VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Stvoreni uslovi za početak gradnje autoputa od Rače do Bijeljine”

    “Stvoreni uslovi za početak gradnje autoputa od Rače do Bijeljine”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je Vlada Srpske do sada u strateške projekte u gradu Bijeljina izdvojila više od 400 miliona KM i da će realizacija dogovorenih projekata biti nastavljena.

    Cvijanovićeva je nakon sastanka sa rukovodstvom grada Bijeljine poručila da mora postojati saradnja lokalnih i republičkih vlasti radi realizacije projekata.

    Ona je navela da je na sastanku bilo riječi o projektu autoputa od Bijeljine do Rače, ukazavši da se puno ulaže projekte vodoprivrede, poljoprivrede, Drinski nasip.

    Prema njenim riječima, neophodno je da gradska uprava završi svoje obaveze da bi republičke vlasti mogle da dalje da reaguju.

    “Svako treba da radi svoj dio posla i da uz dobru saradnju dođemo do realizacije projekata”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da Bijeljina ima dobru budućost, kao i Republika Srpska, te da su rezultati pokazali da je Republika iz krize izašla ojačana i da se stvaraju dobre pretpostravke za privredu.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je da će Vlada i dalje pomagati Bijeljinu i građane ovog grada.

    On je rekao da su svi dogovoreni projekti u Bijeljini u fazi realizacije, ističući da je eksproprijacija trase autoputa od Rače prema Bijeljini završena u 95 odsto.

    “Vlada Republike Srpske ne gleda političku pripadnost i odnosiće se prema građanima Semberije odgovorno, kao što je to radila i do sada”, rekao je Višković.

    Kada je riječ o Drinskom nasipu, Višković je rekao da će se u narednom periodu morati ići na javni interes i plan parcelacije, jer sada postoji blokadu projekta.

    On je rekao da je na sastanku razgovarano i o rješavanju pitanja u preduzeću AD “Grad”, kao opšteg interesa, kao i o Banji Dvorovi, koja je, kako je naveo, biser Semberije i zaslužuje da dođe u rang ostalih banja u Srpskoj.

    “Spremni smo da se Banja Dvorovi prenese na nivo Republike zbog znakonskih smetnji koje sada postoje za ulaganja”, rekao je Višković i dodao da je prijedlog da Skupština grada Bijeljina donese odluku o vlasništvu kada je riječ o Banji Dvorovi.

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da je republička vlast voljna da podstiče projekte i da će svi koje su ranije dogovarani biti realizovani.

    On je naveo da će novac za autoput, Drinski nasip obezbijediti Republika, dodajući da su stvoreni uslovi da ove godine počnu radovi na auto-putu.

    “Ni jedan od projekata nije zaustavljen i sve funckioniše kako to predviđa Ustav i zakon”, rekao je Dodik.

    On je naveo da prihodi od indirektnih i direktnih poreza rastu i rašće prihodi u ovom gradu.

    “Tu smo da podržavamo projekte i radimo zajedno. Hvala na gostoprimstvu gradonačelniku”, rekao je Dodik.

  • Dodik: Ako FBiH može u NATO bez nas, neka sutra uđe, da vidimo kako će

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da Republika Srpska ostaje privržena vojnoj neutralnosti i onome što je Narodna skupština donijela.

    “Mi smo imali hrabrosti da tu deklaraciju donesemo, i mi zvaničnici iz Republike Srpske potpuno usklađeno djelujemo upravo na toj deklaraciji Narodne skupštine”, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini, odgovarajući na pitanje o stavu ministra odbrane BiH Sifeta Podžića da je BiH u Akcionom planu za članstvo u NATO, “što je posljednja stepenica za punopravno članstvo”.

    Dodik je istakao da postoji deklaracija NATO-a sa posljednjeg samita u kojoj se kaže da su Gruzija, Ukrajina i neke druge zemlje u procesu integracije sa NATO, a da je BiH u procesu saradnje, a ne integracija.

    “Ako BiH može da uđe, ili Federacija BiH u NATO, neka uđe sutra pa da vidimo kako će bez nas”, rekao je Dodik.

    On je poručio da se prestane već jednom sa takvim tezama, jer “nema NATO”.

    “Ako oni misle da mogu da idu u NATO, neka dođe na odlučivanje pa ćete vidjeti da od toga nema ništa. Mi ostajemo privrženi vojnoj neutralnosti i onome što je Narodna skupština donijela”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, oni za potrebe svoje javnosti pričaju jednu priču, a postoji papir koji kaže da se članstvo u NATO ne prejudicira.

