VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković: Dodikove najave o otcjepljenju RS su pokušaj da se održi na političkoj sceni

    Stanivuković: Dodikove najave o otcjepljenju RS su pokušaj da se održi na političkoj sceni

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke, gostovao je sinoć u Centralnom dnevniku na Face TV-u. U razgovoru sa Senadom Hadžifejzovićem rekao je da se protiv njega bori najveća banda koja njegovim političkim egzistiranjem neće više postojati.

    • Pobijedit ću bandu. Već ih pobjeđujem. Moram izaći, jer oni neće da dođu u institucije. Neka me tuže, znaju da će izgubiti – naglasio je Stanivuković.

    Preko grada su, prema riječima Stanivukovića, platili istraživanje da vide kako stoji rejting SNSD-a.

    • Gdje god da pogledamo to je rod do roda, kum do kuma. Uvezani su kao svinjska crijeva. Poslao sam inspekciju za novoizgrađenu zgradu koja je urađena mimo regulacionog plana. Njihova je. Inspekcija mi je slagala izvještaj. Na imena Dodikovih kumova i porodice registrovana je 51 firma – rekao je Stanivuković.

    Naveo je da je otkrio da je na Kliničkom centru u Banjoj Luci uvezen tehnički i industrijski kisik umjesto medicinskog te dodao da je podnio prijavu u Tužilaštvu.

    • Ovo je ozbiljan kriminal i afera. Ako sam slagao i ako to nije tačno, spreman sam da idem u zatvor i da se ne bavim politikom. Ako je ova afera tačna, zahtijevam da ti ljudi idu u zatvor. Pozvao sam Tužilaštvo da hitno reagira jer ovo je najveći interes, ikada. Želim da budem saslušan zajedno s ljudima koje smatram krivim. Direktor kliničkog i ministar zdravlja trebaju podnijeti ostavku i treba pasti Vlada – kazao je, između ostalog, gradonačelnik Banje Luke tokom sinoćnjeg gostovanja na Face TV-u.

    Kada je riječ o otcjepljenju RS koje član Predsjedništva i lider SNSD-a najavljuje godinama, Stanivuković je rekao da je to njegov pokušaj da se održi na političkoj sceni.

    • Ako je 40 puta slagao, ne znam zašto ne bi 41 put pokušao. Ja vjerujem da u to niko ne vjeruje. Dodik je loš primjer i primjer kako ne treba raditi! Na primjeru Banje Luke sam pokazao da može drugačije – smatra Stanivuković.

    Odbacio je optužbe da je iskorištavao slučaj “Dragičević” u političke svrhe.

    • Pravda za Davida danas je na Trgu Krajine. Ja sam za to da se rasvijetli ubistvo – kazao je Stanivuković.

    Pogledajte kompletan razgovor Senada Hadžifejzovića s njim.

  • Dodik: Vratiti se slovu Dejtona

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je za RTRS da bi Narodna skupština Republike Srpske trebalo da poništi sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma, odnosno da povuče sve saglasnosti na odluke date ranije za nivo BiH i ukine njihovu primjenu.

    Već dugo vremena mislim da stvari moraju ići tako što ćemo u Narodnoj skupštini poništiti sve odluke i povući naše saglasnosti koje smo dali u prošlom vremenu, kao što je, recimo, saglasnost za vojsku i povući se iz te strukture, iz sporazuma o indirektnim porezima i povući se iz sporazuma o VSTS, jer vidimo šta rade gore. Takođe, treba poništiti postojanje SIPA na prostoru Republike Srpske, indirektnih poreza i svih tih institucija koje su nastale na tome – rekao je Dodik u intervjuu za RTRS.

    Dodik je istakao da se potrebno vratiti na slovo Dejtona, odnosno izvorni Dejtonski sporazum.

    Neophodno je, kaže, da Narodna skupština da rok Vladi od tri mjeseca da pripremi novo zakonodavstvo, da uspostavi službu indirektnih poreza Republike Srpske, Vojsku i VSTS Srpske, dodajući da je važno odbaciti nadležnosti Ustavnog suda, te sve zakone koje je visoki predstavnik ikada donio proglasiti nevažećim na prostoru Republike Srpske.

