Autor: INFO

  • Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Ruski i američki predsjednik Vladimir Putin i Džo Bajden sastali su se juče u Ženevi, što je ujedno bio i prvi zvaničan susret dvojice lidera na mjestu predsednika.

    Održana su dva sastanka u užem i širem obliku koji su trajali kraće nego što je bilo predviđeno oko četiri sata.

    Osim Bajdena i Putina sastanku su prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, kao saradnici oba predsednika.


    Nakon samita dvojica predsjednika su održali odvojene konferencije za novinare – Putinova je trajala sat vremena, Bajdenova pola sata, a mediji koji su izvještavali bili su puni utisaka i prenosili su svaki potez i jedne i druge strane.

    Nakon sastanka izdato je zajedničko saopštenje u koje je navedeno da su obje strane dokazale da su sposobne da postignu napredak u zajedničkim ciljevima, čak i u periodima napetosti, kao i da rusko-američka saradnja pomaže u smanjenju pretnji sukoba i nuklearnim ratom.

    Na konferencijama za novinare predsjednici su istakli da je postignut sporazum o vraćanju ambasadora u diplomatska predstavništva u Moskvi i Vašingtonu i planom da se započne sa radom na postižanju novog sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega usvojili su danas i zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti s ciljem da se spriječi nuklearni rat.

    Ipak, dvojica lidera izrazila su veoma različita mišljenja o teškim pitanjima u koja spadaju i nasumični sajber-napadi koji se izvode sa teritorije Rusije. Putin je ponovo insistirao na tome da Moskva nema nikakve veze sa sajber-napadima iako američke obavještajne strukture tvrde suprotno.


    Bajden je naglasio da je Putina jasno upozorio da će ukoliko Rusija prekorači crvene linije i npr. izvrši napade na vitalne dijelove američke infrastrukture, njegova administracija odgovoriti i “posljedice tog odgovora će biti poražavajuće”.

    Predsjednik SAD Džo Bajden rekao je da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin saglasili da se nastave razgovore o čuvanju određenih dijelova ključne infrastrukture van domašaja sajber-napada.

    Bajden je najavio da će se dodatno razgovarati i o potrazi za izvršiocima nasumičnih sajber-napada i preložio da se 16 elemenata ključne infrastrukture, uključujući energetski sektor i vodosnabdevanje, zaštite od takvih diverzija.

    Iako se odnosi pogoršavaju od kako je Bajden u januaru stupio na dužnost oba lidera su potvrdila da su razgovori bili konstruktivni.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ocijenio da tokom tročasovnih razgovora nije bilo “neprijateljskih tonova” i podsjetio da je pitanje ljudskih prava bilo jedna od tema, kao i da je Bajden izrazio zabrinutost za sudbinu ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

    Govoreći o kritikama na račun gušenja opozicije u Rusiji predsjednik Putin je predočio da ne želi da vidi pobunu u Rusiji kao onu na Kapitol hilu u januaru, niti događaje kakvi su doveli do organizovanja pokreta “Crni životi su važni”.

    On je ukazao na sve slične događaje u SAD i podsjetio na odgovor američkih snaga bezbjednosti tokom upada nezadovoljnih pristalica Trampa na Kapitol hil.

    Iako je izrazio sumnju da bi se odnosi SAD i Rusije uskoro mogli vratiti u ravnotežu, Putin je sugerisao da je Bajden iskusan političar s moralnim vrijednostima i neko s kim bi se moglo sarađivati.

    – Sastanak je zapravo bio vrlo efikasan, raspravljali smo o suštinskim pitanjima i na veoma određen način. Cilj je bio da se postigne ruzultat, a jedan od njih je i da se prošire granice povjerenja – rekao je Putin i posebno istakao da je predsjednik Bajden prihvatio da se nastave pregovori na novom sporazumu o kontroli nukleranog naoružanja nakon što postojeći sporazum Novi START prestane da važi 2026. godine.

    Putin je na konferenciji za novinare nakon susreta sa Bajdenom komentarisao raniju reakciju američkog predsjednika koji je potvrdno odgovorio kada je upitan da li smatra da je Putin “ubica”.

    – Uzmimo primer Avganistana. U samo jednom napadu je ubijeno 120 ljudi na jednom vjenčanju. Hajde da pretpostavimo da je to bila greška, jer takve stvari se događaju. Ali šta da kažemo na ubijanje ljudi u Iraku iz helikoptera ili dronova koji su očigledno civili. Šta je to? Ko je odgovoran za to? Ko je ubica – upitao je Putin.