    “Znači ne radi se ništa sa tim ciljem. To je prevod, bukvalan prevod. A ono što oni govore, ja razumijem da oni to hoće pa neka idu ako mogu da idu, mi nećemo”, rekao je Dodik.

  • Čavka: Nema dokaza da je Mehmedagić studirao na Američkom univerzitetu

    Čavka: Nema dokaza da je Mehmedagić studirao na Američkom univerzitetu

    Tužilac Oleg Čavka rekao je danas pred Sudom BiH da bi uhapšeni osnivač i vlasnik Američkog univerziteta u BiH Denis Prcić boravkom na slobodi mogao da postane nedostupan organima gonjenja jer osim državljanstva BiH posjeduje i državljanstvo SAD-a, te da bi mogao počiniti novo krivično djelo koje se odnosi na uništavanje dokaza i uticati na svjedoke.

    U Sudu BiH održano je ročište za određivanje pritvora Prciću, koji je, između ostalog, osumnjičen da je omogućio nezakonito sticanje diplome direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OBA) Osmanu Mehmedagiću.

    Tužilaštvo BiH predložilo je Sudu da odredi jednomjesečni pritvor Prciću, kao i za njegovu saradnicu Melisu Belkić-Mujkanović, dok su mjere zabrane zatražene za njenog muža Emira Mujkanovića.

    Čavka je rekao da bi Prcić boravkom na slobodi mogao da postane nedostupan organima gonjenja jer osim državljanstva BiH posjeduje i državljanstvo SAD-a, da bi mogao počiniti novo krivično djelo koje se odnosi na uništavanje dokaza i uticati na svjedoke.

    “Nakon što je Fakultet za poslovne studije u Banjaluci poništio diplomu direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću, on upisuje fakultet u Kiseljaku 2019. godine i nakon tri mjeseca u martu 2020. godine ispisuje se sa tog fakulteta, a obezbjeđuje diplomu sa Američkog univerziteta”, podsjetio je Čavka.

    On je naveo da je Zajednička komisija Parlamenta BiH za nadzor nad radom OSA-e zatražila dokaz o završenom fakultetu, da je Osmanagić dostavio krivotvorenu diplomu sa Američkog univerziteta i svoju diplomu označio kao povjerljiv dokument, iako je riječ o javnom dokumentu.

    Prcić tvrdio da sarađuje sa OSA-om
    Čavka je dodao da je Tužilaštvo tražilo na Američkom univerzitetu u Tuzli da dostave dokaz o Mehmedagićevoj diplomi, ali da im je Prcić rekao da on sarađuje sa OSA-om i da “čuva tajnu”.

    Tužilac je rekao da je 30. jula 2020. godine utvrđeno da ne postoje adekvatne prostorije za Američki univerzitet, da nema ni učionica za studente niti da ima zaposlenika.

    On je naveo da je Prcić spriječio i Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona da izvrši uvid u dokumentaciju jer se nije pojavio u prostorijama Američkog univerziteta u Tuzli.

    “Tada je rekao da je on saradnik OSA-e i da on tu čuva tajne dokumente. Inspekcijski nadzor utvrdio je da Američki univerzitet u BiH zvanično ne postoji na toj adresi, nisu pronašli nijednu učinocu, nijednu zaposlenu osobu, biblioteku, osim jedne prostorije i ostave. A to bi trebao biti Univerzitet sa pet fakulteta”, pojasnio je Čavka.

    Prema njegovim riječima, 2. avgusta prošle godine nadzorne kamere, gdje prostorije koristi Američki univerzitet u Tuzli, snimile su Melisu Mujkanović i njenog supruga Emira kako iznose dvije kartonske kutije.

    Čavka je rekao da su Tužilaštvo Tuzlanskog kantona i kantonalni MUP izvršili pretres Američkog univeziteta i nisu pronašli nijedan dokumente da je Osman Mehmedagić bio student Američkog univeziteta u BiH, kao i da nisu pronađene matične knjige, knjiga izdatih diploma, dosijei studenata.

    “Sud u Tuzli nam je ustupio Registar koji dođe uz matičnu knjigu. U analizi registra je utvrđeno da su dvije stranice iskinute, a da su umetnute druge koje su lijepljene, a ne uvezane koncem. Pronađene su presavijene stranice sa prezimenima N i M”, naveo je Čavka.

    Prema njegovim riječima, grafolog koji je vještačio rukopis pribavljen od nespornih zaposlenih na Američkom univezitetu vršio je komparaciju i na iskinutim stranicama nalazi se rukopis Dijane Husić koja je na Američkom univezitetu radila do 2018. godine.