     Prihvatiti isključivo ono što piše u Dejtonu, to znači redukciju Savjeta ministara na tri ministarstva, predsjedavajući dva i da bude pomoćno tijelo Predsjedništva BiH i ništa više. Ukinuti primjenu zakona u Savjetu ministara na prostoru Republike Srpske i u nekom kondicionalu od par mjeseci izraditi novo zakonodavstvo na prostoru Srpske. Ukoliko to ne bude, treba ući u proglašenje nezavisnosti Republike Srpske na miran način – istakao je Dodik.

    Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH da šume ostaju u vlasništvu Republike Srpske dok se ne donese zakon na nivou BiH, Dodik je poručio da taj zakon nikada neće biti donijet na nivou BiH.

    – To je nešto što muslimani traže 20 godina. Kada smo razgovarali o imovini to je bio zahtjev, da se prvo na nivou BiH sva imovina tamo evidentira, a onda bi mi morali da čekamo njihovu blagonaklonost, pa da oni nešto kažu. To nije samo ta priča. To je urušavanje Ustava. To je urušavanje naših prava – istakao je Dodik.

    Dodik je istakao da nema nikakvog smisla uvažavati Ustavni sud BiH koji ovako presuđuje, koji mijenja čak i svoje ranije donesene odluke.

  • Koja vakcina je bolja – moderna ili fajzer?

    Koja vakcina je bolja – moderna ili fajzer?

    Istraživači, predvođeni američkim Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), uporedili su dvije vakcine u studiji sprovedenoj na 5000 zdravstvenih radnika u 25 država.

    Utvrdili su da je vakcina moderna 96 odsto djelotvorno u sprečavanju simptomatskih slučajeva kovida-19, dok je fajzer djelotvorna 89 odsto.

    Iako obje vakcine još uvek pružaju visoku zaštitu od pandemije, jedno može biti delotvornije od druge. Zdravstveni stručnjaci raspravljaju o tome zašto postoji razlika, uključujući da je doza moderne veća i da više vremena između dvije doze vakcine omogućuje više vremena za stvaranje imunoloških ćelija i antitijela.

    Budući da je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila vakcine 2020., stručnjaci su imali mišljenje da su Amerikanci primili ono što su mogli jer su svi jednako djelotvorni protiv virusa. Obje vakcine, zbog nove tehnologije prenošenja RNA (messenger RNA), pokazala su se 95 odsto djelotvornijima u sprečavanju bolesti tokom kliničkog ispitivanja prošle godine.

    U ovom trenutku 221,9 miliona ljudi primilo je barem jednu dozu fajzera, a 150,2 miliona je dobilo barem jednu dozu moderne, pokazuju podaci CDC-a.

    Međutim, nekoliko studija objavljenih u posljednjih mjesec dana pokazalo je da jedna vakcina može da štiti više od drugog, uprkos visokoj efektivnosti obje vakcine.

    Kanadsko istraživanje iz avgusta koje je analiziralo stanovnike domova za dugotrajnu njegu u Ontariju otkrilo je da su pripadnici starije dobne populacije četiri nedjelje nakon druge doze fajzera imali 3,89 puta manje neutralizirajućih antitijela od onih koji su primili modernu.

    Nadalje, belgijska studija, takođe objavljena prošlog mjeseca, koja je ispitala 1600 radnika u jednoj velikoj belgijskoj bolnici, otkrila je da su primaoci injekcija moderne imali nivoe antitijela 2,65 puta veće od onih kojima je davana injekcija fajzera.

    U spomenutoj studiji, istraživači su pregledali više od 5000 zdravstvenih radnika u 25 država između 28. decembra 2020. i 19. maja 2021. godine. Od osoblja, ukupno 1482 ih je pozitivno testirano na kovid-19 s najmanje jednim simptomom, dok je preostalih 3449 negativno.

    Nakon jedne doze, vakcina fajzer bilo je 77,6 odsto djelotvorno protiv simptomatske infekcije, dok je moderna bila 88,8 odsto djelotvorna.

    Nakon obje doze, injekcija fajzera bila je 88,9 odsto djelotvornija, dok je djelotvornost moderne iznosila 96,3 odsto, prenosi B92.

  • Dodik: Stanivukovićeve tvrdnje zločin protiv čovjeka

    Dodik: Stanivukovićeve tvrdnje zločin protiv čovjeka

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da ima puno povjerenje u ljude koji rade u banjalučkom Kliničkom centru, te istakao da je ono što tvrdi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković o ugroženosti pacijenata na Univezitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske totalna laž i predstavlja apsolutno opasnu stvar.