    Mediji su zabilježili tokom kratkog zajedničkog forografisanja dvojice lidera pred početak ražgovora u vili La Granž na Ženevskom jezeru da govor tijela Putina i Bajdena nije odavao naročitu naklonost.

    Ipak, nakon višemjesečne oštre retorike iz Moskve i Vašingtona i uzajamnih optužbi, Putin i Bajden su se rukovali prije početka sastanka.

    Samit u Ženevi pratio je veliki broj novinara i medijskih kuća, a gotovo svi portali prenosili su konferencije uživo i izvještavali iz munuta u minut.

    Nakon sastanka u Ženevi, Putin se vratio u Moskvu, a Bajden u Vašington.

  • Duboko ukorijenjen problem: Zakonom kažnjavati govor mržnje i na internetu

    Duboko ukorijenjen problem: Zakonom kažnjavati govor mržnje i na internetu

    Potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Denis Zvizdić, predlaže izmjenu Krivičnog zakona BiH s ciljem sprečavanja govora mržnje, posebno na internetu, i to u cijeloj BiH.

    To bi, navodi, uticalo i na brži put ka Evropskoj uniji.

    Zvizdić je izmjene zakona predložio kako on ne bi tretirao samo vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju već i svaki drugi vid mržnje usmjeren prema pojedincu ili pripadniku grupe zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske, etničke pripadnosti, jezika, boje kože, pola, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili druge osobine.

    Efekat odvraćanja
    Smatra da bi ovako formulisan zakon, kako on predlaže, imao efekat odvraćanja pojedinaca ili grupe ljudi od širenja govora mržnje, s posebnim naglaskom na širenje mržnje na internetu.


    – Na internetu se, nažalost, pod plaštom anonimnosti, svakodnevno pišu i izgovaraju teške uvrede na račun drugih osoba, pri čemu ne postoji nikakva pravna ili neka druga sankcija. Naravno, ovakvo sprečavanje ili smanjenje govora mržnje bi nam značajno pomoglo i u realizaciji jednog od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o napretku BiH na putu evropskih integracija – izjavio je Zvizdić.

    Nažalost, govor kojim se „širi, podstiče, promoviše ili opravdava mržnja zasnovana na netoleranciji” je sveprisutan u javnosti u BiH. Kaže ovo za Srpskainfo direktor Centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka.

    – Često se koristi govor mržnje u nastupima političara i javnih ličnosti, doživio je veliku ekspanziju na društvenim mrežama, a u toku izborne kampanje postao je nezaobilazan „rekvizit” mnogih partija. Nažalost, on veoma često ostaje ili nekažnjen ili izvan bilo kakvog stvarnog napora da se kazni od strane vlasti, koja ga i sama zna koristiti. Svakako da je dobro da se zakonom mnogo bolje nego sada reguliše govor mržnje i njegova pojava u BiH – kaže Lučka.

    Praksa
    Dodaje da će u praksi biti teško provesti takva zakonska rješenja koja se odnose na npr. internet.

    – Na dnevnom nivou se postavi na hiljade tekstova i komentara na internetu koji sadrže govor mržnje u sebi. Tehnički je nemoguće procesuirati toliki broj ljudi, a i pitanje je koliko represivni organi imaju kapaciteta za traženje i procesuiranje takvog ponašanja i izražavanja. Tu su i pitanja kako će se tačno zakonski definisati govor mržnje, da li će dolaziti do određene nepravilne selekcije, šta će se tačno smatrati govorom mržnje, da li će pod primjenu zakonskih odredaba dolaziti i nešto što spada u slobodu izražavanja – objašnjava Lučka.

    Kada je u pitanju put ka EU, navodi, svakako da je govor mržnje jedna od tačaka na kojoj treba da se radi.

    – Ali, BiH ima toliko rupa na tom putu da je govor mržnje samo igla u plastu sijena, koja treba da bude pronađena i izbačena iz sistema. Igla koja je, nažalost, sveprisutna u BiH i koja kao da je srasla s kožom njenih građana, a pogotovo političara i članstva političkih partija – zaključio je Lučka.