    “Ona je u svojoj izjavi potvrdila da je vodila knjige, a što je nakon nje preuzela Melisa Belkić-Mujkanović. Utvrđeno je da je Belkić Mujkanović imitirala rukopis Dijane Husić. Ovaj nalaz je ključni dokaz da se nešto u vezi Osmana Mehmedagića krivotvorilo”, rekao je Čavka.

    On je podsjetio da je prema Zakonu o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona zabranjeno iznošenje matičnih knjiga iz zgrade univerziteta. Čavka je upitao zašto na fakultetu nema matičnih knjiga ili dokaza da je neko studirao.

    “Redni broj sedam bio je Damir Mujaković, a u izmijenjenim stranicama stoji ime Osmana Mehmedagića. Svi oni koji su završili Pravni fakultet Američkog univerziteta imaju ugrožen status jer se ne može dokazati postojanje diplome. Izjava Damira Mujakovića je u pravcu da je on bio sigurno student Američkog univeziteta i da je nejasno kako ga sada nema. I Sanela Bučuk Šimleša je potvrdila da je oponašan rukopis u registru indeksa”, rekao je Čavka.

    Čavka je istakao da je Mujkanović priznala da je dokumentaciju iznosila po nalogu Denisa Prcića. Prema njegovim riječima, nakon što je zatražen inspekcijski nadzor nad radom Američkog univeziteta u BiH za tok studiranja Mehmedagića i zatražene knjige od Prcića, on je otišao na nepoznatu lokaciju i donio kožnu torbu sa dokumentacijom.

    Tada je uskratio inspekciji uvid u matične knjige i dao lažne podatke, dodao je Čavka. Tužilac je naveo da je prvoosumnjičeni Prcić omogućio Mehmedagiću činjenje nezakonite radnje i istrajavanje u zloupotrebi.

    “Osumnjičeni ne žele da predaju dokaze koje su sakrili. Prcić je čak u odijelu dočekao policiju jer je znao da će doći. I tada je odbio da preda traženu dokumentaciju i rekao im da rade svoj posao”, podsjetio je Čavka.

    Tužilaštvo BiH smatra da trećeosumnjičeni Emir Mujkanović nije zaposlen na Američkom univezitetu i da nema mogućnosti koje imaju Prcić i Mujkanović, te da mu treba ipak odrediti mjere zabrane.

    Odbrana tvrdi da je zahtjev neosnovan
    Zastupnik odbrane Denisa Prcića advokat Miroljub Radomirović rekao je da je prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje pritvora neosnovan. On je svoje izlaganje temeljio na odbrani Osmana Mehmedagića i pojašnjenju sudskih postupaka koji se odnose na diplomu direktora OSA-e u Banjoj Luci.

    Prcićev advokat je rekao da Tužilaštvo nije preciziralo vrijeme počinjenja krivičnog djela, te da diploma Američkog univerziteta koju posjeduje Mehmedagića nije proglašena ništavnom. Radomirović je naveo da njegov branjenik jeste osnivač i predsjednik Američkog univerziteta u BiH, ali da nije bio ovlašten za izdavanje i potpisivanje diploma.

    Odbrana Melise Mujkanović smatra da dokazi koje je priložilo Tužilaštvo BiH nisu relevantni, kao i da nema naredbe za grafološko vještačenje. Njena advokatica Ines Osmanović rekla je da su navodne radnje učinjene prije 10 mjeseci i da ne vidi razloga da Mujkanović bude u pritvoru.

    “Što se tiče iznošenja kutija, ovaj mladi bračni par se spremao za vjenčanje i možda su nosili stvari za svadbu”, rekla je Osmanović.

    Odbrana Emira Mujkanovića takođe tvrdi da je prijedlog za mjere zabrane neosnovan.

    Tužilaštvo BiH smatra da drugoosumnjičena i trećesoumnjičeni znaju gdje je sakrivena dokumentacija. Tužilac Čavka je nakon izlaganja odbrana stavio prigovor na autentičnost zapisnika o obezbjeđenju dokaza Općinskog suda u Tuzli jer nije ni potpisan ni ovjeren, te je naveo da je ovaj dokaz koristan za Tužilaštvo BiH, a inkriminirajući za osumnjičene.

    On je opitao otkud odbrani Denisa Prcića presuda suda u Banjoj Luci koja se odnosi na Osmana Mehmedagića i kako su je pribavili. Čavka je zatražio da odbrana preda dokaze i to nedostajuću dokumentaciju Pravnog fakulteta, izlaz diploma i matične knjige.

    “Ti dokazi se kriju i iz toga prozilazi pritvorski osnov”, dodao je Čavka.