    “To što on tvrdi je zločin protiv čovjeka, tako olako dižući paniku u Republici Srpskoj, za šta nema nikakvog osnova, niti razloga”, rekao je Dodik za RTRS, komentarišući izjavu Stanivukovića da je zdravlje pacijenata ugroženo zbog kiseonika koji se koristi na UKC-u.

    Prema Dodikovim riječima, tim neistinim tvrdnjama naneseno je ozbiljno zlo evropskoj kompaniji koja to proizvodi i isporučuje.

    Dodik je ocijenio da opozicija u Srpskoj stalno pokušava napraviti situacija nekog haosa, da on može da razumije političku borbu, ali da je došlo do neizdrživosti vezano za tako neodgovorno ponašanje.

    “Nisam umoran, spremam se za političku borbu, ali je veoma teško boriti se s glupostima. Taj gradonačelnik je dužan da tim zdravstvenim radnicima, prema budžetu koji je usvojen, isplati određeni iznos kao dio zahvalnosti grada, a on im još podvaljuje ovakvu vrstu priče”, rekao je Dodik.

    Stanivuković je danas izjavio da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja kiseonika UKC-a “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    Kiseonik koji se daje pacijentima u UKC Republike Srpske isti je kao kiseonik koji se upotrebljava u svim bolnicama u regionu i Evropi, te pacijenti nemaju razloga za strah, rekao je ranije danas generalni direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić.

  • Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Njujorku da SAD trenutno formiraju timove koji će se baviti Zapadnim Balkanom i da očekuje da će ta zemlja već u narednim danima ili nedjeljama posvetiti veću pažnju političkim pitanjima i provokacijama u regionu.

    Brnabićeva je to izjavila srpskim medijima poslije sastanka sa podsekretarkom za politička pitanja u Stejt departmentu Viktorijom Nuland, sa kojom je razgovarala i o trenutnoj situaciji na KiM.Premijerka Srbije je istakla da je taj sastanak bio odličan, iskren i otvoren.

    – Amerika je u procesu formiranja timova koji će se baviti Zapadnim Balkanom. To je kod njih ta smjena generacija koja se trenutno dešava i očekujem svakako da će u narednim danima i nedjeljama imati i veće američko prisustvo i veću njihovu pažnju političkim pitanjma i svim provokacijama koje se dešavaju – navela je Brnabićeva.

    Takođe, istakla je da Srbija ima veliku podršku SAD na putu evropskih integracija.

  • Reagovala i Cvijanovićeva “Stanivukovićeve izjave o kiseoniku maska za ukidanje naknada za zdravstvene radnike”

    Reagovala i Cvijanovićeva “Stanivukovićeve izjave o kiseoniku maska za ukidanje naknada za zdravstvene radnike”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra neozbiljnim izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o kiseoniku koji se koristi na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.

    Ona je poručila da su te izjave su samo maska kojom treba da se sakrije činjenica da je upravo on uskratio sredstva porodiljama i zdravstvenim radnicima.

    Cvijanovićeva je istakla da je čitav niz ljudi uključen u određene nabavke, te da oni znaju čime snabdijevaju pacijente i UKC Srpske.

    – To su ljudi od struke, za razliku od gradonačelnika koji nema nikakvu struku. Ali, evo, on je izgleda pozvao samog sebe da komentariše sve što je moguće na ovoj planeti, pa uključujući i tako jednu besmislenu tvrdnju da je neadekvatan sistem snabdijevanja kisikom – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

    Ona smatra da je to neozbiljno, da služi namjernom izazivanju i širenju panike, te napominje i da su na te izjave odgovorile i relevantne institucije i ljudi koji su na njihovom čelu.

    Isto tako mislim da to pokazuje da je on jednostavno dokon i da nema nekih drugih poslova, pa stalno nešto najavljuje ili proteste ili stvari ove vrste – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da nije u redu igrati se odraslim ljudima, među kojima su i pacijenti, ali i svi oni koji rade u zdravstvenim ustanovama Srpske.

    Cvijanovićeva smatra da je gradskoj administraciji bilo bolje da su kroz budžet poštovali ono je određeno, a to je da bude naknada i za porodilje i zdravstvene radnike, kao i da se ne umanjuju prava za boračke kategorije.