  • “Period stabilizacije iskoristiti za vakcinaciju”: Šeranić i Zeljković sa predstavnicima SZO

    Delegacija Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ danas je u razgovoru sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenaom Šeranićem i direktorom Instituta za javno zdravstvo Branislavom Zeljkovićem ukazala da se period stabilnije epidemiološke situacije iskoristi za napredak procesa imunizacije.

    Predstavnici SZO, na čelu sa vršiocem dužnosti šefa Kancelarije Fabiom Skanom, istakli su potrebu da se vakciniše najveći dio populacije starije od 65 godina, da se što je prije moguće vakcinišu ranjive kategorije, a zatim da se taj proces proširi i iskoristi prilika za jačanje rutinskog sistema imunizacije. Na današnjem sastanku u Banjaluci razgovarano je o odvijanju procesa vakcinacije stanovništva protiv virusa korona u Republici Srpskoj, objavljeno je na Fejsbuk stranici Ministarstva.
    Tokom sastanka naglašena je važnost sprovođenja i poštovanja svih epidemioloških mjera tokom ljeta, posebno prilikom putovanja i okupljanja da bi se smanjio rizik od obolijevanja i epidemiološka situacija održala što povoljnijom.
    Ministar Šeranić je ovom prilikom izrazio interes da laboratorija Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske postane referentna laboratorija za grip SZO.
    Skano se u razgovoru interesovao i za status donošenja zakona kojim bi se zabranilo pušenje na javnim mjestima da bi stanovništvo Republike Srpske koristilo od 100 odsto zatvorenih prostora bez duvanskog dima.
    Posjeta delegacije SZO nastavila se u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

  • Dokaz o revakcinaciji: Vakcinisani imaju pravo na besplatnu potvrdu

    Dokaz o revakcinaciji: Vakcinisani imaju pravo na besplatnu potvrdu

    Građani koji dobiju vakcinu protiv virusa korona u bilo kojoj javnoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj imaju pravo na besplatnu potvrdu.

    U Institutu za javno zdravstvo RS za Srpskainfo objašnjavaju da je riječ o potvrdama nakon druge doze, odnosno revakcinacije. Potvrde su uniformisane, sa logom Instituta za javno zdravstvo i bar kodom.
    Potvrda o vakcinaciji sa bar kodom je potrebna građanima prilikom prelaska granice.

    Prema posljednjim podacima, do sada je prvu dozu vakcine protiv virusa korona u javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj primilo bar 120.000 građana, a više od 33.000 građana je obavilo kompletnu vakcinaciju.

  • Трећа агресија Берлина на Балкан

    Трећа агресија Берлина на Балкан

    Њемачка је била кључна земља у разбијању некадашње заједничке државе Југославије, али и једина држава у Европи која је над Србима извршила три агресије, двије војним путем и једну политичким и дипломатским средствима, која траје и данас.

    Каже ово за “Глас Српске” бивши југословенски дипломата из Београда Владислав Јовановић, коментаришући изјаву хрватског предсједника Зорана Милановића, који је након самита НАТО-а открио да је Њемачка, заједно са Италијом и још неким државама, била против тога да се у завршну декларацију уврсти и Дејтонски мировни споразум и конститутивност народа, на чијим начелима функционише БиХ.

    За разлику од Милановића, српски дипломата није зачуђен, а ни изненађен посљедњим дешавањима у Бриселу, јер су, како је истакао, те исте западне земље одмах по потписивању Дејтонског споразума, а преко својих старатеља над БиХ, константно радиле на разбијању дејтонских темеља.

    • Ово је, нажалост, само наставак једне такве немачке агресивне политике која се већ годинама уназад покушава извући из сенке САД те се наметнути као моћна европска сила у решавању светских проблема, а поготово оних на Балкану. Проблема које су у ствари они и произвели. Ако погледате само на позицији високог представника су се до сада углавном смењивали политичари и дипломате из Аустрије и Немачке, јер су се они специјализовани за балканска питања, односно за српски фактор – нагласио је Јовановић, наводећи да то њихово “усавршавање” траје посљедњих 150 година.

    Према његовим ријечима, ангажовање Њемачке посебно је наглашено на свим оним просторима гдје су Срби битан фактор.