    Odluka Suda treba da bude poznata do kraja dana. Prcić i Mujkanović uhapšeni su u Tuzli prije dva dana.

  • Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Izraelski premijer Naftali Bennett komentirao je izbore u Iranu i pobjedu novoizabranog predsjednika Ebrahima Raisija te je poručio kako je njegova pobjeda predstavlja posljednji alarm za uzbunu u zapadnim državama.

    Bennett je naglasio kako zapadne države, posebno Sjedinjene Američke Države ne bi trebale razmatrati pregovore o novom nuklearnom sporazumu s Iranom naročito sada nakon izbora Raisija čiji je režim Bennett opisao kao “režim brutalnih vješala”.

    Tokom govora na prvoj sjednici od stupanja na dužnost, Bennett je opisao Raisijev uspon u Iranu kao čin koji je omogućio vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, a ne kao slobodni izbor građana.

    “Raisijev izbor je, rekao bih, posljednja šansa da se svjetske sile probude prije nego što se vrate nuklearnom sporazumu s Iranom. Moraju shvatiti s kim u ovom trenutku imaju posla”, rekao je Bennett.

    Dodao je kako se stav Izraela o pitanju nuklearnog sporazuma neće mijenjati ni u budućnosti.

    “Režim brutalnih vješala nikada ne smije imati oružje za masovno uništavanje. Stav Izraela se neće mijenjati kada je riječ o Iranu”, ističe Bennett.

    Uprkos mišljenju izraelskih čelnika, čini se kako će se pregovori između svjetskih sila o nuklearnom sporazumu s Iranom ipak nastaviti.

    Strane u pregovorima održat će i danas sastanak u Beču o obnovi nuklearnog sporazuma u čijem fokusu će prije svega biti SAD i Iran.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

  • Vučić: Dok sam ja predsjednik u Srbiji neće biti rezolucije o Srebrenici

    Vučić: Dok sam ja predsjednik u Srbiji neće biti rezolucije o Srebrenici

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da neće dozvoliti da se donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u crnogorskom parlamentu “stavi kolektivni žig na svakog pripadnika srpskog naroda”, jer je rezolucija uopštena i u njoj se “ne pominju pojedinci koji su počinili užasna djela”.

    Vučić je odgovarajući na pitanja novinara na svečanosti povodom Dana policije rekao da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije, o čemu su podnijeta dva prijedloga, “neće saglasiti dok je predsjednik Srbije”.
    Prema njegovim riječima, oni koji se u Srbiji zalažu za donošenje rezolucije o Srebrenici žele “da se dodvore nekim ambasadorima računajući da će ih (oni) dovesti na vlast na ovaj ili onaj način”, prenijela je Beta.

    On je rekao da je “potpuno jasno” da je Rezolucija o Srebrenici koju je usvojio crnogorski parlament “protiv vitalnih interesa srpskog naroda”.


    “Reagovali smo mirno, nijednu riječ nisam uputio niti me zanimaju, daleko im lijepa kuća, neka rade svoj posao kako god hoće”, rekao je Vučić i dodao da se “Crna Gora na taj način miješa u nešto što se te države ne tiče, jer Srebrenica nije u Crnoj Gori”.

    Prema njegovim riječima, Srbija će se u odnosima sa Crnom Gorom što prije vratiti “na put ekonomije”.

    “Spremni smo da pomognemo, samo nemojte da mnogo pričate o prijateljstvu i bratstvu”, rekao je Vučić.

  • Izetbegović: Crnogorsko čojstvo i Vučićevevo bježanje od istine

    Izetbegović: Crnogorsko čojstvo i Vučićevevo bježanje od istine

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović oglasio se povodom usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, ali i komentara predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tim povodom.

    Izetbegović je naveo da je Rezolucija Skupštine Crne Gore, kojom se osuđuje genocid u Srebrenici i zabranjuje njegovo negiranje, veliki korak ka prihvatanju istine o događajima iz 90-ih godina, što je temelj za nastavak uspostavljanja povjerenja i izgradnje boljih odnosa među državama i narodima na Balkanu.

    “Nervozne reakcije koje dolaze iz Srbije pokazuju, nažalost, da na toj strani još nema spremnosti za takvu vrstu suočavanja sa istinom. Tome najbolje svjedoči reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji Crnoj Gori prigovara što se ‘miješa u pitanje Srebrenice’ i pita se ‘kakve veze ima Srebrenica sa Crnom Gorom'”, napisao je Izetbegović.

    Crnogorci i Crna Gora, kao i svi narodi i države koji pripadaju civiliziranom i demokratskom svijetu, dodao je, svakako se trebaju “miješati u pitanje Srebrenice”.