    – Mislim da je tema o kiseoniku samo maska ili šarada kojom treba da se sakrije činjenica da je, upravo gradonačelnik, uskratio sredstva porodiljama i zdravstvenim radnicima, kao i da je umanjio boračka prava – naglasila je Cvijanovićeva.

    Stanivuković je danas izjavio da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja kiseonika UKC-a “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    Kiseonik koji se daje pacijentima u UKC Republike Srpske isti je kao kiseonik koji se upotrebljava u svim bolnicama u regionu i Evropi, te pacijenti nemaju razloga za strah, rekao je ranije danas generalni direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić.

  • Gincburg: Nakon Sputnjika može bilo koja vakcina, ali mi ne snosimo odgovornost

    Gincburg: Nakon Sputnjika može bilo koja vakcina, ali mi ne snosimo odgovornost

    Revakcinacija nakon primanja Sputnjika može se obaviti bilo kojom vakcinom, ali će odgovornost za sporedne efekte snositi proizvođač druge vakcine, izjavio je danas Aleksander Gincburg, direktor Instituta Gamaleja, koji je razvio rusku vakcinu.

    Može bilo kojom vakcinom koja je u širokoj upotrebi i koja je do sada odobrena – Moderna, Fajzer ili Astra Zeneka – rekao je Gincburg i dodao da u tom slučaju ni Institut Gamaleja, ni ruska država niti on lično nisu odgovorni za sporedne efekte koje te vakcine mogu da izazovu u poređenju sa Sputnjikom.

    On je podsjetio da su akutna faza bolesti i citostatička terapija jedine moguće kontraindikacije vakcinacije protiv virusa korona Sputnjikom, prenio je TASS.

    Gincbur je rekao da se, ukoliko je osoba vakcinisana, ništa loše neće desiti i ako se pojave ove kontraindikacije.

    Sputnjik je do sada registrovan u 69 zemalja sa ukupnom populacijom od preko 3,7 milijardi ljudi.

  • Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Kristijan Šmit je poručio da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju. Milorad Dodik je odgovorio da „negdje čak i priziva“ da se on tako ponaša, jer bi se u tom slučaju suočio s „definitivnim odlukama Narodne skupštine“.

    Posljednji put tzv. bonska ovlaštenja korištena su 23. jula, kada je tada odlazeći visoki predstavnik, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koje predviđaju zatvorske kazne za one koji negiraju sudske presude, a posebno „genocid u Srebrenici“.

    Posljedice su do sada najveća politička kriza u BiH: predstavnici RS ne učestvuju u odlučivanju Savjeta ministara, Predsjedništva i PS BiH, a Narodna skupština donijela je zakon o nepriznavanju nametnute odluke Incka, kao i izmjene Krivičnog zakonika RS kojima se onaj ko Republiku Srpsku nazove „genocidnom“ šalje u zatvor. Za razliku od Inckovih izmjena KZ BiH, koje su objavljene u „Službenom glasniku BiH“, izmjene zakona u Srpskoj još nisu stupile na snagu jer su Bošnjaci pred Ustavnim sudom RS pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

    Inckov nasljednik, Kristijan Šmit (koga ne priznaju Rusija, Kina i RS), nije zaprijetio da će djelovati tako što će nametati zakone ili smjenjivati funkcionere, ali se, u nekoliko dosadašnjih intervjua, tih „ovlaštenja“ nije ni odrekao.

    Šta bi za BiH značilo ako bi i njemački diplomata nastavio da nameće rješenja, odnosno kako bi mogle da izgledaju „definitivne odluke“ NSRS? U drugom slučaju, svi misle da bi RS pošla putem neke vrste nezavisnosti, dok je u slučaju nametanja zakona prvi na spisku Izborni zakon BiH, koji bi Hrvatima obezbijedio legitimno političko predstavljanje, prvenstveno u Predsjedništvu BiH. U Sarajevu, iz koga svaki dan pozivaju OHR da reaguje, priželjkuju da „bonska ovlaštenja“ znače smjenu Milorada Dodika ili neke druge sankcije prema političarima u RS.

    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, kaže da ne treba isključiti mogućnost da bi Šmit mogao iskoristi bonska ovlaštenja. Ali, ukoliko bi se odlučio na to, Savović je siguran da to ne bila jedna odluka, usmjerena ka jednoj strani, već niz odluka koje bi napravile, prema njegovom mišljenju, politički haos na svim stranama.