    • Сада би у тој причи колатерал могли бити и Хрвати из БиХ, јер се све чешће може чути да би БиХ требало успоставити на некаквим грађанским начелима. Историјска искуства, међутим, уче да свако демонтирање било ког међународног споразума може бити погубно, као што је рецимо било и са Версајским споразумом, када је Хитлер почео да га разграђује. Због тога сматрам да ће на крају разум надвладати “немачку прагматичност”, јер уклањање дејтонских темеља би нас вратило у прошлост, у неко претходно стање које никоме не одговара – поручио је Јовановић и додао да се нада да ће и нови високи представник у БиХ Кристијан Шмит тога бити свјестан по преузимању дужности.

    Иначе потез Њемачке затекао је хрватског предсједника, који је након тога констатовао да очигледно “неки желе размонтирати Дејтонски споразум”. Оно што је Милановићу било посебно чудно јесте да то раде државе које критикују српског члана Предсједништва БиХ Милорада Додика због кршења овог мировног споразума.

    • То је потпуно поремећена логика, ту нешто није нормално. Западна Европа која на неком токсичном нивоу напросто изводи глупости, растапа и растаче један темељ БиХ, који је, каква год је, обезбеђује од потреса. Дио западних држава за БиХ заговара такозвани “грађански” модел којим би био замијењен дејтонски концепт три равноправна народа. То није могуће, јер било какве промјене у БиХ морају укључивати Хрватску и Србију, изворне потписнице Дејтонског мировног споразума – поручио је Милановић након самита НАТО-а у Бриселу.

    Лажна обећања

    Какве планове има Европска унија предвођена Њемачком можда се најбоље може видјети и из изјаве посланика њемачког Бундестага Александера Ноја, који је у разговору са министром унутрашњих послова Србије Александром Вулином истакао да Европска унија и поред свих обећања не жели у свом пуноправном чланству земље Балкана, а посебно Србију.

  • Dupli aršini rukovodećih ljudi BHRT-a: “Manji bh. entitet” poželjno, takozvana Armija BiH kažnjivo

    Dupli aršini rukovodećih ljudi BHRT-a: “Manji bh. entitet” poželjno, takozvana Armija BiH kažnjivo

    Rukovodstvo BHRT-a, sa generalnim direktorom Belminom Karamehmedovićem na čelu, svojim potezima i nakaradnom i jednostranom uređivačkom politikom neće rasturiti samo ovu medijsku kuću, već će BiH odvesti u disoluciju.

    Ovim riječima je lider Hrvatske seljačke stranke i član Predsjedništva HNS-a Mario Karamatić ocijenio Karamehmedovićevu odluku o suspenziji urednika i voditelja zato što su Armiju BiH okarakterisali kao takozvanu. Karamatić pita kako niko nije suspendovan zato što se u programu BHRT-a stalno govori “tzv. Herceg-Bosna”.

    • To potvrđuje da je opravdan zahtjev za posebnim kanalom na hrvatskom jeziku, ali i pokazuje šizofrenost te politike. Ako je Herceg-Bosna takozvana, onda je takozvana i Armija BiH, jer su istim sporazumom Herceg-Bosna i tadašnja Republika BiH formirale Federaciju BiH – kaže Karamatić za “Glas Srpske”.

    On smatra da Bošnjaci smatraju da je cijela BiH njihova i da oni treba da određuju šta i kako treba da se radi, iako im se, na njihovu velika žalost, uticaj svodi na trougao Sarajevo – Zenica – Tuzla.

    • Ta politika i takvo ponašanje rukovodstva BHRT-a vode BiH u disoluciju. Ako imate tri brata koji žive zajedno, od kojih je jedan budala koja ne da sa sobom pričati i stalno nešto nameće drugoj dvojici, njima ne preostaje ništa drugo nego da se podijele. Narod je davno rekao “složna braća kuću grade, a nesložna dvije”. U ovom slučaju tri – kaže Karamatić.

    Pored stalnog korišćenja termina “tzv. Herceg-Bosna”, zbog čega niko nije sankcionisan, na BHRT-u ima još niz primjera koji potvrđuju da rukovodstvo ove kuće koristi duple aršine. Naš izvor iz ove medijske kuće kaže da niko nije suspendovan zato što je premontiran intervju sa Sebijom Izetbegović, već nikada nije utvrđeno ko je to uradio.