    “Bilo koji zločin počinjen nad nedužnim ljudima, a naročito genocid, tiče se svakog pravednog i istinoljubivog čovjeka na svijetu, svakog naroda i svake države. Tome svjedoče brojne rezolucije diljem svijeta, od Amerike i Australije, do Azije i Evrope, kojima je osuđen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. A posebno Crna Gora ima šta da kaže o genocidu koji je počinjen u Srebrenici, jer je politikom Miloševićevog režima bila uvučena u agresiju na Bosnu i Hercegovinu i zlo koje je počinjeno diljem Balkana”, stoji u reakciji lidera SDA.

    Dalje se navodi da su Crnogorci u Skupštini Crne Gore, sa srebreničkim cvijetom na reveru, pokazali da u njima živi hrabrost i istinoljubivost, koju oni jednom rječju zovu – čojstvom.
    “To čojstvo znači osvrnuti se za sobom, pogledati se u ogledalo i priznati da si napravio grešku i grijeh. Crnogorci su ovakvim odnosom, poput najvećih evropskih naroda, pokazali da su spremni da odbace historijske zablude i da na temeljima istine – ma koliko ona nekad gorka bila – grade buduće odnose sa svojim okruženjem”, poručio je Izetbegović.

    Kako je istaknuo, prije par godina je izgledalo da će i Srbija predvođena Vučićem imati snage da se suoči sa prošlošću.

    “Nažalost, to se nije desilo i vjerovatno se neće ni desiti. Vučić se vraća samozavaravanju u kom bilo koji Srbin i Srbija nikad ne mogu biti krivi i odgovorni za počinjeno zlo. A krivi su. To neopozivo svjedoči historija, presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde. Pred oba suda pravosnažno je presuđeno da je u Srebrenici počinjen genocid. Pred Haškim tribunalom presuđeno je većini srpskog vojnog i političkog rukovodstva, a pred Međunarodnim sudom pravde Srbija je, kao prva država na svijetu, zbog nesprečavanja, proglašena krivom za kršenje Konvencije o genocidu UN-a”, naglasio je Izetbegović.

    Dalje ističe da, “iako su međunarodni sudovi utvrdili krivicu pojedinaca i odgovornost sistema oličenog u Miloševićevom i Karadžićevom režimu, Vučić već godinama uporno krivicu želi ostaviti na teret kompletnog srpskog naroda, čime očito želi amnestirati zločince iz tog naroda i sistem koji ih je proizveo”.

    “To je pitanje na koje će Srbi i Srbija sami sebi morati dati odgovor. Pri tome, morali bi imati na umu da su bježanje od suočavanja sa istinom, nove-stare zablude oličene u tzv. ‘srpskom svetu’ kao zamjeni za ‘Veliku Srbiju’, priprema za nove paternalizme, za tihe agresije i pokušaje dominacije, koji nikome ništa dobro neće donijeti”, zaključio je Bakir Izetbegović.

  • Linta: Pokrenuti dijalog o uništenoj imovini Srba u Hrvatskoj i FBiH

    Linta: Pokrenuti dijalog o uništenoj imovini Srba u Hrvatskoj i FBiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, povodom Svjetskog dana izbjeglica, pozvao je Vladu Srbije da pokrene dijalog sa Hrvatskom i BiH o rješavanju pitanja uništene i otete imovine, otetih stečenih prava i brojnih drugih problema protjeranih Srba i preostalih Srba u Hrvatskoj i Federaciji BiH.
    Linta je istakao da temelj dijaloga mora da bude Aneks “G” Bečkog sporazuma o sukcesiji pod nazivom “Privatna svojina i stečena prava”, u kojem “jasno stoji da svim građanima i pravnim licima moraju biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim”.

    On je napomenuo da je Bečki sporazum o sukcesiji međudržavni sporazum koji je ratifikovan u parlamentima zemalja nasljednica bivše Jugoslavije i prema Ustavu Hrvatske, BiH i međunarodnom pravu ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona, saopštio je Savez Srba iz regiona.

    Linta je naveo da od stupanja na snagu Bečkog sporazuma o sukcesiji juna 2004. godine Hrvatska sistematski opstruiše i blokira sprovođenje Aneksa “G” “Privatna svojina i stečena prava” i Aneksa “E” “Penzije”.

    “Teme dijaloga treba da budu i rješavanje pitanja nestalih Srba i pripadnika JNA, nekažnjavanje ratnih zločina nad Srbima, hapšenja Srba na osnovu potjernica i suđenja optuženim Srbima pred etnički motivisanim pravosuđem pravosuđem u Zagrebu i Sarajevu, u najvećoj mjeri na osnovu lažnih dokaza i lažnih izjava svjedoka saradnika”, istakao je Linta.