    – Ne bih rekao da bi bio balans nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i eventualne sankcije prema političarima u RS. Ja bih to razdvojio. Nisam siguran da su sankcije u ovom trenutku realne, jer šta će međunarodna zajednica uraditi ukoliko RS kaže da nećemo poštovati tu odluku? Dokle će ići, hoće li nas uvesti u jedan ozbiljan sukob? Neće. Dakle, ne vjerujem da će se u tom pravcu ići, bar još jedan duži period, pod uslovom da političari značajno dodatno ne zaoštre situaciju – kaže Savović za Srpskainfo.

    Na konferenciji u Njemačkoj, početkom septembra, Kristijan Šmit je izjavio da, što se tiče bonskih ovlaštenja, njihovo korištenje može zamisliti tek u kontekstu sankcija “političara sklonih korupciji”. Budući da je on kasnije, u jednom od intervjua, rekao da neće smjenjivati političare umiješane u korupciju, postavlja se pitanje hoće li OHR, u tom slučaju, reagovati preko pritisaka na domaće pravosuđe, da konačno počne da radi svoj posao.

    – Mislim da bi potez u vidu sankcija ili smjena političara od strane OHR samo eskalirao situaciju i doveo do nastavka neizvjesnosti. Zbog toga mislim da se međunarodna zajednica mora skoncentrisati na popravljanje i reformu pravosuđa, jer su tu oni značajno odgovorni. Da su na taj način radili do sada, imali bi mnogo veću legitimnost, jer bi se skoncentrisali na uspostavljanje sistema, a ne davanje moći visokom predstavniku koji bi, eto, brzo mogao da im rješava stvari. To nikada nisu bile posljedice samo u BiH, nego je uvijek imalo širi uticaj na međunarodnu politiku, kao što, recimo, ima Kosovo. Zato ne vjerujem da će doći do nekih ozbiljnijih poteza još jedan duži period. Ako i bude odluka koje bi bile usmjerene ka određenim političkim liderima, više sam uvjeren da to neće dolaziti sa strane OHR nego sa strane pojedinih država i međunarodnih organizacija – kaže Savović.

    Kada je u pitanju potez bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka, Savović smatra da je to bila više lična odluka nego što je imao podršku Zapada, jer je uveo zemlju u ovakvu krizu bez bilo kakvih pozitivnih efekata na građane.

    Milan Sitarski, iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, naglašava da je Kristijan Šmit nekoliko puta poručio da su „bonska ovlaštenja“ njegova posljednja opcija. Sitarski kaže da ta ovlaštenja na prvo mjesto stavljaju samo „unitarističke snage koje uopšte ne mogu da razmišljaju o nekom ključu osim naredbodavnom i koji ne razumiju da su bonska ovlaštenja izuzetak, a ne pravilo“.

    – Šmit stalno prebacuje odgovornost za rješavanje svih kriza na ovdašnje političke aktere. Tako da mislim da je preuranjeno očekivanje primjene bonskih ovlaštenja. Za one koji su se radovali nametanju izmjena Izbornog zakona, hladan tuš je bio kada je Šmit postao prvi visoki predstavnik koji je izjavio da ovdje postoji sistemski problem sa legitimnim predstavljanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim organima. Poslije toga su došle potpunio suprotne izjave, recimo od Željka Komšića. To je neka vrsta ponašanja razmaženog djeteta koje je očekivalo zasluženi poklon, a kada je vidjelo da ga neće biti, onda pripisuje onom od koga je očekivao poklon naklonjenost nekoj drugoj strani u političkom sporu – ilustruje Sitarski.

    Prema njegovim riječima, Šmit „načelno blagotvorno utiče na ovdašnja politička zbivanja time što razbija iluzije i nerelana očekivanja“.

    – Vidjeli smo da je svako korištenje bonskih ovlaštenja samo produbilo krize i stvorilo nove. Postoji tu i problem s nepriznavanjem legitimiteta Šmita od strane vlasti u RS, ali on je dovoljno iskusan diplomata koji može naći neki format komunikacije i sa njima, kako bi se barem nužni politički procesi odblokirali. Prije svega mislim na usvajanje izmjena Izbornog zakona, koji skandalozno kasni – kaže Sitarski za Srpskainfo.