    • Novinarka Amela Pokvić u živom javljanju je rekla da je “srpsko civilno stanovništvo u Prijedoru 1992. godine učestvovalo u zatvaranju i ubijanju Bošnjaka”. Ona je koristeći jezik mržnje izvještavala o napadima na imovinu Bošnjaka u Donjem Vakufu, a nakon toga je utvrđeno da je njen rođeni brat crtao grafite protiv Bošnjaka s ciljem da za to optuži predstavnike drugih naroda – kaže naš sagovornik.

    Pored toga, on podsjeća da je urednica Samira Krehić profesora Radomira Lukića zlonamjerno predstavila kao člana delegacije sa Pala, umjesto kao člana delegacije Republike Srpske i SRJ, te da se nije izvinila, niti korigovala svoju najavu nakon Lukićevog upozorenja.

    • Urednik Miralem Ovčina je bez potrebne saglasnosti emitovao izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Adnana Hadžiahmetović je isjekla zvanični podatak o broju ubijenih Srba u Bratuncu, a zvaničnu posjetu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Rusiji izbacila iz foršpana Dnevnika i tretirala kao privatnu. Šef DESK-a BHT1 Elvir Bucalo nije kažnjen zbog intervjua sa Bakirom Izetbegovićem koji je Srbe nekoliko puta nazvao genocidašima, a Bucalo ga nije prekinuo, ni upozorio da je to govor mržnje – kaže naš sagovornik.

    On dodaje da nije suspendovan ni urednik portala BHRT-a Jesenko Krehić koji je Republiku Srpsku nazvao “manji bh. entitet”, iako ta formulacija nije dozvoljena u programu.

    • Generalnom direktoru ništa od toga nije bio razlog za pokretanje disciplinskog postupka, a kamoli suspenziju – zaključuje naš sagovornik.

    Parastrukture

    Dosadašnji predsjedavajući Upravnog odbora BHRT-a Ljubomir Zuber podsjeća da je u decembru prošle godine u pismu upućenom poslanicima iz Srpske u Parlamentu BiH ukazao na to da “zajedničkom televizijom vladaju parastrukture umjesto legalno izabranih urednika”.

    • Brojni su primjeri selekcije “odgovarajućih” sagovornika i konstantnog jednostranog izvještavanja. Srbi u ukupnoj rukovodnoj strukturi BHRT-a čine procenat na nivou statističke greške, a novinari iz Srpske izloženi su svakodnevnim pritiscima. Stojim iza toga, jer se ništa nije promijenilo – kaže Zuber.
  • Ujedinjena Srpska apeluje: Ubrzati procedure u vezi sa upotrebom vakcine protiv virusa korona

    Ujedinjena Srpska apeluje: Ubrzati procedure u vezi sa upotrebom vakcine protiv virusa korona

    Ujedinjena Srpska pozdravlja činjenicu da je Predstavnički dom Parlamenta BiH juče na prijedlog poslanika i lidera US, Nenada Stevandića usvojio zaključak, kojim ovaj Dom od Savjeta ministara BiH i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH traži da hitno, a najkasnije u roku od sedam dana, izrade i u Parlament BiH po hitnom postupku upute Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

    Ova stranka pozdravlja i zaključak kojim se traži usvojanje odgovarajuće izmjene Pravilnika o postupku i načinu davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, s ciljem omogućavanja da se vakcine protiv COVID 19, čiju su upotrebu prethodno odobrile Evropska agencija za lijekove ili nadležna institucije susjednih zemalja, odmah mogu staviti u upotrebu i na teritoriji BiH.

    – Izražavamo žaljenje što je ovakav zaključak usvojen s priličnim zakašnjenjem u odnosu na vrijeme kad je predložen, kao i zbog činjenice da poslanici opozicionih stranaka iz Republike Srpske, kao i poslanici SDA i SDP, nisu imali sluha da podrže prijedlog koristan za sve građane ove zemlje i zaključak čiji je prvenstveni cilj ubrzanje spornih procedura u zajedničkim institucijama, i prije svega, spasavanje ljudskih života u vrijeme pandemije COVID – 19. – navodi se u saopštenju.

    Ujedinjena Srpska traži od Savjeta ministara BiH i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH da provedu ovaj zaključak u navedenim rokovima.

    – Insistiraćemo na provođenju ovog zaključka, budući da pandemija još uvijek traje i da svaki dan potrošen na nepotrebne procedure može biti bitan za građane i zdravstvene ustanove suočene s posljedicama koje virus izaziva – ističu u US.