    On je dodao da je za te probleme potrebno osnovati kancelariju za pomoć osumnjičenim, optuženim i osuđenim Srbima, memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, kao i da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije počne da procesuira odgovorne za zločine nad Srbima.

    Linta je pozvao Vladu Srbije da riješi stambeno pitanje svih prognanih lica koji su 26 i više godina podstanari ili žive u neljudskim uslovima.

    On je podsjetio da je još 2012. godine pokrenut Regionalni stambeni program čije je cilj bio da se do 2017. godine obezbijede trajna stambena rješenja za sve prognaničke porodice na različite načine – otkupom seoskih kuća, otkupom stanova pod povoljnim uslovima, kupovinom montažnih kuća i dobijanjem građevinskog materijala za gradnju ili završetak kuća.

    “Nažalost, Regionalni stambeni program u Srbiji se sprovodi veoma sporo. Do kraja 2021. godine biće stambeno riješeno svega oko 7.500 porodica”, naveo je Linta.

    On je dodao da se procjenjuje da ima više od 12.000 prognaničkih porodica koje još nisu riješile svoje stambeno pitanje.

    “Zbog toga je važno da Vlada nastavi sa realizacijom Regionalnog stambenog programa dok se ne riješi ključno pitanje integracije. Takođe, sve prognaničke porodice koje su dobile stanove kroz različite programe treba da dobiju pravo otkupa svojih stanova i to pod povoljnim uslovima jer izgrađeni sredstvima međunarodnih organizacija”, naglasio je Linta.

    Svjetski dan izbjeglica obilježava se svake godine 20. juna. Ustanovljen je decembra 2000. godine odlukom Generalne skupštine UU, a obilježava se od 2001. godine.

  • Vučić: Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju?

    Vučić: Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju?

    redsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas, povodom nedavno usvojene deklaracije o Srebrenici u skupštini Crne Gore, da sve što su uradili uradili su protiv vitalnog interesa srpskog naroda, stavljajući mu tako žig genocida.

    Vučić je, u izjavi medijima, kazao da u posljednjih godinu i po svakoga dana sluša optužbe kako se Srbija nekome miješa u unutrašnje odnose.

    “Je li ta Srebrenica u Crnoj Gori? Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije, ili Nemaca i kog god hoćete napadnutog naroda u Drugom svetskom radu”, upitao je on.

    Vučić je kazao da skupština Crne Gore, sve što je uradila, uradila je protiv vitalnog interesa srpskog naroda.

    “Reagovali smo mirno, nijednu uvredljivu reč nismo upitili. Daleko im lepa kuća. Mene zanima da našem narodu, a ja sam predsednik Srbije u kojoj živi najveći broj Srba”, rekao je Vučić.

    Kazao je da je neko imao namjeru da ih žigoše, sve govoreći da to ne želi da uradi, da se radi o pojedincima, iako nisu naveli njihova imena.

    “Namerno ste želeli da stigmu ostavite celom narodu”, naglasio je on.

    Vučić je kazao da zna druge stvari koje im smetaju.

    “Kada sam postao predsednik Vlade Srbije odnos u apsolutnim brojevima BDP-a bio je 7,5 prema 1, danas je više od 13:1, na kraju godine biće 14:1. Razumem svu nervozu kod bivših, sadašnjih vlastodržaca, jer rezultati su ti koji govore sve”, nagalsio je on.

    Vučić je rekao da im želi da se što prije vrate na put bolje ekonomije, a da je Srbija spremna da razgovara.

    “Samo nemojte da pričate mnogo o prijateljstvu i bratstvu. Sve smo razumeli. Ne pada nam na pamet, niti nam bilo šta treba od vas, koji ste na takav način, da niko ništa nije tražio, sem poneko u nekoj ambasadi, da uradite Srbiji, a da o tome nikoga ni ne obavestite, ne pokušate da kažete da je reč o pojedincima, pa bi rekli gde su oni u opštem aktu”, objasnio je on.

    Vučić je kazao neka nastave svoj posao, a što se Srbije tiče ona će nastaviti svoj, da brani svoj narod, da još snažnije pomaže srpske kulturne institucije u Crnoj Gori, da podstiče Srbe da čuvaju svoj srpski jezik i ćirilično pismo.

