i on bilježi smanjenje, i to za 19 posto, prije svega jer su pojedine skupštine općina i gradova u Republici Srpskoj, među kojima je i Banja Luka, donijele odluke o nižim stopama poreza na nepokretnosti za ovu godinu.

    “Posmatrano od početka godine, naplata direktnih poreza je u periodu januar – august ove godine iznosila 337,8 miliona maraka, što je za 36,8 miliona maraka ili 12 posto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 169,4 miliona maraka, što je za 20,6 miliona KM ili 14 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Značajan rast naplate bilježi se i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 138,6 miliona KM, što je za 10,3 miliona KM ili osam procenata više. Veća naplata ostvarena je i kod poreza na nepokretnosti i to za oko 5,5 miliona KM ili 44 posto više nego u prvih osam mjeseci 2020. godine”, saopćeno je iz Poreske uprave RS-a.

    Naplata doprinosa je u periodu januar – august ove godine iznosila 1,167 milijardi maraka i veća je za 111,6 miliona KM ili 11 posto nego u istom periodu prošle godine, odnosno za skoro 133 miliona maraka ili 13 posto više nego u istom periodu 2019. godine. Za Fond PIO naplaćeno je 664,5 miliona KM ili 10 posto više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 421,5 miliona KM ili 11 posto više, a i naplata doprinosa za Fond dječje zaštite i za Zavod za zapošljavanje je također veća za po 11 posto.

    Kod ostalih javnih prihoda naplata je u prvih osam mjeseci ove godine iznosila 313,4 miliona KM, što je za 66,2 miliona KM ili 27 posto više. U tom segmentu javnih prihoda, takse i naknade su naplaćene u iznosu od 189,6 miliona maraka ili 18 posto više, dok je po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću naplaćeno ukupno 41,6 miliona maraka ili 50 posto više u odnosu na prvih osam mjeseci prethodne godine. Također, povećana je i naplata prihoda po osnovu koncesionih naknada i kazni za 68, odnosno 46 posto, dok je naplata ostalih prihoda povećana za 14 posto.

    Na pozitivne pokazatelje u naplati javnih prihoda uticalo je više faktora, među kojima su svakako mjere koje je donosila Vlada RS-a sa ciljem prevazilaženja posljedica pandemije. Pored toga, za stabilnu naplatu svakako treba zahvaliti i odgovornom odnosu većine poreskih obveznika prema svojim poreskim obavezama, te redovnim aktivnostima Poreske uprave RS-a na kontroli i naplati javnih prihoda. Važan faktor stabilne naplate je i konstantno uvođenje novih elektronskih usluga Poreske uprave RS, odnosno automatizacija procesa naplate javnih prihoda te ohrabrujući oporavak domaće privrede nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

  • Rusija bi mogla službeno priznati talibane, ali tek nakon formiranja inkluzivne vlade

    Rusija bi mogla službeno priznati talibane, ali tek nakon formiranja inkluzivne vlade

    Rusija bi mogla službeno priznati talibane kao vlasti u Afganistanu, ali će pravilno razmotriti taj potez tek nakon formiranja inkluzivne vlade, saopćilo je u četvrtak Ministarstvo vanjskih poslova.

    Međutim, na brifingu za novinare, glasnogovornica ministarstva Maria Zakharova objasnila je da priznanje neće biti stavljeno na raspravu sve dok u Kabulu ne postoji prava vlada.

    “Zalažemo se za formiranje inkluzivne koalicijske vlade u Afganistanu u kojoj će učestvovati sve etnopolitičke snage zemlje, uključujući nacionalne manjine”, rekla je Zakharova novinarima.

    “Pitanje službenog priznavanja vlasti postat će relevantno nakon završetka ovog procesa”, dodala je.

    Zakharova je također rekla da je Rusija dosljedno podržavala nezavisnost Afganistana i da želi da se pojavi kao prosperitetna država, osuđujući povlačenje Zapada kao “negativan učinak na dobrobit cijele zemlje”.

    “Spontana odluka zapadnih zemalja da se povuku iz Afganistana mogla bi imati negativan učinak na dobrobit cijele zemlje u novoj historijskoj fazi”, rekla je.

    Talibani (trenutno označeni kao teroristička organizacija u Rusiji) objavili su da su preuzeli kontrolu nad Afganistanom 15. augusta, prije planiranog povlačenja američkih trupa.

    Od tada je Moskva drugačije pristupila situaciji u odnosu na većinu zapadnih zemalja, a ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je svijet da reaguje na osnovu činjenica.

    “Talibani kontrolišu gotovo cijelu zemlju, uključujući i glavni grad”, rekao je Putin prošle sedmice te dodao: “Ovo je stvarnost.”

    Prošlog mjeseca, u intervjuu za TV kanal sa sjedištem u Beirutu Al-Mayadeen, glasnogovornik talibana otkrio je da grupa ima “dobre odnose” i s Rusijom i s Kinom.

  • Biden naredio objavljivanje tajnih dokumenata o terorističkim napadima 11. septembra

    Biden naredio objavljivanje tajnih dokumenata o terorističkim napadima 11. septembra

    Predsjednik SAD-a Joe Biden najavio je kako je FBI dobio odobrenje za skidanje oznake povjerljivosti s dokumenata istrage o terorističkom napadu 11. septembra te da će dokumenti vrlo brzo biti dostupni javnosti.

    Odluka američkog predsjednika uslijedila je nakon velikog pritiska kongresmena, ali i porodica žrtava terorističkog napada koje su tražile objavljivanje dokumenata kako bi se otkrila eventualna umiješanost Saudijske Arabije u napad.
    “Kako se bliži 20. godišnjica terorističkog napada, američki narod zaslužuje da dobije potpunu sliku o tome šta njihova vlada zna o tim napadima”, navodi Biden.

    Prema odluci, zapisi istrage biće objavljivani u dijelovima narednih šest mjeseci.

    “Prema naredbi, elektronska komunikacija FBI-a od 4. aprila 2016. godine trebala bi biti objavljena do 11. septembra ove godine. U roku od dva mjeseca, FBI i druge agencije morat će objaviti sve ostale spise koji su bili tajni, a koji su vezani za operaciju Encore. U roku od četiri mjeseca vlast će objaviti sve izvještaje o intervjuima, dokumente, nalaze istrage i druge značajne spise, dok će u narednih šest mjeseci biti obavezni objaviti sve relevantne dokumente iz drugih istraga koje se vežu za teroristički napad i koje dokazuju umiješanost Saudijske Arabije”, navodi se.


    Iako su zvaničnici tvrdili da bi neselektivno objavljivanje informacija moglo ugroziti nacionalnu sigurnost, Biden smatra kako se mora postići bolja ravnoteža između transparentnosti i odgovornosti za dokumente koji se trenutno nalaze pod oznakom “povjerljivo”.

    “Informacije ne bi trebale ostati povjerljive kada javni interes za otkrivanje informacija nadmaši bilo kakvu štetu po nacionalnu sigurnost”, navodi se.

    Porodice žrtava terorističkog napada 11. septembra 2001. godine dugo su tražile od Sjedinjenih Američkih Država da objave rezultate istrage o mogućem učešću Saudijske Arabije u ovom napadu. Porodice su naročito tražile objavljivanje podataka koji navodno povezuju saudijske zvaničnike i dvojicu napadača koji su živjeli u Kaliforniji nekoliko mjeseci prije napada.

    Iako bi dokumenti trebali dokazati umiješanost Saudijske Arabije u napad, zvaničnici ove zemlje oštro su odbacili bilo kakvu umiješanost u događaje s početka 21. vijeka.