  • Knežević Krivokapiću: Vi više niste premijer

    Knežević Krivokapiću: Vi više niste premijer

    Poslanik i jedan od lidera vladajućeg Demokratskog fronta Milan Knežević u parlamentarnoj raspravi poručio je Zdravku Krivokapiću da kakav god bio ishod sutrašnjeg glasanja o razrješenju ministra Vladimira Leposavića, on više neće biti premijer.

    “Ako sutra budete sa DPS-om smijenili Leposavića niste premijer, a ako ga ne budete smijenili niste više premijer”, rekao je Knežević.

    Kazao je da od kada je progledao i probauljao, stalno je slušao da su “Srbi nešto krivi kao narod”.

    “Koliko su nas ubijali i uništavali čudo da je na zemlji jedan Srbin živ. Kriv sam ja zato što sam ga predložio za mandatara. Neka mi Bog i glasači oproste što šam im rekao da nećemo izdati ideološke principe. Sporazum trojice mogu da okače mačku o rep jer po njemu treba da pristanem da ne budem Srbin i priznam UČK tvorevinu Kosovo”, kazao je Knežević.

    Rekao je i da njegova Demokratska narodna partija nije glasala za taj sporazum Kivokapić-Bečić-Abazović pa stoga mogu da ga, kako je rekao “okače mačku o rep”.

    Prema tom sporazumu, rekao je, da bi on trebalo da se odrekne toga da bude Srbin.

    On je kazao da u tom sporazumu ne piše ni “Srebrenica” pa se Krivokapić poziva na taj dokument.

    Trebalo je, kazao je, i danas kada su igrali Finska i Rusija da navija za Finsku.

    “E, neću…”, izričit je bio Knežević.

    “Vi ste premijeru ponijeli loptu kući, popeli ste je na tavan, i niko ne može da je nađe. Sad se na fudbalskom terenu ljudi sudaraju glavama, udaraju o stative, jer niko ne zna koja je taktika…”, slikovito je govorio Knežević i dodao:

    “Ja vas najdobronamjernije upozoravam, koliko sutra zajedno sa svima nama ljudi koji su vas podržali mogu poći da traže loptu. I kad je vrate na teren, vi više nećete igrati fudbal”.

    Svoje izlaganje Knežević završio rečima: “Slava Srbiji, slava Crnoj Gori, slava Rusiji”.

  • Parking kod Kastela postaje prva zona

    Parking kod Kastela postaje prva zona

    Druga parking zona kod tvrđave Kastel za pet do 10 dana trebalo bi da postane prva, a to je samo prvi korak u projektu kojim su planirane izmjene trenutnih parking zona i rasterećenje centra grada od velikog broja vozila, potvrdio je za “Nezavisne” gradonačelnik Draško Stanivuković.

    On je istakao da je to samo njegova odluka te da će kroz nekoliko dana krenuti s realizacijom ovog projekta.

    “Što se tiče odluke da promijenimo zonu parkinga kod Kastela, to je samo moja odluka i sigurno je da će trenutna druga parking zona postati prva, a tu promjenu možemo očekivati kroz pet do 10 dana”, rekao je Stanivuković.

    Drugi korak je, dodaje, promjena cijene mjesečne parking karte ako se na parkingu preko puta “Kraša” bude mijenjala zona. U tom slučaju bi umjesto sadašnjih 40 koštala čak 100 KM.

    “Zbog toga čekamo sjednicu Skupštine grada kako bismo cijenu mjesečne parking karte smanjili na 60 KM”, kazao je Stanivuković.

    Cilj je, kako ističe, da dođe do samousklađivanja zona i cijena kako ne bi došlo do velikih poskupljenja.

    “Želimo da uskladimo cijene, a plan je da jedan dio procesa završimo za nekoliko dana, dok ćemo drugi dio započeti onog trenutka kada uskladimo i promijenimo cjenovnik”, rekao je Stanivuković.

    Dodaje da je cilj da se promjenom zona rasterete parkinzi u užem centru grada, odnosno da vozila ne budu parkirana po pet-šest sati na jednom mjestu i time onemogućavaju drugima da se tu parkiraju.

    On je ranije rekao da je u srži same ideje da se kod građana stvori nova kultura u saobraćaju, odnosno destimuliše parkiranje u samom centru, da centar grada bude rezervisan za pješake, bicikle, trotinete, a da se oko užeg centra naprave parkinzi.