    “Nekoga da ugrožavamo nećemo, ali neću da dozvolim onima koij svakoga dana ugrožavaju Srbiju da to čine. Sit sam tih besmislenih izvinjenja i pravdanja koje su predstavnici srpske države činili svaki put kao tobož dobre volje, prema onima koji nisu imali tu dobru volju. Napadajte Sbriju, mešajte se u naše unutrašnje stvari, sve činite, mi ćemo da ćutimo i radimo. A na kraju verujem da će biti onih koji žele suštinsko bliske odnose i sa tim ljudima ćemo raditi više”, poručio je on.

    Ukazao je da u Srbiji postoje ljudi koji žele da se dodvore ambasadorima, ali oni idu dosežu samo do nivoa drugog sekretara, te dodao da postoje i Crnogorci po nacionalnosti koji iz razumljivih razloga se pridružuju optužbama na račun srpskog naroda poput Borovića i drugih

  • Vlasti Saudijske Arabije žele liberalizovati društvo umanjujući utjecaj religije

    Vlasti Saudijske Arabije žele liberalizovati društvo umanjujući utjecaj religije

    Mujezini koji pozivaju na molitvu s pojačanih zvučnika dugo su bili dio saudijskog identiteta, ali ograničavanje jačine zvuka s džamija među spornim je reformama kojima se želi promijeniti stroga slika muslimanskog kraljevstva.

    Saudijska Arabija, dom najsvetijih muslimanskih mjesta, odavno je povezana s krutim islamskim učenjem koji je nadahnuo generacije ekstremista i ostavio naftom bogato kraljevstvo ogrezlo u konzervativizmu.

    Međutim, uloga religije suočena je s najvećim promjenama u moderno doba, jer prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, potaknut potrebom za diverzifikacijom naftno ovisne ekonomije, teži liberalizaciji paralelno s energičnim obračunom s političkim protivnicima.

    Vlada je prošlog mjeseca naredila da na zvučnicima džamija ograniči jačina zvuka na jednu trećinu svog maksimalnog kapaciteta i da ne emitiraju čitav ezan, pozivajući se na “zabrinutost zbog buke”.

    U dijelovima Saudijske Arabije ovaj potez izazvao je online reakciju s hashtagom “Zahtijevamo povratak zvučnika na džamijama” koji je dobio na značaju.

    Također je pokrenuo pozive da se zabrani glasna muzika u restoranima, nekada tabu u kraljevini, a sada uobičajena usred napora ka liberalizaciji. Osim toga, džamije se pune u tako velikom broju da su vlasti prisiljene dozvoliti zvučnike onima koji se okupljaju vani.

    Međutim, vlasti vjerojatno neće odustati, jer ekonomske reforme za postnaftnu eru imaju prednost nad religijom, kažu analitičari.

    “Zemlja ponovo uspostavlja svoje temelje”, rekao je Aziz Alghashian, politolog s Univerziteta u Essexu.

    “Postaje ekonomski vođena zemlja koja ulaže znatan napor pokušavajući izgledati privlačnije – ili manje zastrašujuće – za investitore i turiste.”

    U najznačajnijoj promjeni koja je započela čak i prije uspona princa Mohammeda, Saudijska Arabija je umanjila utjecaj nekadašnje stroge vjerske policije, koja je progonila ljude iz trgovačkih centara da idu i mole se i progone bilo koga ko se miješa sa suprotnim spolom.

    U onome što je nekada bilo nezamislivo, neke prodavnice i restorani danas ostaju otvoreni tokom pet dnevnih namaza.

    Kako religijska moć opada, vođe podržavaju vladine odluke kojima su se nekad žestoko protivili – uključujući omogućavanje ženama da voze, ponovno otvaranje kina i pružanje pomoći Jevrejima.

    Saudijska Arabija revidira školske udžbenike kako bi očistila poznate reference kojima se nemuslimani ocrnjuju kao “svinje” i “majmuni”.

    Praksa drugih religija osim islama i dalje je zabranjena u kraljevstvu, ali vladin savjetnik Ali Shihabi nedavno je rekao da su vjerske slobode na listi onoga što liderstvo namjerava trajno dozvoliti.

    Vlasti su javno odbacile mogućnost ukidanja apsolutne zabrane alkohola. Međutim više izvora, uključujući diplomate iz Zaljeva, citirali su saudijske zvaničnike kako su na sastancima iza zatvorenih vrata rekli da će se “to postupno dogoditi”.

    “Nije pretjerano reći da je Saudijska Arabija ušla u post-vehabijsko doba”, rekla je Kristin Diwan iz Instituta država Arapskog zaljeva iz Washingtona.

    “Religija više nema pravo veta na ekonomiju, društveni život i vanjsku politiku.”

    Analitičari tvrde da Saudijska Arabija izgleda okreće leđa globalnim pitanjima koja pogađaju druge muslimane, što bi moglo oslabiti imidž lidera islamskog svijeta.