  • Krivokapić: Ekspertska Vlada postigla izvanredne rezultate

    Krivokapić: Ekspertska Vlada postigla izvanredne rezultate

    Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić istakao je da je ekspertska Vlada Crne Gore postigla izvanredne rezultate u nepunih deset mjeseci, te kao ilustraciju naveo da će zemlja ove godine ostvariti ekonomski rast od 10 odsto.

    Krivokapić je u autorskom tekstu naveo da je od prvog dana stvaranja nove Vlade, “poražena oligarhija DPS-a i satelita, pokušavala da prikrije ekonomski zločin nad Crnom Gorom”, te ocijenio da je razlog za to jer se ta stranka nije mogla pomiriti sa gubitkom moći i privilegija.

    “Pokušavao je i pokušava neuspješno da izazivanjem incidenata, generisanjem podjela i zloupotrebom osjetljivih identitetskih – etničkih i religijskih – pitanja, prikrije ekonomski zločin nad Crnom Gorom i pribavi sebi legitimitet takozvane ekskluzivne zaštitnice države i nacionalnih prava jednog naroda”, naveo je Krivokapić i dodao da je DPS sve činio s ciljem stvaranja privida da nema stabilnost Crne Gore bez te stranke.

    “Nedavni događaji su, međutim, potvrdili da je uzrok svih incidenata koji su se događali u našoj zemlji, u zadnjih godinu, instruisan upravo od pomenute političko-kriminalne kaste”, istakao je Krivokapić u autorskom tekstu.

    Govoreći o radu ekspertske Vlade, Krivokapić je naveo da će Crna Gora, zahvaljujući aktivnostima njegovog kabineta, zabilježiti ekonomski rast od 10 odsto u 2021. godini.

    “Za razliku od 2020, kada je prihod od turizma iznosio svega 144 miliona evra, ovogodišnji prihod od turističke sezone iznosi oko 700 miliona evra”, naveo je on.

    Krivokapić je dodao da je od juna do avgusta ostvaren budžetski suficit od preko 100 miliona evra.

    “Ovosezonski prihodi od PDV-a, blizu 209 miliona evra, na većem su nivou od rekordne 2019. godine, kada su iznosili oko 196 miliona evra, što je rezultat odlične ljetnje turističke sezone, ali i povećane discipline usljed uvođenja elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa”, istakao je Krivokapić.

    On je rekao da je depozit u bankama ove godine porastao za skoro 400 miliona evra, a izvoz robe za 60 miliona evra.

    “Crnogorski javni dug je sa 103 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), koliko je iznosio prošle godine, u junu ove godine smanjen na 88 odsto BDP-a”, napomenuo je Krivokapić.

    On je, između ostalog, naveo da je formiran Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou, koji je već demistifikovao procese nelegalnih dodjela stambenih kredita i stanova pod povoljnim uslovima, uključujući objavljivanje dijela dokumentacije o izgradnji prve dionice auto-puta.

    Prema njegovim riječima, Vlada je organizovala najveću pljenidbu narkotika u istoriji Crne Gore, više od tone kokaina u Zeti.

    On je dodao da je Vlada do sada raskinula 12 koncesionih ugovora za izgradnju malih hidroelektrana.

    Krivokapić ističe da je zbog revnosnog i predanog rada ova vlada, u svega deset mjeseci, dobila podršku, komplimente i čestitke od nekih od najznačajnih evropskih adresa, među kojima i od njemačkog kancelara Angele Merkel, britanskog premijera Borisa Džonsona, francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

    On je poručio da vrata Vlade ostaju otvorena za sve dobronamjerne, poštene, vrijedne i stručne ljude koji su spremni da doprinesu aktivnoj borbi protiv kriminala i korupcije, podizanju nacionalne ekonomije i životnog standarda svih građana, te evropskoj agendi i zacrtanom spoljnopolitičkom kursu.

  • NATO pozvao na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosova

    NATO pozvao na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosova

    NATO je danas pozvao na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosova i Metohije.

    Portparol Alijanse Oana Lungesku poručila je u objavi na Twitteru da NATO poziva i Beograd i Prištinu da budu uzdržani, izbjegnu jednostrane akcije i vrate se dijalogu.

    “Mandat NATO i Kfora ostaje da se obijezbedi sigurno i zaštićeno okruženje i sloboda kretanja za sve zajednice”, navela je Lungesku.