    Tada je rekao i da će ići s idejom da u Srpskoj ulici umjesto sadašnjih parkinga naprave biciklističke staze.

    Cijena parkinga u nultoj tarifnoj zoni je jedna KM za svaki započeti čas parkiranja, s tim da najduže vrijeme trajanja parkiranja iznosi dva vezana časa, nakon čega vozilo mora napustiti nultu tarifnu zonu na minimalno jedan čas.

    Cijena parkiranja u prvoj zoni iznosi jednu KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta je pet KM.

    Cijena parkinga u drugoj zoni je 0,50 KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta za parkiranje iznosi tri KM.

  • Joe Biden: Ne radim protiv Rusije ili bilo koga drugog, već za američki narod

    Joe Biden: Ne radim protiv Rusije ili bilo koga drugog, već za američki narod

    Američki predsjednik Joe Biden je poručio da je njegov današnji sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pokazatelj američkim saveznicima da se “Amerika vratila svijetu”. Naglasio je da ne radi protiv Rusije, već za američki narod.

    Ovo je izjavio na konferenciji za novinare koja je održana višesatnog sastanka u ženevskoj vili La Grange. To je bio prvi njegov susret sa čelnikom ruske države od kada je izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
    Poručio je da on i Putin imaju jedinstvenu odgovornost jer, kako je rekao, upravljaju velikim državama, te da oni moraju sarađivati u zajedničkom interesu.

    “Rekao sam Putinu da ne radim protiv Rusije ili bilo koga drugog, već za američki narod”, kazao je i dodao je da je to njegova odgovornost.

    Posebno je naglasio važnost ljudskih prava u odnosima između ove dvije države. Kako je naveo, ljudska prava su u DNK SAD-a i da se zbog toga moraju suprotstaviti onima koji ih krše.
    “Mi predstavljamo jednu ideju. Nemamo prava zato što nam ih daje vlada, već zato što smo rođeni – to sam mu rekao, te da ćemo uvijek govoriti o slučaju opozicionara Alekseja Navalnija”, naglasio je Biden.


    Tvrdi da je ruskom predsjedniku poručio da neće dozvoliti podrivanje američkog suvereniteta.


    Biden je u nastavku govorio o ulozi SAD-a i Rusije u međunarodnim odnosima. Najavio da će sarađivati na strateškoj sigurnosti, te istakao važnost cyber sigurnosti. Potcrtao je da je Putinu dao listu od 16 prioriteta, odnosno ključne infrastrukture koja mora biti sigurna od hakerskih napada.

    “Pitao sam ga kako bi njemu bilo da Rusija mora platiti hakerima pet miliona dolara zbog napada, kao što je SAD morao platiti zbog nedavnog napada na naftovod”, kazao je.


    Kao temu razgovora je istakao rat u Siriji, pa je s tim u vezi naveo važnost formiranja humanitarnog koridora. Smatra da je u interesu obje zemlje da Iran nema nuklearno naoružanje.

    Kako je izjavio, Putinu je ukazao da je SAD posvećen teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.

    “Pokazali smo saveznicima da se SAD vratio svijetu”
    Mišljenja je da je prilikom susreta uradio ono što je planirao da uradi, te da je SAD poslao poruku saveznicima

    “Sastanak je bio pozitivan i nije bilo animoziteta. Nismo se složili oko nekih pitanja i to smo jasno iznijeli. Ali, to nije urađeno u velikim tenzijama. Nadam se da smo pokazali saveznicima da se SAD vratio svijetu. Sada smo uspostavili jasnu osnovu kako ćemo postupati prema Rusiji. Ne kažem da je sve gotovo, ima još mnogo toga da se uradi”, izjavio je Biden.


    Naveo je da su razgovarali i o trgovini, te istakao da onda kada Rusija ima problem sa SAD-om, onda ima problem i sa drugim državama. Puštanje opozicionara Navalnog iz zatvora je izdvojio kao uslov za američke investicije u Rusiji.

    Ranije je Putin na konferenciji za medije izjavio da se ne slažu oko mnogih pitanja, ali da neprijateljstva nije bilo.

    Sastanak je trajao nešto manje od četiri sata, iako je ranije najavljeno da će trajati pet sati. Bio je podijeljen u dvije sesije – u malu sesiju koja je trajala manje od dva sata i veliku sesiju. Prisustvovali su i američki državni sekretar Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.