    “U prošlosti je njegova vanjska politika bila vođena islamskom doktrinom da su muslimani poput jednog tijela – kada jedan dio pati, cijelo tijelo na to reagira”, rekao je drugi diplomata iz Zaljeva.

    “Sada se zasniva na međusobnom nemiješanju: ‘Mi (Saudi) nećemo razgovarati o Kašmiru ili Ujgurima, vi ne govorite o Khashoggiju.”

    Princ Mohammed, u narodu poznat kao MBS, nastojao se pozicionirati kao prvak “umjerenog” islama, čak iako je njegovu međunarodnu reputaciju ugrozilo ubistvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018. u Istanbulu.

  • Sifet Podžić: BiH je na posljednjoj stepenici za članstvo u NATO-u

    Sifet Podžić: BiH je na posljednjoj stepenici za članstvo u NATO-u

    Bosna i Hercegovina je u Akcionom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) što je posljednja stepenica za punopravno članstvo, ali taj proces, posebno u posljednje tri godine, izuzetno se politizira.

    Kazao je danas ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić govoreći kao uvodničar na redovnoj nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “NATO i sigurnost BiH”.
    Ocijenio je da bi u BiH trebalo više vremena posvetiti širenju razumijevanja i stvarnih činjenica o NATO-u te ohrabriti argumentirane istupe akademske i naučne zajednice kao i mlade za donošenje odluka koje su tiču njihove budućnosti.

    Apelirao je da se više govori koji su tu benefiti i šta je dobro što donosi članstvo u NATO savezu, a ne da se stalno insistira na prepucavanjima budući da je NATO najozbiljnija multinacionalna organizacija.

    “BiH je u MAP-u. Oko toga imamo strašne polemike i tri godine vodimo nepotrebne rasprave, kome to nije jasno neka intervenira kod NATO-a da to promijeni. MAP je posljednji program koji NATO ima u genezi pred punopravno članstvo”, podvukao je Podžić.

    Pojasnio je da je MAP plan u koji stupa država i sama oblikuje koje će zadatke, reforme i procese uraditi u tom planu. Međutim, BiH je izgubila cijelu 2019. godinu u raspravama kako će se zvati ANP (Godišnji nacionalni plan) nakon čega je donesena odluka da će BiH taj program zvati Program reformi.


    Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, kaže Podžić, insistirali su tada da BiH mora nastaviti integracije u NATO te da se nađe kompromisno rješenje i donese Program reformi koji je na kraju i upućen u Brisel.

    U tom dokumentu precizirano je šta ko treba uraditi u periodu od godinu dana. Početkom godine u Brisel je poslan izvještaji planiranih mjera iz programa, a početkom jula očekuje se poziv Podžiću i ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković kako bi im bila prezentirana ocjena tog izvještaja.

    “Najvažnije od svega je da NATO put nije zaustavljen i mi smo na zadnjoj stepenici pred prijem u punopravno članstvo. Za sve naše aktivnosti na ovom planu imamo relevantne odluke političkih organa BiH. Koliko dugo ćemo biti u MAP-u i kad će saveznici reći da smo ispunili uvjete i pozvati nas da podnesemo zahtjev za članstvo zavisi od nas”, dodao je Podžić.

    Podsjeća da će za to biti potrebna odluka koja se može donijeti u Predsjedništvu jer je ta institucija odgovorna za sigurnosnu politiku, također Predsjedništvo može donijeti odluku i tražiti potvrdu Parlamentarne skupštine BiH, a može se i zahtijevati referendum o tom pitanju, ali on se provodi na cijeloj teritoriji BiH.

    Ministar odbrane kaže da je pred BiH još mnogo posla, ali podvlači da resor odbrane radi dosta dobro jer postoje ljudi koji razumiju proces i ulažu napore, no problem predstavlja i činjenica da BiH još uvijek nema usvojen ovogodišnji budžet i ispunjavanje obaveza dolazi pod znak pitanja.

    Podžić kaže i da je neophodno raditi na modernizaciji i drugim stvarima, ali on očekuje još opstrukcija jer će trebati donijeti mnogo odluka iako saveznici prepoznaju bh. probleme. No on je izrazio nadu će BiH postati članica, ali od nje same zavisi koliko dugo će taj proces trajati.

    Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović napomenuo je danas da je pitanje članstva u NATO-u važna tema za sigurnost i prosperitet države, naglašavajući da povjerenje u NATO nije bezrazložno i ono seže iz dana kada su “razaranje i smrt bila svakodnevnica u BiH”.